ČOVJEK KOJI JE NOVI PAZAR ZAVIO U CRNO: Đorđije Peruničić i mračna sjenka strijeljanja na Hadžetu

0
  • Čovjek koji je Novi Pazar zavio u crno ostao je u sjećanju brojnih porodica kao jedan od glavnih odgovornih za masovna hapšenja i strijeljanja na Hadžetu.

Za socijalističku Jugoslaviju bio je revolucionar, visoki državni funkcioner i zaslužni komunista. U kolektivnom sjećanju brojnih porodica iz Novog Pazara i drugih dijelova Sandžaka ime Đorđija Đorđa Peruničića, međutim, ostalo je povezano s jednim od najmračnijih poglavlja poslijeratne historije ovog kraja – masovnim hapšenjima i strijeljanjima na Hadžetu.

Novi Pazar je kraj Drugog svjetskog rata dočekao iscrpljen sukobima, strahom i velikim ljudskim gubicima. Ipak, prema zapisima, svjedočenjima i istraživanjima historičara Esada Rahića, stradanje stanovništva nije završeno ulaskom partizanskih jedinica u grad 28. novembra 1944. godine. Tokom posljednjih sedmica 1944. i naredne 1945. godine uslijedio je talas hapšenja i obračuna nove vlasti sa osobama označenim kao saradnici okupatora, politički protivnici ili „narodni neprijatelji“. Mnogi su, kako navodi Rahić, odvođeni bez transparentne istrage i pravičnog sudskog postupka, nakon čega im se gubio svaki trag.

Hadžet – mezarje pretvoreno u mjesto stradanja

Hadžet je nekada bio veliko novopazarsko mezarje, a nakon savezničkog bombardiranja Novog Pazara početkom novembra 1944. godine na tom prostoru ostali su veliki krateri od avionskih bombi. Prema svjedočenjima koja su se decenijama prenosila među novopazarskim porodicama, upravo su ti krateri kasnije korišteni kao masovne grobnice. Na Hadžet nisu odvođeni samo stanovnici Novog Pazara već i ljudi iz drugih dijelova Sandžaka.

Većina pogubljenja obavljana je daleko od očiju javnosti, uglavnom tokom noći. Jedno od rijetkih javnih strijeljanja izvršeno je 21. januara 1945. godine, kada su pogubljeni Aćif Hadžiahmetović i Ahmed Daca, koje je nova komunistička vlast označila kao saradnike okupatora i neprijatelje naroda. Grad je tih mjeseci, prema brojnim svjedočenjima, živio u atmosferi neizvjesnosti. Porodice nisu znale ko će sljedeći biti uhapšen, odveden na ispitivanje ili proglašen neprijateljem novog poretka. Tačan broj ljudi stradalih na Hadžetu nikada nije nedvosmisleno utvrđen i potvrđen potpunim arhivskim istraživanjem. U javnosti se pojavljuju različite procjene, dok Esad Rahić navodi da je, neposredno ili posredno, po Peruničićevim naredbama stradalo više od 1.500 ljudi.

Ko je bio Đorđije Peruničić?

Đorđije Đorđe Peruničić rođen je, prema biografskim podacima koje navodi Rahić, 1913. godine u Premćanima kod Pljevalja. Gimnaziju je završio u Pljevljima, a potom Pravni fakultet u Beogradu. Prije Drugog svjetskog rata radio je kao sudija i imao čin poručnika Vojske Kraljevine Jugoslavije. Još tokom studentskih dana bio je povezan s komunističkim pokretom, a nakon početka rata postao je jedan od organizatora ustanka u pljevaljskom srezu.

Komunističkoj partiji Jugoslavije pristupio je u augustu 1941. godine. Bio je zamjenik komandira Prve pljevaljske partizanske čete i učesnik Pljevaljske bitke 1. decembra 1941. godine. Kasnije je učestvovao u uspostavljanju nove partizanske vlasti. Tokom 1942. godine obavljao je funkciju sekretara Sreskog narodnooslobodilačkog odbora za Pljevlja i bio član tamošnjeg Sreskog komiteta Komunističke partije. Od septembra 1943. godine bio je prvi komandant mjesta u Pljevljima. Najsporniji dio njegove biografije počinje imenovanjem za zamjenika načelnika, a potom i načelnika Odjeljenja za zaštitu naroda – OZNA-e za Sandžak tokom 1944. i 1945. godine.

