Petak, 24 Aprila, 2026

SRAMOTA?! ROŽAJAC KRIV ZA SMRT DJEVOJČICE “DŽENE” – evo koliko godina zatvora je dobio

0

Slučaj prerane smrti djevojčice Džene Gadžun, koji je godinama potresao region, dobio je svoj sudski epilog. Nakon višegodišnjeg procesa, sud je izrekao presude optuženima, ali reakcije javnosti ukazuju da će rasprava o odgovornosti i pravdi još dugo trajati. Prema presudi, prvooptuženi Suad Rožajac proglašen je krivim za krivična djela protiv zdravlja ljudi i nesavjesno liječenje. Izrečena mu je kazna zatvora u trajanju od 10 godina, uz dodatnu mjeru zabrane obavljanja ljekarske profesije u narednih osam godina.

Drugooptužena Nina Jovanović također je proglašena krivom i osuđena na četiri godine i šest mjeseci zatvora, uz zabranu rada u struci u trajanju od šest godina. Trećeoptužena Jasmina Halimić, koja se teretila za zloupotrebu položaja, osuđena je na tri godine zatvora, uz trogodišnju zabranu obavljanja ljekarske djelatnosti.

Podsjetimo, optužnica u ovom predmetu podignuta je u junu 2023. godine, a sudski proces trajao je gotovo tri godine. Slučaj je od samog početka bio u fokusu javnosti zbog tragične smrti djevojčice iz Kaknja, koja je preminula u novembru 2021. godine nakon operativnog zahvata na očnom kapku u privatnoj klinici u Sarajevu.

Prema navodima Tužilaštva, tokom operacije došlo je do ozbiljnih propusta koji su doveli do fatalnog ishoda. S druge strane, odbrana optuženih negirala je odgovornost, ističući da nisu ispunjeni svi uslovi za pravično suđenje i tražeći oslobađajuće presude. Smrt male Džene Gadžun ostavila je dubok trag u društvu i otvorila brojna pitanja o sigurnosti medicinskih zahvata, odgovornosti zdravstvenih radnika, ali i kontroli privatnih zdravstvenih ustanova.

TRAGEDIJA u Sandžaku: Poginuo tokom sječe šume, drvo ga usmrtilo na licu mjesta

0
seca sume poginuo drvece suma

PRIJEPOLJE – Teška nesreća na radu dogodila se danas na planini Jadovnik, gdje je muškarac star 40 godina izgubio život tokom obavljanja poslova u šumi. Prema dostupnim informacijama, do tragedije je došlo prilikom redovne seče drveta. Iz za sada neutvrđenih okolnosti, stablo koje je prethodno oboreno palo je direktno na radnika, nanijevši mu smrtonosne povrede.

Nažalost, nesrećni muškarac preminuo je na licu mjesta, uprkos pokušajima da mu se pomogne. Riječ je o zaposlenom u firmi koja se bavi drvoprerađivačkom djelatnošću. Na teren su izašli nadležni organi koji su obavili uviđaj, a istraga je u toku i treba da utvrdi sve okolnosti koje su dovele do ove nesreće.

NOVI PAZAR: SUDAR MOTORA I AUTOMOBILA KOD DRUM PANORAME – JEDNA OSOBA POVRIJEĐENA

0

U Novom Pazaru danas oko 18:40 sati dogodila se saobraćajna nezgoda u blizini Drum panorame, u kojoj su učestvovali motocikl i putničko vozilo.
Prema prvim informacijama sa terena, u nezgodi su učestvovali motor marke Piaggio, kojim je upravljao R.I. (1986), i putnički automobil marke Volkswagen Passat, za čijim volanom je bio T.S. (1972).

Do sudara je došlo pod još uvijek nerazjašnjenim okolnostima, a prema dostupnim podacima, motociklista je tom prilikom zadobio lake tjelesne povrede. On je zbrinut od strane nadležnih službi, a više informacija o njegovom stanju očekuje se nakon dodatnih pregleda.


