Subota, 23 Maja, 2026

Sučaja koji je potresao Evropu: Majka ostavila djecu samu u šumi sa povezom preko očiju

0

Nova saznanja iz slučaja koji je potresao Evropu otkrivaju jezive detalje o Francuskinji Marin Ruso (41), osumnjičenoj da je zajedno sa partnerom ostavila dvoje male djece usred šume u Portugalu, nakon što su im prethodno povezali oči i rekli da učestvuju u “igri”. Prema navodima portugalskih i francuskih medija, dječaci stari tri i pet godina pronađeni su u blizini mjesta Monte Novo do Sul, kod puta EN-253 koji povezuje Komportu i Alkaser do Sal. Djeca su, prema riječima čovjeka koji ih je pronašao, bila vidno uznemirena, uplakana i uplašena.

https://ekskluziva.ba/wp-content/uploads/2026/05/Screenshot_2026-05-22-18-57-48-43_be80aec1db9a2b53c9d399db0c602181.jpg

„U retrovizoru sam vidio kako trče prema meni, vrišteći i plačući“, izjavio je Aleksandre Kintaš za portugalski SIC.

Mališani su policiji ispričali da su im odrasli povezali oči i ostavili ih u šumi uz objašnjenje da treba da pronađu igračku. Kod sebe su imali rančeve sa vodom, voćem, keksom i nešto odjeće, što dodatno pojačava sumnju da je cijeli čin bio unaprijed planiran. Francuske vlasti potvrdile su da je nestanak djece prijavljen još prije više od sedam dana, nakon što ih porodica njihove majke nije mogla pronaći. U međuvremenu je otkriveno i da je u kući u Kolmaru, na istoku Francuske, ostavljen još jedan njen sin, tinejdžer od 16 godina.

https://ekskluziva.ba/wp-content/uploads/2026/05/Screenshot_2026-05-22-19-00-25-80_be80aec1db9a2b53c9d399db0c602181.jpg

Marin Ruso se na društvenim mrežama predstavljala kao seksolog i edukator, promovišući, kako je navodila, “humanistički pristup emocionalnom blagostanju”. Prema dostupnim informacijama, studirala je psihomotoriku na Univerzitetu Pjer i Marija Kiri u Parizu, a bavila se i EFT metodama emocionalnog oslobađanja. Posebnu pažnju izazvala je činjenica da je prošle godine objavljivala sadržaje o roditeljstvu i savjetima kako razgovarati sa djecom o osjetljivim temama.

https://ekskluziva.ba/wp-content/uploads/2026/05/Screenshot_2026-05-22-18-55-54-81_be80aec1db9a2b53c9d399db0c602181.jpg

Zajedno sa njom uhapšen je i Mark Balabriga (56), muškarac kojeg portugalske vlasti označavaju kao očuha djece. Francuski mediji navode da je riječ o relativno novoj vezi, te da je Balabriga ranije imao problema sa zakonom i psihijatrijskim poteškoćama. Portugalska Republikanska nacionalna garda (GNR) pratila je njihovo kretanje prije hapšenja u Fatimi, nakon dojave da koriste vozilo koje je već bilo evidentirano u istrazi.

Djeca su nakon pronalaska pregledana u zdravstvenim ustanovama, gdje su kod njih uočene određene modrice, ali uzrok povreda još nije zvanično potvrđen. Nakon medicinske pomoći smješteni su u hraniteljsku porodicu.

https://ekskluziva.ba/wp-content/uploads/2026/05/Screenshot_2026-05-22-18-58-56-41_be80aec1db9a2b53c9d399db0c602181.jpg

Biološki otac djece, prema navodima medija, dolazi u Portugal, gdje će nadležne službe procijeniti mogućnost da preuzme starateljstvo nad dječacima. Protiv osumnjičenih se vodi istraga zbog sumnje na porodično nasilje, zanemarivanje i napuštanje maloljetnika.

