Subota, 18 Aprila, 2026

Memić traži hitnu istragu na Rogozni: “Utvrditi istinu o vodi ili odgovornost za širenje panike”

0

Nakon zabrinjavajućih navoda koji su izneseni na protestu u Novom Pazaru o mogućoj neispravnosti vode i zdravstvenim problemima stanovništva na području Rogozne, ministar turizma i omladine Husein Memić oglasio se putem društvenih mreža, pozivajući na hitno i transparentno utvrđivanje svih činjenica.

U svojoj Facebook objavi, Memić je naglasio da su građani i aktivisti iznijeli ozbiljne tvrdnje – da voda nije za piće, kao i da se kod pojedinih mještana pojavljuju kožna oboljenja, uključujući lišajeve. Kako je naveo, na samom protestu predstavljeni su i uzorci vode, što dodatno povećava potrebu za hitnom reakcijom nadležnih institucija.

“Javno pozivam Zavod za javno zdravlje, kao i sve nadležne institucije, da najhitnije ispitaju sve navode, da se jasno utvrdi kvalitet uzoraka vode i da se činjenično, na osnovu stručnih i mjerljivih podataka, utvrdi stanje na terenu”, poručio je Memić.

On je posebno insistirao na tome da svi nalazi moraju biti stručno obrađeni, dokumentovani i dostupni javnosti, bez prostora za proizvoljna tumačenja. Prema njegovim riječima, javnost ima pravo da zna istinu, ali isključivo na osnovu zvaničnih i pouzdanih analiza. Ministar je također pozvao na detaljnu provjeru aktivnosti kompanije “Zlatna reka”, s obzirom na sumnje koje su se pojavile u javnosti da bi određene radnje mogle imati negativan uticaj na zdravlje ljudi.

“Pozivam da se ispitaju sve aktivnosti ‘Zlatne reke’, posebno imajući u vidu navode koji mogu ukazivati na moguće ugrožavanje zdravlja ljudi, što predstavlja ozbiljno krivično djelo”, naveo je Memić.

U nastavku obraćanja, ministar je istakao da očekuje uključivanje nadležnog tužilaštva, ali i aktivnu ulogu lokalne samouprave u Novom Pazaru, kako bi se sve okolnosti temeljno ispitale.

“Ukoliko se navodi potvrde, riječ je o teškom krivičnom djelu ugrožavanja zdravlja ljudi koje zahtijeva hitnu reakciju. U suprotnom, mora se utvrditi odgovornost za širenje neprovjerenih informacija koje uznemiravaju javnost”, upozorio je.

Na kraju, Memić je naglasio da je odgovornost prema građanima ključna i da se sve informacije moraju plasirati pažljivo i isključivo na osnovu zvaničnih nalaza. Ova izjava dolazi u trenutku pojačanih tenzija u javnosti, dok građani Rogozne i šireg područja očekuju konkretne odgovore i jasne rezultate analiza koji će potvrditi ili demantovati zabrinjavajuće tvrdnje iznesene na protestu.

Njemačka: Rožajca Muamera žena ostavila s djetetom – nakon osam dana udala se za Turčina

0

Sudbina Muamera iz Rožaje potresla je javnost nakon što je njegova životna priča izašla na vidjelo – priča o nadi, odlasku u inostranstvo i iznenadnom preokretu koji ga je ostavio samog s djetetom u nepoznatoj zemlji.

Nakon godina teškog života kao podstanar u rodnom gradu, Muamer je, poput mnogih iz regiona, odlučio okušati sreću u inostranstvu. Prema savjetu prijatelja, uputio se u Njemačka, gdje je planirao zatražiti azil i započeti novi život sa suprugom i djetetom.

Porodica je stigla u Braunschweig, grad u blizini Hannover. Međutim, ono što je trebalo biti novi početak, pretvorilo se u dramatičan i bolan rasplet.

Prema dostupnim informacijama, svega osam dana nakon dolaska i smještaja u azilantski kamp, Muamerova supruga ga je napustila. U jednoj prodavnici upoznala je muškarca turskog porijekla, s kojim je ubrzo započela novi život, ostavljajući iza sebe muža i dijete.

