Utorak, 14 Aprila, 2026
Subscribe
Pošalji vijest

PREVARA STOLJEĆA: Mehmed R_ iz Srbije “pecao” penzionere pričom o nesreći – uzeli im više od 600.000 eura!

By
Redakcija Sandžak Danas
-
0

FELDKIRH – Pokrajinski sud u Feldkirch izrekao je kaznu zatvora od četiri godine 22-godišnjem državljaninu Srbije Mehmedu R., koji je kao član organizovane međunarodne grupe učestvovao u sofisticiranim telefonskim prevarama usmjerenim na starije osobe širom Austrije.

Prema presudi, riječ je o dobro uhodanoj kriminalnoj mreži koja je koristila psihološki pritisak i lažne identitete kako bi od penzionera izvukla ogromne sume novca. Ukupna šteta, uključujući pokušaje prevare, procjenjuje se na više od 600.000 eura. Presuda još uvijek nije pravosnažna.

Istraga je pokazala da su članovi grupe koristili posebno osmišljene scenarije. Žrtvama su se javljali telefonom, predstavljajući se kao policajci, tužioci ili čak članovi porodice. Najčešće su tvrdili da je njihov sin ili kćerka izazvao/la tešku saobraćajnu nesreću sa smrtnim ishodom i da je potrebno hitno uplatiti kauciju kako bi izbjegli zatvor. Mehmed R. imao je ulogu tzv. “preuzimača” – osobe koja dolazi na adresu žrtve i preuzima novac ili dragocjenosti. Iako nije govorio njemački jezik, bio je ključna karika u lancu prevare.

U jednom od zabilježenih slučajeva, na meti bande našla se 73-godišnja žena iz Graza. Prevaranti su je danima uvjeravali da joj je imovina ugrožena i da mora hitno podići novac iz banke kako bi ga “predala policiji na čuvanje”. Kako bi djelovali uvjerljivije, uključili su čak i lažnog “policijskog psihologa”. