Subota, 14 Marta, 2026

/VIDEO/ 450 porodica u jednoj misiji: Džemat Hannover postao centar zajedništva dijaspore

0

Hanover (Njemačka) – U srcu njemačke pokrajine Donja Saksonija, daleko od rodnog Balkana, već više od tri decenije djeluje jedna zajednica koja spaja vjeru, kulturu i identitet. Džemat Hannover danas je mnogo više od mjesta molitve – on je škola, kulturni centar i mjesto susreta stotina porodica koje su svoj život izgradile u Njemačkoj, ali nisu zaboravile svoje korijene.

Ovaj džemat okuplja muslimane i Bošnjake porijeklom iz Bosne i Hercegovine, Sandžaka, Crne Gore, Kosova i drugih krajeva Balkana. Upravo u multikulturalnom Hanoveru, gradu sa više od pola miliona stanovnika poznatom po sajmovima, univerzitetima i raznolikosti naroda, džemat ima važnu misiju – očuvati vjeru, jezik i tradiciju među generacijama koje odrastaju daleko od domovine.

Džemat Hannover osnovan je 1993. godine, u periodu velikih historijskih promjena i migracija na Balkanu. Od skromnih početaka i iznajmljenih prostorija, zajednica je vremenom rasla, da bi danas okupljala oko 450 porodica. Imam džemata Samir efendija Zilkić naglašava da je rad imama u dijaspori znatno složeniji nego u domovini.

„Posao imama u Evropi nije samo vjerski. On je i društveni, kulturni i emotivni. Moramo pomagati ljudima da očuvaju identitet, ali i da se snađu u novom društvu“, ističe Zilkić.

Jedan od najvećih izazova predstavlja rad sa djecom koja često odrastaju u sredini gdje se bosanski jezik rijetko govori. Upravo zbog toga mekteb ima ključnu ulogu u očuvanju identiteta. U džematu danas više od 100 djece redovno pohađa mektepsku nastavu. Ona se održava vikendom, a neka djeca prelaze i 50 do 60 kilometara kako bi došla na časove.

Pored centralne džamije u Hannoveru, organizirani su i punktovi u gradovima Hildesheim i Bad Münder, gdje se također održava vjerska nastava. Djeca u mektebu uče Kur'an, islamske vrijednosti, ali i bosanski jezik i tradiciju svojih predaka. Upravo u tim susretima, vikendom ispunjenim dječijim glasovima, džemat vidi svoju budućnost. Džemat Hannover organizuje brojne aktivnosti tokom cijele godine. Osim pet dnevnih namaza i redovne džume, u džematu se održavaju:

  • predavanja i dersovi
  • halku Kur'ana za odrasle
  • omladinska druženja
  • aktivnosti za žene
  • zajednički iftari u mjesecu Ramazanu
  • humanitarne akcije

Posebno su značajni zajednički iftari koji okupljaju i do 500 ljudi, a često se organizuju zajedno sa turskim i arapskim džematima, uz prisustvo predstavnika njemačkih institucija. Dugogodišnji džematlija Selman Kučević, porijeklom iz Tutina, ističe da džemat od samog početka ima snažnu humanitarnu misiju.

„Kada god se organizuje humanitarna akcija, bilo u Njemačkoj ili u domovini, naš džemat se uvijek odazove. Pomažemo Bosni i Hercegovini, Sandžaku, Kosovu i svima kojima je pomoć potrebna“, kaže Kučević.

U Hanoveru danas djeluje više od 30 džamija, a muslimanska zajednica je dobro prihvaćena u društvu. Zanimljivo je da Policijska akademija pokrajine Donja Saksonija već godinama organizuje edukacije o religiji upravo u ovom džematu, što govori o njegovoj ulozi u međureligijskom dijalogu. Posebno mjesto u džematu ima omladina. Mladi ne dolaze samo na namaz – oni učestvuju u organizaciji sportskih, kulturnih i edukativnih aktivnosti.