OZNA i poslijeratni obračuni

OZNA je osnovana 13. maja 1944. godine naredbom Josipa Broza Tita kao vojna kontraobavještajna i sigurnosna služba nove Jugoslavije. Njen zadatak bio je otkrivanje neprijateljskih struktura i zaštita novog poretka, ali je ostala upamćena i po političkim progonima, tajnim hapšenjima i likvidacijama bez redovnih sudskih postupaka. U Novom Pazaru se, prema Rahićevim navodima, prijeki sud nalazio na spratu zgrade tadašnjeg komunalnog preduzeća u Ulici 28. novembra, dok je sjedište OZNA-e bilo na početku Sudskog sokaka, iznad gradskog parka.

U tim prostorijama saslušavani su uhapšeni građani, a odluke o njihovoj sudbini donošene su bez javnosti i mogućnosti ozbiljne odbrane. Peruničića lokalna svjedočenja i dio sandžačke historiografije označavaju kao jednu od ključnih osoba tadašnjeg represivnog aparata. OZNA je u martu 1946. godine reorganizirana, nakon čega su nastale Uprava državne bezbjednosti – UDBA i vojna Kontraobavještajna služba – KOS.

Od tužioca do saveznog ministra

Peruničićeva politička i državna karijera nije zaustavljena događajima u Novom Pazaru. Nakon rata imenovan je za pomoćnika javnog tužioca, a potom i za zamjenika državnog tužioca Srbije. Od 1951. godine bio je predsjednik Sreskog odbora u Pljevljima, dok je od 1955. do 1963. obavljao funkciju predsjednika Općine Pljevlja. Kasnije je postao član Centralnog komiteta Saveza komunista Crne Gore, poslanik u crnogorskoj i Saveznoj skupštini, a obavljao je i funkciju saveznog ministra.

Penzionisan je 1969. godine, a umro je 6. aprila 1975. godine. U centru Pljevalja 20. novembra 1981. godine otkrivena mu je spomen-bista, dok je gradski trg ponio njegovo ime. Tako je Peruničić u jednom gradu slavljen kao revolucionar i istaknuti državni funkcioner, dok je u drugom ostao simbol straha, represije i porodičnih tragedija.

Dva grada, dvije potpuno različite uspomene

Pljevlja i dio crnogorske javnosti Peruničića pamte kroz njegovu partizansku i političku biografiju. Novi Pazar ga pamti prvenstveno kroz Hadžet i sudbine ljudi koji su nestali u prvim mjesecima nakon uspostavljanja nove vlasti. Zbog toga njegova biografija nije samo priča o jednom komunističkom funkcioneru. Ona otvara mnogo veće pitanje: zbog čega ni poslije više od osam decenija nisu potpuno otvoreni svi arhivi, utvrđen konačan broj žrtava i objavljena njihova imena?

Historija se ne može graditi isključivo na spomenicima pobjednicima, ali ni samo na usmenim predanjima. Novom Pazaru i porodicama stradalih potrebni su dokumenti, imena i institucionalno utvrđivanje istine. Dok se to ne dogodi, Hadžet će ostati otvorena rana Novog Pazara, a Đorđije Peruničić čovjek kojeg jedni slave kao revolucionara, dok ga drugi smatraju odgovornim za masovna strijeljanja i jednu od najvećih poslijeratnih tragedija u historiji Sandžaka.

Prema tekstu i historijskim navodima Esada Rahića.

Napomena: Formulaciju o više od 1.500 stradalih zadržao sam kao tvrdnju Esada Rahića, a ne kao konačno utvrđenu činjenicu. Dostupni stručni rad potvrđuje da je Peruničić bio načelnik OZNA-e za Sandžak, ali broj žrtava zahtijeva dodatnu arhivsku potvrdu. Stručni rad o represivnom sistemu OZNA-e

Težak udes kod Novog Pazara: Tri osobe povrijeđene, među učesnicima visoki funkcioner SDA

0
  • Težak udes kod Novog Pazara dogodio se večeras oko 18.30 časova. Povrijeđene su tri osobe, među učesnicima je, prema nezvaničnim informacijama, i visoki funkcioner SDA Sandžaka, dok su se na putu stvorile kilometarske kolone.

