Petak, 13 Marta, 2026

VIDEO HORORA kod Novog Pazara: Vozač Audija kritično, još dvoje teško povrijeđenih

0

Teška saobraćajna nesreća dogodila se večeras oko 21 čas na magistralnom putu Novi Pazar – Raška, u blizini tehničkog pregleda Lađar, kada je automobil Audi A3 nakon kontakta s drugim vozilom završio u direktnom sudaru sa kamionom koji je dolazio iz suprotnog pravca.

Prema informacijama sa terena, postoji osnovana sumnja da su se dva automobila kretala velikom brzinom i da je došlo do svojevrsnog trkanja, nakon čega je u jednom trenutku došlo do kontakta između vozila. Audi je tada izgubio kontrolu, prešao u suprotnu traku i silovito udario u kamion koji je nailazio iz pravca Raške.

Silina sudara bila je ogromna, što potvrđuju i prizori sa mjesta nesreće. Automobil je potpuno uništen, dok su dijelovi vozila i krhotine rasuti po kolovozu i pored puta.

U vozilu su se nalazile tri osobe. Prema informacijama iz zdravstvenih izvora, vozač je zadobio izuzetno teške povrede i nalazi se u kritičnom stanju.

Suvozač i osoba koja je sjedila na zadnjem sjedištu također su zadobili teške povrede, ali je prema prvim informacijama njihovo zdravstveno stanje stabilnije. Sve povrijeđene osobe vozilima Hitne pomoći prevezene su u Opštu bolnicu Novi Pazar, gdje im je ukazana hitna medicinska pomoć.

Na lice mjesta brzo su stigle ekipe policije, vatrogasaca i hitne pomoći, koje su intervenisale kako bi izvukle povrijeđene iz smrskanog vozila i obezbijedile mjesto nesreće. Zbog težine oštećenja na automobilu, vatrogasci su morali koristiti specijalnu opremu tokom intervencije.

Saobraćaj na ovoj dionici magistralnog puta bio je duže vrijeme otežan, dok su policijski službenici vršili uviđaj i uklanjanje ostataka vozila sa kolovoza.

Okolnosti koje su dovele do ove teške nesreće biće utvrđene nakon završetka policijske istrage. Vdeo snimak sa mjesta nesreće, koji prikazuje dramatične prizore intervencije hitnih službi pogledajte ispod teksta.

HOROR U NOVOM PAZARU: Audi A3 smrskan nakon sudara s kamionom

0

Teška saobraćajna nesreća dogodila se večeras oko 21 čas na magistralnom putu Novi Pazar – Raška, u blizini tehničkog pregleda Lađar, kada je automobil Audi A3 učestvovao u dramatičnom sudaru sa kamionom koji je dolazio iz suprotnog pravca.

Prema prvim informacijama sa mjesta događaja, postoji sumnja da je vozač Audija učestvovao u trci sa drugim vozilom, nakon čega je došlo do kontakta između automobila, a zatim i gubitka kontrole nad vozilom. U tom trenutku Audi je prešao putanju i snažno udario u kamion koji je dolazio u susret.

Silina udara bila je ogromna, što potvrđuju i fotografije sa mjesta nesreće. Automobil je potpuno uništen, a dijelovi vozila razbacani su po kolovozu i pored puta.

Na lice mjesta brzo su stigle ekipe policije, vatrogasaca i hitne pomoći, koje su intervenisale kako bi izvukle povrijeđene i obezbijedile mjesto nesreće. Zbog težine oštećenja na vozilu, vatrogasci su morali da koriste posebnu opremu tokom intervencije.

Povrijeđene osobe prevezene su vozilima Hitne pomoći u Opštu bolnicu Novi Pazar, gdje im se ukazuje medicinska pomoć. Saobraćaj na ovoj dionici magistralnog puta je usporen i otežan, dok je policija vršila uviđaj i uklanjanje ostataka vozila sa kolovoza. Tačan uzrok nesreće i sve okolnosti koje su dovele do sudara biće poznati nakon završetka policijskog uviđaja.

 

Novac od akcije za Mejlu Ugljanin Suljović ide za spas drugih života: Pogledajte kako je raspoređen!

0

Nakon završetka humanitarne akcije koja je vođena za liječenje preminule Mejle Ugljanin Suljović, organizatori su saopštili da će preostala sredstva biti usmjerena isključivo za pomoć drugim osobama kojima je hitno potrebno liječenje.