Nakon trećeg pokušaja – Sirija ostaje nedostižna: Novopazarci Rijo i Emir nastavili put bez ulaska

0

Velika motociklistička avantura dvojice Novopazaraca, Rijada Rustića i njegovog saputnika Emir Ljajić Čiča, nastavljena je i nakon još jednog neuspješnog pokušaja ulaska u Syria. Kako su sami kazali u video obraćanju sa granice, nakon trećeg pokušaja postalo je jasno da je Sirija za njih „nemoguća misija“.

„Evo nas, treći put sirijska granica, treća različita. Za nas je sirijska kapija zatvorena do daljnjeg“, poručili su kroz osmijeh, iako se iza svega osjećalo veliko razočaranje.

Posebnu pažnju izazvao je razgovor sa jednim Turčinom koji se nalazio na granici i pokušavao pomoći motociklistima iz Novog Pazara. Redakcija napominje da je njegov govor preveden sa turskog jezika na bosanski. Turčin je tokom razgovora govorio o Siriji, muslimanima, Alevitima i podjelama među narodima.

„Volimo Siriju. Muslimani tamo žive lijepo, ali situacija je teška. Dosta je više podjela među ljudima. Ne treba više dijeliti ljude na Jevreje, Jermene, Alevite i druge narode“, kazao je on.

U jednom trenutku govorio je i o Mustafa Kemal Atatürk, poručivši:

„Atatürk živi u našim srcima, nije umro.“

Prema riječima Rijada i Čiče, pokušali su sve što je bilo do njih.

„Šta je bilo do nas, mi smo uradili. Ljudi su pokušavali da nam pomognu, ali jednostavno – danas nas nisu pustili“, kazali su oni.

Dvojica motociklista objasnila su i da nisu smjeli otići u međuzonu između granica, jer bi time rizikovali da ostanu bez mogućnosti povratka sa motorima.

„Sve mogućnosti smo razmatrali, ali nismo smjeli ući u međuzonu da poslije ne bismo ostali bez povratka motorima“, naveli su.

Iako je ulazak u Siriju bio jedan od ključnih dijelova njihove velike rute kroz Evropu i Aziju, Novopazarci nisu dozvolili da ih neuspjeh zaustavi. Putovanje dugo oko 40.000 kilometara nastavlja se prema novim destinacijama i izazovimam poledajte video ispod teksta. Na kraju obraćanja još jednom su zahvalili ljudima koji su pokušavali pomoći i kratko poručili:

„Idemo dalje. Pokušali smo.“

Faruk Ćatović iz Raduše: Babo i dedo okuplja porodicu za jednom sofrom

0

Selo Raduša kod Tutin oduvijek je važilo za mjesto čestitih, vrijednih i gostoprimljivih ljudi, a među njima se posebno izdvaja Faruk Ćatović – domaćin koji svojim životom, radom i riječima svjedoči o pravim vrijednostima Pešterske visoravni. Njegova priča nije samo priča jednog čovjeka, već priča cijelog kraja u kojem se pošten rad, porodica i međusobno pomaganje i danas smatraju najvećim bogatstvom. Faruk otvoreno govori o životu na selu, odlasku omladine u inostranstvo, mukama stočara, ali i o sreći kada se porodica okupi oko starog ognjišta.

„Opustilo je većina koja je svud otišla. Ostalo je još pomalo ovo. Dok smo po dvoje, dobro je. Dok se nismo porazdvajali i dok nije umrlo jedno od nas, dobro je“, priča Faruk na početku svog govora, opisujući stvarnost mnogih sela na Pešteri.

Govoreći o omladini koja je otišla u Njemačku i Austriju, Faruk bez gorčine kaže da svako traži svoju nafaku:

„Ta omladina tišla po svijetu svud, kao i po Nemačkoj, Austriji… svako je otišao za svojom nafakom. Mi smo tu ostali, nas dvoje, imamo nešto krava, držimo tu.“

Ćatović ističe da život na selu nikada nije bio lak, posebno posljednjih godina kada su stočari prolazili kroz velike krize zbog skupog sijena i problema sa mljekarama.

„Lanska godina je bila bez sijena, bez ičega. Skupile se bale… svaka krava je sebe pojela. Ko je kupovao sijeno, to je bila katastrofa“, govori Faruk, dodajući da su pojedine bale dostizale ogromne cijene.

