Join our community of SUBSCRIBERS and be part of the conversation.
To subscribe, simply enter your email address on our website or click the subscribe button below. Don't worry, we respect your privacy and won't spam your inbox. Your information is safe with us.
U šumskom predjelu beogradskog naselja Železnik u nedjelju oko podneva pronađeno je tijelo za sada nepoznatog muškarca, što je izazvalo uznemirenje među lokalnim stanovništvom. Prema prvim informacijama, tijelo su uočili slučajni prolaznici koji su se zatekli u ovom dijelu šume, nakon čega su odmah obavijestili policiju i hitne službe. Na lice mjesta ubrzo su stigle nadležne ekipe koje su izvršile uviđaj.
Kako se nezvanično saznaje, riječ je o muškarcu starosti oko 50 godina, ali njegov identitet još uvijek nije potvrđen. Za sada nije poznato ni koliko dugo se tijelo nalazilo na toj lokaciji, niti pod kojim okolnostima je nastupila smrt. Policija intenzivno radi na rasvjetljavanju slučaja, a ključne informacije očekuju se nakon obdukcije koja bi trebala utvrditi tačan uzrok smrti.
Ovaj događaj dodatno je uznemirio građane Železnika, posebno zbog činjenice da se radi o području koje svakodnevno posjećuju šetači, rekreativci i porodice. Stanovnici ovog dijela grada nadaju se brzom razjašnjenju slučaja i većoj sigurnosti u svom okruženju.
Emitovanjem emisije „Allahovi hrišćani“, Radio-televizija Srbije ponovo je otvorila ozbiljna pitanja profesionalnosti i odgovornosti javnog servisa, ali i granica koje se ne bi smjele prelaziti kada je riječ o identitetu i vjeri jednog naroda. Ono što je trebalo biti dokumentarni prikaz historijskog fenomena, pretvorilo se u sadržaj koji mnogi s pravom vide kao pokušaj relativizacije i osporavanja identiteta muslimana na Balkanu, posebno Bošnjaka.
Kroz cijelu emisiju provlači se teza da su muslimani na ovim prostorima nastali kao posljedica prisilne ili interesne islamizacije, uz tvrdnje da su mnogi od njih zapravo generacijama zadržavali „staru vjeru“ u tajnosti. Ovakav narativ kulminira ocjenama da je riječ o „nedovršenoj islamizaciji“, čime se direktno dovodi u pitanje autentičnost vjerskog i nacionalnog identiteta Bošnjaka. Takve tvrdnje odavno su predmet ozbiljnih naučnih osporavanja, ali u emisiji nisu predstavljene druge perspektive, niti su uključeni relevantni stručnjaci koji bi ponudili uravnotežen pogled.
Posebnu reakciju javnosti izazvao je dio emisije snimljen u Sjenici, gdje historičar Salih Selimović, poznat po svojim stavovima o porijeklu Bošnjaka, govori ispred džamije Sultan Valide. Upravo tu, u haremu jednog od najznačajnijih vjerskih objekata u Sandžaku, iznesene su teze koje poistovjećuju historijske procese kod Albanaca sa identitetom Bošnjaka. Takav pristup mnogi doživljavaju kao ne samo neprimjeren, već i kao svjesnu provokaciju, jer se osjetljive i sporne tvrdnje iznose na mjestu koje ima duboko simboličko značenje za lokalnu zajednicu.
Dodatni problem predstavlja način na koji se historijski procesi pojednostavljuju i svode na priču o pritiscima, privilegijama i strahu, zanemarujući kompleksnost društvenih i kulturnih promjena kroz stoljeća. U takvom okviru, identiteti se ne prikazuju kao rezultat dugotrajnog i višeslojnog razvoja, već kao posljedica prisile i „nedovršenih“ procesa, što otvara prostor za političke i ideološke interpretacije.
Kritičari smatraju da je najveći propust upravo u tome što emisija nije ponudila ravnotežu – nije bilo glasova iz bošnjačke akademske zajednice, niti pokušaja da se osporene teze stave u širi kontekst. Umjesto dijaloga i analize, gledaocima je ponuđena jednostrana interpretacija koja više podsjeća na unaprijed postavljenu tezu nego na ozbiljan dokumentarni rad.