U Hannoveru djeluje i sportski klub SV Bosna Sandžak, koji okuplja mlade kroz sport i druženje. Klub ima nekoliko ekipa koje nastupaju u njemačkim ligama, a mnogi mladi ističu da im upravo sport i džemat pomažu da ostanu povezani sa svojom zajednicom. Od nekoliko desetina članova na početku do današnjih stotina porodica, džemat Hannover pokazuje kako se vjera, tradicija i zajedništvo mogu očuvati i daleko od rodnog kraja.

U vremenu kada mnoge dijasporske zajednice traže način da očuvaju svoj identitet, ovaj džemat ostaje primjer kako se upornošću, radom i zajedništvom može stvoriti snažna zajednica. Za mnoge Bošnjake u Njemačkoj, džemat Hannover nije samo džamija – to je dom daleko od domovine. Pogledajte tv prilog Pešter televizije ispod teksta.

Ramiz Mulić iz Braćaka ima 9 kćerki, 2 sina i čak 90 potomaka /VIDEO/

0
  • U selu Bračak kod Tutina živi Ramiz Mulić, starina koji ponosno govori o životu na Pešterskoj visoravni, velikoj porodici i vremenu kada je selo imalo više od 80 kuća.

Na prostranstvima Gornje Pešteri, u selu Bračak kod Tutina, živi starina čija životna priča podsjeća na neka davna vremena kada su porodica, rad i zajedništvo bili najveće vrijednosti. Ramiz Mulić, rođen 1942. godine, danas je ponosni otac devet kćerki i dva sina, ali ono na šta je najviše ponosan jeste ogromna porodica koju je stvorio. Danas Ramiz ima čak 45 unučadi i 45 praunučadi, što njegovu porodicu čini jednom od najbrojnijih na Pešterskoj visoravni.

„To je moje najveće bogatstvo. Kad ih sve vidim na okupu, srce mi je puno“, kaže Ramiz dok govori o svojoj porodici.

Ramiz se prisjeća vremena kada je selo Bračak bilo mnogo življe nego danas. Nekada je, kaže, u selu živjelo više od 80 kuća porodica Mulić i Ćosović, a ljudi su živjeli u slozi i međusobnom poštovanju.

„Nikad ovdje nije bilo svađa. Bilo je bolje doći u Bračak na posjedak nego na neku svadbu. Rodstvo, druženje, sve je bilo kako treba“, prisjeća se Ramiz.

Danas je slika sela drugačija. Mnogi su otišli, a ostali su uglavnom stariji.

„Otišla je omladina. Mi smo ostali stari. Tako je svuda“, kaže on mirno, svjestan da se vremena mijenjaju.

Kao i većina stanovnika Pešterske visoravni, Ramiz je cijeli život proveo radeći u stočarstvu. Nikada nije radio drugi posao.

„Sve smo se bavili stočarstvom. Imali smo krave, konje, ovce… Nekad i po 18 krava, a ovaca na hiljade u cijelom kraju“, priča Ramiz.

Leskova je nekada bila poznata kao veliko mjesto otkupa stoke i jagnjadi. U taj kraj su, kaže, dolazili i kupci iz Italije i Grčke.

„Dolazili su ljudi iz raznih krajeva da kupuju konje i jagnjad. Noću se kretalo da bi se stiglo na vrijeme u red za prodaju“, prisjeća se on.

Pešter je oduvijek bio poznat po surovim zimama. Ramiz pamti vremena kada snijeg nije mogao da se očisti danima.

„Ranije je snijeg bio toliki da bager dva dana nije mogao da dođe do sela. Danas je lakše, ima privatnika koji čiste puteve“, kaže on.

Ipak, uprkos svemu, Ramiz kaže da je život na Pešteri lijep.

„Ljeti je ovdje najljepše mjesto. Vode ima, prostora za stoku ima, sve ima.“

Najviše radosti Ramizu donosi vrijeme kada se njegova ogromna porodica okupi tokom ljeta. Djeca i unuci tada dolaze iz raznih krajeva, a dvorište se pretvara u pravo igralište.