Muamer je tako ostao sam u kampu, suočen s teškom realnošću – bez podrške, bez mogućnosti da radi i obezbijedi osnovne uslove za život, jer nema kome povjeriti brigu o djetetu. Njegova situacija dodatno je otežana boravkom u azilantskom sistemu, gdje su mogućnosti zapošljavanja ograničene, a svakodnevica neizvjesna.

U potrazi za izlazom iz ove teške situacije, Muamer se obratio ljudima dobre volje, nadajući se da će pronaći podršku u zajednici. Kako navodi, svaka pomoć – bilo savjet, podrška ili konkretna asistencija – za njega i njegovo dijete znači mnogo.

Azilantski kamp u kojem se trenutno nalazi smješten je na adresi Boeselagerstraße 4 u Braunschweigu. Njegova priča još jednom podsjeća na teške sudbine ljudi koji u potrazi za boljim životom napuštaju svoje domove, ali i na nepredvidive izazove koji ih mogu zadesiti daleko od kuće. Ostaje pitanje – hoće li Muamer u tuđini pronaći ruku spasa i šansu za novi početak?

“Ako je bio loš, zašto su mu ostavila djecu?” – Ovo je Admira koja je ostavila djecu i muža

0

Slučaj iz Živinica, u kojem je otac Adnan Sinanović ostao sam sa tri maloljetne djevojčice nakon što ih je, prema navodima iz medija, napustila majka, izazvao je burne reakcije i otvorio niz pitanja koja se ne mogu ignorisati. Prema dostupnim informacijama, majka je porodični dom napustila upravo na dan rođendana jedne od kćerki, a ubrzo potom zasnovala novi brak. Ova činjenica dodatno je uzburkala javnost, jer su tri djevojčice ostale bez majčinske brige – što je za mnoge građane neprihvatljivo i teško shvatljivo.

Dodatnu pažnju izaziva i podatak koji se širi društvenim mrežama – da je svega dvije sedmice prije odlaska, Admira na svom Facebook profilu objavljivala zajedničke fotografije sa Adnanom i djecom, na kojima porodica djeluje skladno i bez naznaka ozbiljnih problema. Upravo taj detalj dodatno produbljuje sumnje i nedoumice u javnosti.

U brojnim komentarima koji su preplavili društvene mreže, građani postavljaju jedno ključno pitanje: ako je otac, kako se tvrdi, bio “loš čovjek”, zbog čega su mu povjerena tri maloljetna djeteta na cjelodnevnu brigu?

Ovakva kontradikcija, kako navode mnogi, baca dodatnu sumnju na cijeli slučaj i otvara dilemu o stvarnom stanju u porodici. Dio javnosti ide i korak dalje, povlačeći paralelu sa majkama u najtežim životnim uslovima, koje, uprkos ratu, siromaštvu i opasnostima, ne napuštaju svoju djecu.

“Majke ne ostavljaju svoju djecu bez brige i hrane ni jedan jedini dan”, jedan je od najčešćih komentara koji se može pročitati, uz poruku da djeca ne smiju biti žrtve odluka odraslih.

Stručnjaci upozoravaju da, ukoliko se navodi potvrde, napuštanje djece predstavlja ozbiljno kršenje zakona i zahtijeva hitnu reakciju nadležnih institucija. Istovremeno, postavlja se pitanje da li su centri za socijalni rad i druge nadležne službe na vrijeme reagovale i da li su učinile sve kako bi zaštitile maloljetnike.

Ovaj slučaj ponovo otvara širu društvenu temu – sve češće izbjegavanje roditeljskih obaveza i slabosti sistema koji bi morao djelovati preventivno, a ne tek kada posljedice postanu javne.

Slučaj iz Živinica nije samo porodična drama – on je ogledalo društva i sistema. Jer, kako poručuje javnost, nijedno dijete ne smije ostati bez brige, zaštite i sigurnosti.