Prema informacijama objavljenim u video obraćanju, na računu akcije trenutno se nalazi 324.984 eura, a donosioci odluke naglasili su da taj novac ne može biti korišten ni za kakvu drugu svrhu osim za medicinsku pomoć – lijekove, operacije i troškove liječenja ljudi kojima je pomoć potrebna.

Istaknuto je da nema smisla da sredstva stoje na računu dok postoje brojni pacijenti kojima je pomoć hitno potrebna, te je donesena odluka da se dio novca odmah raspodijeli. Tako će 100.000 eura biti dodijeljeno Anelu Selmanoviću, za kojeg je trenutno u toku humanitarna akcija u Novom Pazaru.

Za liječenje Mihajla Cvetkovića izdvojeno je 7.000 eura, uz apel građanima da ga podrže slanjem poruke na broj 3030 1941. Pomoć će dobiti i nekoliko drugih osoba kojima je potrebno liječenje:

  • Muhamet Mustafa – 4.000 eura
  • Ognjen Jerković – 5.000 eura
  • Aldin Škrijelj – 5.000 eura
  • Kršić – 5.000 eura
  • Jajid Zeč – 5.000 eura

Nakon ove raspodjele, na računu humanitarne akcije ostaje još 193.984 eura, koji će također biti podijeljeni onima kojima je liječenje najpotrebnije.

Organizatori su naveli da još uvijek nemaju konačan obračun troškova liječenja Mejle Ugljanin Suljović. Kada bude poznat tačan iznos, javnost će biti blagovremeno obaviještena.

Naglašeno je i da će veći dio preostalih sredstava biti usmjeren kroz humanitarne akcije organizacije Uhud, u saradnji sa humanitarcem Seadom, koji će biti kontakt osoba za buduće akcije i pomoć oboljelima.

Ova odluka, kako su istakli organizatori, donijeta je iz želje da humanost i solidarnost koje su građani pokazali tokom akcije za Mejlu nastave spašavati živote i pomagati drugima kojima je pomoć najpotrebnija. Pogledajte video ispod teksta.

Kako je Elmaz Škrijelj od siromašnog dječaka postao majstor kojeg traži cijela Pešter

0

U selima na obroncima Pešterske visoravni mnoge životne priče nose u sebi tihe epohe rada, siromaštva i upornosti. Jedna takva priča dolazi iz sela Lipica kod Tutina, gdje je Elmaz Škrijelj proveo život ispisujući vlastitu biografiju teškim radom, ali i neobičnom snagom volje.

Kada govori o djetinjstvu, Škrijelj se vraća u vrijeme kada su se njive orale drvenim ralom i parom umornih volova. Metal je tada bio rijetkost, a gotovo sav alat bio je izrađen od drveta. Teško je danas zamisliti koliko je snage trebalo da se takvim oruđem obradi zemlja na vjetrovitim visoravnima Pešteri.

“Oralo se danima, a volovi su bili slabi. Vjetrovi su duvali, a mi smo ipak morali da završimo posao”, prisjeća se Škrijelj.

Nakon oranja dolazili su novi poslovi. Krompir se kopao ručno, livade su se kosile kosama, a žito se žnjelo bez ikakve mehanizacije. Djeca su od malih nogu učila raditi – pomagati majkama, sestrama i starijima, skupljati snopove i nositi ih na gumno. Zime su bile najteže. Kada bi snijeg zatrpao sela, često nije bilo ni hljeba. Tada bi se ponešto žita unijelo u kuću, sušilo pored peći, zatim nosilo u vodenicu da se samelje. Tek tada bi porodica imala brašno od kojeg se mogao ispeći komad hljeba.

“Bila je to muka koju je teško ispričati. Čitav roman bi se mogao napisati o tim godinama”, kaže Škrijelj.

Iako je život bio težak, Elmaz je još kao dječak pokazivao spretnost u radu s drvetom. Dok su drugi odmarali, on bi uz malu britvu tesao komade drveta i pravio razne predmete. Kasnije je napravio malu radionicu i počeo izrađivati vrata i prozore. Glas o njegovom umijeću brzo se proširio.

Ljudi su dolazili iz mnogih pešterskih sela – od Budjeva, Đerekara i Dolova do Ervenica i Naboja – tražeći da upravo Elmaz napravi stolariju za njihove kuće. Njegove ruke gradile su prozore, vrata i krovove, a često je radio čitave objekte od temelja do krova.

