Utorak, 2 Juna, 2026
Subscribe
Pošalji vijest

Mladi džudisti Novog Pazara zablistali u Bijelom Polju: Osvojeno čak 12 medalja

By
Redakcija Sandžak Danas
-
0
Mladi džudisti Novog Pazara zablistali u Bijelom Polju: Osvojeno čak 12 medalja

BIJELO POLJE / NOVI PAZAR – Takmičari Džudo kluba Novi Pazar ostvarili su zapažen rezultat na tradicionalnom turniru Kup Bijele Rade, održanom u Bijelo Polje, gdje su mladi džudisti osvojili ukupno 12 medalja u konkurenciji poletaraca i pionira. Još jednom su talentovani sportisti iz Novi Pazar pokazali da se predan rad, disciplina i upornost isplate, potvrđujući kvalitet škole džudoa koja godinama izbacuje nove generacije uspješnih takmičara.

Najsjajnija odličja osvojili su Fatma Ihtimanović, Hana Paučinac, Nadija Ahmetović, Ahmed Vatan i Armin Ramović, koji su se okitili zlatnim medaljama i na najbolji način predstavili svoj klub i grad. Do srebrnih medalja stigli su Fatih Mekić, Abdulah Smajović i Talha Bihorac, dok su bronzana odličja osvojili Ahmed Preljević, Hamza Šehović, Ishak Vatan i Semin Hasanović.

Ovakav rezultat predstavlja još jednu potvrdu kvalitetnog rada trenera i stručnog štaba Džudo kluba Novi Pazar, koji kontinuirano ulaže u razvoj mladih sportista i promociju džudoa među djecom i omladinom. U klubu ističu da su zadovoljni prikazanim borbama i ostvarenim rezultatima, te da će osvojene medalje biti dodatni motiv za nastavak napornog rada i pripreme za naredna takmičenja. Uspjeh u Bijelom Polju još jednom potvrđuje da Novi Pazar raspolaže talentovanim mladim sportistima koji svojim rezultatima pronose ime grada širom regiona.

Austrijski mediji: Svaki treći zatvorenik u zatvoru je musliman

By
Redakcija Sandžak Danas
-
0

Najnovije statistike pokazuju značajan rast udjela muslimana u austrijskim zatvorima tokom posljednje decenije

Austrija se posljednjih dana suočava s intenzivnom javnom raspravom nakon što su objavljeni podaci Ministarstva pravosuđa koji pokazuju značajne promjene u vjerskoj strukturi zatvorske populacije. Brojke, koje je objavio austrijski medij Heute, izazvale su brojne reakcije u političkim i društvenim krugovima. Prema zvaničnim podacima, u austrijskim kazneno-popravnim ustanovama trenutno se nalazi 10.062 zatvorenika, a među njima je 2.923 osoba islamske vjeroispovijesti. To predstavlja 29,14 posto ukupne zatvorske populacije, odnosno gotovo svakog trećeg zatvorenika.

Ovi podaci posebno su privukli pažnju zbog činjenice da muslimani prema posljednjem popisu stanovništva iz 2021. godine čine oko 8,3 posto ukupnog stanovništva Austrije. Riječ je o približno 746.000 ljudi u zemlji koja broji oko devet miliona stanovnika. Statistike pokazuju da je udio muslimanskih zatvorenika tokom posljednje decenije značajno porastao. Dok je 2015. godine u austrijskim zatvorima bilo evidentirano 1.777 muslimanskih zatvorenika, što je predstavljalo oko 20 posto tadašnje zatvorske populacije, danas njihov broj premašuje 2.900 osoba.

Taj trend postao je predmet brojnih analiza i rasprava među stručnjacima za integraciju, sigurnost i migracije, dok političke stranke različito tumače uzroke ovakvih pokazatelja.

Najveća koncentracija u Beču i Donjoj Austriji

Najveći broj muslimanskih zatvorenika nalazi se u Donjoj Austriji, gdje ih je evidentirano oko 980. Slijedi Beč sa 742 zatvorenika islamske vjeroispovijesti, dok se na trećem mjestu nalazi Gornja Austrija sa oko 434 osobe. Pojedinačno gledano, najveći broj muslimanskih zatvorenika smješten je u poznatom bečkom zatvoru Wien-Josefstadt, gdje ih je registrovano približno 467.

