Srijeda, 13 Maja, 2026
Subscribe
Pošalji vijest

VIDEO KOJI LEDI KRV U ŽILAMA: Bahato preticanje Audija zamalo izazvalo tragediju na Ibarskoj

By
Redakcija Sandžak Danas
-
0

Na društvenim mrežama pojavio se uznemirujući video snimak sa Ibarske magistrale na dionici Novi Pazar – Kraljevo, koji je izazvao lavinu reakcija građana zbog izuzetno opasnog preticanja automobila marke Audi.

Prema snimku koji kruži internetom, vozač Audija sa registarskim oznakama KG-333-JY pokušao je da pretekne teretno vozilo u veoma rizičnom trenutku, ulazeći direktno u suprotnu traku, i to u krivini, dok mu je u susret dolazio drugi automobil.

Kako se vidi na video zapisu, samo prisebnost vozača iz suprotnog pravca spriječila je direktan sudar koji je mogao imati katastrofalne posljedice. U jednom trenutku djelovalo je da će doći do čeonog udara, ali je vozilo iz suprotnog smjera uspjelo da uspori i izbjegne tragediju u posljednjim sekundama.

Video je izazvao brojne reakcije građana, koji ovakav potez nazivaju “bahatom i suludom vožnjom”, upozoravajući da su upravo ovakva preticanja jedan od glavnih uzroka teških saobraćajnih nesreća na Ibarskoj magistrali.

Posebno zabrinjava činjenica da je riječ o veoma prometnoj saobraćajnici, poznatoj po velikom broju kamiona, nepreglednim krivinama i čestim nesrećama. Građani u komentarima traže hitnu reakciju nadležnih organa i sankcionisanje nesavjesnih vozača prije nego što neko izgubi život.

Snimak je u kratkom roku pregledan i podijeljen veliki broj puta, a mnogi upozoravaju da je “samo čudo spasilo porodice koje su se našle na putu”. Portal Sandžak Danas apeluje na sve učesnike u saobraćaju da poštuju propise i ne rizikuju tuđe i sopstvene živote zbog nekoliko sekundi brže vožnje. Video snimak pogledajte ispod teksta.

 

Od Švajcarske do Sandžaka: Elvedin pronašao mir među ovcama i tišinom sela

By
Redakcija Sandžak Danas
-
0

Dok hiljade ljudi sa Balkana sanjaju odlazak na Zapad, Elvedin Dino Cikotić odlučio je da učini upravo suprotno – da se vrati. Nakon 13 godina života i rada u Švajcarskoj, ovaj čovjek iz bihorskog kraja zamijenio je asfalt, gradske gužve i stalnu trku za novcem – opancima, stadom ovaca i životom u selu.Put ka Gornjoj Vrbici prije dvije godine za njega nije bio samo povratak kući, već povratak sebi.

„Dokle god radiš po tom Zapadu, uvijek te smatraju strancem. Dođem ovdje – kažu stranac. Vratim se gore – opet stranac. Jednog dana sam rekao supruzi: ‘Ženo, šta smo mi Bogu zgriješili da se nigdje ne osjećamo kao svoji ljudi?’ Tada sam odlučio da presečem“, priča Elvedin.

Njegova odluka iznenadila je mnoge. Imao je uređen život u Švajcarskoj, siguran posao, porodicu, školovanje djece i sve ono za čim mnogi tragaju. Ipak, osjećaj pripadnosti i želja da djeca odrastaju uz prirodu bili su jači od švajcarskog standarda.

„Gušila me ta trka. Ustajao sam u tri ujutru da bih stigao na posao u pet, a već tada su putevi bili puni. Čovjek cijeli život juri za novcem, a na kraju shvati da mu treba samo miran život, komad hljeba i porodica.“

Danas Elvedin sa suprugom, sinovima Vedadom i Vahidom, te ostatkom porodice vodi gazdinstvo sa oko stotinu ovaca i nekoliko krupnijih grla. Na svom imanju izgradio je štale, pomoćne objekte i obezbijedio mehanizaciju – sve vlastitim sredstvima zarađenim u inostranstvu.