“Neću da mi naređuje neko ko ne zna posao. Ako su sudije i komandiri dolazili kod mene da im pravim vrata i prozore, onda valjda nešto znam”, govori sa dozom ponosa.

Kako su godine prolazile, posao je rastao. Škrijelj je kupio malu pilanu i počeo prerađivati drvo. Ubrzo je nabavljena i veća brenta, a kasnije su sinovi nastavili razvijati radionicu. Kupovane su nove mašine, presa za vrata, pa čak i posebna komora za farbanje stolarije – oprema koja je u to vrijeme bila rijetkost u tom kraju. Jedan od sinova otišao je u Njemačku, dok su drugi nastavili porodični zanat, pretvarajući malu radionicu u ozbiljan stolarski pogon.

Život Elmaza Škrijelja nije samo lična biografija jednog majstora iz Lipice. To je priča o generaciji ljudi iz Tutinа i Pešteri koja je odrasla u siromaštvu, ali je radom i upornošću izgradila svoje domove, porodice i zanate. Danas, kada se mnoge stvari čine lakšim nego ikada, priče poput njegove podsjećaju koliko su snage i strpljenja imali ljudi koji su stvarali temelje života u Sandžaku.

U tišini svoje radionice u Lipici, među mirisom drveta i zvukom mašina, Elmaz Škrijelj i dalje nosi uspomene na vrijeme kada se zemlja orala drvenim ralom, a komad hljeba bio najveće bogatstvo. Pogledajte tv prilog ispod teksta.

Heroji ne nose uniforme: Priča o medicinskoj sestri Eldini Dini Kardović

0

U svijetu u kojem se riječ „heroj“ često izgovara olako, ponekad zaboravljamo da pravi heroji rijetko stoje pod reflektorima. Oni ne govore glasno o svojim djelima, ne očekuju priznanja i ne traže aplauze. Njihova snaga ogleda se u tišini svakodnevnih gestova, u strpljenju i u spremnosti da pomognu i onda kada drugi odustanu.

U Rožajama, među hodnicima Doma zdravlja i dugim redovima pacijenata koji svakodnevno traže pomoć, jedno ime se izgovara s posebnim poštovanjem – Eldina Dina Kardović, medicinska sestra koja je za mnoge građane mnogo više od zdravstvenog radnika.

Za starije ljude koji žive sami, za majke koje brinu o bolesnim roditeljima, za porodice čija su djeca daleko u dijaspori – Dina je često prva osoba kojoj se obrate kada zdravlje postane teret koji je teško nositi. Nije neobično da njen telefon zazvoni i nakon radnog vremena. Ljudi znaju da će s druge strane linije dobiti savjet, riječ ohrabrenja ili barem smjernicu kome da se obrate. Ponekad je dovoljan samo njen smireni glas da nervoza i strah ustupe mjesto nadi.

U zdravstvenom sistemu koji se godinama bori sa nedostatkom kadra i sve većim pritiskom pacijenata, empatija postaje najvrjednija osobina. A upravo je empatija ono što Dinu Kardović izdvaja među kolegama.

Dok ljudi nervozno čekaju pregled, iscrpljeni brigom i neizvjesnošću, ona ne podiže ton i ne objašnjava komplikovane sistemske probleme. Umjesto toga, obraća im se jednostavno, ljudski – po imenu. Uputi šalu, nasmije se i podsjeti ih da u bolničkim hodnicima još uvijek ima mjesta za toplinu. Za mnoge pacijente taj mali trenutak pažnje znači mnogo više nego što bi se moglo pomisliti. U Rožajama se često može čuti rečenica:

„Nazovi Dinu, ona će znati šta treba uraditi.“

Ta rečenica govori više od bilo kakvog priznanja ili nagrade. Jer iza nje stoje godine rada, neprospavanih noći, stotina savjeta i bezbrojnih situacija u kojima je ljudima bila oslonac kada im je najviše trebalo.

Rožajski Dom zdravlja oslanja se na mali broj ljekara i medicinskih radnika, dok kroz njegove ambulante prolaze generacije ljudi – očevi koji su gradili ovu zemlju, majke koje su podizale velike porodice, djedovi i nane koji danas traže samo malo pažnje i razumijevanja.