Više od polovine zatvorenika nema austrijsko državljanstvo

Podaci Ministarstva pravosuđa otkrivaju još jednu važnu činjenicu o strukturi zatvorske populacije. Naime, više od polovine svih zatvorenika u Austriji nisu austrijski državljani. Prema zvaničnim statistikama, čak 52,18 posto osoba koje se nalaze iza zatvorskih zidina posjeduje strano državljanstvo, što dodatno podstiče političke rasprave o migracionoj politici, integraciji i sigurnosnim izazovima s kojima se suočava austrijsko društvo.

Tema koja dijeli javnost

Objavljeni podaci stigli su kao odgovor Ministarstva pravosuđa na parlamentarno pitanje koje je postavio zastupnik Slobodarske partije Austrije (FPÖ). Nakon objave statistike uslijedile su brojne reakcije, od zahtjeva za strožim integracijskim mjerama do upozorenja da se brojke moraju analizirati u širem društvenom kontekstu. Stručnjaci ističu da sama vjerska pripadnost ne može objasniti kriminalitet, te da je za razumijevanje ovakvih trendova potrebno analizirati niz faktora, uključujući socioekonomski položaj, obrazovanje, porijeklo, proces integracije i druge društvene okolnosti. Ipak, činjenica da muslimani čine nešto više od osam posto stanovništva Austrije, a gotovo trećinu zatvorske populacije, ostaje podatak koji je izazvao veliku pažnju austrijske javnosti i otvorio nova pitanja o izazovima savremenog multikulturalnog društva.

Edi Rama: „Muslimani bez vjere šire mržnju prema Jevrejima i obmanjuju narod“ /VIDEO/

By
Redakcija Sandžak Danas
-
0

Tirana/Vlora – Albanski premijer Edi Rama oštro je reagovao na proteste i tvrdnje koje su se posljednjih dana širile društvenim mrežama u vezi sa projektom u Zvërnecu i Narti, optuživši pojedince da zloupotrebljavaju rat u Gazi i šire mržnju prema Jevrejima kako bi izazvali strah među građanima. Govoreći o optužbama da iza investicije na jugu Albanije navodno stoje izraelski investitori koji žele da „preuzmu albansku zemlju“, Rama je takve tvrdnje nazvao potpunom besmislicom i pokušajem manipulacije javnošću.

„To je potpuna ludost. Širenje mržnje prema Jevrejima i korištenje patnje Gaze od strane onih koji sebe nazivaju muslimanima, a nemaju ni dina ni imana“, poručio je Rama.

„Govore Albancima da dolaze Izraelci da uzmu zemlju“

Premijer je posebno kritikovao aktiviste i političke protivnike koji, prema njegovim riječima, pokušavaju da predstave investiciju kao navodni projekat izraelskog preuzimanja albanske obale.

„Govore Albancima da dolaze Izraelci da uzmu zemlju. Rekao sam vam ko dolazi. Tamo su partneri kompanije Power Holding iz Katara, jednog od najvećih poslovnih sistema na Bliskom istoku“, rekao je Rama.

Prema njegovim riječima, iza projekta stoje investitori povezani sa katarskim kapitalom, a ne izraelske kompanije, kako se tvrdi u pojedinim objavama na društvenim mrežama.

Polemika nakon protesta u Zvërnecu

Ramine izjave dolaze nakon burnih protesta u području Zvërneca kod Vlore, gdje su se demonstranti sukobili sa privatnim obezbjeđenjem i policijom pokušavajući da spriječe radove na prostoru predviđenom za veliki turistički kompleks. Posebnu pažnju javnosti privukli su video-snimci na kojima se vidi fizičko uklanjanje jednog demonstranta, što je izazvalo revolt dijela javnosti i dodatno podstaklo rasprave o projektu.

