Join our community of SUBSCRIBERS and be part of the conversation.
To subscribe, simply enter your email address on our website or click the subscribe button below. Don't worry, we respect your privacy and won't spam your inbox. Your information is safe with us.
U novopazarskoj ulici Ćire Ratkovića danas je došlo do incidenta tokom radova na elektroenergetskoj mreži, kada je povrijeđen radnik Elektroprivrede Srbije (EPS), saznaje portal Sandžak Danas. Prema informacijama sa terena, do povređivanja je došlo prilikom rada na trafostanici, kada je usljed spoja nastao incident koji je doveo do povreda radnika.
Građani iz ovog dijela grada navode da se u trenutku događaja čuo snažan prasak, nakon čega je intervenisala hitna pomoć. Povrijeđeni radnik je odmah transportovan u Opštu bolnicu u Novom Pazaru, gdje mu je ukazana medicinska pomoć.
Prema prvim informacijama, njemu su previjene obje šake, a stepen povreda za sada nije zvanično saopšten. Nadležne službe će utvrditi kako je došlo do spoja i da li su ispoštovane sve bezbjednosne procedure tokom izvođenja radova na trafostanici.
Nova analiza WorldAtlas zasnovana na podacima Međunarodni monetarni fond iz izvještaja World Economic Outlook 2025 ponovo je otvorila bolno pitanje ekonomskog položaja Balkana. Prema objavljenim podacima, čak šest država regiona nalazi se među deset najsiromašnijih zemalja Evrope, a među njima i Srbija, koja zauzima osmo mjesto na ovoj nepopularnoj listi.
Iako se Srbija posljednjih godina često predstavlja kao “ekonomski lider regiona”, statistika pokazuje da prosječan građanin i dalje živi znatno slabije u odnosu na većinu evropskih država. Prema podacima WorldAtlasa i MMF-a, Srbija se nalazi iza gotovo cijele Evropske unije po kupovnoj moći i životnom standardu građana.
Na vrhu liste najsiromašnijih evropskih država nalazi se Moldavija, dok je odmah iza nje Kosovo sa oko 20.400 dolara BDP-a po glavi stanovnika prema PPP modelu. Iza Kosova slijede Ukrajina i Bosna i Hercegovina, dok se Srbija nalazi na osmom mjestu sa oko 28.500 dolara BDP-a po stanovniku prema procjenama za 2025. godinu.
Analitičari ističu da Srbija, uprkos rastu IT sektora, izvozu i stranim investicijama, i dalje ima ozbiljne strukturne probleme. Veliki dio ekonomije oslanja se na strane fabrike i jeftinu radnu snagu, dok prosječne plate u mnogim manjim gradovima ne prate rast cijena hrane, energenata i stanovanja.
Poseban problem predstavljaju regionalne razlike. Dok Beograd i nekoliko većih centara bilježe rast investicija i plata, jug Srbije, Sandžak i brojni manji gradovi suočavaju se sa odlaskom mladih, niskim primanjima i sve većom zavisnošću od novca dijaspore.
Prema podacima Svjetske banke i međunarodnih ekonomskih analiza, zemlje Zapadnog Balkana i dalje imaju znatno niži životni standard od prosjeka Evropske unije, a glavni razlozi su spor ekonomski razvoj nakon raspada bivše Jugoslavija, politička nestabilnost i dug proces evropskih integracija.
I dok građani svakodnevno osjećaju rast cijena i troškova života, podaci pokazuju da region i dalje masovno zavisi od dijaspore. Na primjer, na Kosovu doznake iz inostranstva čine gotovo 15 posto BDP-a, dok i u Srbiji, Bosni i Hercegovini te Crnoj Gori milijarde eura godišnje stižu od građana koji rade u Njemačka, Austrija i Švicarska.
Ekonomisti upozoravaju da bez ozbiljnih reformi, jačanja domaće proizvodnje i zaustavljanja odlaska mladih ljudi, Balkan teško može sustići razvijeni dio Evrope. Posebno zabrinjava činjenica da zemlje regiona već decenijama ostaju pri samom dnu evropskih ekonomskih lista, uprkos političkim obećanjima o “ubrzanom razvoju”.
Lista najsiromašnijih zemalja Evrope prema WorldAtlasu i MMF-u za 2025.