U takvom sistemu svaka osoba koja unese humanost postaje neprocjenjiva. Naravno, kao i u svakoj profesiji, postoje oni koji posao obavljaju samo kao obavezu. Ali postoje i ljudi koji u svoj rad unesu srce. Oni koji pacijenta ne vide kao broj u kartonu, nego kao čovjeka.

Dina Kardović pripada upravo toj drugoj vrsti. Jedan stari Rožajac jednom je rekao da mala sredina svakoga na kraju postavi na mjesto koje je zaslužio. Ako je to istina, onda je Dina svoje mjesto već davno pronašla – među ljudima koji su povjerenje zajednice stekli dobrotom, strpljenjem i nesebičnim radom.

Možda će jednog dana istorija ovog grada pisati o velikim događajima, političarima ili uspješnim projektima. Ali u sjećanju ljudi uvijek ostaju i oni tihi junaci koji su pomagali bez pompe.

Heroji koji nisu tražili zahvalnost. Heroji koji su samo radili svoj posao – i pritom liječili mnogo više od bolesti. U Rožajama, jedno od tih imena nesumnjivo je Eldina Dina Kardović.

Inspirativni članak na osnovu pisanja Munevere Sutović

Ponos Novog Pazara: Aldin Ćatović među svjetskom atletskom elitom u Torunju

0
Aldin Catovic

Mladi atletičar iz Novog Pazara Aldin Ćatović nastavlja da ispisuje jednu od najljepših sportskih priča iz Sandžaka. Talentovani srednjeprugaš dobio je priliku da predstavlja Srbiju na Svjetskom dvoranskom prvenstvu u atletici, koje će biti održano od 20. do 22. marta u poljskom gradu Torunju, gdje će se u disciplini na 1.500 metara suočiti sa najboljim atletičarima planete.

Iako je još uvijek junior, Ćatović je uspio izboriti mjesto među svjetskom elitom zahvaljujući sjajnom rezultatu koji je ostvario prošlog mjeseca u Beogradu. Tada je na Balkanskom prvenstvu u dvorani osvojio srebrnu medalju sa vremenom 3:43,01, što je ujedno i državni rekord Srbije za uzrast do 20 godina.

Na osnovu tog impresivnog rezultata, Svjetska atletika uputila je specijalnu pozivnicu mladom Novopazarcu da nastupi na velikoj planetarnoj smotri.

„Iskreno, iznenađen sam. Na tom takmičenju nastupaju osvajači olimpijskih medalja i najbolji atletičari svijeta. Znao sam da ću jednog dana trčati protiv njih kao senior, ali nisam očekivao da će se to dogoditi već sada, dok sam još junior“, kazao je Ćatović.

On ističe da će mu biti velika čast da se nađe među svjetskom elitom i da će pokušati ostvariti što bolji rezultat u konkurenciji vrhunskih srednjeprugaša.

Veliki uspjeh mladog atletičara potvrđuje i njegov trener Rifat Ziljkić, koji naglašava da je poziv za Svjetsko prvenstvo stigao nakon što je sezona u dvorani već bila završena.

„Prijatno me je iznenadila informacija selektora Edina Zukovića da je Aldin dobio pozivnicu na osnovu kvote. To je ogromno priznanje za njega, ali i za naš rad. Nije mala stvar da jedan junior trči elitnu disciplinu na svjetskom prvenstvu zajedno sa najboljim atletičarima planete“, rekao je Ziljkić.

Učešće Aldina Ćatovića na Svjetskom dvoranskom prvenstvu predstavlja još jednu potvrdu da Novi Pazar i Sandžak imaju sportiste koji mogu konkurisati na najvišem svjetskom nivou. Mladi atletičar će u Torunju imati priliku da stekne dragocjeno iskustvo, ali i da pokaže da budućnost srednjeprugaškog trčanja u regionu tek dolazi.

„Sandžak nema cijenu, ni za sva blaga dunjaluka“: Ismet Fetahović iz Baćice /VIDEO/

0

Na prostranstvima Pešterske visoravni, gdje zime znaju biti duge i oštre, a priroda surova ali veličanstvena, u selu Baćica kod Tutina živi Ismet Fetahović, penzioner koji je čitav život proveo na ovom području Sandžaka. Danas živi mirno sa suprugom i unukom, dok su mu djeca, poput mnogih iz ovog kraja, otišla trbuhom za kruhom u inostranstvo. Ipak, kako kaže, bez zavičaja se ne može.

