Nedjelja, 17 Maja, 2026

Učiteljica pala nakon intimnog snimki? Suprug otkrio aferu s učenikom /VIDEO/

0

Učiteljica osnovne škole iz američke savezne države Washington našla se pod istragom nakon što je uhićena zbog sumnje da je bila u seksualnom odnosu s maloljetnim učenikom. Kako je objavio Ured šerifa okruga Whitman, 25-godišnja Mackenzie Naught, zaposlena u školskom okrugu St. John, privedena je u nedjelju nakon što je policija zaprimila dojavu o neprimjerenom odnosu, prenosi KTUL.

Prema pisanju lista The Spokesman-Review, cijeli slučaj vlastima je prijavio njezin suprug, koji radi kao pomoćni atletski trener u srednjoj školi St. John-Endicott. Policiji je rekao da mu je supruga, s kojom je u braku četiri godine, priznala da je imala spolni odnos sa 16-godišnjim učenikom. Uz iskaz je istražiteljima predao i nekoliko snimki zaslona koje bi trebale potvrditi njegove tvrdnje.

U sudskim dokumentima navodi se da suprug mladića poznaje već godinama te da je prijatelj s njegovom porodicom. Također je rekao da mu je tinejdžer tijekom glasovnog razgovora i putem Snapchata potvrdio da se susreo s njegovom suprugom. Objasnio je da su na toj društvenoj mreži već bili povezani jer se osobno poznaju.
Učenikova verzija događaja

Maloljetnik je kasnije, zajedno s majkom, razgovarao s policijom i iznio vlastitu verziju događaja. Prema njegovu iskazu, on i učiteljica nastavili su dopisivanje preko Snapchata nakon što je njezin suprug otišao spavati. Rekao je da je s njim ‘koketirala’ i nagovarala ga da se vide. Iako mu je u početku, kako tvrdi, bilo neugodno, pristao je na susret.


Policiji je ispričao da je po nju došao oko 2.15 ujutro svojim kamionetom. Zamolila ga je da se odvezu do Harwood Hilla, mjesta gdje se, prema njegovim riječima, inače voli družiti. Tvrdi da su ondje neko vrijeme razgovarali, a zatim ga je učiteljica iznenada poljubila i počela dodirivati. Nakon toga su, prema njegovu iskazu, imali spolni odnos u kabini i na tovarnom prostoru vozila.

Mackenzie Naught sa mužem i djetetom

Kako navodi The Spokesman-Review, Mackenzie Naught je tokom ispitivanja isprva negirala da je došlo do spolnog odnosa, ali kasnije je potvrdila verziju događaja koju je iznio učenik. Istražiteljima je navodno rekla da mladića poznaje s društvenih okupljanja te da su se ranije družili u grupama. Dodala je kako je znala da je maloljetan, ali da ga je doživljavala ‘poput jednog od njihovih prijatelja’.

Prema policijskim zapisima, ispričala se i priznala da je svjesna svoje pogreške, a tinejdžera je zamolila da nikome ne govori o onome što se dogodilo. Protiv učiteljice je podignuta optužba za spolni prijestup s maloljetnikom prvog stepena, a određena joj je kaucija od 10.000 dolara.

“Ovaj je slučaj u toku i valja napomenuti da sve uključene strane sarađuju s istragom”, poručile su vlasti.

O svemu se oglasila i direktorica školskog okruga St. John, Tina Strong.

“Školski okrug St. John upoznat je s optužbama na račun jedne naše zaposlenice, kojima se trenutno bave policijski službenici. Zaposlenica je poslana na dopust i za vrijeme trajanja ovog postupka neće boraviti u prostorijama škole.

Naš okrug u potpunosti surađuje s nadležnim tijelima, a provest ćemo i vlastitu internu istragu o ovim navodima”, napisala je.

Iyvor Fokus.ba

Poučna priča koja otvara teško pitanje: Da li grijesi roditelja ostavljaju trag na djeci?