Na vozilu je pričinjena materijalna šteta, naročito na zadnjem dijelu, što ukazuje na silinu udara. Na lice mjesta odmah su izašli pripadnici saobraćajne policije koji su izvršili uviđaj i regulisali saobraćaj, koji je u ovom dijelu grada bio usporen.
Tačan uzrok nezgode biće poznat nakon završetka istrage

Novi Pazar: Elvedin Tahirović pokušao tešku krađu u džamiji – spriječen brzom akcijom policije

0

Novi Pazar – Brzom i efikasnom reakcijom policijskih službenika Policijske uprave Novi Pazar spriječen je pokušaj teške krađe u jednoj od džamija u gradu, a prema dostupnim informacijama, isti osumnjičeni je prethodno pokušao izvršiti slično djelo i na drugoj lokaciji.

Elvedin Tahirović
Elvedin Tahirović

Prema informacijama do kojih je došla redakcija, riječ je o Elvedinu Tahiroviću (2004), državljaninu Bosne i Hercegovine, koji je najprije pokušao da izvrši krađu u prostorijama Altun-alem džamije. Nakon neuspjelog pokušaja, uputio se ka Arap džamiji, gdje je, kako se sumnja, pokušao da otuđi novac iz kutije namijenjene za prikupljanje dobrovoljnih priloga vjernika.

Iz policije navode da je osumnjičeni djelovao sam, te da je njegovo kretanje i pokušaj izvršenja krivičnog djela brzo lociran i spriječen zahvaljujući operativnom radu službenika na terenu.

„Brzim i efikasnim operativno-represivnim radom policijskih službenika PU Novi Pazar, lice je identifikovano i spriječeno u izvršenju krivičnog djela“, potvrđeno je iz izvora bliskih istrazi.

Prema pravnoj kvalifikaciji, riječ je o pokušaju izvršenja krivičnog djela teške krađe iz člana 204, stav 1, tačka 3 Krivičnog zakonika Republike Srbije.

Ovaj slučaj izazvao je zabrinutost među građanima, posebno zbog činjenice da su meta bile vjerske ustanove i humanitarni prilozi, koji imaju poseban značaj za zajednicu. Nadležni organi nastavljaju rad na ovom slučaju, a protiv osumnjičenog će biti podnijeta odgovarajuća krivična prijava.

Od Sandžaka do Kine: Haris Memić radio za TikTok, Huawei i Google, sada vodi vlastiti biznis

0

U vremenu kada se granice sve češće doživljavaju kao prepreke, priča Harisa Memića iz Bijelog Polja pokazuje suprotno – da su one često samo linije na karti. Ovaj mladi arhitekta danas iz Kine učestvuje u projektima za neke od najvećih svjetskih kompanija, ali njegov put nije bio ni brz ni lak. Naprotiv – izgrađen je kroz upornost, odricanja i jasnu viziju. Memić je u Kinu stigao 2019. godine, vođen željom da uči i profesionalno napreduje. Već na samom početku suočio se s globalnom krizom – pandemijom, koja je mnoge natjerala na povratak kući. Ipak, on je odlučio ostati.

„To je bio period velike neizvjesnosti, ali i ključna tačka mog razvoja. Ostao sam fokusiran i nastavio da radim“, ističe Memić, dodajući da je u tom trenutku bio među rijetkim ljudima iz regiona koji su ostali u Kini.

Prekretnica u njegovoj karijeri dogodila se već 2020. godine, kada je dobio priliku da radi na velikom projektu za kompaniju ByteDance, vlasnika platforme TikTok. Riječ je o kompleksu u Shenzhenu, površine oko 30.000 kvadratnih metara, raspoređenom na 11 spratova. Upravo taj projekat otvorio mu je vrata saradnje sa globalnim tehnološkim gigantima poput Huawei, Google, PayPal i kompanije VIVO.

Nakon nekoliko godina rada na velikim projektima, Memić 2022. godine donosi novu, hrabru odluku – pokreće sopstvenu arhitektonsku firmu. Počeo je sam, ali danas vodi tim koji radi na kreativno zahtjevnim projektima. Paralelno s tim, iz lične strasti prema vizuelnom izrazu razvila se i druga kompanija – za video produkciju. Tako je spojio arhitekturu i kreativnu industriju, gradeći dvije uspješne priče koje se međusobno nadopunjuju. Život i rad u Kini, posebno u tehnološkom centru poput Shenzhena, donijeli su mu potpuno novu perspektivu.