„Imam jedan veliki plac ispred kuće. Uzmem loptu i pustim djecu da igraju fudbal. Kad se izigraju i umore, popadaju po kući od umora“, priča kroz osmijeh.

U tim trenucima, kaže, shvati da je sve što je radio u životu imalo smisla. Pogledajte video ispod teksta.

„To je moje pravo bogatstvo. Takvu porodicu danas je teško naći.“

Sjenički gimnazijalci briljirali na takmičenju iz fizike – tri prva mjesta i jedno drugo

0
gimnazija sjenica

Sjenica – Učenici Gimnazije „Jezdimir Lović“ iz Sjenice ostvarili su izvanredne rezultate na okružnom takmičenju iz fizike koje je održano u Gimnaziji „Josif Pančić“ u Bajinoj Bašti, potvrđujući još jednom visok nivo znanja i posvećenosti učenika ove škole.

Posebno uspješan nastup zabilježen je u kategoriji trećeg razreda, gdje su učenici iz Sjenice ostvarili čak dva mjesta na pobjedničkom postolju. Strahinja Avramović osvojio je prvo mjesto, dok je Andrej Tandir zauzeo drugo mjesto, čime su pokazali izuzetno znanje iz oblasti fizike.

Veliki uspjeh zabilježen je i u konkurenciji drugog razreda, gdje je Nikolina Milikić briljirala i osvojila prvo mjesto, potvrđujući da sjenička gimnazija ima talentovane učenike u svim generacijama. Na takmičenju je učestvovao i učenik prvog razreda Ćenan Gičević, koji je svojim znanjem, trudom i zalaganjem dostojno predstavljao školu i pokazao veliki potencijal za buduća takmičenja.

Iz Gimnazije „Jezdimir Lović“ istakli su da su izuzetno ponosni na svoje učenike, ali i na profesorke koje su ih pripremale za takmičenje. Mentorsku podršku takmičarima pružile su profesorke fizike Munevera Hamidović i Dina Hočić, čiji predan rad i posvećenost obrazovanju učenika daju vidljive rezultate.

Ovaj uspjeh još jednom potvrđuje da sjenička gimnazija njeguje znanje, rad i talenat mladih ljudi, koji svojim rezultatima predstavljaju ponos ne samo škole već i cijelog Sandžaka. U školi su učenicima uputili iskrene čestitke uz želju da isti uspjeh ponove i na narednom nivou takmičenja.

Priča Mithata Fijuljanina: Za Sandžakliju je Leskova veća od dunjaluka /VIDEO/

0
  • Dok mladi odlaze u dijasporu, stariji čuvaju tradiciju stočarstva i života na planini – „Ko hoće da radi, može da živi na selu“

Na prostranim pašnjacima Pešterske visoravni, gdje priroda i dalje diktira tempo života, stočar Mithat Fijuljanin iz sela Leskova kod Tutina ostao je vjeran zemlji, stoci i načinu života koji se prenosi generacijama. Iako je danas mnogo manje ljudi nego nekada, on kaže da život na selu i dalje ima smisla – za one koji žele da rade.

„Ko hoće da radi, može da opstane na selu. Ko neće, uvijek će naći razlog. Ko radi – ima. Ko ne radi – nema ništa“, kaže Fijuljanin dok pokazuje svoje imanje na kojem danas drži sedam krava.

On i supruga sami žive u svojoj kući, dok su djeca otišla u svijet. Sin mu je u Berlinu, a kćerke su zasnovale svoje porodice. Ipak, kaže da je ponosan na svoju porodicu – ima čak četrnaestoro unučića. Uprkos tome što je nekada bilo mnogo više stanovnika, Fijuljanin ističe da selo danas ima gotovo sve osnovne uslove za život.

„Imamo ambulantu, poštu, apoteku, pekaru i prodavnice. Asfalt je tu, sve je uređeno. Jedino kad moramo u opštinu – tada idemo u grad“, objašnjava on.

Ipak, najveći problem je odlazak mladih ljudi. U mnogim domaćinstvima ostali su samo stariji.