0
roditelji i djeca

Pitanje da li djeca ispaštaju zbog grijeha svojih roditelja vijekovima izaziva rasprave među vjernicima, učenjacima i običnim ljudima. Mnogi smatraju da se nepravda i zlo koje čovjek učini tokom života na neki način vraćaju kroz sudbinu njegove porodice, dok drugi vjeruju da svako nosi samo teret vlastitih djela. Upravo o toj temi govori i potresna priča koju prenosi profesor Muhamed Ahmed Al-Rašid.

On je ispričao svjedočenje Ahmeda Džemala el-Haririja, čovjeka koji je tvrdio da je vlastitim očima gledao stravične događaje tokom Arapske revolucije 1916. godine u Mekki. Prema njegovim riječima, princ Ali, otac iračkog princa Abdul-Ilaha bin Alija, obećao je sigurnost pripadnicima Osmanskog garnizona koji su se nalazili u tvrđavi “Edžyad”, nakon što su odbili da vode borbe u svetom gradu.

Vojnici su se predali vjerujući datoj riječi, ali je potom, kako se navodi, uslijedio brutalan zločin. Šesnaest turskih oficira navodno je vezano za automobile i vučeno ulicama Mekke pred okupljenom masom, sve dok nisu podlegli mukama. Njihova tijela su zatim obješena između Mekke i Mine kao zastrašujuća poruka svima koji bi se usprotivili novim vlastima.

Decenijama kasnije, tokom antimonarhističke revolucije u Bagdadu 1958. godine, sin princa Alija – Abdul-Ilah – doživio je sličnu sudbinu. Revolucionari su njegovo tijelo vukli ulicama Bagdada nakon ubistva, što je šokiralo tadašnji arapski svijet.

Hariri je vjerovao da između ta dva događaja postoji duboka povezanost i da je tragedija sina bila svojevrsna kazna za zločin njegovog oca. Upravo zbog toga ovu priču mnogi navode kao opomenu da nasilje, nepravda i izdaja često ostavljaju posljedice koje nadilaze jednu generaciju.

Ipak, islamski učenjaci podsjećaju da Kur'an jasno govori da “nijedan grješnik neće nositi grijehe drugoga”, naglašavajući individualnu odgovornost čovjeka pred Bogom. Zbog toga se ovakve priče prije svega posmatraju kao životne pouke i podsjetnici da nepravda i zločin nikada ne prolaze bez posljedica, makar one nekada bile skrivene ljudskom oku.

Pouka ove priče nije u osudi djece zbog postupaka roditelja, već u upozorenju da djela koja čovjek ostavi iza sebe mogu imati dugotrajan odjek kroz vrijeme, porodicu i društvo.

Novi Pazar: Gradiće se nova hirurgija, Zavod za javno zdravlje, infektivna i dečja klinika, garaža, restoran… (FOTO)

0

Novi Pazar ulazi u jednu od najvećih faza modernizacije zdravstvenog sistema u posljednjih nekoliko decenija. Prema Urbanističkom projektu koji je stavljen na javnu prezentaciju, planirana je velika rekonstrukcija i proširenje kompleksa Opšte bolnice, čime će grad dobiti potpuno nove medicinske objekte, savremeniju infrastrukturu i znatno bolje uslove za liječenje pacijenata.

Nova zgrada opšte hirurgije (Foto: Almis Company)
Nova zgrada opšte hirurgije (Foto: Almis Company)

Projektom je obuhvaćena druga faza razvoja bolničkog kompleksa na prostoru od čak 8,14 hektara, a planirana je izgradnja više novih objekata koji bi trebalo da unaprijede zdravstvenu zaštitu za građane cijelog Sandžaka.

