Dvije udovice rahmetli muftije Muamera Zukorlića i treća koja tvrdi da je bila s njim u šerijatskom braku treba da podijele osminu imovine ove bogate porodice, što je za njih dobra vijest, jer je zvanično Zukorlić iza sebe ostavio samo stan od 79 kvadrata u Novom Pazaru.
Međutim, treća Belkisa Crnovršanin (31) treba da ubijedi Zukorlićevu porodicu da je uvrste među naslednike, pošto je taj brak očigledno bio tajni.
Po zakonima države Srbije, nasljednici su zakonita supruga Umeja i osmoro njegove priznate djece, a trebalo bi da dijele samo taj stan od 79 kvadrata, koji je zvanično bio na muftijino ime. Ali Umeja, kao i druga Zukorlićeva supruga Elma Elfić, svakako bi trebalo da budu podmirene od porodice jer su oba braka bila šerijatski priznata i javna.
A kakva je sudbina Belkise Crnovrščanin (31) još je nepoznanica, kao i to da li će dobiti nešto od silnih kuća, stanova, zgrada, kompanija, univerziteta, automobila… Jasno je da je njen brak sa Zukorlićem bio tajni, kao i da sada pokušava da ostvari svoja prava.
ŠTA SA ZAKONIMA DRŽAVE SRBIJE
A gdje se susreću šerijatsko pravo i zakoni države Srbije? Jer po potonjima možeš imati samo jednu suprugu i posle smrti ona i priznata djeca dijele ono što se od imovine vodi isključivo na pokojnika.
– Obično se porodica dogovori kako će da podijeli imovinu i onda se na sudu svako od nasljednika izjašnjava šta uzima, odnosno šta ko kome daje. U tom slučaju neko iz porodice, na primjer, treba da ode i da prepiše nešto što je zvanično na njemu na nekoga drugoga, kome po propisu vjere pripada – objašnjava Plojović.
Efendija dr Rešad Plojović iz Mešihata Islamske zajednice (IZ) u Srbiji za Kurir objašnjava šta je zapravo šerijatski brak i šta nasleđuju žene kada muž umre, uz napomenu da ne želi da ulazi u konkretan slučaj rahmetli muftije Zukorlića.
– U islamu čovjek po šerijatu može da ima od jedne do četri supruge istovremeno. Može se razvoditi i vjenčavati više puta, ali istovremeno ne može imati više od četiri žene. Ovlašćeno vjersko lice – imam ili neko drugi kome je data ta mogućnosti (visoki činovnik IZ, pripadnik IZ, a može biti i sam muftija) taj je pred kojim se sklapa šerijatski brak. Osim strana u ugovoru, odnosno muža i žene, moraju da budu prisutna i najmanje dva svjedoka (rodbina ili prijatelji), da potvrde istinitost navoda jedne i druge strane ako dokument nestane ili dođe do spora – kaže za Kurir Plojović.
Jedan primjerak zapisnika o šerijatskom vjenčanju ide bračnim drugovima, naglašava on, a drugi ostaje kod nadležnog službenika IZ (imama), osim ako se muž i žena ne dogovore da uzmu oba papira, odnosno da to bude tzv. tajni brak.
– A tajni brak podrazumjeva da će svjedoci sa šerijatskog venčanja potvrditi da je brak postojao ako bude nekog spora o tome da li ima ili nema tog braka, odnosno ako papir nestane. A sve zbog obaveza muža prema ženi tokom života, u slučaju razvoda ili nakon smrti jednog od supružnika – objašnjava Plojović i dodaje da prva ili prethodne supruge mogu, ali i ne moraju da znaju za novi brak.
Plojović ističe i da svaki brak u islamu treba biti sklopljen i šerijatski, a muškarac može zaključiti i građanski brak s jednom od supruga. I sad je ključno pitanje kako te žene dijele imovinu ako muž umre.
– Ako premine muž, sve supruge imaju podjednaka prava na nasleđivanje, bez obzira na to da li su bile u šerijatskom ili građanskom braku. Kao što su imale pravo i obavezu na ravnopravan tretman od svoga muža tokom njegovog života. Ukoliko rahmetlija nije ostavio nijedno svoje dijete, one dijele četvrtinu imetka njegove ukupne imovine koju ostavlja svojoj porodici, a nasljednici su: roditelji, braća i sestre…. Taj princip dijeljenja je po šerijatu, inače, zahtevao bi detaljnije objašnjenje. A ako je rahmetlija imao djecu, sve njegove žene dijele jednu osminu imetka. Imovina je više porodična stvar i to se obično riješava unutar same porodice, retko se desi da traže pomoć od IZ, poput toga da jedna od žena dođe i tvrdi da joj ne daju dio koji joj pripada – kaže Plojović.
HILJADE EVRA U SLUČAJU RAZVODA
Prilikom sklapanja šerijatskog braka muž ženi garantuje i mehr – bračni poklon, koji se tom prilikom mora utvrditi.
– Bračni poklon, tj. mehr, novčani je iznos koji se utvrđuje kao vrsta garancije iliti nadoknade koju muž ženi daje u slučaju razvoda. Može biti hiljadu, dvije, tri, pet, 10.000, 20.000 ili više hiljada evra, u zavisnosti od mogućnosti i dogovora, a daje se naknadno, u slučaju razvoda. Ako se izgubi papir, onda svjedoci o tome treba da posvedoče – kaže Plojović i dodaje da je druga vrsta mehra zlatni nakit koji muž na vjenčanju poklanja ženi, ili kupuje tokom braka s njom, na koji ona ima lično pravo nakon razvoda ili smrti muža.
On navodi da ako žena dođe s papirom za koji bi u Mešihatu IZ utvrdili da je relevantan, napisali bi joj potvrdu da je bila u šerijatskom braku sa određenom osobom i da ima pravo na dio nasledstva. Ali ako je brak tajni, a papir se negde zagubi, nestane, sve spada na svjedoke koji su prisustvovali činu sklapanja braka.
– Lično, kao šerijatski pravnik, savjetujem ljude da ne sklapaju tajni brak jer to dugoročno može imati veoma bolne negativne posledice, posebno za ženu. Umjesto toga čin šerijatskog sklapanja braka treba biti javan, jer je brak u islamu čin koji ima posebnu važnost i svoju svetost. Činjenica je da danas svjedoci mogu i da lažu i krivo svjedoče. Sam čin deljenja nasledstva se dešava unutar porodice, a taj proces može nadzirati onaj ko poznaje propise islama po pitanju podijele: otac, sin, brat pokojnika, ili posebno versko lice – ističe Plojović.
kurir.rs
