- PRVI VELIKI KORAK KA POMIRENJU: Muftija sandžački dr. Mevlud ef. Dudić predstavio je 19 principa za vraćanje jedinstva Islamske zajednice nakon gotovo dvije decenije podjela.
Nakon skoro 19 godina dubokih podjela među muslimanima u Sandžaku i Srbiji, objavljen je prvi ovako detaljan i javno formuliran dokument kojim se utvrđuju konkretni principi za vraćanje jedinstva Islamske zajednice. Muftija sandžački dr. Mevlud ef. Dudić predstavio je 19 tačaka koje obuhvataju položaj imama, rukovodilaca, obrazovnih ustanova, vakufske imovine i budućeg načina izbora čelnika jedinstvene Zajednice.
Predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Srbiji i muftija sandžački dr. Mevlud ef. Dudić objavio je danas, 21. jula 2026. godine, Proglas o principima vraćanja jedinstva Islamske zajednice, dokument koji bi mogao predstavljati najznačajniji korak ka prevazilaženju vjerskog razdora nastalog 2007. godine.
Proglas sadrži 19 principa kojima se prvi put ovako precizno definiše način na koji bi moglo biti izvršeno institucionalno objedinjavanje, povratak imama i službenika, integracija obrazovnih ustanova i rješavanje pitanja vakufske imovine.
Dokument je, kako se navodi, nastao nakon konsultacija sa članovima Mešihata, rukovodiocima sandžačkih medžlisa i čelnicima ustanova Islamske zajednice u Srbiji, ali i kao rezultat inicijative sandžačkih privrednika i uglednih ljudi koji su se uključili u pokušaj vraćanja jedinstva. Zvanični Proglas objavljen je na stranici Mešihata Islamske zajednice u Srbiji.
Jedna Islamska zajednica sa sjedištem u Novom Pazaru
Jedna od najvažnijih poruka dokumenta jeste stav da u Srbiji i Sandžaku može postojati samo jedna tradicionalna Islamska zajednica, sa sjedištem u Novom Pazaru i neupitnim kulturnim i nacionalnim vezama sa Sarajevom i reisul-ulemom kao vrhovnim vjerskim poglavarom.
Istovremeno se naglašava da bi Islamska zajednica u Srbiji zadržala punu organizacionu autonomnost i vlastite normativne akte, uz obavezu poštovanja Ustava i zakona Republike Srbije.
Posebno mjesto u Proglasu dato je odnosima sa Republikom Turskom i njenom Upravom za vjerske poslove – Dijanetom, sa kojom bi buduća jedinstvena Islamska zajednica nastavila razvijati posebnu institucionalnu saradnju.
Predviđena je i mogućnost saradnje sa drugim muslimanskim državama i islamskim zajednicama u regionu.
Traži se gašenje Rijaseta formiranog 2007. godine
Jedna od politički i institucionalno najosjetljivijih tačaka Proglasa odnosi se na status Rijaseta Islamske zajednice Srbije.
U dokumentu se navodi stav Mešihata da odluke koje su dovele do njegovog uspostavljanja 2007. godine moraju biti poništene, nakon čega bi trebalo pokrenuti postupak deregistracije pred nadležnim državnim organima.
Upravo bi ovo pitanje moglo predstavljati jednu od najvećih prepreka budućim razgovorima, jer dvije islamske zajednice već godinama imaju potpuno suprotne stavove o legitimitetu, organizaciji i duhovnom centru muslimana u Srbiji.
Podjela traje od 2007. godine, a i ranije su pokretane inicijative za ujedinjenje. Mešihat je još 2016. godine pozivao vjernike i ulemu da se okupe oko jedne tradicionalne Islamske zajednice, dok su predstavnici druge zajednice tada poručivali da jesu za ujedinjenje, ali ne i za povratak pod postojeću strukturu.
Novi Proglas, međutim, ide znatno dalje od ranijih načelnih poziva jer donosi konkretna kadrovska, imovinska, obrazovna i izborna rješenja.
Bezuslovan povratak imama i očuvanje njihovih radnih mjesta
Proglasom se omogućava bezuslovan povratak svim imamima i službenicima koji su od oktobra 2007. godine napustili Islamsku zajednicu i priključili se organizaciji koju Mešihat u dokumentu naziva paralelnom.
Imamima bi bilo omogućeno da ostanu na sadašnjim pozicijama u džematima, dok bi vjeroučitelji koji ispunjavaju propisane uslove mogli nastaviti raditi u državnim školama.
Predviđena je i mogućnost njihovog profesionalnog napredovanja u skladu sa rezultatima rada.
Mešihat je ovim principom očigledno pokušao poslati poruku da eventualno objedinjavanje ne bi značilo masovna otpuštanja imama, vjeroučitelja i drugih službenika, niti gubitak njihove egzistencije.