Objekat grudnog, kožnog, palijativnog i odeljenja fizijatrije (Foto: Almis Company)
Objekat grudnog, kožnog, palijativnog i odeljenja fizijatrije (Foto: Almis Company)

U okviru budućeg kompleksa planirana je izgradnja nove zgrade opšte hirurgije, dječijeg odjeljenja, infektivne klinike, Zavoda za javno zdravlje, objekta za banku krvi, apoteke i galenske laboratorije, ali i novih odjeljenja za grudne i kožne bolesti, palijativnu njegu i fizijatriju.

Kuhinja sa restoranom (Foto: Almis Company)
Kuhinja sa restoranom (Foto: Almis Company)

Poseban akcenat stavljen je i na prateću infrastrukturu, pa projekat predviđa izgradnju moderne garaže, kuhinje sa restoranom, vešernice, objekta za tretman medicinskog otpada, stanice za medicinske gasove, kao i drugih tehničkih i servisnih sadržaja neophodnih za funkcionisanje savremenog bolničkog centra.

Infektivna klinika (Foto: Almis Company)
Infektivna klinika (Foto: Almis Company)

Prema dostupnoj dokumentaciji, pojedini objekti iz prve faze razvoja kompleksa već su realizovani na osnovu urbanističkog projekta iz 2021. godine, dok novi plan predstavlja nastavak velikog investicionog ciklusa.Nova infektivna klinika planirana je kao prizemni objekat, dok će novo dečije odeljenje imati spratnost Su+P+1.

Dečje odeljenje (Foto: Almis Company)
Dečje odeljenje (Foto: Almis Company)

Nova zgrada hirurgije biće centralni objekat kompleksa, spratnosti P+5, i biće smještena između planirane banke krvi i hirurškog bloka koji je trenutno u izgradnji. Nova infektivna klinika planirana je kao prizemni objekat, dok će dječije odjeljenje imati podrum, prizemlje i jedan sprat, čime će biti obezbijeđeni bolji uslovi za najmlađe pacijente.

Zavod za javno zdravlje (Foto: Almis Company)
Zavod za javno zdravlje (Foto: Almis Company)

Planom je predviđeno i uklanjanje postojećih objekata dječijeg, grudnog i infektivnog odjeljenja, starog Zavoda za javno zdravlje, kao i dijela sadašnje hirurgije, kako bi se oslobodio prostor za novu infrastrukturu.

Banka krvi, apoteka i galenska laboratorija (Foto: Almis Company)
Banka krvi, apoteka i galenska laboratorija (Foto: Almis Company)

Jedan od važnih segmenata projekta jeste i izgradnja nove garaže spratnosti Su+P+4, sa parking kapacitetima za putnička vozila, vozila hitne pomoći, motocikle i osobe sa invaliditetom, što bi trebalo da riješi dugogodišnji problem nedostatka parking prostora u krugu bolnice.

Ukupna bruto razvijena građevinska površina svih planiranih objekata iznosi impresivnih 76.012 kvadratnih metara. Urbanistički projekat izradio je Urbanprojekt AD, dok su idejna rješenja radili Almis Company i GAT.

Dokumentacijom je predviđeno da se rušenje starih i izgradnja novih objekata realizuju fazno, u skladu sa tehničkim mogućnostima i potrebama investitora, kako bi bolnički sistem mogao nesmetano da funkcioniše tokom izvođenja radova.

Automobil sletio s magistrale kod Bijelog Polja: Dvoje povrijeđenih završilo u bolnici

0
Jadranka Ćetković

Na magistralnom putu Bijelo Polje – Mojkovac danas je došlo do saobraćajne nesreće u mjestu Slijepač Most, kada je putnički automobil iz za sada neutvrđenih razloga sletio van kolovoza. Prema informacijama sa terena, u vozilu su se nalazile dvije osobe koje su u nesreći zadobile povrede i odmah nakon intervencije ekipe Hitne pomoći prevezene su u zdravstvenu ustanovu radi dalje dijagnostike i medicinskog zbrinjavanja. Prema prvim podacima, riječ je o lakšim tjelesnim povredama.