U naselju Požega, u prigradskom dijelu Novog Pazara, večeras oko 18.30 časova dogodila se saobraćajna nesreća u kojoj su, prema informacijama sa terena, povrijeđene tri osobe.mU sudaru su učestvovali Volkswagen Passat, u kojem se nalazila porodica, i Toyota. Passatom je upravljao K.A., dok su putnici K.M. i K.A. zadobili povrede.

Povrijeđen je i vozač Toyote A.H., koji je vozilom Hitne pomoći prevezen u zdravstvenu ustanovu radi daljeg zbrinjavanja. Prema nezvaničnim informacijama, među učesnicima nesreće bio je i visoki funkcioner SDA Sandžaka. Na mjestu događaja intervenisale su ekipe Hitne pomoći i policije. Kako nezvanično saznajemo, u udesu je učestvovala i Minela Kalender, narodna poslanica SDA Sandžaka u Narodnoj skupštini Republike Srbije. Na zvaničnoj stranici Skupštine navedeno je da je njen poslanički mandat potvrđen 26. septembra 2024. godine.

Nadležni organi još nisu zvanično potvrdili identitet svih učesnika, niti su saopštili okolnosti pod kojima je došlo do sudara. Policija je obavila uviđaj, nakon kojeg će biti poznato više detalja o uzroku nesreće i stepenu povreda.

TRAGEDIJA! Djevojčica (4) iz Bosne smrtno stradala od strujnog udara u kući bake i djeda

0
hitna-pomoc-
hitna-pomoc-
  • Tragedija u Italiji potresla je javnost nakon što je četvorogodišnja djevojčica porijeklom iz Bosne i Hercegovine smrtno stradala u kući svojih bake i djeda.

Četvorogodišnja djevojčica porijeklom iz Bosne i Hercegovine izgubila je život nakon strujnog udara u kući svojih bake i djeda u italijanskom mjestu Motta de’ Conti. Tužilaštvo je otvorilo istragu kako bi bile utvrđene sve okolnosti tragedije. Nesreća se dogodila u nedjelju, 19. jula, dok je djevojčica, prema dosad dostupnim informacijama, boravila u kući zajedno s braćom i sestrama.

Članovi porodice odmah su je odvezli u bolnicu u Casale Monferratu. Ljekari su pokušali da joj spase život, ali je djevojčica, uprkos njihovim naporima, preminula. Tužilaštvo u Vercelliju naložilo je istragu i obdukciju, koja je u međuvremenu obavljena. Istražioci provjeravaju električne instalacije u objektu, a među mogućim uzrocima nesreće spominju se neizolovani kablovi. Konačan uzrok smrti i eventualna odgovornost bit će poznati tek nakon završetka svih vještačenja.

Porodica se iz Bosne i Hercegovine prije približno tri mjeseca doselila u ovo malo poljoprivredno mjesto. Komšije navode da su novi stanovnici živjeli mirno i povučeno te da su za tragediju saznali nakon što su ispred kuće primijetili dolazak nadležnih službi. Prema navodima italijanskih medija, tijelo djevojčice trebalo bi biti prevezeno u Bosnu i Hercegovinu, gdje će biti obavljena sahrana.

Gradonačelnica Motta de’ Contija Emanuela Kirci izrazila je saučešće porodici u ime lokalne zajednice. Poručila je da je prerano ugašen jedan mladi život te da su stanovnici ovog mjesta ujedinjeni u solidarnosti s porodicom koja prolazi kroz neizmjernu bol. Istraga Tužilaštva u Vercelliju je u toku.

PRVA MEĐUNARODNA DŽIPIJADA NA PEŠTERI: Off-road spektakl zakazan za 15. avgust /VIDEO/

0
  • Prva međunarodna džipijada na Pešteri okupit će 15. avgusta ljubitelje terenskih vozila i adrenalina, uz takmičenja u soft i specijal klasi.

Pešterska visoravan bit će 15. avgusta 2026. godine domaćin Prve međunarodne džipijade, događaja koji će na jednom mjestu okupiti ljubitelje terenskih vozila, adrenalina i zahtjevnih off-road staza.Organizator manifestacije je Offroad klub „Jeep Pešter“, koji najavljuje snažne džipove, iskusne vozače i uzbudljiva nadmetanja na prepoznatljivom pešterskom terenu.