Zbog svega navedenog, emisija „Allahovi hrišćani“ ne može se posmatrati kao običan televizijski sadržaj. Ona otvara pitanje odgovornosti javnog servisa prema svim građanima i narodima koje predstavlja. U društvu koje je i dalje osjetljivo na teme identiteta i historije, ovakav pristup ne doprinosi razumijevanju – već produbljuje podjele i izaziva opravdano ogorčenje.
U tom kontekstu, očekuje se reakcija relevantnih institucija i predstavničkih tijela Bošnjaka. Bošnjačko nacionalno vijeće, Islamska zajednica, kao i političke partije koje predstavljaju Bošnjake, imaju legitiman osnov da zatraže odgovornost i pokrenu postupke pred nadležnim regulatornim tijelima, uključujući Republičku radiodifuznu agenciju. Pitanje zaštite nacionalnog i vjerskog identiteta ne smije ostati bez institucionalnog odgovora, posebno kada se dovodi u pitanje kroz sadržaj emitovan na javnom servisu. Pogledajte skandaloznu emisju ispod teksta.</p
Selo Majance kod Podujeva potresla je teška porodična tragedija koja se dogodila u nedjelju u večernjim satima, a prema prvim informacijama, jedna osoba je izgubila život dok su dvije žene u kritičnom stanju.
Kako prenose regionalni mediji, osumnjičena Ardita Gaši (31) navodno je hicima iz vatrenog oružja usmrtila Ilaza Brahimija (42) iz Obilića, s kojim je ranije bila u emotivnoj vezi. Prema dostupnim informacijama, Brahimi je došao ispred njene porodične kuće nakon što ga je ona pozvala, ali je ubrzo po njegovom dolasku ona je zapucala. Nakon toga, situacija je dodatno eskalirala. Gaši je, prema navodima istrage, pucala i na svoju dajnicu (73), koja je izašla iz kuće nakon što je čula pucnje i zapomaganje.
Drama se tu nije završila. Osumnjičena se potom zabarikadirala u kući, prijeteći svima koji bi pokušali da joj priđu. U jednom trenutku, prema nezvaničnim informacijama, pokušala je oduzeti život i sebi. Teško ranjene žene hitno su prevezene u Univerzitetski klinički centar u Prištini, gdje se ljekari bore za njihove živote. Direktor urgentnog centra Naser Sila potvrdio je da su obje pacijentkinje zadobile teške prostrelne rane.
– Dvije pacijentkinje su dovezene sa prostrelnim povredama. Njihovo stanje je izuzetno teško i nestabilno. Obje su intubirane i nalaze se na potpomognutom disanju. Jedna od njih je hitno upućena na operaciju – izjavio je Sila.
Motiv ovog zločina za sada nije zvanično potvrđen, ali se pretpostavlja da su narušeni odnosi iz prošlosti mogli dovesti do ovog tragičnog epiloga. Policija je izvršila uviđaj na licu mjesta, a istraga je u toku kako bi se utvrdile sve okolnosti ovog teškog zločina koji je uznemirio javnost širom regiona.
STOLAC, 23. mart 2026. – Grad Stolac prekjučer je bio poprište ozbiljnog incidenta koji je uznemirio javnost i ponovo otvorio osjetljiva pitanja međunacionalnih odnosa u ovom dijelu Bosne i Hercegovine.
Prema dostupnim informacijama, do sukoba je došlo u trenutku kada je grupa građana bošnjačke nacionalnosti pokušavala započeti izradu murala posvećenog žrtvama genocida u Srebrenici. Ovaj čin, zamišljen kao simbol sjećanja i poštovanja, naišao je na otpor grupe navijača zagrebačkog Dinama, poznatih kao Bad Blue Boys (BBB), kojima su se pridružili i pojedinci iz lokalne sredine.