„Sandžak nema cijenu, pa ni za sva blaga ovoga dunjaluka“, kaže Fetahović dok govori o mjestu u kojem je proveo život.

Prisjećajući se prošlih vremena, Ismet kaže da je selo nekada imalo oko sedamdeset kuća, dok ih danas ima mnogo više. Međutim, iako su kuće nikle i selo se proširilo, mnoge su prazne jer su ljudi otišli u dijasporu.

„Kad sam ja bio mlađi, selo je bilo puno života. Danas ima preko 130 kuća, možda i više, ali mnogi ne žive ovdje. Većina je otišla u Njemačku“, priča Fetahović.

Ipak, dodaje da zavičaj nikada ne prestaje da zove one koji su otišli.

„Dolaze oni za Novu godinu, dolaze i preko ljeta. Dođu da obiđu kuće, da odmore i provedu vrijeme u selu. Ne mogu oni bez svog zavičaja. Nema bez zavičaja ništa.“

Govoreći o životu nekada i danas, Fetahović ističe da su ljudi ranije bili mnogo bliži jedni drugima nego što su danas.

„Nekad su se komšije obilazile, sjedilo se zajedno, igralo i razgovaralo. Bilo je veselja i druženja. Danas toga ima mnogo manje.“

Posebno ga brine način života mlađih generacija.

„Imam četrnaestoro unučadi. Kad se skupe kod mene, samo gledaju u telefone. Niko ni sa kim da progovori. Ovi telefoni su mnogo toga promijenili, pogotovo kod omladine“, kaže on.

Sa posebnom emocijom prisjeća se stare porodične kuće u kojoj je odrastao. Bila je napravljena od brvana i pokrivena slamom, a u sredini kuće nalazilo se ognjište oko kojeg se okupljala cijela porodica.

„Tu bi majka kuhala meso na ognjištu, a mi bismo se skupili oko sofre. Nas je bilo jedanaestoro djece. Jelo se iz jednog čanka, svi zajedno“, govori Fetahović.

Danas su, kaže, običaji drugačiji.

„Sad svako hoće svoj tanjir i svoju kašiku. Nekad smo svi jeli zajedno.“

U dugim zimskim večerima selo je nekada bilo puno života. Ljudi su se okupljali, igrali stare igre, razgovarali i pjevali.

„Znala se soba napuniti do vrata. Igrali smo razne igre, a poslije se pjevalo. Pjevalo se i na šiptarskom, jer su stariji tako govorili“, prisjeća se Fetahović.

U mnogim porodicama tog kraja nekada su se miješali jezici i običaji.

„Moj otac je govorio šiptarski, majka bošnjački. Ona bi njemu odgovarala bošnjački, ali smo se svi razumjeli“, kaže on.

Iako je danas penzioner, Ismet kaže da ne može sjediti skrštenih ruku. Navikao je na rad i aktivnost, pa i dalje provodi vrijeme radeći oko kuće i imanja.

„Ne mogu ja da sjedim u kući. Izađem malo u polje, nešto da radim. Tako mi brže prolazi vrijeme“, govori Fetahović, dodajući da svake godine pripremaju drva za zimu, kao što se to oduvijek radilo na Pešteri.

Za njega je život na selu možda skroman, ali je ispunjen onim što smatra najvažnijim – uspomenama, porodicom i ljubavlju prema rodnom kraju. Pogledajte video ispod teksta.

„Može čovjek živjeti gdje hoće, ali zavičaj je zavičaj. Sandžak nema cijenu.“

Ljekar Suad Rožajac jedan od glavnih optuženih zbog smrti djevojčice

0
sud presuda pravda

U Kantonalnom sudu u Sarajevu održano je ročište u jednom od najpotresnijih sudskih procesa u Bosni i Hercegovini – suđenju ljekarima Suadu Rožajcu, Nini Jovanović i Jasmini Halimić, optuženim u slučaju smrti dvoipogodišnje djevojčice Džene Gadžun.

Nakon što je na prethodnom ročištu završen dokazni postupak, Tužilaštvo Kantona Sarajevo iznijelo je završne riječi, tvrdeći da su tokom suđenja jasno dokazani propusti koji su, prema njihovim navodima, doveli do tragične smrti djevojčice. Tužiteljica Maja Pašić istakla je da izvedeni dokazi, svjedočenja roditelja, medicinskih radnika, policijskih službenika i sudskih vještaka potvrđuju navode optužnice.