„Sve što sam gore zaradio ulagao sam ovdje. Nema ni jednog eura iz projekata ili donacija. Ovo je naš trud i naš san.“

Iako mnogi misle da je čuvanje ovaca lak posao, Elvedin kaže da je stvarnost potpuno drugačija.

„Ovca je veoma inteligentna životinja. Moraš znati kako da je usmjeriš, sa koje strane da je presiječeš, kada da je zaustaviš. Nije to samo pustiti stado na livadu. Ovo je posao koji traje 24 sata dnevno i 12 mjeseci godišnje.“

Posebno ističe da bez porodice nema ozbiljne poljoprivrede.

„Sam čovjek ne može ništa. Mora kompletna porodica da učestvuje. Djeca, supruga, svi. Tek kad sam počeo da živim ovako, shvatio sam koliko je poljoprivreda težak posao.“

Njegovi sinovi brzo su se prilagodili životu na selu, a kažu da se više ne bi vraćali u Švajcarsku.

„Ovdje imam životinje, mir i prirodu. Kad dođem iz škole, odmah idem kod ovaca. Tamo sam stalno bio zatvoren“, kaže jedan od sinova.

Elvedin vjeruje da budućnost Balkana leži upravo u poljoprivredi, ali upozorava da država mora mnogo ozbiljnije pomoći seljacima.

„Ovo je alarmantno stanje. Poljoprivrednici moraju imati veću podršku. Ne može čovjek živjeti od 15 eura premije po ovci. Ako želimo da sela opstanu, moramo ulagati u ljude koji žive od zemlje i stoke.“

Posebnu emociju u njegovoj priči izaziva pas kojeg je pronašao odbačenog pored puta kada se vratio iz Švajcarske.

„Bio je bačen u smeće. Djeca i ja smo ga vratili u život. Sad nam čuva ovce i ne odvaja se od stada. Ja njemu spasio život, a on nama vraća ljubav.“

Iako priznaje da život na selu nije lak i da finansijska neizvjesnost često opterećuje porodicu, Elvedin kaže da se nikada nije pokajao zbog povratka.

„Izabrao sam ono što volim. Kad čovjek radi posao iz ljubavi, onda mu ništa nije teško.“

Na kraju dana, dok sunce zalazi nad pašnjacima Bihora, Elvedin Dino Cikotić ostaje simbol jednog drugačijeg izbora – čovjeka koji je sigurnost Zapada zamijenio slobodom rodnog kraja, vjerujući da se pravi mir ne kupuje novcem, već pronalazi među svojima.

BKZ traži zabranu filma „Obraz“ – Vukčević odgovorio: „Lik Abida nije napad na Bošnjake“

By
Redakcija Sandžak Danas
-
0

Bošnjačka kulturna zajednica (BKZ) iz Novog Pazara uputila je oštru reakciju povodom crnogorskog filma „Obraz“ reditelja Nikola Vukčević, tvrdeći da ostvarenje sadrži uvredljive i opasne stereotipe o Bošnjacima, muslimanima i Sandžaku. Sa druge strane, autor filma odbacuje sve optužbe i poručuje da je riječ o umjetničkom djelu koje promoviše čovječnost i otpor fašizmu.

Spor je izazvao lik Abida iz Novog Pazara, kojeg BKZ opisuje kao „tendenciozno predstavljenog silovatelja, ubicu djeteta i zločinca“, uz ocjenu da takvo predstavljanje prelazi granice umjetničke slobode i vodi ka stigmatizaciji čitavog naroda i regiona.

U saopštenju BKZ-a navodi se da film, koji se u javnosti predstavlja kao inspirisan pričom „Nur-Doka“ akademika Zuvdija Hodžić, kroz izmijenjene likove i motive stvara negativnu sliku o Bošnjacima Sandžaka.