Situacija je, prema svjedočenjima, vrlo brzo eskalirala. Tokom okupljanja došlo je do verbalnih provokacija, uključujući nacionalističke poruke poput „Hrvatski Stolac“, što je dodatno podiglo tenzije među prisutnima.
Napetost je kulminirala na kružnom toku u blizini Doma zdravlja, gdje je došlo do direktnog sukoba između dvije grupe. U tom trenutku reagovali su pripadnici MUP-a Hercegovačko-neretvanskog kantona, pokušavajući spriječiti širenje nasilja.
Tokom intervencije policije izbili su neredi u kojima je došlo i do fizičkog obračuna između navijača i policijskih službenika. Prema dostupnim informacijama, jedan građanin je zadobio teže tjelesne povrede i zbrinut je u zdravstvenoj ustanovi. Zbog napada na policiju privedena je najmanje jedna osoba – Vedran Čoko, dok se očekuje da nadležni organi utvrde odgovornost i ostalih učesnika incidenta.
Dodatnu težinu cijelom slučaju daje činjenica da je noć uoči incidenta već došlo do vandalizma. Nepoznata grupa oskrnavila je mjesto predviđeno za mural – rad je precrtan, a zid išaran uvredljivim i ekstremističkim grafitima, uključujući i simbole koji izazivaju duboke podjele u društvu.
Ovaj događaj izazvao je snažne reakcije među građanima Stoca, ali i širom Bosne i Hercegovine. Mnogi upozoravaju da ovakvi incidenti predstavljaju ozbiljnu prijetnju stabilnosti i suživotu, posebno u sredinama koje su i dalje opterećene teškim nasljeđem prošlosti.
Građani traže brzu i odlučnu reakciju institucija, identifikaciju odgovornih i jasnu poruku da nasilje i govor mržnje neće biti tolerisani.Iz MUP-a Hercegovačko-neretvanskog kantona očekuje se zvanično saopćenje sa detaljima incidenta, kao i informacije o eventualnim novim privođenjima i daljim koracima u istrazi.
SANDŽAK / Sjenica – Gotovo godinu dana nakon brutalnog ubistva koje je potreslo Sjenicu i cijeli Sandžak, za 24. mart u 10:30 časova zakazano je pripremno ročište u postupku protiv osumnjičenih za ubistvo Muriza Kurtanovića. Ročište o potvrđivanju optužnice vodi sudija Hajdarpašić i predstavlja ključni korak ka početku suđenja. Slučaj koji je šokirao javnost dodatno je uznemirio građane nakon novih detalja iz istrage – osumnjičeni ubica je, prema svedočenjima, učestvovao u potrazi za žrtvom, pretvarajući se da je nevin.
Ubica
Muriz Kurtanović (28) iz sela Tuzinje ubijen je 13. juna prošle godine, nakon što je, prema sumnjama istražitelja, namamljen na sastanak od strane A. M. (28), poznatog pod nadimkom „Kinez“. Kurtanović je neposredno prije toga prodao stoku i kod sebe imao oko 60.000 eura, što se smatra ključnim motivom zločina. Umjesto dogovora o dugu i kupovini, uslijedio je brutalan napad.
Prema rezultatima istrage, Muriz je ubijen tupim predmetom u zabačenom dijelu sela Tuzinje – u kamenolomu, poznatom kao „kameni majdan“, mjestu gdje se vrši vađenje i obrada kamena. Nakon ubistva, njegovo tijelo je prevezeno i sakriveno u šumskom predjelu sela Jevik kod Kladnice, gdje je pronađeno 15. juna, dva dana nakon prijave nestanka. Tijelo je bilo prekriveno lišćem i granjem, što ukazuje na pokušaj prikrivanja tragova zločina. Jedan od najpotresnijih detalja ovog slučaja jeste činjenica da je osumnjičeni A. M. aktivno učestvovao u potrazi za Murizom, zajedno sa porodicom, prijateljima i mještanima.
– Bio je s nama dok smo ga tražili, išao od kuće do kuće… Plakao je, govorio da mu je bio kao brat. Mislili smo da pati zbog njegovog nestanka. Ispostavilo se da je sve bila maska – ispričao je jedan od mještana Tuzinja.