Ipak, uprkos svim teškoćama, on i supruga nisu odustali od života na svom imanju. Kaže da prodaju mlijeko i mladi sir, koji njegova supruga pravi i nosi u grad.

„Žena radi mladi sir. Nosim dolje u prodavnici, prodajemo to. Za nas dvoje ispada dobro“, kaže Faruk.

Posebno emotivno govori o djeci i unučadima, koji, iako žive širom Evrope, nikada nisu zaboravili svoje selo i roditelje.

„Nema kuće da neko nije u inostranstvu. Sve je omladina otišla… ali opet, hvala Bogu, imaju tamo nafaku, radu, zarađuju“, kaže on.

Faruk sa ponosom priča kako mu djeca i zetovi dolaze čim mogu, posebno tokom ljeta i poljskih radova.

„Dođu iz Nemačke, zetovi, unuča… svi trče da pomognu. Poslije ostanu malo na odmor pa opet odu na poslove po Nemačkoj i Austriji.“

Iza njegovih riječi osjeća se posebna toplina kada govori o unucima.

„Kad se skupe, to ti je kao dječji vrtić. Deda napravi ovo, deda napravi ono… Mene nije mučno. Ako nisam mogao vama da priuštim, makar mogu unučadima dok sam jači“, govori Faruk sa osmijehom.

Njegova životna priča dodatno dobija na težini kada otkriva da je i sam godinama radio u Njemačkoj.

„Bio sam 12 godina u Nemačkoj. Imao sam vize i papire, ali sam se vratio. Majka mi preselila, djeca malo porasla… nisam mogao sve da ostavim“, priča Faruk.

Iako danas ima kuće u Bijelom Polju i mogućnost da siđe u grad, kaže da ga srce i dalje vuče Raduši i Pešteri.

„Ne mogu ja da siđem. Još se osjećam da mogu da radim. Baš da ti kažem – ne mili mi dalje da idem“, iskreno govori ovaj pešterski domaćin.

Faruk ne krije da život na selu opstaje zahvaljujući dijaspori i novcu koji ljudi šalju iz inostranstva.

„Da nije tih njihovih para, ovdje bi život bio problematičan. Oni donesu novac, pa prodaš tele, mlijeko… svako ima hajra“, zaključuje Ćatović.

Njegove riječi danas odzvanjaju mnogo dalje od Raduše i Tutina, jer podsjećaju na ono što Pešter oduvijek čuva – porodicu, pošten rad i vezu sa rodnim krajem koju ni hiljade kilometara ne mogu prekinuti.

Harun Muratović iz sjeničkih Krća: „Mi smo porijeklom Međedovići od Obrova kod Bijelog Polja“

0

Na prostranoj Pešterskoj visoravni, među ljudima koji i danas čuvaju duh starog Sandžaka, posebno mjesto zauzima Harun Muratović iz sela Krće kod Sjenice. Ovaj vremešni domaćin, koji je napunio 86 godina, nije samo svjedok jednog vremena – on je živa enciklopedija Pešteri, čovjek koji pamti priče svojih predaka, stare običaje, seobe, teške godine siromaštva, ali i nekadašnju slogu među ljudima.

Sjedeći ispred svoje kuće, Harun efendija govori mirno i staloženo, kao čovjek koji je kroz život prošao mnogo toga, ali nije izgubio ni vjeru ni pamćenje. Njegove riječi danas imaju težinu istorijskog svjedočanstva.

„Krće je doselilo davno iz Crne Gore i ovdje su Grci živeli. Oni su oselili, a agu nisu htjeli da primu, nego su kupili kod nje ovo imanje, krćani“, priča Harun Muratović, prisjećajući se predanja koje je slušao od djeda i pradjedova.

Prema njegovim riječima, selo je ime dobilo po prvim porodicama koje su ovdje došle, a među najstarijim prezimenima navodi Međedoviće, Muratoviće i Mujoviće.

„Tri brata su doselilo. Ali dvojica nisu imali oca… Mi se zovemo po Muratu – Muratovići, po Muju – Mujovići. Sve po toj braći“, govori Harun.