  • „Umjetnička sloboda ne smije biti izgovor za krivotvorenje historije i kolektivnu stigmatizaciju Bošnjaka, muslimana i Sandžaklija“, poručili su iz BKZ-a, dodajući da posebno zabrinjava činjenica da je radnja filma smještena u period Drugog svjetskog rata, kada su i Bošnjaci Sandžaka bili žrtve progona i stradanja.

Predsjednik BKZ-a Jahja Fehratović prethodno je u autorskom tekstu pod naslovom „Filmom ‘Obraz’ na obraz Bošnjaka“ ocijenio da film nije izolovan slučaj, već dio šire regionalne matrice u kojoj se Bošnjaci iz Sandžaka često prikazuju kao kriminalci ili moralno problematični likovi.

BKZ je pozvao Bošnjačko nacionalno vijeće u Srbiji i Crnoj Gori, kao i druge relevantne institucije, da javno reaguju i zatražio da se film ne prikazuje dok se, kako tvrde, ne uklone sporni elementi.

Reditelj Nikola Vukčević odbacio je ove optužbe, navodeći da film nije istorijski udžbenik već umjetničko djelo inspirisano motivima priče „Nur-Doka“, ali ne i njena direktna adaptacija.

„Lik Abida nije predstavnik bilo kog naroda, već simbol fašističke ideologije. On nosi nacistička obilježja i zamišljen je kao kontrast glavnom junaku Nur Doki“, izjavio je Vukčević.

On ističe da je cilj filma bio da prikaže univerzalne vrijednosti časti, hrabrosti i čovječnosti, a ne da vrijeđa bilo koji narod ili vjeru.

„Dramaturški nam je bilo važno da lik Abida dolazi iz udaljenog kraja kako bismo pokazali da se glas o junaštvu glavnog junaka pročuo daleko. To ni na koji način ne mijenja naše poštovanje prema ljudima iz Pazara i Sandžaka“, naveo je reditelj.

Vukčević je dodao da film „Obraz“ posljednjih mjeseci obilazi međunarodne festivale i da je u regionu prepoznat kao priča o moralnoj snazi pojedinca i otporu fašizmu. Polemična reakcija BKZ-a otvorila je novu raspravu o granicama umjetničke slobode, istorijskoj interpretaciji i odgovornosti filmskih autora kada se kroz umjetnost obrađuju osjetljive teme vezane za identitet i kolektivno pamćenje naroda Balkana.

Numanović traži hitnu reakciju Tužilaštva: “Nećemo dozvoliti ugrožavanje vode i života mještana Sebečeva”

By
Redakcija Sandžak Danas
-
0
Numanović traži hitnu reakciju Tužilaštva: “Nećemo dozvoliti ugrožavanje vode i života mještana Sebečeva”

Narodni poslanik i potpredsjednik Stranke pravde i pomirenja, Edin Numanović, zatražio je hitnu reakciju nadležnih institucija nakon navoda o odlaganju geološkog otpada u selu Sebečevo kod Novog Pazara, u blizini izvora vode koje koriste mještani. Numanović je oštro reagovao na informacije koje je u javnost iznijela građanska inicijativa “Ne damo Rogoznu”, tvrdeći da se radi o “nepropisnom, proizvoljnom i bahatom odlaganju geološkog materijala” dovezenog sa područja Rogozne.

Prema njegovim riječima, cijeli slučaj zahtijeva hitno uključivanje Osnovnog javnog tužilaštva, ali i svih nadležnih inspekcijskih službi, kako bi se utvrdilo da li je došlo do kršenja zakona i eventualnog ugrožavanja životne sredine.

„Naši ljudi, zemlja, voda i vazduh jedini su preostali resursi ovog naroda i branićemo ih svim snagama“, poručio je Numanović, ističući da građani imaju pravo na sigurnu i zdravu životnu sredinu.

On je posebno zahvalio građanima i aktivistima koji, kako je naveo, prate situaciju na terenu i obavještavaju javnost o potencijalno opasnim aktivnostima po prirodu i zdravlje stanovništva.U fokusu pažnje javnosti našlo se selo Sebečevo, gdje su članovi inicijative “Ne damo Rogoznu” prethodnih dana dokumentovali transport džakova sa materijalom sa Rogozne i njihovo odlaganje na privatnoj parceli u neposrednoj blizini česme i izvora vode koje koriste mještani.