Ovaj detalj izazvao je poseban bijes i nevjericu u javnosti, jer ukazuje na hladnokrvnost i pokušaj obmane zajednice.Istragom je utvrđeno da osumnjičeni nije djelovao sam. Prema navodima policije, u prikrivanju zločina učestvovali su:
D. H. (32), veterinar iz Sjenice, koji se sumnjiči da je pomagao u uklanjanju tijela
A. Z. (20), koji je obezbijedio alat (kramp i lopatu) za zakopavanje
Osumnjičeni veterinar D. H
Nakon ubistva, tijelo je zakopano i prekriveno, a vozilo korišteno u zločinu oprano u Ivanjici kako bi se uklonili tragovi krvi.
Nestanak Muriza Kurtanovića prijavljen je 14. juna, kada se nije javljao porodici. Policija je odmah pokrenula opsežnu potragu. U roku od 48 sati identifikovani su i uhapšeni osumnjičeni, u saradnji Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave kriminalističke policije, PU Čačak i Višeg javnog tužilaštva u Novom Pazaru.
Osumnjičeni A. Z. koji je doneo kramp i lopatu
Slučaj je izazvao ogroman potres među građanima. Muriz je važio za vrijednog i poštenog mladića koji je živio od svog rada.
Posebno su odjeknule riječi mještana koji su isticali da je „ubijen zbog znojem zarađenog novca“, što je dodatno produbilo osjećaj nepravde i ogorčenja. Pripremno ročište zakazano za 24. mart biće prvi korak ka glavnom pretresu. Sud će odlučivati o potvrđivanju optužnice protiv osumnjičenih za teško ubistvo i pomaganje. Porodica, prijatelji i cijeli Sandžak s nestrpljenjem očekuju epilog ovog slučaja.
Ubistvo Muriza Kurtanovića ostaje duboka rana u kolektivnom sjećanju našeg kraja. Posebno bolna činjenica da je ubica pokušao prikriti zločin glumeći tugu i učestvujući u potrazi, dodatno je uzdrmala povjerenje među ljudima. Predstojeće suđenje biće više od pravnog procesa – biće test pravde i poruka da li će ovakvi zločini dobiti kaznu kakvu zaslužuju.
Predsjednik Recep Tayyip Erdoğan ponovo je izazvao snažne reakcije u javnosti nakon oštrih izjava o vojnom prisustvu Sjedinjenih Američkih Država u Grčkoj, poručivši da Ankara ne vjeruje zvaničnim objašnjenjima Zapada. Govoreći na konferenciji za medije, Erdoğan je otvoreno doveo u pitanje svrhu američkih vojnih baza koje su posljednjih godina uspostavljene u Greece.
“Kome su baze zapravo namijenjene?”
Turski predsjednik je istakao da se trenutno u Grčkoj nalazi čak devet američkih vojnih baza, te postavio ključno pitanje:
“Kome su te baze namijenjene?”
Kako je naveo, zvanično objašnjenje koje dolazi iz zapadnih krugova jeste da su baze usmjerene protiv Rusije. Međutim, Erdoğan je takvu tvrdnju odbacio kao neuvjerljivu. Prema njegovim riječima, “neka ne pokušavaju da nas ubijede u to”, jasno aludirajući na sumnju da su ove vojne aktivnosti usmjerene ka drugim geopolitičkim ciljevima u regionu.
Erdoğan je u istom obraćanju ukazao i na, kako tvrdi, kontradikcije u politici Evropske unije i njenih saveznika prema Grčkoj. Naglasio je da Atina ima ogroman dug prema Evropi, procijenjen na oko 400 milijardi eura, ali da uprkos tome dobija značajnu vojnu pomoć.
evropske zemlje, kako tvrdi, isporučuju avione i helikoptere
Sjedinjene Američke Države takođe pružaju vojnu podršku
“Oružje stiže u velikim količinama – pitanje je samo protiv koga”, poručio je Erdoğan.