“Fabrika pod vedrim nebom”: Mladi poljoprivrednik iz Brodareva pokazuje da selo ima budućnost

0

U vremenu kada sve više mladih ljudi napušta ruralne krajeve u potrazi za sigurnijim poslom i stabilnijim prihodima, iz Polimlja stiže priča koja vraća vjeru u drugačiji izbor – ostanak i uspjeh na vlastitom imanju. Ljubisav Gojaković iz Brodareva, nakon završenog školovanja u Beogradu, donio je odluku koja se danas sve rjeđe viđa – da se vrati na dedovinu i razvija sopstvenu poljoprivrednu proizvodnju.

Na više od dva hektara pod plastenicima, ovaj mladi proizvođač danas vodi pravu “fabriku pod vedrim nebom”, gdje se svakodnevno proizvode hiljade sadnica različitih povrtarskih kultura. Njegovi proizvodi nalaze put do kupaca na pijacama u Brodarevu i Priboju, ali i širom prijepoljskog kraja.

„Sve zavisi od temperature, naročito noćne. Ako su noći hladne, a dani topli, biljka doživi šok i sporije napreduje. Kada se temperature ujednače, onda bukvalno ‘eksplodira’ i krene da raste“, objašnjava Gojaković.

U plastenicima je ovih dana pun intenzitet rada. Na hiljade sadnica paradajza, krastavca, paprike, tikvica, dinja i lubenica spremno je za tržište. Samo u jednom plasteniku nalazi se i do 6.000 biljaka, što jasno pokazuje obim proizvodnje. Iako tržište sve više traži hibridne sorte, Ljubisav ne odustaje ni od tradicionalnih, domaćih vrsta. Dio sjemena nabavlja iz poljoprivrednih apoteka, ali značajan dio i sam proizvodi, pažljivo birajući najbolje plodove za narednu sezonu.

„Imamo somborku, ajvarku, ‘slonovo uvo’ i druge sorte koje ljudi traže. Trudimo se da sačuvamo ono što je naše, ali i da pratimo tržište“, kaže ovaj mladi poljoprivrednik.

Osim rasada, Gojaković širi proizvodnju i na druge kulture. Ove godine zasadio je oko 2.000 sadnica ranog kupusa, a planira dodatno proširenje. U njegovoj proizvodnji nalaze se i krompir, tikve, tikvice i bundeve. Ipak, kao i većina poljoprivrednika, suočava se sa ozbiljnim izazovima – prije svega nedostatkom vode tokom ljetnih mjeseci. Sušni periodi, koji su sve učestaliji, zahtijevaju dodatna ulaganja i snalažljivost.

„Ako ne bude vode, planiram da pumpama dovodim vodu iz rijeke Lim. Moramo se snalaziti, nema drugog izbora“, ističe on.

Uprkos svemu, Ljubisav ne krije zadovoljstvo svojim izborom. Iako priznaje da se od poljoprivrede ne može lako obogatiti, naglašava da ovaj posao donosi ono što mnogima nedostaje – slobodu.

„Ovo je moj posao, moja plata. Nisam bogat, ali sam svoj gazda. Ne moram nikome da odgovaram – radim na svom imanju i to je najveća vrijednost“, kaže Gojaković.

Njegova priča dolazi kao snažan podsjetnik da selo nije nužno simbol odlaska, već može biti i mjesto povratka, rada i dostojanstvenog života. U vremenu kada mnogi odlaze, primjeri poput Ljubisavovog pokazuju da se uz trud, znanje i upornost može uspjeti i ostati tamo gdje su korijeni najdublji.

“Kad kažeš Sandžaklija – svi se okrenu!” Lekić otkriva tešku istinu iz Sarajeva /VIDEO/

0

U Bosni i Hercegovini danas živi značajan broj građana koji vode porijeklo iz Sandžaka, a njihova uloga u društvu, kao i pitanje identiteta, i dalje izazivaju pažnju javnosti. O toj temi govorio je Ekrem Lekić, predsjednik Udruženja građana porijeklom iz Sandžaka u BiH, ističući da je riječ o zajednici koja je duboko ukorijenjena u bosanskohercegovačko društvo.

