Planina Rogozna, koja se posljednjih mjeseci nalazi u centru pažnje javnosti zbog geoloških istraživanja i otpora lokalnog stanovništva, ponovo je dospjela u fokus regionalnih medija. Prema pisanju specijalizovanog evropskog portala miningsee.eu, australijska kompanija Strickland Metals, odnosno njena ćerka firma u Srbiji Zlatna Reka Resources, nije uspjela da u predviđenom roku realizuje planirana istražna bušenja na Rogozni kod Novog Pazara.
Portal navodi da projekat trenutno prolazi kroz ozbiljan zastoj, uzrokovan kombinacijom administrativnih prepreka, kašnjenja dozvola i sve snažnijeg pritiska građana, ekoloških aktivista i lokalnih zborova koji se protive mogućem otvaranju rudnika zlata na ovom području.
Prema informacijama objavljenim u analizi, kompanija je za 2026. godinu planirala čak 70.000 metara istražnih bušenja, ali značajan dio tih aktivnosti nije dobio potrebna odobrenja, što sada dovodi u pitanje i dalju dinamiku projekta, kao i planove za izradu studije izvodljivosti tokom 2027. godine.
Građanska inicijativa Ne damo Rogoznu već mjesecima organizuje proteste i blokade puteva prema lokacijama na kojima se sprovode istraživanja, tvrdeći da su bušenja samo uvod u otvaranje rudnika koji bi mogao imati ozbiljne posljedice po životnu sredinu, izvore vode i život mještana sela na Rogozni.
Miningsee.eu navodi da je upravo višemjesečni otpor lokalnog stanovništva jedan od ključnih razloga zbog kojih je projekat usporen. U tekstu se podsjeća i na nedavni incident kada je, prema tvrdnjama aktivista, vozilo firme angažovane na geološkim istraživanjima udarilo jednog mještanina tokom pokušaja prolaska kroz selo.
Prema navodima inicijative, riječ je o vozilu sa poljskim registarskim oznakama i oznakama “Geopartner” i “Geofizyka”, koje je pokušalo da prođe kroz blokirani putni pravac.
S druge strane, Ministarstvo rudarstva i energetike Srbije saopštilo je ranije da se svi postupci vode u skladu sa zakonom, naglašavajući da su dozvole registrovane na lokalnu kompaniju, a ne direktno na australijski Strickland Metals.
Evropski portal podsjeća da se Rogozna smatra jednim od najvećih neeksploatisanih nalazišta zlata u jugoistočnoj Evropi, sa procijenjenim resursima od oko 267 tona zlata. Upravo zbog toga, ovaj projekat već se poredi sa slučajem “Jadar”, odnosno projektom eksploatacije litijuma kompanije Rio Tinto, koji je ranije izazvao masovne proteste širom Srbije.
Analitičari ocjenjuju da oprez države u slučaju Rogozne pokazuje promjenu pristupa prema rudarskim projektima koji mogu izazvati ozbiljne društvene tenzije i političke posljedice.
Iako kompanija planira nastavak istraživanja na lokacijama za koje već postoje odobrenja, portal upozorava da dugotrajna kašnjenja i sve snažniji otpor građana mogu dodatno destabilizovati čitav projekat i negativno uticati na investicionu klimu u rudarskom sektoru Srbije.
Mještani Rogozne, međutim, poručuju da neće odustati. Na društvenim mrežama inicijative “Ne damo Rogoznu” svakodnevno se objavljuju fotografije i snimci patrola po šumskim putevima, uz jasnu poruku da će nastaviti da sprečavaju dalja istraživanja na ovoj planini.