Tokom ratnih dešavanja devedesetih godina, ime Zoran Đinđić među velikim dijelom Bošnjaka u Sandžaku često je bilo doživljavano drugačije od većine tadašnje srpske političke scene. U lokalima širom Novi Pazar nerijetko su se mogle vidjeti njegove fotografije, dok su ga pojedini građani predstavljali kao političara evropskih pogleda, čovjeka koji Srbiju vidi kao državu svih njenih stanovnika i političara koji se sa gnušanjem odnosio prema ratovima u Bosni i Hrvatskoj.
Za mnoge Bošnjake u Sandžaku, Đinđić je tokom kasnijih godina postao simbol drugačije Srbije, pa su ga pojedinci čak nazivali i “drugim Titom”, vjerujući da zagovara građansku državu, evropske integracije i distanciranje od nacionalističke politike koja je obilježila devedesete godine. Međutim, danas ponovo aktuelan video govor iz 1994. godine baca potpuno drugačije svjetlo na pojedine njegove tadašnje stavove.
Te godine, kao predsjednik Demokratska stranka, Đinđić je posjetio Svrljig gdje je u Narodnom univerzitetu održao tribinu o političkoj situaciji u tadašnjoj Jugoslaviji, ratu u Bosni i Hrvatskoj, kao i programu Demokratske stranke. Tribini je prisustvovao veliki broj građana, a sa njim je bio i Zoran Živković, tada predsjednik Gradskog odbora DS-a u Nišu i narodni poslanik. U govoru koji danas izaziva burne reakcije na društvenim mrežama, Đinđić je otvoreno govorio o Republici Srpskoj i tadašnjem odnosu međunarodne zajednice prema ratu u Bosni i Hercegovini.U jednom dijelu obraćanja Đinđić otvoreno govori:
“Što se tiče Republike Srpske, mi mislimo da je na terenu stvar tako rešena da je samo pitanje kada će međunarodna zajednica priznati realnost.”
On zatim dodaje:
“Kada se Amerika pomiri sa činjenicom da ne može da se stvori muslimanska država u BiH, to je samo pitanje trenutka kada će međunarodna zajednica da prizna Republiku Srpsku.”
Između ostalog, izjavio je da smatra kako je “Republika Srpska realnost na terenu”, te da je samo pitanje trenutka kada će međunarodna zajednica priznati njeno postojanje. Takođe je govorio o vojnoj snazi Vojske Republike Srpske, navodeći da je riječ o sili koja može da se suprotstavi i Armiji BiH i Hrvatskoj vojsci.
“Mladić ima 200.000 vojnika pod punim naoružanjem i to je jedna vojska koja može da pobedi ne samo vojsku Alije Izetbegovića nego i vojsku Hrvatske.”
Đinđić je tada tvrdio i da će Republika Srpska, bez obzira na protivljenje dijela međunarodne zajednice, opstati i biti priznata:
“Republika Srpska postoji, makar to nekome ne odgovaralo. Biće priznata i taj deo priče biće završen.”
Posebnu pažnju izazvao je dio govora u kojem je rekao da “ne može da se stvori muslimanska država u BiH”, što danas mnogi tumače kao izraz tadašnje političke percepcije rata u Bosni i Hercegovini među dijelom opozicionih političara u Srbiji. Đinđić je u istom obraćanju govorio i o statusu Republike Srpske Krajine, navodeći da tadašnja međunarodna situacija nije povoljna za njeno konačno političko rješenje, te da je cilj da se postojeće stanje “zamrzne” i odloži za neka buduća vremena.
Danas, više od tri decenije kasnije, ovaj govor baca potpuno novo svjetlo na političke stavove Zorana Đinđića tokom ratnih godina. Dok jedni tvrde da je riječ o političkom pragmatizmu i pokušaju da se pridobije tadašnje biračko tijelo u Srbiji, drugi smatraju da ovakve izjave ruše idealizovanu sliku o njemu koja je godinama građena u dijelu javnosti. Pogledajte govor Zorana Đinđića ispod teksta.
Mladi sportisti uspjehe grade daleko od reflektora, kroz svakodnevne treninge, odricanja i veliku disciplinu, iz takvih sportskih kolektiva često dolaze priče koje inspirišu cijelu zajednicu. Jedna od takvih priča dolazi iz Bijelog Polja, a glavna junakinja je talentovana dvanaestogodišnja džudistkinja Medina Mehović, koja svojim rezultatima i odnosom prema sportu već sada privlači pažnju.