Prema njegovim riječima, iako zvanični podaci još nisu objavljeni, procjene govore da u Bosni i Hercegovini živi oko 200.000 ljudi porijeklom iz Sandžaka. Najveći broj njih nastanjen je u Sarajevu, gdje, kako navodi, živi i više od 100.000 Sandžaklija, dok značajna zajednica postoji i u Travniku.

„To su građani Bosne i Hercegovine, ovo je naša zemlja, ali mi volimo Sandžak i taj identitet nosimo sa sobom“, ističe Lekić.

Udruženje na čijem je čelu okuplja oko 30.000 aktivnih članova i organizovano je po teritorijalnom principu – kroz posebna zavičajna udruženja Pljevljaka, Sjeničaka, Pazaraca, Tutinaca, Beranaca i Bjelopoljaca, dok krovna organizacija objedinjuje sve ove grupe . ekić naglašava da pripadnost Sandžaku u Bosni i Hercegovini nosi određenu specifičnu težinu – ponekad pozitivnu, ali i negativnu. Kako kaže, sama riječ „Sandžaklija“ u Sarajevu često izaziva reakcije i prepoznatljivost, ali i određene stereotipe.

„Ako ste pošteni, vrijedni i obrazovani, ništa vas ne može spriječiti da uspijete. Međutim, nije isto kada kažete Krajišnik, Hercegovac ili Sandžaklija – ova posljednja riječ često nosi dodatnu pažnju“, objašnjava on.

Ipak, smatra da se negativne predrasude postepeno smanjuju, posebno kod mlađih generacija koje sve manje osjećaju teret stereotipa. Govoreći o historijskoj ulozi Sandžaklija, Lekić podsjeća na njihov doprinos u odbrani Bosne i Hercegovine tokom agresije devedesetih godina. Posebno ističe formiranje prve sandžačke brigade u Sarajevu, čiji je i sam bio osnivač.

„Iz jednog malog mjesta od 80 kuća, čak 41 momak je poginuo u Sarajevu. To su ogromne žrtve o kojima se nedovoljno govori“, naglašava Lekić, podsjećajući na lične gubitke u vlastitoj porodici.

Jedna od vidljivih razlika koja Sandžaklije izdvaja u urbanim sredinama, kako navodi, jeste i specifičan govor i dijalekat. Prisjeća se da je tokom školovanja u Sarajevu prilagodio svoj govor kako bi se uklopio, ali da danas svjesno njeguje jezičku posebnost kao dio identiteta. Sandžaklije u BiH, prema njegovim riječima, uglavnom su došle iz ekonomskih razloga, ali i zbog političkih okolnosti, posebno tokom sredine 20. vijeka. Historijski gledano, Sandžak je bio prostor iz kojeg su migracije bile česte – prema Turskoj, ali i prema Bosni i Hercegovini.

„Sarajevo mi je uvijek bilo bliže nego Beograd. Bosna je moja država, ovdje živim, radim i doprinosim društvu. Nismo mi nikakvi došljaci – ovo je i naša zemlja“, poručuje Lekić.

Na kraju, osvrnuo se i na emocionalnu povezanost između Bosne i Sandžaka, ocjenjujući da je ona nejednaka.

„Sandžak mnogo više osjeća Bosnu kao svoju nego što Bosna osjeća Sandžak. To se vidi u svemu – od sporta do svakodnevnog života“, zaključuje Lekić.

Ova priča još jednom otvara pitanje identiteta, pripadnosti i međusobnog razumijevanja, ali i podsjeća na značaj zajednice koja, iako često između dva prostora, svoj doprinos daje tamo gdje živi – u Bosni i Hercegovini. Pogledajte cijeli prilog ispod teksta.

TURSKA PODIGLA OPTUŽNICU PROTIV NETANYAHUA: Traži se i do 4.596 godina zatvora zbog zločina nad civilima

0

Tursko tužilaštvo u Istanbulu podiglo je optužnicu protiv izraelskog premijera Benjamin Netanyahu i više njegovih saradnika, tereteći ih za najteža krivična djela, uključujući genocid, zločine protiv čovječnosti i nasilje nad civilima. Kako prenose međunarodni mediji, optužnica se odnosi na incident iz 2025. godine, kada su izraelske snage presrele humanitarnu flotilu koja je pokušavala da dopremi pomoć u Pojas Gaze. Turske vlasti tvrde da su tokom te operacije počinjena ozbiljna kršenja međunarodnog prava.