Posebno zanimljiv dio njegovog kazivanja odnosi se na stare tragove nekadašnjeg stanovništva. Harun tvrdi da su u selu postojala stara „grčka“ groblja i ostaci kuća koje i danas narod pamti.

„Evo i sad postoji Duvarina. To je bila grčka kuća. A grčko groblje je ovdje preko puta… Kad je voda prošla kroz kanal, našli smo glavu čoveka. Imala je dva zuba na vlakoru, zlatnu“, prisjeća se Muratović.

Njegove riječi danas mnogi u Krću slušaju sa posebnim poštovanjem, jer stariji domaćini poput njega čuvaju ono što nijedna knjiga ne može zapisati – duh jednog vremena.

Harun Muratović ne krije ni koliko se život promijenio za njegovog vijeka. Dok danas gotovo svaka kuća ima asfalt, uređene sobe i moderne uslove, on pamti dane kada ljudi nisu imali ni obuće, ni knjiga, ni patosa u kućama.

„Ja pamtim kad nije imalo ni kuća, patosa, no na zemlju. Danas sve pločice, sve u redu. A opet se kuka“, kaže Harun uz osmijeh.

Prisjeća se i školskih dana, kada su djeca učila na drvenim tablama i pisala kredom jer pravih svesaka nije bilo.

„Nismo imali knjigu uopšte, nego tablu i kredu. Ako obrišeš ono što si napisao, ne možeš da naučiš“, govori ovaj vremešni Pešterac.

Ipak, uprkos siromaštvu, Harun tvrdi da su ljudi nekada bili bliži jedni drugima.

„Slabše se živelo, ali se ljepše narod ponašao. Voljelo je jedno drugo, posećivalo se“, kaže Muratović.

Selo Krće danas je poznato upravo po toj slozi. Mještani zajednički uređuju puteve, pomažu jedni drugima i ne dozvoljavaju da se izgubi duh zajedništva po kojem je Pešter nekada bila prepoznatljiva. Stariji domaćini poput Haruna Muratovića imaju ulogu mudrih savjetnika, ljudi kojima se vjeruje i čije riječi imaju posebnu težinu. Na kraju razgovora, Harun Muratović šalje poruku mlađim generacijama da više cijene ono što danas imaju.

„Kaže narod – ne valja ovo vrijeme. Reko, niste vi zapamtili kako nije valjalo. Nije valjalo što nismo imali obuću, odeću i kuću da valja. A danas, hvala Bogu, imamo sve i opet kukamo“, poručuje ovaj starina sa Pešteri.

Tragedija: Najbolji drugovi iz školske klupe poginuli u jezivom sudaru /VIDEO/

0

Teška saobraćajna nesreća koja se dogodila sinoć, svega sat vremena prije ponoći, na području Bogatića, odnijela je dva mlada života i zavila u crno porodice i prijatelje nastradalih tinejdžera. U direktnom sudaru dva automobila poginuli su najbolji drugovi iz školske klupe, devetnaestogodišnji Е.L. iz Petlovače i P.D. iz Klenja. Prema prvim informacijama, mladići su kobne večeri krenuli u provod, ne sluteći da će njihovo posljednje putovanje završiti tragedijom.

Do nesreće je došlo kada se njihov automobil direktno sudario sa vozilom koje se kretalo iz pravca Belotića. U drugom automobilu dvije osobe zadobile su teške tjelesne povrede i hitno su prevezene u šabačku bolnicu. Silina udara bila je stravična. Automobil u kojem su se nalazili nastradali mladići potpuno je smrskan, a prizori sa mjesta nesreće bili su potresni čak i za spasilačke ekipe.

– Vatrogasci su sekli njihov smrskani automobil da bi izvukli tela mladića. Hitna pomoć, sa dva vozila, brzo je stigla, svega nekoliko minuta nakon što se nezgoda dogodila. Ali, lekar je samo mogao da konstatuje smrt – ispričao je očevidac ove strašne nesreće.