„Ovdje se stvari odvijaju nevjerovatnom brzinom. Projekti koji bi negdje trajali godinama, realizuju se za nekoliko mjeseci“, objašnjava Memić.

Rad u međunarodnom okruženju naučio ga je i koliko su važne različite perspektive. Upravo iz tih razlika, kako kaže, nastaju najbolje ideje. Za Memića, uspjeh nije samo u projektima i finansijama, već u kvalitetu života i radu s ljudima.

„Liderstvo nije samo donošenje odluka – već sposobnost da okupite ljude oko zajedničke ideje“, ističe.

Rad s timovima iz različitih dijelova svijeta naučio ga je važnosti slušanja, razumijevanja. Posebno naglašava ulogu dijaspore u razvoju matičnih zemalja. Smatra da uspjeh pojedinaca van granica može imati mnogo širi značaj.

„Nije uvijek potrebno fizički se vratiti. Ponekad je dovoljno povezivati ljude, ideje i tržišta“, kaže Memić.

Njegova poruka mladima je jasna – izaći iz zone komfora, biti radoznao i ne bojati se neizvjesnosti. Priča Harisa Memića nije samo priča o karijeri. To je priča o hrabrosti da se napravi prvi korak, o istrajnosti u teškim vremenima i o vjeri da se trud uvijek isplati – možda ne odmah, ali sigurno na način koji često nadmaši očekivanja.

Od Bijelog Polja do Kine, od prvih projekata do sopstvenih kompanija – njegov put danas inspiriše novu generaciju mladih iz Sandžaka i šire, pokazujući da uspjeh nema granice za one koji su spremni da ih pomjere.

UDAR NA NOVI PAZAR: FSS odbio licencu, klub u velikom problemu

0
fk novi pazar

Redakcija Sandžak Danas

U trenutku kada se sezona bliži svom raspletu, a borba za Evropu i opstanak ulazi u završnicu, iz Fudbalski savez Srbije stiže odluka koja je uzdrmala javnost – FK Novi Pazar nije dobio licencu za narednu takmičarsku sezonu.
Ova vijest dolazi svega nekoliko dana nakon sjednice Komisije za licenciranje, a prema zvaničnim podacima, samo 11 klubova dobilo je dozvolu za takmičenje u Super ligi Srbije. Među onima koji su ostali bez licence nalaze se i klubovi iz plej-of zone – uz Novi Pazar, tu su i OFK Beograd i FK Radnik Surdulica.

Kako se navodi u saopštenju Saveza, Komisija je analizirala sve ključne segmente funkcionisanja klubova – od sportskih i infrastrukturnih uslova, do pravnih i finansijskih kriterijuma. Upravo u tim segmentima, kako se može zaključiti, Novi Pazar nije u potpunosti zadovoljio propisane standarde.
Zanimljivo je da su licencu za UEFA takmičenja dobili klubovi poput Crvena zvezda, FK Partizan i FK Vojvodina, dok su pojedini klubovi koji su na pragu ulaska u elitni rang – poput FK Zemun i FK Mačva Šabac – takođe ostali bez potrebne dozvole.

Ipak, ova odluka ne mora biti konačna. Prema pravilima Fudbalski savez Srbije, klubovi koji nisu dobili licencu imaju pravo žalbe i mogućnost da u dodatnom roku dostave dokumentaciju kojom bi ispunili tražene kriterijume.

Za Novi Pazar to znači jednu stvar – trka s vremenom je počela. Uprava kluba sada mora hitno reagovati, kako bi ispravila eventualne nedostatke i osigurala nastup u narednoj sezoni.
Širi kontekst i zabrinutost navijača. Odluka dolazi u trenutku kada se klub već suočava s rezultatskom krizom, što dodatno pojačava pritisak na rukovodstvo. Navijači s pravom postavljaju pitanje – kako je moguće da klub koji se takmiči u plej-ofu ne ispunjava osnovne uslove za licencu?