U optužnici se navodi da tužilaštvo traži izuzetno stroge kazne – čak do 4.596 godina zatvora po optuženom. Ipak, pravni stručnjaci pojašnjavaju da se radi o zbiru kazni za veliki broj pojedinačnih krivičnih djela, što je česta praksa u ovakvim slučajevima, te da takve kazne imaju uglavnom simbolički karakter.

Važno je naglasiti da se ne radi o presudi, već o početku pravnog postupka. Također, ostaje otvoreno pitanje nadležnosti i mogućnosti sprovođenja eventualnih kazni, s obzirom na to da se proces vodi u Turskoj, dok su optuženi izvan njenog pravosudnog domašaja.

Ovaj potez dodatno je produbio već napete odnose između Ankare i Tel Aviva, koji su posljednjih godina obilježeni političkim i diplomatskim tenzijama, naročito u kontekstu dešavanja u Gazi. Međunarodna zajednica za sada pažljivo prati razvoj situacije, dok pravni eksperti ističu da bi ovaj slučaj mogao imati šire implikacije na primjenu međunarodnog prava i odgovornost državnih lidera za vojne operacije.

AUSTRIJA: Emina S. primala socijalnu pomoć dok se bavila prostitucijom – osuđena jer nije prijavila prihod

0

Državljanka Bosne i Hercegovine Emina S. osuđena je pred Regionalnim sudom u Tirolu zbog prevare, nakon što je utvrđeno da je primala socijalnu pomoć za nezaposlene dok se istovremeno bavila prostitucijom i ostvarivala neprijavljene prihode. Prema navodima austrijskih medija, optužena je duže vrijeme bila evidentirana kao nezaposlena, na osnovu čega je primala novčanu pomoć države. Istragom je, međutim, utvrđeno da je paralelno zarađivala kroz prostituciju, pri čemu te prihode nije prijavljivala nadležnim institucijama.

Slučaj je otkriven nakon policijske akcije, kada je istražitelj u civilu uspio prikupiti ključne dokaze o njenim aktivnostima. Iako tačan iznos ukupne zarade nije precizno utvrđen, sud je zaključio da je riječ o sistematskoj prevari koja je trajala više od godinu dana.

Tokom suđenja, njen advokat je pokušao relativizirati visinu prihoda, navodeći da se u takvim poslovima ne vode precizne evidencije, ali sud to nije prihvatio kao olakšavajuću okolnost. Neposredno prije početka procesa, optužena je vratila dio novca – oko 8.000 eura Zavodu za zapošljavanje i dodatnih 2.000 eura Fondu zdravstvenog osiguranja, čime je djelimično nadoknadila štetu koja je procijenjena na oko 16.000 eura.

Posebnu pažnju tokom postupka izazvao je i njen brak sa 28-godišnjim Austrijancem porijeklom iz BiH. Tužilaštvo je sumnjalo da je riječ o fiktivnom braku sklopljenom radi boravišne dozvole, naročito nakon što je optužena jednom klijentu spomenula „brak iz koristi“. Ipak, ona je na sudu tvrdila da je to izjavila kako bi zaštitila svoj privatni život, te da je brak bio zasnovan na stvarnim emocijama. Sud je na kraju nije proglasio krivom po toj tački optužbe. Zbog utvrđene prevare, Emina S. osuđena je na 14 mjeseci zatvora, uz dodatnih šest mjeseci iz ranije presude, što ukupno iznosi 20 mjeseci zatvorske kazne.

Skandal na svadbi: Ošamario snahu, brata udario pesnicom u glavu

0

Bijeljina – Umjesto slavlja i radosti, jedno porodično veselje u Bijeljini pretvorilo se u incident koji je završio pred sudom. Osnovni sud u Bijeljini potvrdio je optužnicu protiv A.A., kojeg nadležni terete za nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici.