Na mjesto tragedije odmah su stigle ekipe policije, Hitne pomoći i vatrogasaca-spasilaca, koji su satima radili na izvlačenju tijela i raščišćavanju uništenih vozila.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by 192.RS (@192_rs)

Vijest o smrti dvojice mladića brzo se proširila Mačvom, a društvene mreže preplavile su emotivne poruke oproštaja. Prijatelji i poznanici opraštaju se od dvojice nerazdvojnih drugova, ističući da su bili omiljeni u društvu i uvijek zajedno. Policija je obavila uviđaj, a tačne okolnosti koje su dovele do direktnog sudara biće poznate nakon istrage.

SRAMOTA! Irfan iz Novog Pazara: “U Pazaru ćete naći vezu sa Al-Kaidom i oni su “klali po Bosni” /VIDEO/

0

Nakon nedavnih izjava monaha Arsenija, koji je Bošnjake u Sandžaku pokušao predstaviti kao “bezbjednosni problem” i potencijalnu prijetnju Srbiji, uslijedio je novi medijski istup koji je dodatno uznemirio javnost u Novom Pazaru, Tutinu i Sjenici. Ovoga puta pažnju je izazvao Irfan Peci, rođeni Novopazarac koji danas živi i radi u Njemačkoj, a koji je tokom gostovanja u jednom podcastu iznio niz teških optužbi i generalizacija na račun Bošnjaka Sandžaka.

Ono što je posebno izazvalo revolt među građanima jeste način na koji je Peci govorio o svom rodnom kraju. Sandžak je nazivao “takozvanim Sandžakom”, dok je o ljudima iz Novog Pazara govorio sa distance, koristeći formulacije poput “oni dole”.

“Prvi put kad sam bio u Srbiji, u tzv. Sandžak, Raška oblast…”

Za mnoge Bošnjake ovakva formulacija predstavlja otvoreno negiranje regionalnog i nacionalnog identiteta, posebno kada dolazi od osobe rođene upravo u Novom Pazaru. Tokom podcasta Peci je iznio niz tvrdnji kojima Novi Pazar, Tutin i Sjenicu pokušava povezati sa ekstremizmom i međunarodnim terorističkim organizacijama.

“U Srbiju ćeš naći, u Pazaru, mogu da ti kažem tu u džamiju ide, odmah ćeš naći neku vezu direktno sa Al-Kaidom.”

Također je izjavio:

“Danas su se oni posle rata vratili u Srbiju, vratili u Novi Pazar, Tutin, Sjenicu i to. Danas su oni regrutovali.”

Takve izjave izazvale su ozbiljno negodovanje u Sandžaku, jer se njima praktično pokušava stvoriti percepcija da su bošnjačke sredine leglo ekstremizma, iako ogromna većina građana Sandžaka živi mirno, radi, školuje djecu i doprinosi društvu u Srbiji i regionu. Posebno uznemirujućim ocijenjen je dio razgovora u kojem Peci govori o ratu u Bosni:

“Priča kako su ratovali, kako su klali…”

Mnogi građani smatraju da se ovakvim formulacijama pokušava nametnuti kolektivna krivica Bošnjacima, iako historijske činjenice jasno govore da su upravo Bošnjaci tokom rata u Bosni bili žrtve genocida, etničkog čišćenja i masovnih zločina. Dodatnu buru izazvala je i njegova izjava:

“Između takozvanim Bošnjaci na Sandžaku i to da ima takvi ljudi sto posto.”

Korištenje izraza “takozvani Bošnjaci” mnogi su doživjeli kao otvorenu uvredu i pokušaj delegitimizacije identiteta jednog naroda. U Sandžaku se sada sve glasnije postavlja pitanje — da li neko svjesno pokušava proizvesti atmosferu straha i nepovjerenja prema Bošnjacima?

Jer, nakon izjava monaha Arsenija, sada se pojavljuju gotovo identične poruke kroz nastup Irfana Pecija: Sandžak se predstavlja kao “problematična regija”, Bošnjaci kao “potencijalna prijetnja”, a vjerski identitet pokušava se povezati sa radikalizmom. Mnogi upozoravaju da takva retorika opasno podsjeća na devedesete godine, kada su Bošnjaci Sandžaka sistematski predstavljani kao “unutrašnji neprijatelji”, što je kasnije dovelo do progona, policijskih akcija i širenja straha među stanovništvom.