Protivnici projekta tvrde da postoji opasnost za prirodni ekosistem lagune Narta, da građani nisu dovoljno uključeni u donošenje odluka i da se dio obale stavlja pod kontrolu velikih investitora. S druge strane, vlasti i investitori projekat predstavljaju kao jednu od najvećih turističkih investicija u savremenoj Albaniji, koja bi mogla otvoriti hiljade novih radnih mjesta i donijeti značajan ekonomski razvoj.

Rama: „Provjerite činjenice“

Albanski premijer pozvao je građane da sami provjere podatke o kompanijama uključenim u projekat, navodeći da se javno dostupnim informacijama može utvrditi ko su stvarni investitori.

„Pogledajte Power Holding, pogledajte kompanije koje učestvuju u projektu i vidjećete ko dolazi u Albaniju“, poručio je Rama.

Njegova izjava odmah je izazvala nove političke polemike, jer protivnici vlasti tvrde da premijer pokušava da skrene pažnju sa pitanja zaštite prirode i transparentnosti projekta, dok njegove pristalice smatraju da se javnost namjerno dovodi u zabludu širenjem neutemeljenih tvrdnji o „izraelskoj kupovini Albanije“. Pogledajte video ispod teksta.

Mirjana od aprila ponovo zaposlena kod Fatmira, sada je savjetnica

By
Redakcija Sandžak Danas
-
0
Mirjana Pajković

Podgorica – Nekadašnja direktorica Direktorata za unapređenje prava i sloboda u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava, Mirjana Pajković, nastavila je svoj profesionalni angažman u istom državnom resoru nakon isteka mandata na rukovodećoj poziciji. Prema informacijama potvrđenim iz kabineta ministra Fatmir Đeka, Pajković je od 10. aprila raspoređena na mjesto samostalne savjetnice I u Direktoratu za unapređenje prava i sloboda, gdje je prethodno obavljala funkciju direktorice.

https://media.antenam.net/media/antenam/2026/01/04/1767543909t1sk5cj4pv6uvmf8-i_900x600.png

Iz Ministarstva pojašnjavaju da je raspoređivanje izvršeno u skladu sa Zakonom o državnim službenicima i namještenicima. Konkretno, primijenjene su odredbe koje omogućavaju da se licu kojem je prestao mandat na rukovodećoj funkciji, uz njegovu saglasnost, obezbijedi raspored na drugo radno mjesto koje odgovara njegovom obrazovanju, stručnim kvalifikacijama i radnim sposobnostima u okviru istog organa državne uprave.

Ovakva procedura predstavlja redovnu zakonsku praksu u državnoj administraciji nakon isteka mandata imenovanih funkcionera, a cilj joj je očuvanje stručnih kadrova i kontinuiteta rada institucija. Podsjećanja radi, ministar Đeka je početkom aprila obavio razgovor sa Pajković o njenom daljem profesionalnom angažmanu, što je tada otvorilo mogućnost da ostane dio sistema državne uprave. Već narednog dana uslijedilo je i formalno raspoređivanje na novu poziciju.

Nastavkom rada u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava, Pajković će i dalje biti uključena u aktivnosti koje se odnose na zaštitu i unapređenje ljudskih i manjinskih prava, ali ovoga puta u ulozi savjetnice, a ne rukovodioca direktorata.

Motociklista povrijeđen u sudaru: Saobraćaj usporen, formirane duge kolone

By
Redakcija Sandžak Danas
-
0

U naselju Lužac kod Berana noćas je došlo do saobraćajne nezgode u kojoj je povrijeđen motociklista, potvrđeno je nezvanično iz izvora bliskih istrazi. Prema prvim informacijama, do nezgode je došlo u blizini restorana Viaggio, kada su se iz za sada neutvrđenih razloga sudarili motocikl i putnički automobil. U sudaru je povrede zadobio motociklista, strani državljanin, kojem je nakon ukazane prve pomoći organizovan hitan transport u Kliničko-bolnički centar Berane.

Prema trenutno raspoloživim podacima, povrijeđeni motociklista nije životno ugrožen, ali će stepen zadobijenih povreda biti poznat nakon detaljnih medicinskih pregleda.Nakon udesa na ovoj frekventnoj saobraćajnici došlo je do usporavanja saobraćaja, a na mjestu događaja formirane su kolone vozila u oba smjera. Policijski službenici obavili su uviđaj i preduzimaju mjere kako bi utvrdili sve okolnosti koje su dovele do sudara.