Takmičenje će biti organizovano u dvije kategorije – soft i specijal klasi. Dok će soft klasa biti prilagođena lakšim terenskim izazovima, specijal klasa donijet će ozbiljnije prepreke i veliku borbu na zahtjevnoj stazi.Pored sportskog i takmičarskog programa, organizatori najavljuju druženje, muziku i nezaboravnu atmosferu, zbog čega se očekuje dolazak brojnih učesnika i posjetilaca iz Sandžaka, regiona i inostranstva. Organizator događaja je Offroad klub „Jeep Pešter“, koji najavljuje takmičenje na zahtjevnoj stazi, druženje, muziku i bogat prateći program. Okupljanje učesnika predviđeno je u mjestu Leskova, od 7.00 do 9.00 sati, dok kotizacija za prijavu iznosi 70 eura. Takmičenje će biti održano u dvije kategorije:

  • Soft 1 – do 35

  • Soft 2 – 35+

Za osvajače prvog, drugog i trećeg mjesta u obje kategorije predviđene su novčane nagrade. Organizatori nisu naveli njihove pojedinačne iznose. Prema pravilima istaknutim u pozivu, svako prijavljeno vozilo mora imati vitlo i odgovarajuće off-road gume. Učesnicima se preporučuje da prije dolaska provjere sve tehničke i sigurnosne uslove kod organizatora.

Organizatori očekuju veliki broj učesnika i posjetilaca, a manifestacija bi mogla dodatno doprinijeti promociji prirodnih ljepota Pešteri i razvoju sportskog i avanturističkog turizma u ovom dijelu Sandžaka. Zainteresovani takmičari dodatne informacije i prijave mogu dobiti kod Mirze Pramenkovića na broj +381 62 810 1197 i Mevludina Fakića na broj +381 62 122 1266.

Prva međunarodna džipijada predstavlja priliku da Pešter još jednom pokaže svoje prirodne ljepote i potencijal za razvoj avanturističkog i sportskog turizma. „Pešter zove – vidimo se 15. avgusta“, poručili su organizatori, najavljujući pravi off-road spektakl na visoravni. Promo spot pogledajte ispod teksta.

VJEROVALI ILI NE – U SANDŽAKU PADA SNIJEG: Usred jula zabijelila se planina iznad Rožaja /VIDEO/

0

Vjerovali ili ne – u Sandžaku pada snijeg usred ljeta! Nesvakidašnji prizor zabilježen je danas na planini Štedim kod Rožaja, gdje su 24. jula zalepršale snježne pahulje.

Dok se u većem dijelu regiona bilježe visoke ljetne temperature, planina Štedim kod Rožaja danas je ponudila prizor koji se rijetko viđa u ovo doba godine – snijeg usred jula.Na videosnimku koji se proširio društvenim mrežama vidi se kako snježne pahulje padaju na ovom planinskom području, podsjećajući da priroda u visokim predjelima Sandžaka uvijek može iznenaditi.

Umjesto uobičajene ljetne slike zelenih pašnjaka i vedrog neba, posjetioci Štedima svjedočili su pravom zimskom prizoru. Snijeg je izazvao veliko interesovanje građana, a ispod objavljenog snimka ubrzo su se pojavili brojni šaljivi komentari.„Ko će čistiti snijeg po vrućini?“, napisao je jedan korisnik društvenih mreža, dok su drugi poručili da u Rožajama „ni dva mjeseca ljeto ne traje“.

Iako su nagle vremenske promjene u planinskim predjelima moguće i tokom ljeta, snježne pahulje krajem jula svakako predstavljaju nesvakidašnju pojavu. Štedim je još jednom pokazao svoju nepredvidivu prirodu – dok je u nižim krajevima pravo ljeto, na planini je makar nakratko zavladala zimska atmosfera. Snimak je nastao danas, 24. jula 2026. godine, a objavljen je na društvenim mrežama.

 

Video: Mashiba De Sažmi

POLICAJCI ZAUSTAVILI TRAGEDIJU U SANDŽAKU: Spriječeno samoubistvo 32-godišnje žene

0
  • Policajci zaustavili tragediju u Sandžaku – brzom intervencijom u Bijelom Polju spasili su 32-godišnju ženu i spriječili tragičan ishod.