Posebno zabrinjava što se kroz ovakve medijske nastupe pokušava stvoriti kolektivna sumnja prema čitavom narodu, iako institucije Srbije godinama nisu iznijele bilo kakve dokaze koji bi opravdali ovakve generalizacije prema Bošnjacima Sandžaka.

Sandžak nije prijetnja — već prostor suživota

Građani Novog Pazara, Tutina i Sjenice poručuju da Sandžak nije nikakva “tempirana bomba”, niti “uporište ekstremizma”, kako ga pojedinci pokušavaju predstaviti. Sandžak je prostor u kojem decenijama zajedno žive Bošnjaci, Srbi, Albanci i drugi narodi, a ogromna većina ljudi želi mir, stabilnost i normalan život. Zbog toga mnogi smatraju da javne ličnosti, mediji i pojedinci moraju snositi odgovornost za riječi koje izgovaraju, posebno kada te riječi mogu izazvati nove podjele, nepovjerenje i tenzije u ionako osjetljivom regionu Balkana. Pogledajte sramni video ispod teksta.

Novi Pazar čuva okosnicu tima: Malekinušić ostaje do 2029, dogovoreni i Preković i Bačkulja

0
FK Novi Pazar
photo: Pedja Milosavljevic / STARSPORT

Fudbalski klub FK Novi Pazar nastavlja sa stabilizacijom ekipe nakon još jedne uspješne sezone u Mozzart Bet Superligi, a generalni sekretar kluba Fikret Međedović potvrdio je da su dogovoreni novi ugovori sa nekoliko važnih prvotimaca. Najviše pažnje privukla je odluka uprave da produži saradnju sa hrvatskim internacionalcem Matija Malekinušić do 2029. godine, uprkos teškoj povredi koju je doživio tokom zimskih priprema u Antaliji.

Malekinušić je prošlog ljeta stigao iz HŠK Zrinjski Mostar i vrlo brzo postao jedan od ključnih igrača u ekipi trenera Vladimir Gaćinović. Prema riječima Međedovića, odluka kluba da produži ugovor sa ofanzivcem pokazuje kakvu atmosferu i odnos prema igračima Novi Pazar želi graditi.

„Produžetkom saradnje sa Malekinušićem do 2029. godine pokazali smo kakav smo klub. Povrijedio se igrajući za nas i odlučili smo da budemo uz njega. Vjerujemo da će se vratiti još jači. Oporavak teče fenomenalno i operisali su ga vrhunski njemački doktori“, poručio je Međedović.

Iako novi ugovor još nije formalno potpisan, u klubu ne kriju optimizam da će saradnja uskoro biti ozvaničena. U međuvremenu, golman Miloje Preković već je produžio vjernost klubu, dok je ostanak defanzivca Filip Bačkulja praktično dogovoren. Uprava Novog Pazara planira da zadrži kostur tima koji je izborio plasman među pet najboljih ekipa u ligi, uz nekoliko pažljivo biranih pojačanja tokom ljeta.

„Sa 18 igrača iz ove sezone ulazimo u narednu. To je rezultat ozbiljnog i mukotrpnog rada. Dovešćemo pet ili šest pojačanja koja možemo finansijski ispratiti. Nećemo davati ogromne cifre niti nerealne bonuse za potpise. Želimo kontinuitet i stabilnost“, naglasio je Međedović.

U Novom Pazaru ne kriju zadovoljstvo rezultatima ostvarenim tokom sezone 2025/26, posebno imajući u vidu da su brojni favoriti završili u borbi za opstanak.

„Ostvarili smo veliki uspjeh. Prošle godine bili smo treći, sada peti, ali smo i dalje među najboljim ekipama u Srbiji. Cilj je da ostanemo konkurentni i naredne sezone, a ako se ukaže prilika – da napravimo i korak više“, zaključio je Međedović.