Vozačima se savjetuje dodatni oprez prilikom prolaska kroz naselje Lužac, kao i poštovanje saobraćajne signalizacije i uputstava nadležnih službi. Istraga o uzrocima ove saobraćajne nezgode je u toku.

Turska serija OTKRILA zašto su Turci danas bliži Beogradu i Srbima nego Bošnjacima? /VIDEO/

By
Redakcija Sandžak Danas
-
0

Piše: Suad K Zoranić

Mnogi Bošnjaci već godinama postavljaju isto pitanje: kako je moguće da su odnosi između Srbije i Turske danas često bliži, vidljiviji i politički snažniji nego odnosi između Turske i Bosne i Hercegovine, zemlje koju Bošnjaci doživljavaju kao historijski i kulturno najbližu osmanskom naslijeđu na Balkanu? O tome se raspravlja na društvenim mrežama, u političkim krugovima, među intelektualcima, ali i među običnim ljudima koji sa nevjericom posmatraju brojne turske investicije u Srbiji, učestale susrete državnih delegacija i strateško partnerstvo Ankare i Beograda. Zanimljivo je da odgovor na dio tog pitanja možda leži u jednom dijalogu iz popularne turske historijske serije koja prikazuje vrijeme sultana Mehmeda Fatiha, osvajača Carigrada i vladara koji je 1463. godine osvojio Bosansko kraljevstvo.

Kako je u seriji predstavljena Bosna?

U sceni razgovora između sultana Mehmeda Fatiha i njegovog savjetnika, Bosna se opisuje kao prostor otpora i prkosa Osmanskom carstvu. Prevedeno na bosanski jezik, savjetnik govori:

„Ovako gledam na Bosnu.“

Sultan ga pita:

„Na šta tačno gledaš?“

Savjetnik odgovara:

„Neprestano se pitam, moj sultane. Prije pola stoljeća ratovali smo kod Doboja, dolazili smo ovamo, mnogo smo razmišljali o Bosni. I uvijek se pitam: u šta se uzda taj bosanski prvak? Odakle crpi hrabrost da se suprotstavi velikom vladaru svijeta, sultanu Mehmedu Fatihu?“

Na kraju dodaje:

„Ne znači da svaka naša pobjeda automatski donosi i njihovu pokornost.“

Ove riječi jasno pokazuju kako su scenaristi predstavili Bosnu – kao zemlju koja se nije lako pokoravala i koja je, čak i pred nadmoćnijom silom, zadržavala duh otpora.

A kako je predstavljena Srbija?

Potpuno drugačiji ton koristi se kada se govori o Srbiji. U istom serijskom prikazu savjetnik kaže:

„Pogledam one koji stoje pored mene. Zar ni oni nisu bili nevjernici? Njihova odanost je trajna. Oni se uvijek pokoravaju.“

Potom podsjeća na politiku sultana Murata II:

„Rahmetli moj otac, sultan Murat Han, nije ovu zemlju vezao za našu državu samo mačem, nego i brakom. Kroz brak sa Marom Hatun povezao ju je s našom državom.“

I nastavlja:

„Koliko je bilo naklonosti i prijateljstva, toliko je bilo i mudre politike.“

Upravo ova dva dijaloga izazvala su brojne reakcije među Bošnjacima koji smatraju da se Bosna u seriji prikazuje kao problematičan i neposlušan prostor, dok se Srbija opisuje kao saveznik s kojim se grade trajni politički odnosi. Naravno, riječ je o umjetničkom djelu i televizijskoj interpretaciji historije, a ne o historijskom dokumentu. Ipak, mnogi smatraju da takvi narativi nisu slučajni i da odražavaju određene poglede koji postoje u dijelu turske historiografije i političke tradicije.