Učenica šestog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ iza sebe već ima značajne nastupe, osvojene medalje i ono najvažnije – ogromnu ljubav prema džudou, sportu koji je zavoljela još na prvom treningu. Njeni prvi koraci na tatamiju počeli su početkom 2023. godine, kada je zajedno sa bratom prvi put posjetila džudo klub „Favorit“. Kako kaže, upravo je njen otac, profesor fizičke kulture, prepoznao potencijal za bavljenje borilačkim sportovima i odlučio da ih odvede na trening.
– Odmah mi se dopao način rada i atmosfera na treningu. I brat i ja smo poželjeli da nastavimo da treniramo – prisjeća se Medina.
Vrlo brzo, džudo je za nju postao mnogo više od običnog sporta. Pored usavršavanja tehnika i takmičenja, u klubu je pronašla prijatelje i osjećaj pripadnosti koji joj, kako ističe, mnogo znači. Posebno naglašava odnos trenera prema mladim sportistima, navodeći da ih doživljavaju kao porodicu i pružaju podršku i u pobjedama i u porazima.
– Uz trenere sam naučila da je i poraz sastavni dio života. Važno je iz svakog izgubljenog meča izvući pouku i vratiti se još spremniji – kaže ova mlada sportistkinja.
Prvi veliki uspjesi stigli su ubrzo kao potvrda uloženog rada. Svoju prvu medalju osvojila je na turniru „Kup Bijele Rade“ u Bijelom Polju, a poseban trenutak u njenoj dosadašnjoj karijeri bilo je državno prvenstvo 2025. godine, kada je izborila mjesto u reprezentaciji Crne Gore. Nastup pod zastavom svoje države za Medinu predstavlja ostvarenje sna koji priželjkuje svaki mladi sportista.
– Mislim da je san svakog sportiste da nastupa za reprezentaciju svoje države. To je do sada najveći uspjeh u mojoj karijeri. Posebno sam srećna što sam i ove godine ponovo izborila mjesto u reprezentaciji Crne Gore – ističe Medina.
Iako usklađivanje školskih obaveza i sportskih treninga nije jednostavno, Medina uspijeva da pronađe balans zahvaljujući velikoj podršci porodice.
– Imam nekoliko treninga sedmično, a pred važna takmičenja treniramo svakodnevno. Bez podrške roditelja sve bi bilo mnogo teže. Uvijek su uz mene i gotovo da nema takmičenja na kojem neko od njih nije bio na tribinama – kaže ona.
Priča mlade Medine Mehović još jednom potvrđuje da se pravi sportski uspjesi grade upornošću, disciplinom i velikom ljubavlju prema onome što radite. Ako nastavi ovim putem, nema sumnje da će ime ove talentovane Bjelopoljke tek biti poznato na mnogim domaćim i međunarodnim takmičenjima.
Rožaje i Pešterska visoravan ponovo su uznemireni nakon što je Rožajac Geco Drndar na društvenim mrežama objavio da mu je tokom noći ukradena krava iz tora. Prema njegovim tvrdnjama, životinja je odvedena u pravcu Pešteri, a objava je izazvala lavinu reakcija i komentara građana iz cijelog regiona. Na fotografiji koju je objavio vidi se krava uz poruku:
“Ukradena krava iz tora, u ponoći odvedena put Pešteri. Ako je neko prepozna neka mi piše na FB.”
Objava se velikom brzinom proširila Facebookom, a brojni građani izražavali su ogorčenje, tugu i nevjericu zbog krađe koja je pogodila domaćina neposredno pred Kurban-bajram. Mnogi komentari bili su puni emocija i osuda prema počiniocima.
„Čovjek od muke objavio, a vi se sprdate sa tuđom mukom“, napisao je jedan korisnik, dok su drugi poručivali da su „ovakvi ljudi opasniji od zvijeri“.
Pojedini građani dijelili su i vlastita iskustva, tvrdeći da su im ranije nestajale krave i telad, te da se ovakve krađe sve češće dešavaju u ruralnim područjima Sandžaka i Pešteri. Jedan od komentatora naveo je i zanimljiv detalj iz ranijih slučajeva:
„Jednom su u okolini Plava ukrali vola. Da ga ne bi prepoznali, farbali ga i prodali.“
Među komentarima bilo je i onih koji pozivaju na postavljanje kamera i bolju zaštitu imovine na selima, dok su neki građani tvrdili da su navodno vidjeli životinju na određenim putnim pravcima prema Pešteri. Posebno emotivne bile su poruke podrške upućene vlasniku:
Vlasnik ukradene krave G. Drndar
„Ljudi poklone, oni kradu od poštenih ljudi…“
„Dabogda mu bila posljednja.“
„Ako neko nešto čuje ili vidi, neka javi čovjeku.“
Za sada nije poznato da li je slučaj prijavljen policiji, ali građani putem društvenih mreža nastavljaju dijeliti fotografiju ukradene krave u nadi da će biti pronađena. Ako ko prepozna kravu neka javi na ovom FB Profilu!