Jadranka Ćetković
Jadranka Ćetković

Na mjesto nesreće brzo su stigli pripadnici Službe zaštite i spašavanja, ekipe Hitne medicinske pomoći, kao i službenici policije koji su obezbjeđivali mjesto događaja i regulisali saobraćaj na ovoj frekventnoj dionici magistralnog puta.

Jadranka Ćetković
Jadranka Ćetković

Uviđaj je obavljen po nalogu nadležnog tužilaštva, a policija utvrđuje sve okolnosti koje su dovele do slijetanja automobila sa puta. Za sada nije poznato da li su nesreći doprinijeli neprilagođena brzina, stanje kolovoza ili neki drugi faktor, a više detalja očekuje se nakon završetka istrage.

Novi Pazar ima šampione: Braća Rasljanin briljirala na poslednjem kolu Beogradskog regiona

0

Mladi bokseri iz Novog Pazara nastavili su da potvrđuju da je grad na Jošanici i Raški rasadnik velikih sportskih talenata. Na poslednjem kolu Beogradskog regiona članovi Bokserskog kluba DSS Novi Pazar ostvarili su izuzetne rezultate i još jednom pokazali kvalitet koji ih svrstava među najbolje u Srbiji.

Posebnu pažnju privukao je pionir Mehmed Rasljanin, koji je u kategoriji do 35 kilograma ostvario sigurnu pobedu na poene i osvojio zlatnu medalju. Njegov nastup oduševio je prisutne, a mladi Novopazarac pokazao je borbenost, disciplinu i veliki potencijal za buduće uspehe.
Ipak, apsolutni junak večeri bio je Hamza Rasljanin, koji je u seniorskoj elitnoj konkurenciji do 75 kilograma dominantno savladao protivnika sudijskim prekidom u drugoj rundi.

Hamza je tokom čitavog meča kontrolisao ritam borbe, demonstrirao vrhunsku tehniku i superiornost u ringu, zbog čega mu je pripao i prestižni pehar za najboljeg tehničara Beogradskog regiona. Ono što dodatno potvrđuje njegovu formu jeste činjenica da Hamza Rasljanin već drugo takmičenje zaredom osvaja priznanje za najboljeg tehničara, čime sve ozbiljnije skreće pažnju sportske javnosti na svoj talenat i kvalitet.
Iz Bokserskog kluba DSS Novi Pazar poručuju da su ponosni na rezultate svojih takmičara i da klub nastavlja kontinuitet vrhunskih uspeha. Trener Sedad Bukvić istakao je da rezultati dolaze kao plod sistematskog rada i discipline:

„Rezultati teku standardnim tokom i potvrđuju kvalitet rada u našem klubu. Naši bokseri vrijedno treniraju i to se vidi u ringu“, poručio je Bukvić.

U klubu su se zahvalili i ljudima koji pružaju podršku razvoju sporta u Novom Pazaru.

„Zahvaljujemo se predsedniku kluba Elvisu Doljancu, direktoru dr. Mirzi Šačiću, gradu Novom Pazaru i Sportskom savezu što prepoznaju naš rad i kvalitet“, naveli su iz BK DSS Novi Pazar.

Novi uspesi braće Rasljanin i njihovog kluba još jednom potvrđuju da Novi Pazar ima svijetlu budućnost kada je riječ o boksu i borilačkim sportovima, a publika sa nestrpljenjem očekuje njihove naredne nastupe.

Novi Pazar: Mladi policajci ponovo u akciji – u ulici Rifata Burdžovića pronađeni narkotici

0

Pripadnici Policijske uprave u Novom Pazaru nastavili su odlučnu borbu protiv narkotika, a posebnu pažnju javnosti privukli su mladi policajci koji su učestvovali u još jednoj uspješnoj akciji pronalaska i zapljene opojnih droga u ulici Rifata Burdžovića.