Čelnici druge zajednice dvije izborne utrke bez kandidature za predsjednika
Posebnu pažnju izazvat će deseta tačka Proglasa, prema kojoj se sadašnji čelnici druge islamske zajednice ne bi mogli kandidirati za funkciju predsjednika Mešihata tokom naredna dva izborna ciklusa.
U dokumentu se to predstavlja kao dokaz iskrene želje za uspostavljanjem jedinstva i uklanjanjem ličnih ambicija iz budućeg procesa.
Ipak, za njih su ostavljene mogućnosti imenovanja na druge visoke funkcije – od pomoćnika i savjetnika predsjednika Mešihata, preko pomoćnika koordinatora muftijstava i rukovodilaca ustanova, do profesora, prodekana, šefova službi i savjetnika glavnih imama.
Uslov je da svojim dosadašnjim djelovanjem nisu ugrozili čast i dostojanstvo najviših vjerskih titula.
Integracija medresa, fakulteta i drugih obrazovnih ustanova
Jedan od najvećih problema nastalih nakon podjele bilo je formiranje paralelnih vjerskih i obrazovnih institucija.
Proglas zato predviđa integraciju obrazovnih ustanova osnovanih nakon 2007. godine u postojeći obrazovni sistem Islamske zajednice u Srbiji.
Cilj je, kako se navodi, očuvanje i unapređenje kvaliteta nastavno-naučnog procesa, uz rad prema jedinstvenom nastavnom planu i programu.
To bi značilo objedinjavanje institucija koje su godinama djelovale odvojeno, od predškolskih ustanova i medresa do visokoškolskih institucija.
Vakufska imovina vraća se pod upravu Mešihata
Proglasom je otvoreno i jedno od najosjetljivijih pitanja – pitanje vlasništva i upravljanja vakufskom imovinom.
Prema ponuđenim principima, sva vakufska imovina koja je, prema stavu Mešihata, otuđena 2007. godine, kao i imovina uspostavljena nakon toga, bila bi prenesena na Mešihat Islamske zajednice u Srbiji.
Mešihat bi upravljanje nastavio preko Vakufske direkcije, nadležnih ustanova i medžlisa.
Ova tačka obuhvata džamije, poslovne prostore, zemljište, obrazovne objekte i drugu imovinu čiji je status tokom godina podjele bio predmet brojnih sporova.
Sandžački privrednici formiraju poseban fond
Posebno je značajna najava da će inicijatori procesa, u Proglasu nazvani muslihunima – pomiriteljima, osnovati poseban fond podrške jedinstvenoj Islamskoj zajednici.
Novac iz tog fonda trebalo bi da bude korišten za nastavak započetih projekata, podršku medžlisima i ustanovama, kao i pokretanje novih projekata koji bi doprinijeli finansijskoj nezavisnosti i dugoročnoj stabilnosti Islamske zajednice.
Procesom razgovora, integracije ustanova i provođenja pojedinačnih koraka koordinirao bi kabinet predsjednika Mešihata.
Povratak pojedinačno ili kolektivno
U Proglasu su ponuđena dva modela povratka: kolektivno pristupanje, uz potpuno gašenje drugog institucionalnog sistema, ili pojedinačni povratak imama, službenika i drugih članova.
Muftija Dudić i rukovodstvo Mešihata garantuju da će eventualni proces objedinjavanja biti vođen uz očuvanje časti i dostojanstva svakog pojedinca.
Ipak, u posljednjoj tački naglašava se da bojkot i institucionalna izolacija predstavnika druge zajednice ostaju na snazi sve do njenog zvaničnog gašenja ili pristupanja jedinstvenoj Islamskoj zajednici.
Historijski trenutak ili početak teških pregovora?
Objavljivanje Proglasa ne znači da je sporazum već postignut niti da je druga strana prihvatila navedene principe.
U trenutku objavljivanja ovog teksta nije pronađena zvanična javna reakcija rukovodstva Islamske zajednice Srbije na ponuđenih 19 tačaka.
Ipak, činjenica da je nakon gotovo dvije decenije razdora javnosti ponuđen detaljno razrađen okvir predstavlja događaj od velikog značaja za muslimane u Sandžaku i Srbiji.
Pred vjerskim autoritetima sada je historijska odgovornost: hoće li ponuđeni dokument postati osnova za ozbiljne razgovore ili će ostati samo još jedan pokušaj koji nije uspio srušiti zidove podignute 2007. godine?
Od odgovora na to pitanje zavisit će hoće li buduće generacije naslijediti podijeljene džemate, ustanove i vakufe ili jednu snažnu Islamsku zajednicu sposobnu da okuplja sve muslimane, bez obzira na njihove političke, stranačke i lične razlike.