„Omladina je otišla. U selu ostalo po dvoje starijih u kući. Ali oni koji su otišli pomažu – prave nove kuće i ulažu ovdje“, kaže ovaj stočar.

Prisjećajući se prošlih vremena, Fijuljanin kaže da je nekada svaka kuća imala stoku.

„Svaka kuća je imala ovce i goveda. Po nekoliko hiljada ovaca na pašnjacima. Muzlo se ručno, pravio se sir, maslo, sve za zimu. Ljudi su živjeli složnije nego danas“, prisjeća se.

U centru Leskove nekada je radila i zadruga, a kupci su dolazili čak i iz Italije da otkupljuju proizvode.

„Mogao si prodati sve – jagnje, sir, vunu, jaja. Danas toga nema kao nekada“, kaže Fijuljanin.

Jedan od najvećih problema današnjih stočara je niska otkupna cijena mlijeka.

„Čaj košta 50 ili 60 dinara, a litra mlijeka manje od 40. To je stvarno malo“, kaže on.

Ipak, uprkos tome, tvrdi da se od stočarstva može živjeti – posebno uz državne subvencije.

„Ima subvencija, ima pašnjaka. Samo treba raditi.“

Fijuljanin naglašava da je Pešterska visoravan jedno od najzdravijih mjesta za život.

„Ovdje nema fabrika ni zagađenja. Sve je prirodno – voda, pašnjaci, vazduh. Meso i mlijeko su potpuno drugačiji nego dolje gdje se stoka drži u štalama“, objašnjava.

Jedino što ga brine jeste odnos pojedinaca prema prirodi.

„Ne treba bacati smeće pored puta. To je jedina stvar koju bih volio da se promijeni.“

Uprkos svim promjenama koje je donijelo vrijeme, ovaj stočar kaže da nikada nije požalio što je ostao na selu.

„Ja imam 61 godinu i skoro cijeli život sam ovdje. Za mene je ovdje najljepše.“

Na širokim pašnjacima Peštera, gdje su nekada pasla ogromna stada, danas ostaju ljudi poput Mithata Fijuljanina – čuvari tradicije i života koji polako nestaje, ali još uvijek traje zahvaljujući upornosti onih koji su odlučili ostati. Pogledajte prilog ispod teksta.

Transparent Delija o Karađorđu izazvao burne reakcije na meču Zvezde i Fenerbahčea

0
  • Navijačka poruka na tribinama ponovo otvorila historijske teme između Balkana i Turske, dok Euroliga nastoji držati politiku podalje od sporta.

Utakmica košarkaške Eurolige između Crvene zvezde i turskog Fenerbahčea u Beogradu donijela je, osim sportske borbe na parketu, i snažne poruke sa tribina koje su izazvale brojne reakcije među navijačima i na društvenim mrežama. Navijači Crvene zvezde, poznati kao Delije, tokom susreta istakli su transparent sa likom Karađorđa Petrovića, vođe Prvog srpskog ustanka i osnivača dinastije Karađorđević. Karađorđe se u srpskoj historiji smatra simbolom borbe protiv Osmanskog carstva i jednim od ključnih ličnosti u procesu stvaranja moderne srpske države.

Transparent je, prema ocjeni mnogih posmatrača, bio usmjeren ka gostujućem timu iz Istanbula, čime su navijači željeli podsjetiti na historijske sukobe iz vremena kada je Balkan bio pod osmanskom vlašću. Takva poruka odmah je privukla pažnju kamera u dvorani, ali i izazvala burne komentare na društvenim mrežama. Dok dio navijača ovakve transparente vidi kao dio tradicionalnog navijačkog folklora i podsjećanje na historijske događaje, drugi upozoravaju da se time nepotrebno otvaraju osjetljive političke i historijske teme, posebno kada se radi o susretima klubova iz različitih država i kultura.