Prema informacijama sa terena, kod lica inicijala S.A, rođenog 1977. godine, pronađena je određena količina sumnjive materije za koju se pretpostavlja da je marihuana, kao i manja količina bijele praškaste supstance nalik na heroin ili kokain. Narkotici su bili spakovani u improvizovane paketiće, što dodatno ukazuje na sumnju da je riječ o materiji pripremljenoj za dalju distribuciju.

Prema nezvaničnim informacijama, akcija je sprovedena brzo i efikasno, a građani koji su upoznati sa radom policije navode da su upravo ovi mladi policajci oličenje nove generacije profesionalnih i posvećenih službenika, koji svojim angažovanjem i energijom ulivaju povjerenje građanima Novog Pazara.

Ovo je već druga uspješna akcija u svega nedjelju dana u kojoj su učestvovali, čime dodatno potvrđuju odlučnost Policijske uprave Novi Pazar u borbi protiv ulične prodaje narkotika i kriminala.
Istraga o ovom slučaju je u toku, a očekuje se da nadležno tužilaštvo nakon vještačenja zaplijenjenih supstanci donese odluku o daljim pravnim koracima protiv osumnjičenog.

Osuda incidenta na Rogozni: “Građani neće dozvoliti ugrožavanje života zbog interesa rudarskih kompanija”

0
Osuda incidenta na Rogozni: “Građani neće dozvoliti ugrožavanje života zbog interesa rudarskih kompanija”

Novi Pazar – Novopazarski odbor Stranka budućnosti i razvoja najoštrije je osudio incident koji se dogodio na Rogozni, gdje je tokom okupljanja građana povrijeđen jedan Novopazarac nakon kontakta sa vozilom angažovanim za potrebe kompanije Zlatna reka. Iz ove političke organizacije zatražena je hitna reakcija policije i nadležnog tužilaštva, uz poruku da se bezbjednost građana mora zaštititi bez odlaganja.

Prema informacijama sa terena, incident se dogodio tokom mirnog okupljanja mještana koji već danima izražavaju zabrinutost zbog aktivnosti povezanih sa istraživanjima i planovima za otvaranje rudnika na području Rogozne. Kako navode očevici, vozilo sa poljskim registarskim oznakama pokušalo je da prođe kroz selo uprkos prisustvu okupljenih građana, nakon čega je jedan muškarac zadobio povrede.

Iz Stranke budućnosti i razvoja poručuju da je situacija posebno alarmantna jer, kako tvrde, ovo nije prvi slučaj ugrožavanja mještana.

„Samo sat vremena prije ovog incidenta drugo vozilo je, prema riječima građana, zamalo udarilo još jednog mještanina. Ovakve scene dodatno uznemiravaju stanovništvo i stvaraju osjećaj nesigurnosti među ljudima koji brane svoje pravo na zdravu životnu sredinu“, navodi se u saopštenju.

Građani Rogozne već duže vrijeme organizuju proteste i blokade puteva, tražeći obustavu svih aktivnosti povezanih sa istraživanjima rude i veću transparentnost u vezi sa planovima rudarskih kompanija. Posebnu zabrinutost izražavaju zbog mogućih posljedica po izvore pijaće vode, šumske komplekse i poljoprivredno zemljište na području Novog Pazara i okolnih sela. Iz SBR-a poručuju da država mora hitno reagovati i spriječiti bilo kakve incidente koji bi mogli dovesti do težih posljedica.

„Nijedan poslovni interes ne smije biti iznad života i bezbjednosti građana. Očekujemo da policija i tužilaštvo hitno utvrde sve okolnosti događaja i odgovorne procesuiraju u skladu sa zakonom“, istakli su iz ove stranke.