Ovo nije prvi put da turski predsjednik upozorava na militarizaciju Grčke. Još ranije je izjavio da je ta zemlja “postala američka vojna baza”, ukazujući na veliki broj instalacija i vojnih sporazuma između Atine i Vašingtona. Erdoğanove izjave dolaze u trenutku pojačanih geopolitičkih tenzija u istočnom Mediteranu i unutar NATO saveza. Turska već duže vrijeme izražava nezadovoljstvo zbog vojne saradnje između Grčke i SAD-a, smatrajući da takvi potezi narušavaju ravnotežu snaga u regionu.
Iako zvaničnici Zapada tvrde da je riječ o jačanju kolektivne bezbjednosti, iz Ankare poručuju da iza toga stoje dublji strateški interesi – koji, kako tvrde, nisu usmjereni samo prema Rusiji. Pogledajte video ispod teksta.
Snimci i informacije koji su se posljednjih dana pojavili u javnosti, a koji ukazuju da su pojedine osobe Ramazanski bajram obilježavale uz konzumiranje alkohola, izazvali su snažne reakcije i ogorčenje među vjernicima širom Sandžaka.
Tim povodom oglasio se Medžlis Islamske zajednice Bijelo Polje, koji je u zvaničnom saopštenju izrazio zabrinutost i jasno osudio ovakvo ponašanje, ocijenivši ga kao narušavanje svetosti jednog od najvećih muslimanskih praznika. U saopštenju se podsjeća da je Ramazanski bajram dan radosti, ali i dan dostojanstva, zahvalnosti i potvrde vrijednosti posta i samokontrole, te da ne može biti sveden na običan društveni događaj.
„Konzumiranje alkohola, koje je u islamu jasno zabranjeno, posebno u danima Bajrama, predstavlja grubo narušavanje svetosti ovog blagdana i vrijeđanje osjećaja vjernika“, navodi se u reakciji Medžlisa.
Iz ove institucije ističu da takvi postupci ne samo da nemaju uporište u vjeri, već i šalju pogrešnu sliku o muslimanima i njihovim vrijednostima u javnosti. Pozivajući se na riječi Poslanika Muhammeda, a.s., u saopštenju se dodatno naglašava ozbiljnost ovog pitanja, uz podsjećanje da je „sve što opija zabranjeno“, te da se alkohol u islamskoj tradiciji smatra jednim od najvećih poroka.
Posebnu zabrinutost izazvala je činjenica da su sporni sadržaji dospjeli u javni prostor, uključujući i društvene mreže, čime se, kako upozoravaju iz Medžlisa, stvara opasnost od normalizacije ponašanja koje je u suprotnosti sa osnovnim vjerskim načelima.
Medžlis Islamske zajednice Bijelo Polje uputio je apel svim vjernicima da Bajram obilježavaju u duhu islamskih vrijednosti – kroz porodicu, solidarnost, skromnost i zahvalnost – ali i pozvao medije i društvene aktere na odgovornost u oblikovanju javnog prostora.
Na kraju, poručeno je da je obaveza zajednice da ukaže na negativne pojave, ali i da ostavi prostor za pokajanje i povratak pravim vrijednostima, naglašavajući da vjera, pored odgovornosti, podrazumijeva i milost. Pročitajte cijelo saopštenje ispod teksta.
Sjedinjene Američke Države suočavaju se s ozbiljnim potresom u transportnom sektoru nakon što su uvedeni novi propisi koji bi mogli iz sistema izbaciti desetine hiljada profesionalnih vozača kamiona.
Prema novim pravilima, pravo na dobijanje ili produženje komercijalne vozačke dozvole biće ograničeno za određene kategorije imigranata, uključujući nosioce viza H-2A, H-2B i E-2, ali i tražioce azila, izbjeglice te korisnike programa DACA. Procjene govore da bi zbog ovih izmjena bez mogućnosti obnove dozvole moglo ostati oko 194.000 vozača koji su do sada legalno radili u transportnoj industriji.