U Turskoj se, inače, veoma osjetljivo posmatraju poruke koje se odnose na period Osmanskog carstva i njegovog povlačenja sa Balkana, pa se očekuje da će reakcije iz turske javnosti i sportskih krugova uslijediti i nakon ove utakmice. Euroliga je i ranije upozoravala klubove i navijače da političke poruke ne smiju imati mjesto na sportskim tribinama, a u prošlosti su pojedini klubovi već bili novčano kažnjavani zbog sličnih incidenata tokom utakmica.

S druge strane, mnogi podsjećaju da su turski klubovi i njihovi navijači često dočekivani uz posebnu atmosferu u Beogradu, ali i da su susreti balkanskih i turskih timova nerijetko opterećeni historijskim simbolima i snažnim emocijama.

Bez obzira na različita tumačenja, jasno je da duel Crvene zvezde i Fenerbahčea odavno prevazilazi okvir obične košarkaške utakmice. Rivalstvo na parketu prati i snažna atmosfera na tribinama, gdje se sport često isprepliće sa historijom, identitetom i navijačkim rivalitetom. Ipak, mnogi ljubitelji sporta podsjećaju da upravo ovakvi susreti mogu biti i prilika da se kroz sport grade mostovi između naroda, posebno između Balkana i Turske, čije su veze kroz historiju, kulturu i sport mnogo dublje nego što to ponekad pokazuje navijački naboj na tribinama.

TRAGEDIJA u Crnoj Gori! Automobil sa porodicom završio u provaliji dubokoj 30 metara

0

Teška saobraćajna nesreća dogodila se jutros na magistralnom putu Nikšić – Plužine, u mjestu Brezna, kada je automobil sa registarskim oznakama Bosne i Hercegovine sletio sa kolovoza i završio u provaliji dubokoj oko 30 metara.

Prema informacijama iz nadležnih službi, u vozilu se nalazio bračni par sa bebom. U dramatičnoj nesreći najteže je povrijeđena Barbara Jugović (2000), dok su muškarac i beba zadobili lakše povrede. Dojava o nesreći primljena je u 5:59 sati, nakon čega su na lice mjesta odmah upućene ekipe Službe zaštite i spašavanja Nikšić, policija i Hitna medicinska pomoć.

Zbog nepristupačnog terena, vatrogasci-spasioci morali su organizovati složenu akciju izvlačenja povrijeđenih iz vozila koje je završilo duboko ispod magistrale. U koordinisanoj intervenciji spasilaca svi putnici su uspješno izvučeni iz automobila i hitno transportovani u bolnicu.

Prema dostupnim informacijama, roditelji su zbrinuti u Opštoj bolnici u Nikšiću, dok je beba upućena u Klinički centar Crne Gore u Podgorici radi dodatnih pregleda i medicinskog nadzora. Tačan uzrok nesreće za sada nije poznat, a policija je pokrenula istragu kako bi se utvrdile sve okolnosti koje su dovele do slijetanja vozila u provaliju. Magistralni put Nikšić – Plužine važi za jednu od zahtjevnijih dionica u Crnoj Gori zbog brojnih krivina i strmih litica, zbog čega su vozači često upozoreni na dodatni oprez.

/VIDEO/ Velika tragedija u Sandžaku: Žena među poginulima u autobusu smrti u Švajcarskoj

0

Tragična nesreća koja je potresla Švajcarsku i region odnijela je najmanje šest života, među kojima je i žena iz Sandžaka. U požaru koji je zahvatio autobus kompanije PostBus u švajcarskom mjestu Kerzers poginula je i T.B. (39) iz Bijelog Polja, porijeklom iz sela Zaton.

Prema informacijama koje prenose regionalni mediji, žena iz Sandžaka nalazila se među putnicima autobusa kada je izbio požar koji se munjevito proširio vozilom. Uprkos brzoj intervenciji hitnih službi, za više putnika nije bilo spasa.

Preliminarni rezultati istrage švajcarske policije ukazuju da je do tragedije došlo nakon što se jedan od putnika polio zapaljivom tečnošću i zapalio, što je izazvalo razorni požar unutar autobusa. Vatra se za svega nekoliko trenutaka proširila kroz vozilo, ostavljajući putnicima vrlo malo vremena za evakuaciju.