Pet krava ostavljeno na ostrvu 1871. godine: Ono što su naučnici pronašli nakon 130 godina šokiralo je svijet

0

Na udaljenom i gotovo zaboravljenom ostrvu usred južnog Indijskog okeana dogodila se jedna od najneobičnijih priča u istoriji životinjskog svijeta. Sve je počelo davne 1871. godine, kada je francuski farmer Hertin stigao na ostrvo Amsterdam sa svega pet krava i planom da na tom surovom području osnuje naselje. Međutim, projekat je propao nakon samo nekoliko mjeseci, a farmer je napustio ostrvo – ostavljajući životinje iza sebe.

Ono što tada niko nije mogao ni zamisliti jeste da će tih pet goveda preživjeti u gotovo nemogućim uslovima i tokom narednih 130 godina stvoriti potpuno divlje krdo od skoro 2.000 jedinki. Bez veterinarske pomoći, bez štala i bez stalnog izvora hrane, krave su uspjele opstati na vjetrovitom ostrvu površine svega 55 kvadratnih kilometara.

Naučnici su decenijama pokušavali objasniti kako je tako mala grupa životinja uspjela izbjeći potpuno izumiranje. Odgovor je stigao tek zahvaljujući genetskom istraživanju objavljenom 2024. godine u naučnom časopisu Molecular Biology and Evolution. Tim stručnjaka predvođen genetičarem Matjeom Gotjeom iz francuskog instituta INRAE analizirao je DNK uzorke krava prikupljene još 1992. i 2006. godine.

https://www.researchgate.net/publication/381542561/figure/fig1/AS:11431282028995813@1774641455881/a-Pictures-of-cattle-from-the-island-of-Amsterdam-island-credits-Francois-Colas-b.jpeg

Rezultati su iznenadili i same istraživače. Otkriveno je da krdo nije nastalo iz jedne genetske linije, već iz dvije različite vrste goveda. Oko 75 posto genetskog materijala dolazilo je od evropskih taurinskih goveda, sličnih današnjoj pasmini Džerzej, dok je preostalih 25 posto bilo povezano sa zebu govedima iz područja Indijskog okeana, poznatim po izuzetnoj otpornosti na teške klimatske uslove. Upravo ta kombinacija omogućila je životinjama da opstanu uprkos izolaciji i teškom životu na ostrvu.

Posebno fascinantno bilo je otkriće da kod ovog krda nisu pronađene katastrofalne posljedice parenja u srodstvu, iako je populacija nastala od samo pet životinja. Naučnici navode da je brzo povećanje broja jedinki pomoglo očuvanju genetske raznolikosti i spriječilo potpuno propadanje populacije.

Istraživanja su pokazala i da su se krave tokom vremena mijenjale više psihološki nego fizički. Genetske promjene najviše su zabilježene u dijelovima genoma povezanim sa nervnim sistemom i ponašanjem. Drugim riječima, životinje su postale opreznije, samostalnije i sposobnije za život u divljini, prilagođavajući se surovim uslovima ostrva mnogo brže nego što su se mijenjale njihov izgled ili veličina.

Ipak, ova neobična priča dobila je tužan kraj. Zbog zaštite autohtonog ekosistema ostrva, uključujući ugroženog amsterdamskog albatrosa i rijetke biljne vrste, francuske vlasti odlučile su da potpuno uklone krdo. Posljednje krave eliminisane su 2010. godine u okviru velikog programa obnove prirode.

Danas na ostrvu više nema divljih goveda, ali njihova nevjerovatna priča ostala je sačuvana kroz genetske uzorke i naučne studije koje i dalje fasciniraju istraživače širom svijeta. Priča o pet napuštenih krava koje su preživjele više od jednog vijeka na pustom ostrvu danas se smatra jednim od najnevjerovatnijih primjera prilagođavanja životinja u modernoj nauci.

Tragičan kraj potrage: D.V. (35) pronađen bez znakova života

0

BERANE – U blizini Pešića jezera, na području planine Bjelasice u opštini Berane, danas oko 10:30 sati pronađeno je tijelo državljanina Holandije D.V. (35), koji je nestao tokom planinarenja.