Bošnjačko pitanje koje i dalje nema odgovor

Za mnoge Bošnjake ostaje otvoreno pitanje: kako je moguće da narod koji je stoljećima bio dio osmanskog kulturnog prostora danas često osjeća da nije prioritet u odnosima Ankare na Balkanu? Dok se u Srbiji grade fabrike, autoputevi i veliki infrastrukturni projekti uz podršku Turske, dio bošnjačke javnosti smatra da Bosna i Hercegovina, a posebno Bošnjaci Sandžaka, ne dobijaju pažnju koju očekuju od zemlje prema kojoj osjećaju historijsku i emocionalnu bliskost.

Možda upravo zato scena iz turske serije nije ostala samo televizijska epizoda. Za mnoge gledaoce ona je postala simbol osjećaja da se Bosna kroz historiju često posmatrala kao prostor otpora koji treba slomiti, dok je Srbija viđena kao partner sa kojim se može graditi dugoročna politika. Da li je takvo tumačenje ispravno ili nije, ostaje predmet rasprava. Ali činjenica je da je nekoliko minuta televizijskog dijaloga otvorilo pitanje koje među Bošnjacima postoji već decenijama – zašto su odnosi Ankare i Beograda često bliži od odnosa Ankare i Sarajeva, uprkos zajedničkoj historiji koju Bošnjaci i Turci dijele više od pet stoljeća. Pogledajte video ispod teksta.

Goranci iz Albanije izazvali burne reakcije Albanaca: Pogledajte zašto /VIDEO/

By
Redakcija Sandžak Danas
-
0

ŠIŠTAVEC, ALBANIJA – Izjava jednog stanovnika Šištaveca, mjesta na krajnjem sjeveroistoku Albanije nastanjenog pretežno Goranima, izazvala je veliku pažnju i brojne reakcije na društvenim mrežama, ali i među albanskom javnošću. U prilogu televizije Euronews Albania, stanovnik Šištaveca govorio je o identitetu i jeziku lokalnog stanovništva, naglasivši da njihov maternji jezik nije albanski, već jezik koji oni nazivaju „gjuhë e nënës“ – maternji jezik koji se prenosi s generacije na generaciju.

„Mi se rađamo sa svojim maternjim jezikom, a albanski učimo kasnije u školi“, rekao je sagovornik u televizijskom prilogu, objašnjavajući da se u svakodnevnom životu među stanovnicima sela i dalje koristi tradicionalni govor Gorana.

Njegova izjava izazvala je brojne komentare na društvenim mrežama, gdje su se otvorile rasprave o identitetu stanovnika područja Gore, njihovom jeziku i kulturnom naslijeđu.

Goranci već stoljećima žive na prostoru Albanije

Područje Gore, koje obuhvata dijelove Albanije, Kosova i Sjeverne Makedonije, naseljeno je Goranima – slavenskom muslimanskom zajednicom koja njeguje specifičan govor, običaje i tradiciju. U Albaniji se najveći broj Gorana nalazi upravo u opštini Zapod i selima poput Šištaveca, Borja i Oreshka. Prema historijskim podacima, Goranci na ovom prostoru žive stoljećima, a mnogi istraživači navode da su njihove zajednice prisutne više od 300 godina, zadržavajući poseban kulturni identitet uprkos brojnim migracijama i političkim promjenama na Balkanu.

„Većina stanovnika su Goranci“

U razgovoru za Euronews Albania, mještanin je naglasio da većinu stanovništva Šištaveca čine pripadnici goranske zajednice. Govoreći o životu u ovom planinskom kraju, ukazao je i na veliki problem iseljavanja stanovništva.

„Emigracija je glavni problem. Mnogi ljudi odlaze u inostranstvo, a sela ostaju bez stanovnika“, kazao je on.

Ovaj problem pogađa gotovo sva sela Gore, gdje se posljednjih decenija bilježi značajan odlazak stanovništva prema zemljama zapadne Evrope.

Nakon emitovanja priloga, uslijedile su brojne reakcije u Albaniji. Jedni smatraju da je riječ o legitimnom pravu zajednice da čuva svoj jezik i identitet, dok drugi ističu da svi građani Albanije pripadaju jedinstvenom državnom okviru bez obzira na etničke i jezičke razlike. Bez obzira na različita tumačenja, činjenica je da je prilog ponovo skrenuo pažnju na Gorance – malu balkansku zajednicu koja i danas nastoji sačuvati svoj govor, običaje i tradiciju u planinskim predjelima Gore. Pogledajte video ispod teksta.