Prema navodima Okružno javno tužilaštvo u Bijeljini, incident se dogodio 10. juna 2023. godine oko 21 sat, u dvorištu porodične kuće u Bijeljina, gdje je organizovano svadbeno veselje. Svadbu je, kako se navodi u optužnici, organizovala R.A. za svoju unuku A.E., ali je slavlje prekinuto nakon što je optuženi fizički nasrnuo na članove porodice.

Prvo je, prema optužnici, otvorenom šakom udario snahu Z.M. u predjelu glave, usljed čega je ona pala na tlo. Tom prilikom zadobila je lakše tjelesne povrede, uključujući ogrebotine na potkoljenici i koljenu.

Incident tu nije završen. Nakon prepirke, A.A. je fizički napao i svog brata D.B., kojeg je zatvorenom šakom udario u glavu. Od siline udarca, brat je pao, a zadobio je lakše povrede – razderno-nagnječnu ranu na usni i krvni podliv u predjelu glave. Cijeli slučaj kvalifikovan je kao nasilje u porodici, a dalji postupak protiv optuženog vodiće se pred nadležnim sudom.

Za nastavak liječenja malog Ahmeda Pulića u Turskoj potrebno 17.000 eura: Porodica moli dobre ljude za pomoć

0
  • Mali Ahmed Pulić vodi veliku i tihu životnu borbu, a za nastavak njegovog liječenja matičnim ćelijama u Turskoj potrebno je prikupiti 17.000 eura, što njegova porodica trenutno nije u mogućnosti sama obezbijediti.

U vremenu kada svakodnevne vijesti često prolaze bez dubljeg traga, priča malog Ahmeda podsjeća na ono najvažnije – humanost, solidarnost i snagu zajedništva. Ahmed je dječak koji svakodnevno vodi svoju tihu, ali izuzetno hrabru borbu sa autizmom. Iza njegovog pogleda krije se svijet koji pokušava razumjeti, svijet u kojem su i najmanji koraci – veliki uspjesi. Svaki njegov napredak rezultat je ogromnog truda, neizmjerne ljubavi porodice i neprekidne nade da će jednog dana moći lakše komunicirati i pronaći svoje mjesto među vršnjacima.

Međutim, taj put nije jednostavan. Terapije koje Ahmedu daju šansu za napredak zahtijevaju kontinuitet, ali i značajna finansijska sredstva. Prema dostupnim informacijama, za nastavak liječenja matičnim ćelijama u Turskoj potrebno je čak 17.000 eura – iznos koji njegova porodica, nažalost, više nije u mogućnosti sama obezbijediti.

Zbog toga je pokrenut apel svim dobrim ljudima da se uključe i pomognu Ahmedu. Svaka donacija, bez obzira na iznos, za ovog dječaka znači novu priliku – priliku da napravi još jedan korak naprijed, da nauči izgovoriti riječ više, da izrazi emociju i da se približi životu kakav zaslužuje svako dijete. Prema priloženoj medicinskoj profakturi, liječenje je planirano u okviru Medicana International Hospitals, Ataşehir, a riječ je o tretmanu za djecu iz spektra autizma. Ahmed, rođen 12. maja 2017. godine, već je prošao dio terapijskog procesa, a nastavak liječenja predstavlja novu nadu za njegov dalji napredak.

Njegova porodica ističe da je svaki korak naprijed za Ahmeda rezultat velike borbe, odricanja i nade da će jednog dana lakše komunicirati, izražavati emocije i živjeti sretnije i ispunjenije djetinjstvo. Zbog visokih troškova liječenja, porodice Pulić i Mahmutović uputile su apel svim humanim ljudima da, u skladu sa svojim mogućnostima, pomognu Ahmedu da nastavi liječenje i dobije šansu za zdravije i sretnije djetinjstvo. Svi koji žele pomoći, uplatu mogu izvršiti na sljedeći račun:

Dinarski račun majke:
155520018197990653
Edina Mahmutović
Halk Bank

IBAN: RS35155523168090613096
SWIFT: CABARS22

Za dodatne informacije, porodica je ostavila i kontakt telefone:

Majka: 062/146-5743
Otac: 069/204-2059

Porodica je uz apel poručila i jednostavnu, ali snažnu poruku:
“Hvala od srca svima koji pomognu.”