Sandžak kojeg više nema: Emotivna priča iz Gornjeg Goševa

0

U vremenu kada sela Sandžaka polako ostaju bez djece, stoke i života, u brdima iznad Novog Pazara, u selu Gornje Goševo, još uvijek žive ljudi koji čuvaju uspomene na neka druga vremena. Vremena kada su avlije bile pune naroda, kada su se vrata kuća rijetko zatvarala, a komšija bio bliži od rođenog brata.

U razgovoru za serijal “Sandžak u vaktu i zemanu”, svoje uspomene i životnu priču podijelili su Ismet Koničanin, Avdo Kahrović, Emina Koničanin, Esad Koničanin, Hamdo Kahrović, Safka Ujkanović i drugi mještani ovog pešterskog kraja. Njihove riječi nisu samo obična sjećanja. To je svjedočanstvo jednog vremena koje polako nestaje.

  • „Nekad su ovdje bile pune sobe naroda, veselja i posljedaka. Danas ima kuća, ali nema ljudi“, govori jedan od sagovornika dok pokazuje prema zaraslim imanjima koja su nekada hranila čitave porodice.

Mještani pričaju da su nekada gotovo sve njive bile obrađene, da se sijalo žito, držale krave i ovce, te da se živjelo teško, ali složno. Danas, kažu, sela imaju moderne kuće, ali su roletne spuštene, a avlije puste.

„Ima svega više nego prije, ali nema duševnog mira. Nema više onog raspoloženja i slobode koju smo nekad imali“, kaže stariji domaćin iz Goševa.

Posebnu emociju izazvala je priča o rahmetli Biki – Igbali Ujkanović, djevojački Zečević, ženi koju selo i danas pamti po dobroti, gostoprimstvu i otvorenim vratima za svakoga. Njena želja pred smrt bila je da se stara kuća ponovo otvori i oživi.

„Kad je posljednji put izlazila iz kuće, okrenula se i zaplakala. Rekla je: ‘Eh, moja kućiša, otvoriti se više neće.’ To me mnogo zaboljelo“, prisjeća se član porodice.

Upravo ta rečenica bila je razlog da porodica ponovo obnovi staru kuću i vrati joj život. Danas se, makar povremeno, potomci opet okupljaju u dedovini.

„Da nismo obnovili kuću, ostali bi samo temelji. Ovo je amanet naših starih“, poručuju domaćini.

Mještani Goševa sa sjetom pričaju kako su nekada porodice imale po osmoro ili devetoro djece, kako su svi zajedno radili zemlju, pomagali jedni drugima kroz mobe i zajedničke poslove, te kako niko nije ostajao sam.

„Ako neko ne dođe na posljedak ili skup, odmah se pita šta mu je i treba li mu pomoć. Danas je narod otuđen“, govore oni.

U razgovoru se posebno osjetila tuga zbog masovnog odlaska mladih iz sela. Kažu da omladina danas mora trčati za poslom i zaradom, dok sela ostaju prazna.

„Nema računice da neko ostane zbog dvije krave. Omladina ode, a stari ostanu sami da se muče“, kaže jedan od domaćina.

Ipak, uprkos svemu, ljudi ovog kraja i dalje vjeruju u vrijednosti na kojima je Sandžak nekada počivao – poštenje, gostoprimstvo, porodicu i međusobno poštovanje.

„Nikad nisam mrzio nikoga. Volio sam da narod dođe. Kuća bez ljudi nije kuća“, kaže starina iz Goševa.

Dok kamera bilježi stare kuće, zarasle njive i lica ljudi koje je život naučio skromnosti, jedna poruka ostaje snažno da odzvanja kroz cijelu priču: Možda su vremena drugačija, ali duša Sandžaka još uvijek živi u njegovim selima i ljudima koji nisu zaboravili šta znači biti čovjek.

Dok drugi odlaze u inostranstvo, Hanefija Rizvanović ulaže u selo i stočarstvo

0

Dok veliki broj mladih ljudi napušta sela Sandžaka i odlazi u gradove ili inostranstvo u potrazi za sigurnijim životom, iz sela Starčevići kod Ribarića dolazi sasvim drugačija priča. Mladi Hanefija Rizvanović odlučio je ostati na svom ognjištu, ulagati u stočarstvo i graditi život na selu, vjerujući da se poštenim radom i upornošću može opstati i u najtežim uslovima.