U javnosti se sve glasnije govori o dugogodišnjim problemima u organizaciji, finansijama i infrastrukturi, koji sada dolaze na naplatu. Istovremeno, pojedini navijači i sportski analitičari smatraju da kriterijumi nisu jednako primijenjeni na sve klubove, što dodatno podgrijava sumnje i nezadovoljstvo.

Pred FK Novi Pazar su dani odluke. Hoće li klub uspjeti da ispravi propuste i izbori se za mjesto u Super ligi naredne sezone – ili će ova odluka imati dalekosežne posljedice po budućnost jednog od najvažnijih sportskih kolektiva u Sandžaku?
Odgovor će stići uskoro, ali jedno je sigurno – situacija kakva se rijetko viđa već je podigla veliku prašinu u sportskim krugovima Srbije.

TRAGEDIJA: Zaim nožem usmrtio suprugu Indiru, potom se obesio u dvorištu porodične kuće

0

Mjesto Brda kod Srebrenik potresla je teška porodična tragedija u kojoj su život izgubili supružnici Zaim i Indira, potvrđeno je nakon policijskog uviđaja. Prema informacijama iz Ministarstvo unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona, policija je na teren izašla nakon prijave građana da se u dvorištu jedne kuće nalazi beživotno tijelo muškarca. Dolaskom na lice mjesta, službenici su pronašli tijelo Zaima, a ubrzo potom i tijelo njegove supruge Indire unutar objekta.

Preliminarni rezultati istrage ukazuju na sumnju da je riječ o ubistvu i samoubistvu. Kako se nezvanično saznaje, Zaim je nožem usmrtio Indiru, nakon čega je pronađen mrtav u dvorištu, gdje je, prema dostupnim informacijama, izvršio samoubistvo. Na tijelima su uočene povrede nanesene oštrim predmetom, a nadležne institucije su naložile obdukciju kako bi se utvrdio tačan uzrok smrti i sve okolnosti ovog zločina.

Ono što dodatno potresa javnost jeste činjenica da je ova porodica već bila suočena s velikim gubicima. U proteklim godinama izgubili su dvoje djece – kćerku koja je preminula od teške bolesti, kao i sina, što ovu tragediju čini još bolnijom. Mještani Brda i šira javnost ostali su u šoku, a komšije navode da se radi o porodici koja je živjela povučeno i koja je već prošla kroz niz teških životnih iskušenja.

Tutin traži radnike: 150 radnih mjesta ponuđeno na velikom sajmu

0

U Tutin je ove godine održan tradicionalni Sajam zapošljavanja, koji je još jednom potvrdio svoju važnost za lokalno tržište rada. Na događaju, koji organizuje Nacionalna služba za zapošljavanje, učestvovale su 22 kompanije koje su ponudile oko 150 radnih mjesta, dok je sajam posjetilo više od 750 tražilaca zaposlenja.

Ovaj događaj već godinama predstavlja ključnu tačku susreta između poslodavaca i nezaposlenih, a neposredan kontakt, kako ističu organizatori, i dalje ima presudnu ulogu uprkos digitalizaciji tržišta rada. Direktorica lokalne filijale NSZ, Fazila Ferizović-Berović, naglasila je da je sajam prilika ne samo za zapošljavanje, već i za informisanje građana o aktuelnim programima podrške.

„Zajednički cilj nam je smanjenje nezaposlenosti i uključivanje što većeg broja ljudi na tržište rada, posebno onih iz teže zapošljivih kategorija“, poručila je Ferizović-Berović, podsjetivši da su u toku i javni pozivi koje poslodavci i nezaposleni mogu iskoristiti.

Direktor filijale NSZ u Novi Pazar, Fahrudin Đekić, istakao je da su sajmovi u Tutinu i Novom Pazaru među najposjećenijima u Srbiji, naglašavajući značaj direktnog kontakta.

„U vremenu kada se sve više procesa odvija online, lični susreti između poslodavaca i kandidata ostaju nezamjenjivi i često ključni za zapošljavanje“, rekao je Đekić.

Sajam je zvanično otvorila predsjednica opštine Tutin, Selma Kučević, koja je poručila da lokalna samouprava ima obavezu da stvara uslove za ostanak mladih u ovom kraju.