Važno je naglasiti da vozači neće ostati bez dozvola preko noći. Oni koji trenutno imaju važeće dokumente moći će nastaviti raditi do njihovog isteka, što je u većini slučajeva rok od jedne do dvije godine. Ipak, stručnjaci upozoravaju da će pravi efekti ove odluke tek tada postati vidljivi.
Američki ministar saobraćaja Šon P. Dafi poručio je da je cilj uredbe povećanje bezbjednosti na putevima, naglašavajući da će ubuduće svaki kandidat za dozvolu morati proći strogu provjeru imigracionog statusa. Takođe, nove dozvole će važiti najviše godinu dana i moći će se produžiti isključivo lično, dok će testovi biti dostupni samo na engleskom jeziku.
Međutim, ova odluka izazvala je oštre reakcije. Savez američkih radničkih sindikata AFL-CIO već je pokrenuo sudski postupak, dok brojni stručnjaci tvrde da su razlozi za donošenje mjere upitni. Iako vlast kao argument navodi saobraćajne nesreće iz 2025. godine, nadležne institucije priznaju da takvi slučajevi čine tek mali dio ukupnih incidenata na američkim putevima.
U javnoj raspravi koja je prethodila donošenju uredbe, gotovo 87 posto učesnika izjasnilo se protiv predloženih mjera, što dodatno govori o dubokim podjelama u vezi s ovom odlukom. Posebnu zabrinutost izazivaju moguće posljedice po ekonomiju. Kamionski transport nosi više od 70 posto ukupnog tereta u SAD-u, a zemlja se već suočava s nedostatkom od oko 80.000 vozača. Analize pokazuju da bi kombinacija novih propisa i drugih ograničenja mogla iz sistema ukloniti i do 437.000 vozača u narednim godinama.
To bi, upozoravaju analitičari, moglo dovesti do kašnjenja u isporukama, nestašica robe i rasta cijena, posebno kada je riječ o hrani, lijekovima i industrijskim sirovinama. Prve posljedice već se osjećaju na terenu. Pojedine škole za obuku vozača prijavljuju da su morale ispisati polaznike koji više ne ispunjavaju nove uslove, iako su do nedavno bili potpuno legalni kandidati.
O sudbini ove uredbe uskoro bi mogao odlučiti savezni žalbeni sud, koji treba da razmotri zahtjev za privremeno zaustavljanje njene primjene. Do tada, transportna industrija u SAD ostaje u neizvjesnosti, dok raste bojazan da bi nova pravila mogla izazvati ozbiljne poremećaje u snabdijevanju širom zemlje.
Geopolitičke tenzije na Bliskom istoku dodatno su zaoštrene nakon izjave savjetnika predsjednika Ujedinjenih Arapskih Emirata Anwar Gargash, koji je direktno optužio Iran za destabilizaciju regiona i upozorio da trenutna situacija zahtijeva dugoročna, a ne privremena rješenja.
Gargaš, blizak saradnik predsjednika Mohamed bin Zayed Al Nahyan, poručio je da se UAE suočava sa, kako je naveo, „brutalnom iranskom agresijom“, ali da fokus ne može ostati samo na prekidu vatre.
„Dok pokazujemo otpornost i izdržljivost, naše razmišljanje ide dalje – ka rješenjima koja će osigurati trajnu stabilnost u Persijskom zalivu, uključujući kontrolu nuklearnih prijetnji, balističkih projektila, dronova i pritisaka nad ključnim pomorskim rutama“, izjavio je Gargaš.
On je posebno naglasio da bi bilo neprihvatljivo da ovakva situacija preraste u trajno stanje nesigurnosti, čime je poslao jasnu političku poruku o budućem kursu UAE.
Ova izjava dolazi u trenutku kada međunarodna zajednica razmatra opcije za smirivanje tenzija u regionu, ali Emirati jasno stavljaju do znanja da kratkoročni prekidi vatre više nisu dovoljni. Umjesto toga, insistira se na dugoročnim sigurnosnim mehanizmima koji bi spriječili ponavljanje sličnih kriza.