Na obroncima planina, tik uz granicu Kosova i Srbije, Hanefija svakodnevno vodi borbu koju najbolje razumiju oni koji žive od zemlje i stoke. Umjesto odlaska u tuđinu, odlučio je proširiti farmu i povećati stočni fond, vjerujući da selo ipak ima budućnost.

– Kupio sam jednu štalu u Razerovu, bila je mala, pa sam planirao da je proširim i ozbiljnije se bavim stočarstvom. Hoću da povećam stočni fond i da od ovoga napravim siguran posao. Država daje premije i podsticaje, ne možemo reći da nema pomoći – priča Hanefija.

Ipak, kako kaže, najveći problem predstavlja niska otkupna cijena mlijeka, koja stočarima otežava opstanak.

– Mlijeko je mnogo jeftino. To je katastrofa. Nije lako držati stoku, to zna samo onaj ko se time bavi. Trebalo bi da mlijeko bude skuplje nego kisela voda. Sa premijama možda izađe oko 57-58 dinara, ali bez toga je mnogo manje i teško je opstati – objašnjava mladi domaćin.

Hanefija smatra da bi država mogla dodatno pomoći mladim ljudima koji žele ostati na selu kroz nepovratne kredite i podršku za proširenje gazdinstava.

– Ne tražimo mi bogatstvo, samo malo pomoći da možemo napraviti štalu, kupiti stoku i razvijati posao. Sve je danas skupo, a čovjek sam ne može sve postići – kaže on.

Posebno ističe problem puteva u pešterskim selima, zbog kojih mnogi otkupljivači ne žele dolaziti po mlijeko.

– Evo, mi smo dobili nešto asfalta, ali mnogo toga još nije urađeno. Kada neko treba da dođe devet kilometara lošim putem po mlijeko, odmah nastaje problem. To je veliki teret za nas stočare – govori Hanefija.

Ipak, uprkos svim poteškoćama, ne razmišlja o odlasku.

– Dobro je živjeti na selu. Ne valja ostavljati selo. Svi su krenuli za boljim životom i otišli u inostranstvo, ali treba da ostane neko i ovdje. Samo da država malo više obrati pažnju na sela i ljude koji ovdje žive – poručuje.

Njegov plan je jasan – povećati broj grla i jednog dana organizovati ozbiljan otkup mlijeka u ovom kraju.

– Imali smo ponudu da čovjek dolazi i otkupljuje mlijeko, ali nemamo dovoljno količina. Zato sam krenuo da proširim farmu i pokažem da se može živjeti od ovog posla – ističe.

Hanefija otvoreno govori i o realnosti života u ruralnim krajevima Sandžaka, gdje fabrike gotovo da ne postoje, a posao se teško nalazi.

– Fabrika nema. Sve je privatizovano. Ko neće da radi šumu ili stočarstvo, teško može opstati. Ima nekoliko firmi koje su zaposlile narod i svaka im čast na tome, ali to nije dovoljno za sve ljude – kaže on.

Uz suprugu i četvoro djece, Hanefija većinu poslova obavlja sam, uz pomoć braće i rodbine. Kaže da ga je muka naučila i građevinskim poslovima, jer nema mogućnosti da sve plaća majstorima.

– Dnevnice su ogromne, od 70 do preko 100 eura. Ne može čovjek to izdržati, pa moramo sami učiti i raditi. Nije to moja struka, ali život natjera čovjeka – priča kroz osmijeh.

Na samoj granici Srbije i Kosova, među planinama i pašnjacima Pešteri, Hanefija Rizvanović danas predstavlja simbol onih mladih ljudi koji još vjeruju da selo nije prošlost, već prilika za pošten i dostojanstven život.