Mali Ahmed sada ne treba mnogo riječi — treba ljude velikog srca. Nekome je to mala uplata, a Ahmedu može značiti nastavak borbe, novu terapiju i novu šansu. Ako želite pomoći možete to na ovom linku-

POMOĆ AHMEDU PULIĆU!

Porodica Ahmeda ne traži mnogo – samo šansu. Šansu da njihovo dijete nastavi liječenje i dobije mogućnost za sretnije i dostojanstvenije djetinjstvo. U svijetu punom izazova, upravo ovakve priče podsjećaju da i dalje možemo biti jedni drugima oslonac. Ahmedova borba je velika, ali uz pomoć dobrih ljudi – nije beznadežna.

Novi Pazar napada Evropu: Lalatović pred OFK – “Pun stadion i idemo na pobjedu!”

0
lalatovic nenad

Uoči utakmice 31. kola Superliga Srbije, u kojoj se sastaju FK Novi Pazar i OFK Beograd, održana je konferencija za medije na Gradskom stadionu u Novom Pazaru. Duel koji otvara plej-of fazu igra se sutra od 17 časova, a očekuje se velika podrška sa tribina.

Novi Pazar u završnicu prvenstva ulazi sa odlične pete pozicije, što je već sada ocenjeno kao uspeh. Ipak, ambicije kluba tu ne staju – cilj je jasan: borba za plasman u evropska takmičenja. Šef stručnog štaba, Nenad Lalatović, istakao je da njegov tim ima za čim da žali nakon meča protiv Partizana, ali i da veruje u novu šansu već protiv OFK Beograda.

„Odigrali smo fenomenalnu utakmicu protiv Partizana i nismo zaslužili poraz. Nedostajala nam je publika, naš 12. igrač. Siguran sam da bi ishod bio drugačiji da su navijači bili uz nas“, poručio je Lalatović.

On je posebno naglasio značaj podrške sa tribina u predstojećem susretu:

„Pozivam sve navijače da dođu u što većem broju. Ovo je meč od ogromnog značaja. Iako ćemo igrati oslabljeni bez nekoliko standardnih igrača, verujem u tim i zajedništvo koje imamo.“

Trener Pazara nije krio zadovoljstvo plasmanom u plej-of, naglašavajući da je klub ostvario jedan od ključnih ciljeva.

„Mi smo u mirnoj luci, izborili smo plej-of i sada se borimo za Evropu. Grad, klub i naši navijači to zaslužuju. Ako budemo pravi, imamo šansu da ostvarimo istorijski rezultat“, rekao je on.

Govoreći o protivniku, Lalatović je upozorio na kvalitet ekipe sa Karaburme.

„OFK Beograd ima mlad, ali veoma kvalitetan tim, sa igračima koji mogu jednim potezom da reše utakmicu. Moramo biti maksimalno fokusirani, strpljivi i disciplinovani“, istakao je trener.

Poseban emotivni ton konferenciji dao je Lalatović, koji je govorio o vezi sa klubom i gradom.

„Ovu ljubav koju sam dobio u Novom Pazaru nikada ranije nisam doživeo. Dokle god budem ovde, daću više od 100 odsto sebe. Moj san je da sa Pazarom izborim Evropu“, poručio je.

Na kraju, uputio je i apel navijačima da podrže tim, ali i da vode računa o ponašanju na tribinama kako bi klub izbegao eventualne kazne.

„Budite naš vetar u leđa, ali i pametni. Potrebni ste nam do kraja sezone“, zaključio je Lalatović.

Pred Novim Pazarom je sedam odlučujućih utakmica koje će definisati sezonu. Prva prepreka je OFK Beograd – i prilika da se napravi ključni korak ka evropskom snu.