Iz ove inicijative tvrde da fotografije i video snimci koje posjeduju izazivaju ozbiljnu zabrinutost zbog načina postupanja sa materijalom, te da su kompletan dokazni materijal dostavili Osnovnom javnom tužilaštvu u Novom Pazaru radi daljeg postupanja.

Numanović je najavio i da će uskoro biti pokrenuta Deklaracija o zabrani rudarenja u Novom Pazaru, po uzoru na pojedine gradove u Srbiji koji su već zauzeli jasan institucionalni stav protiv rudarskih projekata. Kako navodi, cilj deklaracije biće zaštita prirodnih resursa i sprečavanje mogućih posljedica po životnu sredinu i zdravlje građana.

Zlatna Reka“ o snimcima iz Sebečeva: „Odlaganje izvršeno na registrovanoj lokaciji“

By
Redakcija Sandžak Danas
-
0
Zlatna Reka“ o snimcima iz Sebečeva: „Odlaganje izvršeno na registrovanoj lokaciji“

Nakon što je građanska inicijativa „Ne damo Rogoznu“ izrazila zabrinutost zbog navodnog odlaganja materijala sa istražnih lokacija u blizini izvora vode u selu Sebečevo, kompanija „Zlatna Reka Resources“ dostavila je redakciji Sandžak Danas opširan odgovor u kojem odbacuje optužbe o ugrožavanju životne sredine i kulturno-istorijskog nasljeđa.

U saopštenju dostavljenom našoj redakciji, kompanija navodi da se sve aktivnosti na području planine Rogozne sprovode isključivo u skladu sa zakonima Republike Srbije, uz dozvole nadležnih institucija i primjenu domaćih i međunarodnih standarda zaštite životne sredine. Iz kompanije ističu da se trenutno sprovodi faza naprednih geoloških istraživanja, čiji je cilj prikupljanje tehničkih i ekonomskih podataka o potencijalnim nalazištima, uz kontinuirano praćenje uticaja na okolinu.

Posebno su se osvrnuli na navode koji su izazvali pažnju javnosti, a odnose se na transport i odlaganje materijala sa istražnih lokacija. Kako navode, istražna bušačka isplaka sastoji se od vode, gline i bentonita, uz upotrebu sertifikovanih aditiva koji se standardno koriste u istražnim radovima, te je klasifikovana kao neopasan otpad.

„Upravljanje, transport i odlaganje vrše se isključivo preko ovlašćenih pravnih lica koja posjeduju odgovarajuće dozvole nadležnih institucija“, navodi se u odgovoru kompanije.

Iz „Zlatne Reke“ tvrde i da se na video snimcima koji kruže društvenim mrežama vidi odlaganje materijala na lokaciji koja je registrovana i odobrena za tu namjenu, u skladu sa propisima i dozvolama za tretman neopasnog otpada. Kompanija odbacuje tvrdnje da istražni radovi mogu ugroziti izvore vode ili lokalitet Stari Ras, koji se nalazi pod zaštitom UNESCO-a.

„Istražni radovi nisu takvog obima niti intenziteta da mogu ugroziti kulturno-istorijsko nasljeđe ili zaštićena područja“, navodi se u odgovoru, uz dodatak da se aktivnosti realizuju uz uslove i saglasnosti Zavoda za zaštitu prirode Srbije i Zavoda za zaštitu spomenika kulture.

Iz kompanije su potvrdili i da posjeduju plan upravljanja istražnim otpadom, kao i plan rekultivacije i sanacije terena nakon završetka radova. Prema njihovim navodima, trenutno se sprovodi uklanjanje preostalog materijala, rehabilitacija istražnih platformi i pristupnih puteva, kao i vraćanje zemljišta u prvobitno stanje kroz pošumljavanje i formiranje travnjaka.