U nesreći je, prema dosadašnjim informacijama, poginulo najmanje šest osoba, dok je pet osoba povrijeđeno, uključujući četiri putnika i jednog medicinskog radnika koji je intervenisao na mjestu nesreće.

Vijest o smrti žene iz Bijelog Polja brzo se proširila Sandžakom i Crnom Gorom, gdje su porodica, prijatelji i mještani sela Zaton ostali u šoku. Kako prenose regionalni mediji, sahrana će biti obavljena u njenom rodnom kraju, gdje je i odrasla.

Porodica i prijatelji opraštaju se od nje potresnim porukama, dok lokalna zajednica izražava duboko saučešće zbog tragedije koja je pogodila ovu porodicu.

Švajcarske vlasti nastavljaju detaljnu istragu kako bi utvrdile sve okolnosti ove tragedije. Prema dosadašnjim informacijama, policija smatra da se radi o izolovanom incidentu, a ne o organizovanom napadu.

Ova nesreća već je proglašena jednom od najtežih tragedija u javnom prevozu u Švajcarskoj posljednjih godina, a slike zapaljenog autobusa i dramatične scene spašavanja obišle su svjetske medije. Dok istraga traje, porodice stradalih, među njima i porodica žene iz Sandžaka, suočavaju se sa nenadoknadivim gubitkom i bolom koji je ostavila ova stravična tragedija.

/VIDEO/ Iran pogodio jedno od najvećih naftnih skladišta na Bliskom istoku

0

Napetosti na Bliskom istoku dodatno su eskalirale nakon što je u važnoj naftnoj luci Fujairah u Ujedinjenim Arapskim Emiratima izbio veliki požar poslije napada dronom za koji se sumnja da je povezan s iranskim snagama.

Prema zvaničnim informacijama vlasti emirata Fujairah, protivzračna odbrana uspjela je presresti letjelicu, ali su njeni dijelovi pali na područje industrijske zone za skladištenje nafte, izazvavši požar u blizini naftnih postrojenja. Na teren su odmah upućene ekipe civilne zaštite i vatrogasaca koje rade na gašenju vatre i osiguravanju zone.

Vlasti su saopćile da u incidentu nije bilo povrijeđenih, ali su pojedine operacije u luci privremeno obustavljene dok traje procjena štete i sigurnosna kontrola infrastrukture.
Jedno od ključnih energetskih čvorišta regiona
Luka Fujairah smatra se jednom od najvažnijih tačaka za skladištenje i distribuciju nafte na Bliskom istoku. Riječ je o velikom energetskom kompleksu koji opslužuje tankere i brodove za dopunjavanje goriva te ima ključnu ulogu u globalnom snabdijevanju energentima.

Njena strateška prednost je činjenica da se nalazi na Omanskom zaljevu, izvan Perzijskog zaljeva, što omogućava tankerima da izbjegnu prolazak kroz Hormuški moreuz – jedan od najosjetljivijih pomorskih prolaza na svijetu.
Upravo taj moreuz je posljednjih sedmica gotovo paralizovan za međunarodni pomorski saobraćaj nakon eskalacije sukoba u regionu.

Snimci pokazuju veliki dim iznad luke
Na snimcima koji kruže društvenim mrežama vidi se gust dim koji se uzdiže iznad naftnog kompleksa, dok pojedini izvori tvrde da su dronovi pogodili industrijsku zonu za skladištenje nafte.
Finansijska agencija Bloomberg prenijela je da je nakon incidenta privremeno obustavljen dio operacija utovara nafte, što bi moglo imati utjecaj na regionalno tržište energenata ako se situacija dodatno zakomplikuje.

Iranske prijetnje američkim interesima
Napad dolazi samo nekoliko dana nakon što je Iranska revolucionarna garda upozorila da će američki interesi u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, uključujući luke, vojne baze i logističke centre, biti smatrani legitimnim metama. Teheran je tu poruku uputio nakon američkih napada na iranski otok Harg, ključnu tačku za izvoz iranske nafte i jedan od najvažnijih stubova iranske ekonomije.