„Naša želja je da Tutin bude mjesto dostojanstvenog života, da zadržimo omladinu i omogućimo ljudima da svoje ambicije ostvaruju ovdje“, kazala je Kučević, podsjetivši da veliki broj građana trenutno živi i radi u inostranstvu.

Najveći broj ponuđenih radnih mjesta odnosio se na sektore građevinarstva i proizvodnje namještaja, ali su poslodavci iskazali potrebu i za stručnim kadrom poput pravnika, ekonomista, kao i radnika različitih zanatskih profila – od tapetara do montera.

Posjetioci sajma imali su priliku da direktno razgovaraju sa poslodavcima, predaju biografije i informišu se o uslovima rada, što su mnogi ocijenili kao veliku šansu za pronalazak zaposlenja. Najavljeno je da će naredni Sajam zapošljavanja biti održan već naredne sedmice u Novi Pazar, u Domu omladine, gdje se očekuje još veći odziv i novih prilika za zaposlenje.

SKANDAL U SJENICI: Odobrili milione za F.K. Slogu, a klub tvrdi – NEMA NI DINARA!

0

Nakon što je u javnosti otvorena priča o teškom stanju u FK Sloga iz Sjenice, uslijedile su i prve reakcije koje su dodatno produbile dileme – da li klub zaista nema podršku ili je problem u realizaciji sredstava. Lokalni preduzetnik Emir Lakota oglasio se u komentarima, braneći lokalnu vlast i objavio dokument Opštine Sjenica u kojem se jasno vidi da je za FK Sloga za 2026. godinu opredijeljeno 1.450.000 dinara.

Riječ je o zvaničnoj odluci o finansiranju sportskih udruženja, u kojoj je Sloga među klubovima sa značajnijim iznosom.Ovim potezom Lakota je pokušao da demantuje tvrdnje da opština ne pomaže klub.

Međutim, samo nekoliko sati kasnije uslijedio je odgovor predsjednika kluba Jasmina Muhadžera, koji je iznio potpuno suprotnu tvrdnju. On je naveo da klub do danas nije dobio ni dinar od tog iznosa, iako je već odigran veliki dio prvenstva, te da se Sloga trenutno finansira isključivo zahvaljujući donacijama privatnih lica. Ovo je reakcija predsjednika FK Sloga, Jasmina Muhadžera, koji je javno iznio potpuno drugačiju verziju:

“Do današnjeg dana od odobrenih 1.450.000 dinara za ovu godinu FK ‘Sloga’ nije dobila ni dinar. Već smo na polovini prvenstva i klub se finansira isključivo od donacija privatnih lica.”

Reagovanje predsjednika kluba FK Sloga
Reagovanje predsjednika kluba FK Sloga

Ova kontradiktornost izazvala je lavinu reakcija građana na društvenim mrežama.

  • „Kakav cirkus od Opštine i Sportskog saveza“, napisao je jedan od komentatora, dok drugi ističe da politika u Sjenici određuje ko ima podršku, a ko ne. Pojedini građani upozoravaju da se godinama ništa ne ulaže u omladinu i sport, te da mladi sve više napuštaju grad.
  • U komentarima se posebno naglašava stanje stadiona, koje mnogi opisuju kao „ispod svakog nivoa civilizacije“. Jedan od građana navodi da je „žalosno da djeca nemaju gdje trenirati“, dok drugi poručuje da je stadion „potpuno propao i da više nije bezbjedan za korišćenje“.

Ovakav razvoj događaja otvorio je pitanje koje prevazilazi sport – da li postoji jaz između odluka na papiru i njihove realizacije u praksi. Jer, iako dokument pokazuje da su sredstva odobrena, stanje na terenu govori drugačije. Klub koji se nalazi pri vrhu tabele i dalje funkcioniše bez stabilnog finansiranja.

Posebno zabrinjava činjenica da infrastruktura stadiona godinama propada, što potvrđuju i fotografije: polomljena sjedišta, oronule tribine i zapušten prostor oko objekta. Sve to ostavlja utisak da ulaganja, ako postoje, nisu vidljiva tamo gdje su najpotrebnija.