U vremenu kada su humane priče rijetkost, iz Sjenice stiže vijest koja vraća vjeru u ljude. Humanitarna grupa „Lindom u akciji“ zajedno sa kompanijom „Bibo Bot d.o.o.“ pokrenula je veliku akciju izgradnje kuće za svog sugrađanina Denisa Denju Hadžovića i njegovu porodicu, koji već više od deset godina žive u veoma teškim uslovima – pod kirijom i bez sigurnog krova nad glavom.
Prema riječima organizatora akcije, nakon zimske pauze radovi će biti nastavljeni odmah poslije Bajrama. Prva ploča je već urađena, a uskoro počinje i naredna faza izgradnje. Posebnu pažnju javnosti izazvala je činjenica da će kuća biti građena savremenom tehnologijom 3D printanja zidova, što predstavlja jednu od najmodernijih metoda gradnje današnjice.
Humanitarci ističu da je Denis vrijedan i pošten čovjek koji godinama radi najteže poslove kako bi prehranio svoju porodicu, ali uprkos ogromnom trudu nije uspio riješiti stambeno pitanje.
– Želimo da ovoj porodici omogućimo dostojanstven život i siguran dom. Ovo nije samo gradnja kuće, ovo je gradnja nade i budućnosti za jednu porodicu – poručili su organizatori akcije.
Poziv za pomoć upućen je svim ljudima dobre volje, koji mogu pomoći finansijski, donacijom materijala ili volontiranjem na samom gradilištu. Kako navode organizatori, svaki vid pomoći je dragocjen i može ubrzati završetak doma za porodicu Hadžović.
Objava humanitaraca izazvala je brojne emotivne reakcije na društvenim mrežama, a mnogi građani već su ponudili pomoć i podršku ovoj akciji. Organizatori su podsjetili i na riječi Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem:
„Ko pomogne bratu muslimanu u nevolji, Allah će njemu pomoći na Sudnjem danu.“
U Sjenici se tako još jednom pokazalo da solidarnost, zajedništvo i ljudskost nisu nestali, te da se uz pomoć dobrih ljudi može promijeniti nečiji život iz korijena.
Mlada Zeničanka Vildana Hodžić, studentica šeste godine Medicinskog fakulteta Univerziteta u Zenici, već sada gradi impresivnu medicinsku karijeru koja prevazilazi granice Bosne i Hercegovine. Dok njene kolege tek planiraju prve profesionalne korake, Vildana iza sebe već ima praksu u Turskoj i Maroku, Erasmus+ razmjenu u Latviji, volontiranje s djecom bez roditeljskog staranja i niz međunarodnih iskustava koja je svrstavaju među najperspektivnije mlade medicinare regiona.
Ova talentovana buduća doktorica ne krije da je medicina njen životni poziv još od djetinjstva. Fascinacija ljudskim tijelom, posebno srcem i krvnim sudovima, pratila ju je od najranijih dana, a danas se sve jasnije vidi njen put ka kardiovaskularnoj i vaskularnoj hirurgiji.
– Medicina me naučila empatiji, odgovornosti i strpljenju. Kroz kontakt s pacijentima shvatila sam koliko su zdravlje i život dragocjeni – ističe Vildana, naglašavajući da ovaj poziv nije samo nauka, već i razumijevanje ljudske patnje, straha i nade.
Posebno vrijedno iskustvo stekla je kroz rad u okviru Udruženja studenata medicine Bosne i Hercegovine (BoHeMSA), koje djeluje pod okriljem međunarodne organizacije IFMSA. Zahvaljujući toj organizaciji, Vildana je imala priliku usavršavati se u velikim kliničkim centrima širom svijeta, ali i obavljati značajne funkcije unutar same organizacije. Danas je predsjednica Lokalnog komiteta Zenica i nacionalni oficir za javno zdravlje na nivou BiH.