Analitičari upozoravaju da bi daljnje širenje sukoba moglo dovesti do velikih poremećaja u globalnom snabdijevanju naftom, posebno ako napadi budu usmjereni na infrastrukturu u zemljama Perzijskog zaljeva.

Opština Sjenica reaguje poslije pogibije majke i kćerke: Sjednicom predsjedavala Mersija Camović Rebronja

0

U zgradi Opštine Sjenica održana je sjednica Savjeta za bezbjednost saobraćaja, kojom je predsjedavala predsjednica opštine Mersija Camović Rebronja. Na sastanku su razmatrane mjere za unapređenje sigurnosti na putevima, posebno u zonama škola, nakon nedavne tragedije koja je duboko potresla cijelu sjeničku i sandžačku zajednicu.

Sjednica je održana 13. marta 2026. godine, a započela je minutom šutnje u znak sjećanja na majku i kćerku koje su izgubile život u teškoj saobraćajnoj nesreći 3. marta. Taj događaj ostavio je snažan trag u javnosti i dodatno otvorio pitanje bezbjednosti na saobraćajnicama u Sjenici. Na sjednici je jednoglasno usvojen zapisnik sa prethodnog sastanka, ali je najveći dio diskusije bio posvećen konkretnim mjerama koje bi trebalo da smanje rizik od novih nesreća, posebno u blizini škola.

Jedna od ključnih odluka jeste da se u zonama osnovnih škola „Svetozar Marković“ i „12. decembar“ postave usporivači brzine, kako bi se dodatno zaštitili učenici i svi učesnici u saobraćaju. Ova mjera, kako je istaknuto na sjednici, predstavlja jedan od najefikasnijih načina da se vozači primoraju na oprezniju vožnju u školskim zonama.

Kako dio saobraćajnica na teritoriji opštine nije u nadležnosti lokalne samouprave, Opština Sjenica će se obratiti Ministarstvu saobraćaja i javnom preduzeću „Putevi Srbije“ sa zahtjevom za izdavanje saglasnosti za postavljanje usporivača i na tim dionicama.

Tokom sjednice upućen je i apel direktorima škola da dodatno intenziviraju edukaciju učenika o pravilima bezbjednog ponašanja u saobraćaju, kako bi se podigla svijest najmlađih o opasnostima na putevima.

Predsjednica opštine Mersija Camović Rebronja naglasila je da će bezbjednost građana, posebno djece, ostati jedan od ključnih prioriteta lokalne vlasti, te da će Savjet za bezbjednost saobraćaja nastaviti sa aktivnostima koje doprinose sigurnijem saobraćaju u Sjenici.

Tragedija u kojoj su prije nekoliko dana život izgubile majka i njena kćerka još jednom je podsjetila koliko su oprez i odgovornost u saobraćaju važni. Upravo zato, poručeno je sa sjednice, svaka nova mjera koja može spriječiti slične nesreće mora biti prioritet cijele zajednice.

Bošnjaci u Njemačkoj izgradili snažan džemat: Osnabrück postao mali Sandžak i Bosna u dijaspori

0

U srcu sjeverozapadne Njemačke, u gradu Osnabrücku poznatom po multikulturalnosti i dugoj tradiciji suživota različitih naroda, već decenijama djeluje jedna snažna i organizovana zajednica – džemat Osnabrück. Ovaj džemat danas okuplja više od 300 porodica, uglavnom Bošnjaka porijeklom iz Sandžaka i Bosne i Hercegovine, koji su daleko od domovine izgradili mjesto okupljanja, duhovnosti i zajedništva.

Put razvoja džemata nije bio jednostavan. U prvim godinama djelovanja, vjernici su se okupljali u iznajmljenim prostorijama, ali kako je broj članova rastao, javila se potreba za većim i funkcionalnijim prostorom. Prije oko godinu i po dana džematlije su uspjele pronaći i kupiti novi objekat, čime je otvoreno novo poglavlje u radu zajednice.