U odgovoru se navodi i da su pojedine aktivnosti sanacije u prethodnom periodu bile usporene zbog otežanog pristupa pojedinim lokacijama i blokada puteva, što je, kako tvrde, uticalo na dinamiku radova. Govoreći o komunikaciji sa građanima, kompanija poručuje da ostaje otvorena za dijalog sa lokalnom zajednicom i da zainteresovani građani dodatne informacije mogu dobiti u Info centru u Novom Pazaru.

Podsjećamo, građanska inicijativa „Ne damo Rogoznu“ prethodno je zatražila hitnu reakciju nadležnih institucija, uzorkovanje zemljišta i vode, kao i transparentno informisanje javnosti o svim aktivnostima vezanim za istražne radove na Rogozni.

Nova odluka izazvala buru: “Zašto se sprečava obnova Hajdar-pašine džamije?”

By
Redakcija Sandžak Danas
-
0

Medžlis Islamske zajednice Bijelo Polje oglasio se povodom novog rješenja Uprave za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore kojim je ponovo poništena prethodno izdata saglasnost za Konzervatorski projekat sanacije, restauracije i rekonstrukcije Hajdar-pašine džamije u Radulićima.

Kako navode iz Medžlisa, riječ je o rješenju donesenom 30. aprila 2026. godine, nakon što je prethodnu odluku iste institucije ranije poništio Upravni sud Crne Gore, postupajući po žalbi Islamske zajednice. U saopštenju se ističe da nisu željeli dodatno produbljivati polemiku nakon reagovanja Ministarstva kulture i medija Crne Gore, koje je objavljeno povodom izjava reisa Rifat Fejzić o slučaju Hajdar-pašine džamije, ali da smatraju da je javnost dužna čuti stavove Islamske zajednice.

Iz Medžlisa poručuju da je neprihvatljivo pitanje obnove džamije iz XVII vijeka, koja je srušena 1943. godine tokom djelovanja četničkih jedinica Pavle Đurišić, svoditi na finansijska poređenja i administrativne procedure. Posebno su kritikovali pokušaje da se stručni nalazi i arheološka istraživanja relativizuju “usmenim pretpostavkama” pojedinaca o tome šta se navodno nalazi ispod lokaliteta džamije.

„Ako su stručni izvještaji, arheološka istraživanja, nalazi Polimskog muzeja, konzervatorski uslovi i prethodno izdate saglasnosti manje važni od usmenih insinuacija i nagađanja, onda se opravdano postavlja pitanje – gdje se završava struka, a gdje počinje mitologija“, navodi se u reagovanju.

Iz Medžlisa podsjećaju da su još 2008. godine sprovedena sondažna arheološka istraživanja na lokalitetu Hajdar-pašine džamije, kada su pronađeni ostaci jednokupolne džamije osmanskog perioda, mihrab, minaret, turbe i drugi elementi islamske sakralne arhitekture. U reagovanju je upućen apel stručnjacima i institucijama kulture da, kako navode, ne dozvole urušavanje profesionalnog integriteta pod političkim pritiscima.

„Kulturna baština Crne Gore ne smije postati prostor u kojem će se stručna istraživanja povlačiti pred seoskim nagađanjima i dnevnom politikom. Trenutak kada pretpostavka postane jača od struke predstavlja ozbiljan poraz institucija kulture i same ideje stručnosti“, poručili su iz Medžlisa.

Na kraju saopštenja ocjenjuje se da kontinuirano otvaranje novih dilema i ponovno donošenje odluka kojima se blokira obnova Hajdar-pašine džamije ozbiljno narušava povjerenje građana u institucije nadležne za zaštitu kulturne baštine.

„Ako ni nakon svih sprovedenih istraživanja i stručnih nalaza nije moguće obnoviti džamiju čiji su identitet i istorija odavno poznati, onda se opravdano postavlja pitanje – šta je zapravo pravi problem?“, zaključuje se u reagovanju.