Policijski službenici Odjeljenja sigurnosti Bijelo Polje brzom i prisebnom reakcijom spriječili su tragediju u naselju Nikoljac. Policija je dobila prijavu da se jednoj osobi u blizini rijeke Lim mora hitno pružiti pomoć, nakon čega je na mjesto događaja odmah upućena Interventna jedinica Stanice policije Bijelo Polje, zajedno s nadležnim starješinom.

Dolaskom na teren policijski službenici zatekli su 32-godišnju ženu u životno ugrožavajućoj situaciji. Pravovremenom intervencijom uspjeli su je dovesti na sigurno i spriječiti tragičan ishod.

Brza reakcija bjelopoljske policije pokazala je koliko su prisebnost, obučenost i odlučnost službenika važne u trenucima kada je ugrožen ljudski život. Zbog osjetljivosti slučaja i zaštite privatnosti žene, drugi detalji nisu objavljeni.

 

OVO VIŠE NIJE NEKULTURA, VEĆ DIJAGNOZA: Vozač kod „Panorame“ zauzeo gotovo cijelu traku

0
  • Ovo više nije nekultura, već opasna samovolja vozača koji je kod „Panorame“ blokirao gotovo cijelu traku na jednom od najprometnijih putnih pravaca u Novom Pazaru.

Fotografija vozila zaustavljenog uz kolovoz u blizini Tržnog centra „Panorama“ ponovo je otvorila pitanje saobraćajne kulture u Novom Pazaru. Automobil je ostavljen tako da zauzima gotovo cijelu saobraćajnu traku na jednoj od najprometnijih gradskih saobraćajnica.Riječ je o putu koji centar Novog Pazara povezuje s perifernim naseljima, ali istovremeno predstavlja i važan pravac kojim se odvija saobraćaj prema gradskoj obilaznici. Uprkos tome, neko je očigledno zaključio da svoje vozilo može ostaviti praktično nasred trake, ne razmišljajući o kolonama, opasnim mimoilaženjima i mogućim saobraćajnim nezgodama.

Ovakvo ponašanje više se teško može nazvati običnom nekulturom. Ono predstavlja svojevrsnu dijagnozu bahatosti – uvjerenje pojedinca da su ulice njegove, da javni prostor služi isključivo njegovim potrebama i da svi ostali učesnici u saobraćaju treba da se prilagode njegovoj samovolji. Posebno zabrinjava činjenica da se sve događa na mokrom kolovozu. Vozači koji nailaze prinuđeni su da obilaze zaustavljeno vozilo, prelaze u drugu traku i dodatno rizikuju sigurnost zbog nečije odluke da sebi skrati put ili izbjegne traženje propisnog parking-mjesta.

Nažalost, ovakav prizor nije usamljen slučaj. Prosječan bahati vozač u Novom Pazaru kao da razmišlja po jednostavnom principu: „Meni treba, ostali neka čekaju.“ Trotoari se pretvaraju u parkinge, raskrsnice u mjesta za „samo minut“, a saobraćajne trake u privatne parking-prostore. Međutim, tih „samo nekoliko minuta“ može napraviti zastoj, ugroziti pješake i dovesti do nesreće. Još je opasnije ukoliko blokiranu ulicu moraju koristiti vozila Hitne pomoći, vatrogasci ili policija.

Zato se s pravom postavlja pitanje: gdje su nadležne službe i zbog čega se ovakvo ponašanje ne kažnjava odmah? Bez redovne kontrole i dosljednog sankcionisanja, bahatost postaje pravilo, a pristojni i odgovorni učesnici u saobraćaju ispadaju naivni. Ulice Novog Pazara nisu privatno vlasništvo nijednog vozača. One pripadaju svim građanima, a slobodna saobraćajna traka nije stvar dobre volje – već osnovni uslov sigurnog odvijanja saobraćaja.

HODŽAMA KOVERTE, GOSTIMA GOZBA: Hako Duljević ukazao da dženaze na Pešteri sve više liče na svadbena veselja

0
  • Hodžama koverte, gostima gozba – privrednik, pisac i intelektualac Hako Duljević kritikovao je običaje koji ožalošćenim porodicama na Pešteri stvaraju dodatne obaveze i troškove.