Sredstva za kupovinu i uređenje prikupljena su zahvaljujući velikom zajedništvu vjernika. Džematlije su, uz pomoć drugih džemata širom Evrope – iz Njemačke, Luksemburga i Austrije – u rekordnom roku prikupile značajnu sumu novca i uredile prostor koji danas služi kao mesdžid, mekteb i mjesto okupljanja. Danas džemat raspolaže učionicama za mektebsku nastavu, prostorom za namaz, abdesthanom i dodatnim sadržajima koji omogućavaju brojne aktivnosti za djecu i odrasle. Imam džemata, Senaid efendija Šaljić, ističe da džamija nije samo mjesto za obavljanje namaza.

„Džamija je srce zajednice. Ovdje se ljudi okupljaju, druže, rješavaju probleme i zajedno odgajaju svoju djecu“, kaže imam Šaljić.

U džematu se redovno organizuju:

  • mektebska nastava za više od 100 polaznika
  • predavanja i dersovi svake sedmice
  • edukacije za djecu i odrasle
  • humanitarne akcije za pomoć Sandžaku i Bosni

Posebno su aktivni tokom mjeseca Ramazana, kada se džamija svake noći ispuni vjernicima na teravih-namazu, a zajednički iftari i druženja dodatno jačaju osjećaj zajedništva. Mnogi vjernici su se prije dolaska u Njemačku pribojavali da će izgubiti ramazansku atmosferu kakvu pamte iz Sandžaka i Bosne. Međutim, prema riječima imama Šaljića, ramazanski ambijent u džematu Osnabrück je izuzetno snažan.

„Džamija je prepuna, organizuju se zajednički iftari i druženja do kasno u noć. Osjeti se duh Ramazana baš kao kod kuće“, kaže on.

Jedan od najvažnijih ciljeva džemata jeste odgoj novih generacija. Djeca od predškolskog uzrasta do tinejdžerskih godina pohađaju mekteb, gdje uče o vjeri, tradiciji i identitetu. Predsjednik džemata Nazim Košuta naglašava važnost tog procesa:

„Kuća je prva škola, roditelji su prvi učitelji, a džamija je mjesto gdje se taj odgoj učvršćuje.“

Mektebsku nastavu pohađa veliki broj djece, a u nastavi se, po potrebi, koristi i njemački jezik kako bi djeca koja su rođena u Njemačkoj lakše razumjela sadržaj. Za mnoge članove zajednice džemat je mnogo više od vjerske institucije – on predstavlja porodicu i oslonac u tuđini. Mirsija Salihović, koja je ostala aktivna u džematu i nakon smrti supruga, ističe koliko joj je zajednica pomogla u teškim trenucima.

„Džemat nas je prihvatio kao najrođeniju porodicu. Osjetila sam sigurnost i podršku zbog koje sam odlučila ostati ovdje sa svojom djecom.“

U džematu se redovno organizuju i aktivnosti za žene, edukativna predavanja i druženja koja dodatno jačaju međusobne veze. Džemat trenutno broji oko 320 članova, ali se zajednica i dalje širi. Zbog toga već postoje planovi za izgradnju još veće džamije na dva sprata, sa posebnim prostorom za žene i dodatnim sadržajima za vjerske i društvene aktivnosti.

Džemat ima i odličnu saradnju sa gradskim vlastima Osnabrücka, koje često koriste prostor džamije za seminare i susrete, što dodatno potvrđuje otvorenost i integraciju bošnjačke zajednice u njemačko društvo. Poruka koju šalju imam i džematlije je jasna: jak džemat znači jaku porodicu i sigurnu budućnost za nove generacije.

Zahvaljujući slozi, radu i iskrenoj namjeri, džemat Osnabrück danas predstavlja jedan od najorganizovanijih i najaktivnijih bošnjačkih džemata u dijaspori – mjesto gdje se čuvaju vjera, identitet i tradicija, ali i gradi most između domovine i života u Evropi. Pogledajte video prilog ispod teksta.