Prema informacijama koje su objavili mediji, a koje su nezvanično potvrđene iz Uprave policije, tijelo je pronađeno nakon višesatne potrage koja je trajala od jučerašnjeg dana. Kako se navodi, nesrećni muškarac se sam uputio u obilazak planinskog područja Bjelasice, nakon čega je porodica izgubila kontakt s njim. Njegov nestanak prijavljen je nadležnim službama, koje su odmah pokrenule opsežnu potragu na nepristupačnom terenu.

Tijelo je pronađeno u okolini Pešića jezera, a nadležni organi obavili su uviđaj na mjestu događaja. Prema prvim informacijama, sve ukazuje na to da je riječ o nesretnom slučaju. Po nalogu nadležnog tužilaštva biće obavljena obdukcija, nakon koje će biti poznato više detalja o tačnom uzroku smrti.

Lalatović otvorio dušu: “Novi Pazar nema novca za moje planove, ali ovaj grad nikada neću zaboraviti”

0

Početak saradnje između FK Novi Pazar i trenera Nenad Lalatović djelovao je kao spoj koji bi mogao trajati godinama. Harizmatični stručnjak brzo je osvojio simpatije navijača, donio energiju ekipi i uspio da probudi vjeru u bolje dane kluba sa Jošanice. Ipak, nakon samo jedne sezone, došlo je vrijeme za rastanak.

Nakon što su mediji prethodnih dana objavili informacije da pregovori uprave i stručnog štaba nisu završeni uspješno, Lalatović je sada i zvanično potvrdio da poslije utakmice protiv FK Vojvodina napušta klupu FK Novi Pazar.

Govoreći za portal „Sportinjo“, Lalatović nije krio razloge odlaska. Kako je istakao, ključni problem predstavljali su finansijski uslovi i nemogućnost kluba da formira tim koji bi mogao da odgovori njegovim ambicijama u narednoj sezoni.

– Istina je da poslije utakmice sa Vojvodinom odlazim iz Novog Pazara. Razgovarali smo prethodnih dana, ali jednostavno nismo uspjeli da pronađemo zajednički jezik kada su u pitanju finansije. Nisam tražio ništa spektakularno, već uslove koje sam imao ranije u Superligi. Nažalost, Novi Pazar trenutno nema mogućnosti za tako nešto – poručio je Lalatović.

Posebno je naglasio da problem nije bio samo njegova plata, već i činjenica da klub nije mogao da obezbijedi pojačanja koja je želio za nastavak projekta.

– Ono što ja tražim od ekipe i igrača, klub sada ne može da ispuni. Ne mogu sebi dozvoliti da uđem u novu sezonu bez jasnog plana i adekvatnog tima. Želim da radim ozbiljno i borim se za vrh, a za to su potrebni određeni uslovi – istakao je trener.

Ipak, iako odlazi, Lalatović je o Novom Pazaru govorio sa mnogo emocija. Posebno je izdvojio navijače koji su ga, kako kaže, prihvatili kao rijetko gdje u karijeri.

– Ovaj grad i ovi ljudi ostaju u mom srcu. Navijači su me prihvatili fantastično, skandirali su mi i davali ogromnu podršku od prvog dana. U Novom Pazaru sam proveo prelijep period i o ovom klubu ću uvijek govoriti samo najljepše. Ako se jednog dana finansijska situacija stabilizuje, vrata za povratak sa moje strane uvijek će biti otvorena – rekao je Lalatović.

Njegov odlazak označiće kraj jedne turbulentne, ali veoma emotivne epizode u Novom Pazaru. Tokom mandata uspio je da vrati energiju ekipi i podigne atmosferu među navijačima, ali su finansijski problemi ponovo pokazali koliko je teško praviti ozbiljan sportski iskorak bez stabilne podrške i jakih sponzora. Utakmica protiv Vojvodine tako će biti posljednji nastup Nenada Lalatovića na klupi plavo-bijelih, a ostaje da se vidi ko će preuzeti vođenje ekipe pred novu sezonu.