Privrednik, pisac i intelektualac Hako Duljević ukazao je na zabrinjavajuću pojavu među dijelom Bošnjaka na Pešteri – da se od porodice koja je izgubila najmilijeg očekuje da organizuje ručkove, poslužuje goste i priprema novac za pojedine vjerske službenike.

Privrednik i pisac Hako Duljević otvorio je osjetljivo, ali važno pitanje koje se odnosi na način na koji se pojedini ljudi ponašaju prema porodicama u danima žalosti. U svojoj objavi na društvenim mrežama upozorio je da se nekadašnja solidarnost na Pešteri polako pretvara u dodatni finansijski i organizacioni teret za ožalošćene. Duljević podsjeća da je ranije bio običaj da rodbina, komšije i prijatelji priteknu u pomoć porodici koja je izgubila člana. Donosila se hrana, završavali neodložni poslovi i preuzimala briga o kući, zemlji i stoci, kako bi ožalošćeni osjetili da nisu sami.

Danas se, prema njegovim riječima, u pojedinim slučajevima događa suprotno. Porodica koja prolazi kroz najteže trenutke mora razmišljati o postavljanju šatora, pripremanju hrane, kupovini pića, dočekivanju velikog broja ljudi i drugim obavezama koje više podsjećaju na veliko slavlje nego na dostojanstven ispraćaj umrlog.

„Ispade kao da je ta porodica nekog svoga sretno oženila ili udala, a ne da je izgubila najmilijeg“, napisao je Duljević.

Posebno je kritikovao očekivanje da porodica mora svakoga lijepo ugostiti i počastiti, kao i praksu da pojedini vjerski službenici, uz čast izuzecima, očekuju kovertu. Takav odnos, smatra Duljević, potpuno izvrće smisao zajedništva, saosjećanja i pomoći ožalošćenima. On je opisao i razgovor s jednim čovjekom koji je, nakon smrti majke, ispred kuće postavio šator, pripremio voće i piće te zaklao june za ručak. Kada ga je upitao zbog čega sve to radi u trenucima vlastite tuge, čovjek mu je odgovorio da tako postupa kako mu „obraz ne bi otišao“.

Upravo u tom odgovoru nalazi se srž problema. Strah od toga „šta će narod kazati“ postao je snažniji od potrebe da se porodici omogući mir. Umjesto da zajednica preuzme dio njenog tereta, porodica se često osjeća obaveznom da udovolji očekivanjima okoline. Duljevićeva objava nije napad na vjeru, tradiciju niti običaje Pešteri. Naprotiv, ona predstavlja poziv da se sačuva ono najvrednije u bošnjačkoj tradiciji – solidarnost, skromnost, saosjećanje i briga o čovjeku u nevolji.

Dženaza bi morala ostati trenutak dostojanstvenog ispraćaja i podrške porodici, a ne prilika za gozbe, dokazivanje pred ljudima i stvaranje novih troškova. Ožalošćeni ne bi trebalo da poslužuju druge i razmišljaju o kovertama. Zadatak rodbine, komšija i prijatelja jeste da služe njima, olakšaju njihove obaveze i budu uz njih kada im je najteže. Pitanje koje je Hako Duljević otvorio zato prevazilazi jednu porodicu ili jedno mjesto. Ono se tiče čitave zajednice: jesmo li sačuvali smisao svojih običaja ili smo dozvolili da forma, pritisak okoline i strah od osude postanu važniji od čovjeka i njegove boli?

EMIR ZUMBEROVIC POLOŽIO SUDIJSKU ZAKLETVU: Izabran za sudiju Prekršajnog suda u Novom Pazaru

0
  • Emir Zumberovic položio sudijsku zakletvu u Narodnoj skupštini Srbije i izabran je za sudiju Prekršajnog suda u Novom Pazaru.

Među novoizabranim sudijama koje su položile zakletvu u Narodnoj skupštini Srbije su Emir Zumberovic, sudija Prekršajnog suda u Novom Pazaru, Marija Ravic iz Osnovnog suda u Novom Pazaru i Bojan Janjic iz Osnovnog suda u Sjenici.