/VIDEO/ Ahmedin Škrijelj napadnut ispred Skupštine Srbije, pa poručio: „Prijetnje nas neće uplašiti“

By
Redakcija Sandžak Danas
-
0

Narodni poslanik SDA Sandžaka u Skupštini Srbije, Ahmedin Škrijelj, oglasio se nakon verbalnog incidenta koji se dogodio ispred zgrade Skupštine Srbije, tvrdeći da je ponovo izložen pritiscima i pokušajima diskreditacije zbog svojih političkih stavova i nastupa u parlamentu.

Prema navodima Škrijelja, nakon njegovog govora u Skupštini Srbije ispred zgrade parlamenta verbalno ga je napao Simo Spasić, koji je, kako tvrdi poslanik SDA Sandžaka, tokom obraćanja pominjao rat u Bosni i Hercegovini, Aliju Izetbegovića i Nasera Orića. Incident je uslijedio nakon burne rasprave u parlamentu u kojoj je Škrijelj branio političku poziciju SDA Sandžaka i njenog lidera Sulejmana Ugljanina, poručivši da ta stranka nikada nije mijenjala svoju politiku.

– „SDA Sandžaka i Sulejman Ugljanin nikada nisu mijenjali svoju politiku. Iza te politike nisu ostali ratni zločini, ratni vojni invalidi, niti je ta politika bilo čiju djecu slala u rat protiv drugih naroda“, rekao je Škrijelj tokom obraćanja u Skupštini Srbije.

Njegov govor izazvao je burne reakcije dijela poslanika, a u jednom trenutku Škrijelj je poručio da „agresivnost ne može nadjačati argumente“, ističući da SDA Sandžaka ostaje legalna politička organizacija koja zastupa interese Bošnjaka u Srbiji. Nakon incidenta, Škrijelj se oglasio i putem društvenih mreža, navodeći da je „po ko zna koji put svjedočio pokušaju diskreditacije Stranke demokratske akcije Sandžaka, njenog predsjednika i svih članova“.

On je istakao da su predstavnici režima, kako tvrdi, bili „izuzetno agresivni“ i dodao da mu nije bilo prijatno slušati prijetnje koje su mu upućene.

– „SDA Sandžaka nikada nije zastupala stavove tipa ‘100 za 1’, a oni koji su na tom principu gradili političke karijere sami nose odgovornost za svoje postupke“, naveo je Škrijelj.

Posebno je naglasio da nadležne institucije ranije nisu reagovale na prijetnje koje je dobijao, zbog čega smatra da je ugrožena njegova bezbjednost, ali i sigurnost njegove porodice.

– „Za moju bezbjednost i bezbjednost moje porodice direktno smatram odgovornim ovaj režim“, poručio je poslanik SDA Sandžaka.

Na kraju obraćanja, Škrijelj je naveo da prijetnje i pokušaji zastrašivanja neće promijeniti političke stavove SDA Sandžaka niti, kako kaže, način njihove borbe za političke ciljeve Bošnjaka u Sandžaku. Pogledajte video snimak verbalnog napada Sime Spasića na Ahmedina Škrijelja ispred skupštine.

Novi Pazar na pragu rekordnog transfera: Njemački Bohum želi Ahmeda Hadžimujovića

By
Redakcija Sandžak Danas
-
0

Fudbalski klub iz njemačke VfL Bochum ozbiljno je zainteresovan za mladog štopera Ahmed Hadžimujovića, jednog od najvećih talenata FK Novi Pazar i omladinske reprezentacije Srbije. Kako saznaju sportski mediji, klub iz Cvajte već je poslao prvu zvaničnu ponudu za 18-godišnjeg defanzivca, ali ona za sada nije zadovoljila apetite uprave Plavih.

Prema informacijama koje kruže fudbalskim krugovima, Bohum nudi oko 650.000 eura obeštećenja za četvorogodišnji ugovor, pri čemu bi polovina novca bila isplaćena odmah, a ostatak u roku od šest mjeseci. Uz to, u ugovor bi bili uključeni i bonusi vrijedni dodatnih 200.000 eura, kao i procenat od naredne prodaje mladog reprezentativca Srbije.