Njena praksa u Turskoj ostavila je snažan utisak, posebno rad na kardiovaskularnoj hirurgiji gdje je prisustvovala složenim operacijama i ugradnji LVAD uređaja koji pomažu radu srca. Upravo ta iskustva dodatno su učvrstila njenu želju da se posveti hirurgiji srca i krvnih sudova.
U Maroku je, s druge strane, imala priliku pratiti rad velikog centra dječje oftalmologije i upoznati metode liječenja tumora oka koje do tada nije imala priliku vidjeti u Bosni i Hercegovini. Trenutno boravi u Latviji na Erasmus+ razmjeni, gdje svakodnevno asistira na operacijama i radi sa vaskularnim hirurzima. Posebno ju je impresionirao odnos ljekara prema pacijentima.
– Ljekari ovdje imaju nevjerovatno topao, blag i empatičan pristup prema pacijentima. Sve detaljno objašnjavaju i stvaraju osjećaj sigurnosti kod ljudi – govori Vildana o iskustvu rada u Evropi.
Osim akademskog uspjeha, ova mlada Zeničanka ističe se i po humanitarnom radu. Kao stipendistica Bosana fondacije volontira u projektu pomoći djeci bez roditeljskog staranja, gdje im pomaže u učenju, razvoju kreativnih i kompjuterskih vještina, ali i pruža emocionalnu podršku.
– Najljepši trenutak je kada mi djeca kažu da žele jednog dana postati doktori i doktorice poput mene – iskreno priznaje Vildana.
Iako je tek na početku profesionalnog puta, njeni mentori već prepoznaju poseban talenat za hirurgiju. Sama kaže da nakon višesatnih operacija ne osjeća umor, već zadovoljstvo i ispunjenost, što smatra znakom da je izabrala pravi životni poziv.
U ranim jutarnjim satima u mjestu Uljanik dogodila se nesvakidašnja saobraćajna nesreća kada je 29-godišnja vozačica pod dejstvom alkohola izgubila kontrolu nad automobilom i velikom brzinom se zabila u porodičnu kuću. Prema informacijama koje su objavili pripadnici Javne vatrogasne stanice Garešnica, prizor na mjestu nesreće bio je gotovo nestvaran – automobil je nakon silovitog udara ostao zaglavljen i “visio” na ogradi ispred kuće.
Na sreću, uprkos dramatičnim scenama, vozačica je uspjela sama izaći iz potpuno uništenog vozila prije dolaska spasilačkih službi. Nakon toga preuzela ju je ekipa Hitne pomoći iz Garešnice. Vatrogasci su po dolasku osigurali mjesto nesreće i poduzeli preventivne mjere kako bi spriječili eventualni požar ili dodatne komplikacije na vozilu.
Prema podacima hrvatske policije, nesreća se dogodila oko 6:40 sati. Vozačica je upravljala automobilom daruvarskih registarskih oznaka, a zbog neprilagođene brzine izgubila je kontrolu nad vozilom nakon što je desnim točkovima zahvatila bankinu.
Automobil je potom sletio u odvodni kanal, zanio se i velikom silinom udario prvo u ogradu, a zatim i u kuću 71-godišnjeg mještanina. Iako je pričinjena velika materijalna šteta na kući, ogradi i automobilu, srećom nije bilo povrijeđenih osoba. Policija je alkotestiranjem utvrdila da je vozačica imala 1,43 promila alkohola u krvi. Protiv nje će biti podnesen prekršajni nalog zbog vožnje pod dejstvom alkohola, dok joj je zbog ostalih saobraćajnih prekršaja izrečena novčana kazna.
Njemačku, ali i region, potresla je vijest o brutalnom ubistvu bošnjačkog preduzetnika i biznismena Ismeta Kadića (51), koji je prije mjesec dana misteriozno nestao nakon otmice usred dana u Berlinu. Njegovo tijelo pronađeno je zakopano u šumskom području nedaleko od Potsdama, a njemački istražitelji vjeruju da je riječ o hladnokrvnoj likvidaciji povezanoj s kriminalnim podzemljem.
Prema pisanju njemačkog lista BZ Berlin, Ismet Kadić, porijeklom iz Bosne i Hercegovine, otet je 23. aprila ove godine u berlinskom naselju Waidmannslust, u općini Reinickendorf. Napadači su ga, prema navodima policije, nasilno ugurali u bijeli kombi u ulici Wolfacher Pfad i odvezli u nepoznatom pravcu. Njemačka policija od prvog dana sumnjala je na teško nasilno krivično djelo. Istragu je preuzela specijalna jedinica za ubistva berlinske kriminalističke policije, dok su istražitelji sedmicama pokušavali rekonstruisati posljednje sate života bosanskog biznismena.