TRAGEDIJA! U teškoj saobraćajnoj nesreći život izgubio Malik Fejzić

By
Redakcija Sandžak Danas
-
0

Iz Slovenije je došla tragična vijest o saobraćajnoj nesreći na štajerskoj autocesti, u kojoj je život izgubio Malik Fejzić.

Prema informacijama slovenske Uprave za zaštitu i spašavanje, nesreća se dogodila u noći između nedjelje i ponedjeljka, oko 00:32 sata, na dionici autoceste između Maribora i Celja, u blizini izlaza Rogoznica na području općine Hoče-Slivnica. U snažnom sudaru učestvovala su dva putnička automobila, a nesreća je, nažalost, odnijela dva života. Među poginulima je i Malik Fejzić iz Bosne i Hercegovine, dok je druga žrtva državljanka Slovenije koja se nalazila u jednom od vozila.

Prema nezvaničnim informacijama do kojih su došli regionalni mediji, postoji sumnja da je Fejzić na autocestu ušao u suprotnom smjeru, nakon čega je došlo do direktnog sudara. Ipak, zvanične okolnosti tragedije još uvijek se utvrđuju, a slovenska policija provodi detaljnu istragu kako bi rasvijetlila sve okolnosti ovog događaja.

Na mjesto nesreće odmah su upućene ekipe Javne vatrogasne brigade Maribor, koje su osigurale područje, izvlačile unesrećene iz smrskanih vozila i pružale pomoć drugim službama na terenu. Vatrogasci su također sanirali posljedice nesreće uklanjanjem prosutih motornih tečnosti i osiguravanjem vozila. Zbog težine sudara saobraćaj na ovoj dionici autoceste bio je privremeno obustavljen, dok su ekipe hitnih službi i istražni organi obavljali uviđaj.

Vijest o smrti Malika Fejzića izazvala je veliku tugu među njegovom porodicom, prijateljima i poznanicima. Na društvenim mrežama već se pojavljuju brojne poruke oproštaja i izrazi saučešća, dok se porodica suočava s nenadoknadivim gubitkom. Nadležni organi u Sloveniji najavili su da će više informacija o uzrocima i okolnostima ove teške nesreće biti poznato nakon završetka istrage.

Preselila Sejda Bešlić: Sedam mjeseci nakon Halidove smrti otišla njegova ljubav

By
Redakcija Sandžak Danas
-
0
  • Preselila Sejda Bešlić: Sedam mjeseci nakon Halidovog odlaska ugasilo se i srce njegove najveće životne saputnice

Tužna vijest potresla je danas brojne poštovaoce lika i djela rahmetli Halida Bešlića. Sejda Bešlić, njegova supruga i životna saputnica duža od četiri decenije, preselila je na Ahiret u 72. godini života nakon duge i teške bolesti.

Vijest o njenoj smrti za portal Hayat.ba potvrdio je Nedim Srnja, dugogodišnji prijatelj porodice Bešlić i Halidov menadžer, navodeći da je Sejda preselila svega sedam mjeseci nakon smrti svog supruga, jednog od najvećih pjevača narodne muzike na prostoru bivše Jugoslavije.

Za mnoge je Halid Bešlić bio legenda, čovjek čiji su glas i pjesme obilježili živote miliona ljudi. Međutim, oni koji su ga dobro poznavali često su isticali da je iza njegove uspješne karijere stajala upravo Sejda – žena koja mu je bila oslonac u najtežim trenucima, prijatelj, savjetnik i najveća životna podrška.

Njihova ljubavna priča počela je mnogo prije slave i velikih koncertnih dvorana. Upoznali su se početkom Halidove karijere, u vrijeme kada je Sejda radila u fabrici čokolade. Sudbina ih je spojila na jednom od njegovih nastupa u kafani gdje je radila njena sestra. Iz tog susreta rodila se ljubav koja je trajala gotovo pola vijeka.