Potresna ispovijest Hazbije Rizvanovića o zločinu Koste Pećanca u selu kod Tutina

0

Svjedočenje Hazbije Rizvanovića vraća sjećanje na jedan od najmračnijih dana Sandžaka

Dok se 11. juli danas širom svijeta vezuje za genocid u Srebrenici, malo je poznato da je upravo na isti datum, ali davne 1922. godine, selo Starčeviće kod Tutina doživjelo jedan od najtežih zločina nad bošnjačkim stanovništvom u historiji Sandžaka.

Prema svjedočenjima potomaka žrtava i historijskim zapisima koji su decenijama ostajali na margini javnosti, četničke jedinice pod komandom Kosta Pećanac upale su u selo i tokom jedne noći ubile više od 30 mještana. Među žrtvama su bili ugledni domaćini, starci, žena, pa čak i tek rođeno dijete. Potresno svjedočenje o tom događaju ispričao je Hazbija Rizvanović, potomak ubijenih mještana Starčevića, koji je podsjetio da je selo nekada bilo veliko i naseljeno porodicama doseljenim iz okoline Rožaja.

„To je bilo 11. jula 1922. godine. Vojska je poslata od kralja, na čelu sa Kostom Pećancem, da ‘učutka’ selo i primora narod da poštuje Kraljevinu. Ali nisu došli razgovorom, nego silom i zločinom“, priča Rizvanović.

Prema njegovim riječima, napad je izvršen tokom noći, a ljudi su ubijani tiho i brutalno – bez pucnjave, kako okolna sela ne bi čula šta se događa.

„Mog djeda su ubili tako što su mu kolcem razbili glavu, samo da se ne čuju pucnji. Išli su od kuće do kuće“, govori Hazbija.

Posebno jeziv dio svjedočenja odnosi se na novorođeno dijete koje je, prema porodičnom predanju, ubijeno svega nekoliko sati nakon rođenja.

„Dijete je bilo muško. Četnik ga je navodno podigao na bajonet. Samo zato što je bilo muško dijete“, kaže Rizvanović kroz težak glas.

U tom krvavom pohodu, žene su pokušavale spasiti dječake skrivajući ih i prerušavajući u djevojčice. Hazbijin amidža preživio je upravo zahvaljujući prisebnosti svoje sestre, koja mu je oko struka omotala platno kako bi izgledao kao djevojčica. Nakon pokolja, selo je ostalo bez muškaraca sposobnih da sahrane ubijene. Ljudi iz okolnih sela dolazili su da pomognu u ukopu žrtava.

„Nisu ih mogli nositi ni do pravog groblja. Ukopani su u sred sela, na jednoj parceli. Danas to obilježavamo kao šehidsko groblje“, navodi on.

Ova tragedija ostavila je duboke posljedice na cijeli kraj. Mnoge porodice su nakon zločina napustile Sandžak i odselile se u Tursku, dok su oni koji su ostali godinama živjeli u siromaštvu i strahu.

„Od imućnih porodica postali su sirotinja. Nije bilo mogućnosti ni za školovanje ni za napredak“, kaže Rizvanović.

Danas u Starčeviću živi tek dvadesetak domaćinstava. Nekadašnje veliko selo gotovo je opustjelo, a mladi odlaze u inostranstvo tražeći posao i sigurniju budućnost. Hazbija, koji dio života provodi u Sweden, kaže da ga uprkos svemu rodni kraj uvijek vraća sebi.

„Ovdje sam odrastao. Ovaj zrak, zelenilo, behar, voda… to čovjek ne može zaboraviti. Gdje god da odeš, vuče te nostalgija“, kaže on.

Iako o zločinu u Starčeviću decenijama gotovo niko nije govorio, potomci žrtava danas nastoje da sačuvaju sjećanje na nevino ubijene i da istina ostane zapisana za buduće generacije.