Ipak, u Novom Pazaru smatraju da Hadžimuhamedović vrijedi znatno više. Generalni sekretar kluba Fikret Međedović ranije je isticao da očekuje sedmocifren transfer za talentovanog štopera, čime bi bio oboren dosadašnji rekord kluba. Podsjetimo, najveći izlazni transfer u historiji Pazara realizovan je početkom godine kada je Nigerijac Žulijus Eđike Opara prešao u portugalsku Vitória de Guimarães za oko 900.000 eura uz dodatne procente od buduće prodaje.

Mladi Hadžimuhamedović ove sezone napravio je pravi proboj u seniorskom fudbalu. Za prvi tim Novog Pazara odigrao je ukupno 35 utakmica u prvenstvu, Kupu Srbije i evropskim kvalifikacijama, a čak u 33 meča bio je starter. Posebno je skrenuo pažnju partijama u plej-ofu Superlige Srbije. Navijači Plavih posebno pamte njegov pogodak protiv FK Partizan u Humskoj, ali i sjajnu partiju u istorijskoj pobjedi nad FK Crvena zvezda u Beogradu, kada je poslije njegovog udarca glavom uslijedio gol za izjednačenje koji je otvorio put velikom trijumfu Novog Pazara.

Talentovani štoper standardan je i u omladinskoj reprezentaciji Srbije, za koju je do sada upisao osam nastupa. Krajem juna očekuje ga i nastup na Evropskom prvenstvu za omladince u Wales, gdje će Srbija igrati protiv Italije, Ukrajine i Hrvatske. Na Gradskom stadionu u Novom Pazaru vjeruju da bi upravo predstojeće Evropsko prvenstvo moglo dodatno povećati cijenu mladog defanzivca i otvoriti vrata još većim evropskim klubovima. Uz njega, veliku pažnju skauta privlači i vezista iz Gane Skima Togbe, kojeg u klubu takođe vide kao jedan od najvrjednijih projekata za budućnost.

Mladi genije iz Novog Pazara vodi borbu za nastavak doktorskih studija: Adem Mehmedović traži pomoć

By
Redakcija Sandžak Danas
-
0

Mladi pijanista, kompozitor i producent iz Novog Pazara, Adem Mehmedović, našao se pred ozbiljnim životnim izazovom uprkos impresivnoj međunarodnoj karijeri i akademskim uspjesima koje je ostvario tokom posljednjih godina.

Nakon što je završio prestižni Berklee College of Music, Mehmedović je nastavio usavršavanje na doktorskim studijama u Jam Music Lab University, gdje se posvetio istraživanju sevdalinke i njenom povezivanju sa savremenim muzičkim pravcima poput džeza i elektronike.

Međutim, nastavak njegovog školovanja sada je doveden u pitanje zbog ozbiljnih finansijskih problema. Prema njegovim riječima, iako je nakon uspješnog prijemnog procesa školarina značajno umanjena, troškovi su i dalje previsoki. Najveći pritisak predstavlja hitna uplata depozita od 3.600 eura, dok ostatak školarine mora biti izmiren do početka juna.

– Pokušao sam riješiti problem putem bankarskog kredita, ali sam odbijen. Nastupam i radim, ali trenutno ne mogu sam pokriti sve troškove školovanja – kazao je Mehmedović.

Njegov akademski rad fokusiran je na očuvanje i modernu interpretaciju sevdalinke, s ciljem da tradicionalnu balkansku muziku približi svjetskoj publici kroz savremeni umjetnički izraz. Iza ovog mladog Novopazarca nalazi se zavidna karijera. Muzičko obrazovanje započeo je u Kragujevcu, dok je studije nastavio u Novom Sadu, gdje je veoma rano postao i jedan od najmlađih asistenata na Akademiji umjetnosti.