Prema nalazima obdukcije i vještačenja, smrt djevojčice nastupila je usljed teškog oštećenja vitalnih centara u mozgu, a utvrđeni su i brojni medicinski nalazi koji ukazuju na krvarenja i otok moždanih ovojnica, kao i promjene na plućima i drugim organima. Tužilaštvo tvrdi da su ključni propusti nastali tokom izvođenja anestezije. Kako je navedeno, anesteziolog Suad Rožajac nije na vrijeme prepoznao znakove pogoršanja stanja pacijentice, niti je obezbijedio adekvatan monitoring tokom operacije.

Prema optužbi, tokom zahvata nisu postavljene elektrode za praćenje vitalnih funkcija niti su vršena mjerenja parcijalnog pritiska kiseonika, što je ključno za praćenje ventilacije i zasićenosti hemoglobina kisikom. Tužilaštvo tvrdi da je zbog toga došlo do hipoksije – nedostatka kiseonika u organizmu – koja je dovela do fatalnog oštećenja mozga.

Djevojčica je, kako je istaknuto, nakon operacije primljena na Pedijatrijsku kliniku u stanju kome, gdje je preminula šest dana kasnije. Tokom suđenja izneseni su i brojni navodi o nepravilnostima u samoj ordinaciji u kojoj je zahvat obavljen. Tužilaštvo tvrdi da su korišteni medicinski uređaji koji nisu bili verifikovani niti usklađeni sa propisima.

Na to je ukazao i tadašnji direktor laboratorije Verlab Almir Badnjević, koji je naveo da u bazi podataka ne postoje zapisi da su uređaji iz te ordinacije ikada bili zvanično verifikovani. Dodatnu zabrinutost izazvao je podatak da je operaciji prisustvovala medicinska sestra koja je već bila u penziji i nije imala dozvolu za rad.

Tužilaštvo je također istaklo da ordinacija nije imala dozvolu za izvođenje zahvata u općoj anesteziji, već samo za zahvate u lokalnoj anesteziji. Uprkos tome, operacija je obavljena u općoj anesteziji, što je prema njihovim navodima predstavljalo ozbiljno kršenje propisa.

Posebno je naglašeno i da drugooptužena Nina Jovanović u trenutku operacije nije imala licencu za rad u Kantonu Sarajevo, već samo u Zeničko-dobojskom kantonu. Tužilaštvo tvrdi i da roditelji djevojčice nisu bili adekvatno informisani o prirodi zahvata, niti im je detaljno objašnjeno šta znači saglasnost koju su potpisali prije operacije.

U sudnici je pročitana i poruka koju je majka djevojčice Amila Gadžun poslala doktorici nakon operacije, tražeći da joj se kaže istina o tome šta se dogodilo tokom zahvata. Prema iskazima medicinskih radnika koji su kasnije pregledali djevojčicu, kod nje je utvrđeno stanje takozvane “moždane tišine”, što znači da moždane funkcije više nisu bile aktivne.

Tužilaštvo je na kraju zatražilo da sud optužene proglasi krivima, uz izricanje zabrane obavljanja medicinske djelatnosti za Ninu Jovanović i Jasminu Halimić.

„Ovaj predmet bio je izuzetno težak i emotivan. Svi mi smo nastavili sa svojim životima nakon izlaska iz sudnice, ali porodica Gadžun to nije mogla. Adekvatan ishod ovog postupka mora poslati jasnu poruku da nijedno dijete više ne smije biti operisano u ordinaciji bez dozvole, bez ispravne opreme i bez potpunog informisanja roditelja“, poručila je tužiteljica Pašić.

Presuda u ovom slučaju očekuje se nakon završnih riječi odbrane, a slučaj smrti male Džene Gadžun i dalje izaziva snažne reakcije javnosti širom Bosne i Hercegovine.

Uz odobrenje Irana brod pod zastavom Turske prošao kroz Hormuz

0

Turski ministar prometa i infrastrukture Abdulkadir Uraloglu potvrdio je da je jedan brod pod turskom zastavom uspio proći kroz Hormuški moreuz uprkos trenutnoj blokadi i povećanim sigurnosnim rizicima u tom strateški važnom pomorskom prolazu. Govoreći za medije, Uraloglu je objasnio da je prolazak omogućen nakon što su iranske vlasti izdale posebnu dozvolu jer brod koristi iransku luku.