Analitičari ocjenjuju da ovakav ton predstavlja promjenu u pristupu zalivskih država, koje sve više prelaze sa reaktivne politike na strateško planiranje regionalne stabilnosti. Poseban fokus stavlja se na kontrolu naoružanja i sigurnost pomorskih puteva, koji imaju ključni značaj za globalnu ekonomiju.
Pitanja iranskog nuklearnog programa, razvoja balističkih projektila i upotrebe dronova i dalje ostaju centralne tačke sporenja između Teherana i njegovih regionalnih protivnika. Poruke iz Abu Dabija, kako se ocjenjuje, dio su šire koordinacije sa međunarodnim partnerima, uključujući Sjedinjene Američke Države i evropske saveznike.
Dok diplomatski kanali ostaju otvoreni, sve odlučnije izjave poput ove ukazuju da region ulazi u novu fazu, u kojoj će se odlučivati između dugoročne stabilizacije ili produbljivanja krize. Reakcija Teherana za sada izostaje, ali se očekuje da će naredni potezi imati značajan uticaj na dalji razvoj situacije.
Novi video snimak koji kruži društvenim mrežama izazvao je snažne reakcije građana Novi Pazar, nakon što su se pojavile sumnje da je došlo do zloupotrebe humanitarne akcije za Anela Selmanovića iz Tutin.
Snimak, zabilježen nadzornom kamerom, prikazuje dvije žene koje se kreću trotoarom ispred jednog objekta. Upravo taj video dodatno je podigao tenzije u javnosti nakon što ga je podijelio i poznati humanitarac Sead Pekar, koji je ujedno i pokretač akcije prikupljanja pomoći za Anela.Na osnovu dostupnog materijala:
Prva žena, koja ide ispred, starije je dobi, sa sijedom kosom vezanom u rep. Odjevena je u tamnu odjeću, a u rukama nosi papire i torbu. Kreće se odlučno i ubrzanim korakom.
Druga žena, koja ide iza nje, mlađa je, sa kosom skupljenom u punđu. Na sebi ima svijetlu jaknu, tamne pantalone i sportsku obuću, a nosi i torbu ili fasciklu.
Objavljivanje snimka od strane Sead Pekar dodatno je uznemirilo javnost, jer je riječ o osobi koja uživa povjerenje građana i koja stoji iza organizacije pomoći za teško oboljelog Anela Selmanovića. Građani su u komentarima izrazili ogorčenje, naglašavajući da bi eventualna zloupotreba humanitarnih akcija predstavljala ozbiljan moralni pad.
„Pomagati bolesnom, a neko to koristi za ličnu korist – to je ispod svakog dostojanstva“, navodi se u jednom od brojnih komentara.
„Ako je ovo istina, to je izdaja svega ljudskog i poštenog.“
„Ljudi skupljaju zadnji dinar da pomognu, a neko to koristi za sebe – strašno.“
„Zbog ovakvih stvari ljudi gube vjeru u humanitarne akcije.“
„Ne mogu da vjerujem dokle ide ljudska pohlepa.“
„Ako se potvrdi, ovo je za svaku osudu i ozbiljnu kaznu.“
„Sramota za cijeli grad ako se ovakve stvari dešavaju.“
„Neko se bori za život, a neko pravi biznis od toga – jadno.“
„Ovakve stvari ubijaju humanost u narodu.“
„Treba sve ispitati do kraja i objaviti istinu.“
„Podrška poštenim ljudima poput Seada Pekara koji pomažu iskreno.“
Iako snimak izaziva sumnju i emocije, važno je istaći da identitet osoba i sve okolnosti ovog slučaja još uvijek nisu zvanično potvrđeni od strane nadležnih organa. Zbog toga se apeluje na građane da se uzdrže od donošenja konačnih sudova dok institucije ne utvrde sve činjenice.
Ovaj slučaj, ukoliko se potvrdi, mogao bi ozbiljno narušiti povjerenje u humanitarne akcije koje su u Sandžaku često pitanje života i solidarnosti. Zato građani s pravom očekuju brzu reakciju nadležnih i jasne odgovore – jer humanost ne smije biti prostor za zloupotrebe. Pogledajte videonispod teksta.