Novoizabrane sudije položile su zakletvu u Narodnoj skupštini Srbije pred predsjednicom parlamenta Anom Brnabić i predsjednikom Vrhovnog suda Miroljubom Tomićem. Među sudijama koje su stupile na odgovornu pravosudnu funkciju posebno se izdvaja Emir Zumberovic, koji je izabran za sudiju Prekršajnog suda u Novom Pazaru. Sudijsku zakletvu položili su i Marija Ravic, novoizabrana sudija Osnovnog suda u Novom Pazaru, kao i Bojan Janjic, koji će sudijsku funkciju obavljati u Osnovnom sudu u Sjenici.

Predsjednik Vrhovnog suda Miroljub Tomić čestitao je novoizabranim sudijama, poručivši da očekuje da svoju funkciju obavljaju nepristrasno, nezavisno i u skladu sa Ustavom i zakonima Srbije. Tomić je naglasio da sudije moraju odlučivati isključivo prema svojoj savjesti, omogućiti pravično suđenje svakom građaninu i svojim radom doprinositi očuvanju ugleda sudijske funkcije.

Prema njegovim riječima, od novoizabranih nosilaca pravosudnih funkcija očekuje se značajan doprinos nastavku reforme pravosudnog sistema, stvaranju nezavisnog, modernog i efikasnog pravosuđa, kao i daljem unapređenju vladavine prava. Sudije koje su položile zakletvu izabrane su na sjednicama Visokog savjeta sudstva održanim tokom aprila i maja ove godine. Novoizabrane sudije pred prisutnima su izgovorile tekst zakletve:

„Zaklinjem se svojom čašću da ću svoju funkciju vršiti vjerno Ustavu i zakonu, po najboljem znanju i umijeću, i služiti samo istini i pravdi.“

Svečanom polaganju zakletve prisustvovala je i predsjednica Visokog savjeta sudstva Bojana Čogurić, kao i članice Savjeta Dijana Janković i Nataša Milenković.

 

 

„MJESEC DANA PRATILI OSUMNJIČENOG: Na Gazivodama pronađeno 1.500 metara ribarskih mreža“

0

MJESEC DANA PRATILI OSUMNJIČENOG: Ribočuvari su na jezeru Gazivode zaplijenili više od 1.500 metara mreža i opremu za koju se sumnja da je korištena u nelegalnom ribolovu.

  • Ribočuvari su, prema navodima udruženja „Ujmani“, osumnjičenu osobu pratili oko mjesec dana, nakon čega je slučaj prijavljen policiji i nadležnom tužilaštvu

Više od 1.500 metara ribarskih mreža, zajedno sa opremom za koju se sumnja da je korištena u nelegalnom ribolovu, zaplijenjeno je tokom akcije na jezeru Gazivode.

Iz Udruženja sportskih i rekreativnih ribolovaca „Ujmani“ iz Mitrovice saopćeno je da je akcija izvedena 19. jula u okviru redovne kontrole jezera i aktivnosti usmjerenih na sprečavanje lova ribe mrežama i drugim nedozvoljenim sredstvima.

Kako tvrde iz ovog udruženja, predsjednik organizacije i ribočuvarska služba približno mjesec dana pratili su osobu za koju su sumnjali da se bavi nedozvoljenim ribolovom.

Nakon prikupljenih saznanja, pronađeno je i oduzeto više od kilometar i po ribarskih mreža, kao i dodatna oprema koja je, prema navodima udruženja, služila za izlov ribe. Dio opreme oduzet je u prisustvu pripadnika Kosovske policije, uz provođenje zakonom propisanih procedura.

O cijelom slučaju obaviješteni su Federacija sportskih i rekreativnih ribolovaca Kosova, policija i nadležni tužilac. Zaplijenjene mreže i ostala oprema mogli bi biti korišteni kao materijalni dokazi ukoliko bude pokrenut sudski postupak. Iz udruženja „Ujmani“ pozvali su sportske i rekreativne ribolovce, ali i građane, da nadležnim službama prijave svaki slučaj nelegalnog ribolova.

Naglašavaju da je saradnja ribolovaca, ribočuvara i policije neophodna kako bi se zaštitio riblji fond jezera Gazivode i spriječila dalja upotreba zabranjenih sredstava za ribolov. Udruženje je na kraju zahvalilo Kosovskoj policiji na saradnji i podršci u kontroli jezera i borbi protiv nelegalnog izlova ribe.