“Imali smo ukupno 15 brodova u tom području. Jedan od njih je dobio dozvolu za prolazak jer koristi iransku luku. Zbog situacije smo proglasili najviši nivo sigurnosti i u stalnom smo kontaktu sa svim brodovima u turskom vlasništvu, kao i sa našim Glavnim centrom za traganje i spašavanje”, izjavio je Uraloglu.

Prema njegovim riječima, situacija u Hormuškom moreuzu i dalje je veoma osjetljiva, jer je riječ o jednoj od najvažnijih svjetskih pomorskih ruta za transport energenata i robe. Ministar je naveo da se u tom području trenutno nalazi veliki broj brodova različitih država.

“Još uvijek imamo 14 brodova u turskom vlasništvu koji čekaju u tom području. Kada se sagleda šira slika, u Hormuškom moreuzu trenutno se nalazi oko 800 brodova različitih klasa”, rekao je on.

Posebnu zabrinutost izaziva činjenica da su u tom području zaglavljeni i putnički kruzeri.

“Šest kruzera sa putnicima također čeka na prolazak. Nastavljamo komunikaciju s iranskom stranom kako bismo osigurali sigurnost naših brodova. Za sada naši brodovi koji čekaju nemaju nikakvih problema”, naglasio je ministar.

Uraloglu je dodao da je zbog eskalacije sigurnosne situacije Turska ranije donijela odluku o smanjenju broja letova prema Bliskom istoku.

“Još prije početka sukoba smanjili smo letove prema Iranu, a letovi za Irak, Jordan, Liban i Siriju su u potpunosti obustavljeni. Tokom ovog perioda koristili smo alternativne aerodrome poput Rijada, Džede, Medine i Muskata. Nakon napada dronom na aerodrom u Nahčivanu, dva azerbejdžanska aviona sletjela su u Igdir, odakle su kasnije sigurno upućena nazad u Nahčivan”, pojasnio je ministar.

Hormuški moreuz važi za jednu od najvažnijih energetskih arterija svijeta, kroz koju prolazi značajan dio globalnog izvoza nafte i plina, zbog čega svaka blokada ovog prolaza izaziva veliku zabrinutost na međunarodnim tržištima.

Veliki požar kod sela Starčeviće iznad Gazivoda: Vatra prijeti kućama

0
  • Veliki šumski požar izbio je u rejonu sela Starčeviće preko puta Pazarske plaže na Gazivodskom jezeru. Vatra se širi prema kućama, a jak vjetar otežava gašenje. Vatrogasne ekipe su na terenu.

Veliki šumski požar zahvatio je danas područje iznad Gazivodskog jezera, u rejonu sela Starčeviće i okolnih naselja koja se nalaze preko puta Pazarske plaže, duž obale na teritoriji Kosova. Gust dim nadvio se nad brdima iznad jezera, a vatra se širi šumskim pojasom i sve više približava kućama koje se nalaze uz obalu.

Prema informacijama sa terena, požar je izbio u šumovitom području iznad sela, a jak vjetar dodatno raspiruje vatru i otežava gašenje. Zbog nepristupačnog terena vatrogascima je teško da dođu do pojedinih dijelova požarišta.

Na terenu su angažovane vatrogasne ekipe sa kosovske strane, koje su dobile dozvolu da preko administrativnog prelaza Brnjak pređu most i upute se prema području zahvaćenom vatrom. Prema dostupnim informacijama, oni trenutno gase požar na dijelu teritorije koji se nalazi pod kosovskom nadležnošću.

Stanovnici sela uz obalu Gazivodskog jezera sa zabrinutošću prate razvoj situacije, jer se plamen sve više približava kućama i vikendicama. Dim se može vidjeti i sa druge strane jezera, uključujući područje oko Pazarske plaže.

Za sada nema potvrde da li su vatrogasne jedinice iz Novog Pazara i drugih gradova Srbije uključene u gašenje požara na ovom području. Mještani navode da dodatni problem predstavlja blizina administrativne linije, jer se vozila sa policijskim tablicama ne mogu lako približiti tom području bez posebnih procedura.

Ukoliko se vjetar nastavi pojačavati, postoji opasnost da se požar proširi na veće šumske površine i ugrozi stambene objekte u okolnim selima. Nadležne službe prate razvoj situacije na terenu, dok mještani apeluju na hitnu reakciju i dodatne vatrogasne ekipe kako bi se spriječila veća šteta.