Ključni preokret dogodio se nakon detaljne analize podataka s mobilnog telefona ubijenog. Signal baznih stanica doveo je istražitelje do šumskog područja u saveznoj pokrajini Brandenburg, gdje su specijalno obučeni psi pronašli improvizirani grob dubok više od jednog metra. Prema rezultatima obdukcije, Ismet Kadić usmrćen je brutalnim udarcima u predjelu glave i vrata. Njemački mediji navode da gotovo sigurno nije riječ o klasičnoj otmici radi novca, jer porodica nikada nije primila poziv otmičara niti zahtjev za otkupninu.
Slučaj je izazvao ogromnu pažnju javnosti u Njemačkoj, posebno zbog načina na koji je otmica izvedena – usred bijela dana, u mirnom berlinskom naselju. Građani su ranije putem policijskih apela pozivani da dostave informacije o bijelom kombiju i mogućim osumnjičenima. Njemačko tužilaštvo najavilo je da će nakon praznika Duhova izaći u javnost s novim detaljima istrage, dok počinioci ovog monstruoznog zločina još uvijek nisu pronađeni.
Mnogima su vrane simbol neugodnog graktanja, tmurnog vremena ili scena iz horor filmova. Ipak, iza njihove tamne siluete krije se jedna od najinteligentnijih životinja u prirodi – ptica koja može pamtiti ljudska lica, prenositi informacije drugim vranama i godinama razlikovati prijatelja od neprijatelja. Naučnici već dugo upozoravaju da vrane nisu obične ptice. One pripadaju porodici korvida, grupi poznatoj po izuzetno razvijenim sposobnostima razmišljanja, rješavanja problema i prilagođavanja životu među ljudima.
Vrane pamte ljude godinama
Jedno od najzanimljivijih istraživanja sproveli su naučnici sa Univerziteta Washington, koji su dokazali da vrane mogu prepoznati ljudska lica i zapamtiti osobe koje smatraju opasnima. Još fascinantnije je to što te informacije prenose drugim vranama, pa čitava jata mogu reagovati na istu osobu čak i godinama kasnije.
Istraživači su tokom eksperimenta nosili posebne maske, a vrane su brzo naučile razlikovati “prijetnju” od bezopasnih ljudi. Reakcije ptica nastavile su se i dugo nakon prvog susreta, što potvrđuje koliko su njihove memorijske sposobnosti razvijene. Osim toga, vrane koriste grančice i druge predmete kao alate, pronalaze kreativna rješenja za dolazak do hrane i veoma brzo uče nove obrasce ponašanja, posebno u urbanim sredinama.
Prirodni čistači gradova i sela
Iako ih mnogi smatraju napornim ili dosadnim pticama, vrane imaju važnu ulogu u ekosistemu. Hrane se insektima, glodarima, sjemenkama, voćem, ali i organskim otpadom i strvinama, zbog čega doprinose čišćenju okoline. U gradovima često uklanjaju ostatke hrane i pomažu u smanjenju prisustva pojedinih štetočina. Upravo zbog toga stručnjaci ih nazivaju “prirodnim čistačima”, jer imaju važnu ulogu u održavanju ekološke ravnoteže.
Da li su vrane opasne?
Napadi vrana na ljude veoma su rijetki. Ukoliko do njih dođe, najčešće se dešavaju tokom sezone gniježđenja, kada ptice pokušavaju zaštititi mladunce. Tada mogu glasno graktati, kružiti iznad prolaznika ili pokušati otjerati osobu koja se previše približila gnijezdu. Stručnjaci savjetuju da se mladunci ne diraju i da se ljudi mirno udalje ukoliko primijete uznemirene ptice.
Mnogo inteligentnije nego što mislimo
Vrane su kroz historiju često bile predstavljane kao zlokobne ptice, ali moderna nauka pokazuje sasvim drugačiju sliku. Riječ je o društvenim, inteligentnim i veoma prilagodljivim životinjama koje razumiju okolinu mnogo bolje nego što većina ljudi pretpostavlja. Njihova sposobnost pamćenja, komunikacije i prilagođavanja čini ih jednim od najfascinantnijih stanovnika naših gradova i šuma – pticama koje možda posmatraju nas pažljivije nego što mi posmatramo njih.
