U Njemačkoj sve više ljudi jedva sastavlja kraj s krajem, iako rade na nekoliko poslova. Visoka inflacija dramatično pogoršava situaciju, posebno za mnoge porodice.
Više od 3,5 miliona ljudi u Njemačkoj ima više od jednog posla. Broj se više nego udvostručio u posljednjih 20 godina.
„Njemačka postaje zemlja s niskim platama“, žali se generalni sekretar sindikata ver.di, Philipp Schumann: „Sa minimalnom satnicom od dvanaest eura, zarađujete nešto manje od 2.200 eura za 42-satnu radnu sedmicu cijeli dan . To odgovara samo oko 60 posto prosječnog prihoda u Njemačkoj i nije dovoljno za život.”
Dostava novina ujutro, dostava kurirskom službom u podne, rad u knjižari popodne, stolovi za čekanje u koktel baru uveče: hoće li američki uslovi rada uskoro zavladati njemačkim tržištem rada, pitaju se njemački mediji.
Šuman nije isključio ovu teoriju. Kada bi ljudi zarađivali oko 80 posto prosječne zarade, više im ne bi bila potrebna dva ili više poslova. Za to bi, međutim, minimalna satnica morala biti od 17 do 18 eura.
Posla ima dovoljno, ali nema dovoljno novca
Kada je 1. oktobra 2022. minimalna satnica povećana na dvanaest eura po satu, mnogi su se nadali poboljšanju životnog standarda. Ali inflacija je uništila tu nadu.
Prema pisanju njemačkih medija, gotovo 17 posto stanovništva u Njemačkoj je pogođeno siromaštvom, a negativni trend se povećava: rast cijena posljednjih mjeseci sve više radnika pretvara u siromašnu populaciju.
Na primjer, šestočlana porodica iz Wetzlara: Majka Anika je morala raditi više poslova tokom godine kako bi sastavila kraj s krajem. Troškovi života, koji su porasli za više od 22 posto u odnosu na prethodnu godinu, pogađali su nju i njenu porodicu.
Prije inflacije, bila je dovoljna plata njenog muža industrijskog mehaničara sa punim radnim vremenom i Anikin honorarni rad. Nakon toga, međutim, porodici je nedostajalo skoro 700 eura mjesečno. Od tada su pod stalnim stresom. Anika radi u tri smjene, šest dana u sedmici; radi vikendom.
“To je apsolutni teret, potpuno iscrpljujući”, rekla je Anika, koja radi na više poslova, uključujući rad kao pomoćnica u vrtiću i prodaju u pekari.
„Raditi toliko poslova u isto vrijeme je apsolutni teret, potpuno iscrpljujući. Mi zapravo samo radimo i razmišljamo kako ćemo organizirati posao, četvero djece i sve obaveze.”
Kao prodavačica u pekari dobija dvanaest evra na sat. Kao pomoćnica u školi zarađuje 15 eura. Život bi joj bio lakši sa samo jednim poslom, ali da bi imala dovoljno za život, mora raditi više.
“Nedostajalo mi je 1.000 eura”
Čak ni visokoobrazovani ljudi nemaju novca. Fenomen višestruke zaposlenosti na njemačkom tržištu rada više nije ograničen samo na ljude u sektoru niskih plata. Kreće se od onih koji su napustili školu bez diplome do akademika.
Olaf Karg je, na primjer, studirao socijalno pravo. Do kraja prošle godine bio je posrednik u finansiranju izgradnje. Ali rast kamatnih stopa uništio je njegov posao i od tada radi kao multi-poslovnik. On je zvučni asistent na konferencijama, DJ i bolničar.
“Tokom najgorih mjeseci nedostajala mi je visoka četverocifrena suma. „Sa samo jednim poslom nedostajao bih 1.000 evra i dostigao bih svoje finansijske granice“, objašnjava svoju situaciju 53-godišnjak. On ne može priuštiti da odbije posao, navode njemački mediji.
Fenix-magazin/SČ