Tokom dosadašnje karijere održao je hiljade nastupa širom Evrope i svijeta, uključujući koncerte u Beču, Salzburgu, Milanu, Ankari, Pekingu, Istanbulu i na Malti. Publika ga pamti i po nastupu na festivalu koji organizuje Emir Kusturica na Mećavniku. Osim brojnih nastupa, Mehmedović je osvajao i međunarodne nagrade na takmičenjima u Kijevu, Zagrebu i Nišu, potvrđujući status jednog od najtalentovanijih mladih muzičara iz Sandžaka.

Ipak, danas je njegov najveći izazov nastavak obrazovanja i završetak doktorskih studija koje vidi kao ključ za dalji profesionalni razvoj i promociju balkanske muzičke tradicije u svijetu.

– Muzika spaja ljude bez obzira na granice i razlike. Upravo zato želim nastaviti ovaj put i kroz umjetnost graditi mostove među kulturama – poručio je Mehmedović.

Za sve ljude dobre volje koji žele pomoći nastavak njegovog školovanja, objavljen je i račun za donacije: 265000000579351422. Pogledajte video ispod teksta.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Adem D. Mehmedović (@sulltanbadem)

Elma Sinanović tvrdi da joj duguju 120 miliona dinara

By
Redakcija Sandžak Danas
-
0

Popularna folk pjevačica iz Novog Pazara Elma Sinanović predstavila je svoj novi studijski album “Takve prežive sve”, ali je promocija ovog projekta protekla mnogo emotivnije nego što je publika očekivala. Umjesto isključivo priče o muzici, pjevačica je otvoreno govorila o bolnim životnim trenucima, porodičnim problemima i, kako tvrdi, velikoj nepravdi koja ju je zadesila nakon smrti supruga.

Elma nije krila emocije dok je govorila o pokojnom suprugu Smailu Sinanoviću Magiju, čovjeku za kojeg kaže da je bio njena najveća podrška i oslonac tokom cijelog života i karijere.

– Najviše mi nedostaje njegova podrška. Da nije bilo njega, vjerovatno nikada ne bih krenula putem kojim danas idem – priznala je pjevačica.

Govoreći o privatnom životu, Elma je opisala svakodnevicu u porodičnoj kući u Novi Pazar, gdje živi sa ćerkom Hulijom. Kako kaže, njihov dom je uvijek pun energije, smijeha i svakodnevnih dogodovština, ali i iskrenih razgovora.

Pjevačica se osvrnula i na brojne priče koje su se posljednjih mjeseci pojavljivale na društvenim mrežama, a koje su povezivale njenu ćerku sa navodnim bogatim šeikom iz Katara. Elma tvrdi da su takve informacije potpuno netačne i da njena ćerka vodi miran i normalan život, daleko od senzacionalističkih priča. Ipak, najteži dio njene ispovijesti odnosio se na poslovne probleme koji su uslijedili nakon smrti supruga. Elma tvrdi da joj je firma praktično oduzeta i da je ostala bez ogromnog novca.

– Nakon smrti supruga ostala sam bez firme. Prevario me čovjek kojem smo vjerovali. Dug je oko 120 miliona dinara i slučaj je sada u tužilaštvu – izjavila je pjevačica.

Dodala je da vjeruje u institucije i da očekuje da pravda bude zadovoljena, te da odgovorni snose posljedice ukoliko se njene tvrdnje potvrde.

I pored teških životnih iskustava, Elma poručuje da ne odustaje od muzike. Kaže da je perfekcionista i da često zna biti veoma zahtjevna prema saradnicima, zbog čega je oni kroz šalu nazivaju “teškom kao crna zemlja”. Na kraju promocije otkrila je i svoju veliku želju – koncert u Štark Arena. Iako datum još nije određen, Elma smatra da iza sebe ima dovoljno hitova i publike za veliki muzički spektakl.

elma sinanovic

Izvor Blic

123...3.729Page 1 of 3.729

Kontakt – Sandžak Danas Viber / WhatsApp / Poziv: +381 65 333 9741 Email: [email protected]

Sandzak danas

U trendu

Kategorije

© Sandzak Danas 2025