U cijeloj situaciji, FK Sloga ostaje između dvije istine – jedne administrativne i druge stvarne. Dok dokumenti govore o odobrenim sredstvima, klub tvrdi da novac nije stigao. A između te dvije verzije nalazi se realnost u kojoj jedan stogodišnji klub pokušava da preživi sezonu. Odgovor na pitanje gdje je novac i zašto nije isplaćen sada se očekuje od nadležnih, jer bez jasnog objašnjenja ova priča ostaje još jedan primjer nesklada između odluka i stvarnosti.

Štrajk glađu u Sjenici kao posljednji apel: Deponija Goveđak postala simbol nebrige sistema

0

Sjenica – Dok se institucije godinama nadmudruju sa problemima na papiru, jedan čovjek je odlučio da svoje tijelo pretvori u posljednje sredstvo borbe. Nebojša Vasović započeo je štrajk glađu ispred suda u Sjenici, upozoravajući na, kako tvrdi, višegodišnje ignorisanje problema nesanitarne deponije Goveđak. Ovaj čin nije iznenadni ispad, već nastavak borbe koja traje godinama. Još u oktobru 2021. godine, Vasović je zajedno sa mještanima sela koja gravitiraju ovom području, stavio katance na deponiju. Bio je to očajnički pokušaj da se zaustavi ono što su tada nazivali – ekološkom katastrofom.

Mještanima je tada obećano da će deponija biti sanirana u roku od šest mjeseci. Prema njihovim tvrdnjama, jedino što je urađeno jeste postavljanje ograde i formalno obezbjeđenje lokacije. Sve ostalo – ostalo je na obećanjima. U međuvremenu, kako svjedoče mještani, deponija je nastavila da živi svojim opasnim životom:

  • otpad je gorio danima i noćima,
  • odlagan je klanični otpad,
  • spaljivane su gume,
  • a sve to u neposrednoj blizini sela i rijeke Uvac.

„Sanacija je urađena višim zlom“, govorili su tada mještani, aludirajući na zatrpavanje otpada građevinskim materijalom, bez stvarnog rješenja problema. Posebno zabrinjava činjenica da se deponija nalazi u zoni koja direktno utiče na više sela, uključujući Goračiće, Krivaje i Aljinoviće. Mještani tvrde da je ugroženo i područje uz rijeku Uvac, što problem iz lokalnog pretvara u regionalni.

Trenutno ispred Suda u Sjenici
Trenutno ispred Suda u Sjenici

Godinama su, kako kažu, slali dopise, prijave i molbe nadležnim institucijama – od lokalne samouprave do ministarstva. Podsjećaju i na uredbu iz 2009. godine kojom je naložena rekultivacija deponije. Međutim, rezultata – nema. Nakon blokada i upozorenja, priča je završila pred sudom. Umjesto rješenja problema, mještani su, prema njihovim riječima, suočeni sa prijavama zbog „ometanja odlaganja otpada“ i „uzurpiranja državne imovine“.

U tom apsurdu leži i suština ove priče – oni koji pokušavaju da zaštite životnu sredinu, završavaju kao optuženi, dok problem ostaje netaknut. Vasovićev štrajk glađu danas djeluje kao simbol potpune nemoći građana. Kada institucije zakažu, kada obećanja izgube svaku težinu, a zakon ostane mrtvo slovo na papiru – šta preostaje? Njegov potez postavlja neugodno pitanje:
da li u Srbiji građanin mora da ugrozi sopstveni život da bi institucije počele da rade svoj posao?

Možda i najopasniji dio ove priče nije sama deponija, već tišina koja je prati. Bez jasnih rokova, bez konkretnih poteza i bez odgovornosti – problem Goveđaka postaje paradigma odnosa prema životnoj sredini. Jer ako se zakon ne sprovodi tamo gdje je najvidljiviji problem, onda se s pravom postavlja pitanje – gdje se uopšte sprovodi? Dok Nebojša Vasović štrajkuje glađu ispred suda, Goveđak i dalje tinja. A sa njim i pitanje: koliko još treba da traje borba da bi se ispunilo ono što je obećano još prije više od decenije? Pogledajte tv prilog još iz 2021 godine, i sve će vam biti jasno.