Vjenčali su se 1977. godine, a njihovu sreću upotpunilo je rođenje sina Dine. Uprkos brojnim izazovima koje nosi život javne ličnosti, njih dvoje uspjeli su sačuvati porodičnu toplinu, međusobno poštovanje i ljubav koja je odolijevala vremenu.

Posebno emotivan trenutak dogodio se pred kraj Halidovog života kada je svojoj supruzi posvetio pjesmu „Sejda“, simbolično joj zahvaljujući za godine odanosti, razumijevanja i bezuslovne podrške. Mnogi danas upravo u toj pjesmi vide svojevrsno ljubavno pismo koje je ostalo kao trajni podsjetnik na njihovu neraskidivu vezu.

Nakon Halidove smrti u oktobru prošle godine, porodica se suočila s još jednim teškim iskušenjem. Sejdino zdravstveno stanje bilo je ozbiljno narušeno, a posljednje mjesece života provela je okružena porodicom i najbližima.

Njena smrt označila je kraj jedne velike životne priče, ali i ponovni susret dvoje ljudi čija je ljubav trajala decenijama. Brojni prijatelji, kolege i poštovaoci porodice Bešlić opraštaju se danas od žene koja je tiho, daleko od reflektora, bila jedan od najvažnijih stubova iza uspjeha rahmetli Halida Bešlića. Neka joj Uzvišeni Allah podari lijepi Džennet, a porodici sabur u ovim teškim trenucima.

Šumska afera trese Sandžak: Država ostala bez 65.000 eura, bivši šefovi pod istragom

By
Redakcija Sandžak Danas
-
0
suma, drva, seca

Službenici policije podnijeli su krivičnu prijavu protiv dvojice bivših rukovodilaca Uprave za šume u Beranama zbog sumnje da su zloupotrebom službenog položaja omogućili nelegalnu sječu šume na području Kučine gore i planine Jelovice, čime je, prema procjenama nadležnih organa, državni budžet oštećen za više od 65.000 eura.

Prema informacijama koje je saopštila Uprava policije, prijava je podnijeta protiv Ž.T. (63), nekadašnjeg direktora Uprave za šume – Područne jedinice Berane, i Ž.V. (55), bivšeg šefa zaštite šuma iste organizacione jedinice. Istražitelji sumnjaju da su tokom druge polovine 2023. godine, koristeći službeni položaj i prekoračujući svoja ovlašćenja, omogućili za sada neidentifikovanim osobama da izvrše bespravnu sječu velikih količina drvne mase na području poznatom po bogatim šumskim resursima.

Prema navodima policije, na lokalitetu Kučina gora – Jelovica nelegalno je posječeno čak 865 kubnih metara drvnih sortimenata, a ukupna materijalna šteta procijenjena je na 65.523,07 eura.
Slučaj je prijavljen Osnovnom državnom tužilaštvu u Beranama, koje će u redovnom postupku utvrđivati sve okolnosti ovog događaja i eventualnu krivičnu odgovornost osumnjičenih.
Ovaj predmet ponovo je otvorio pitanje zaštite šumskih bogatstava na sjeveru Crne Gore, gdje se godinama ukazuje na problem nelegalne sječe i eksploatacije šuma. Jelovica i okolna područja važe za jedne od najvrijednijih šumskih kompleksa u državi, zbog čega svaki slučaj bespravne sječe izaziva veliku pažnju javnosti.

Iz Uprave policije poručuju da će nastaviti intenzivne aktivnosti na otkrivanju i procesuiranju slučajeva ekološkog kriminala, naglašavajući da će poseban fokus biti na zloupotrebama službenih položaja koje dovode do uništavanja prirodnih resursa i nanošenja štete državnom budžetu.
Istraga je u toku, a očekuje se da nadležni organi u narednom periodu utvrde ko su osobe koje su izvršile bespravnu sječu, kao i da li u ovom slučaju postoje dodatni elementi krivične odgovornosti.

123...3.765Page 1 of 3.765

Kontakt – Sandžak Danas Viber / WhatsApp / Poziv: +381 65 333 9741 Email: [email protected]

Sandzak danas

U trendu

Kategorije

© Sandzak Danas 2025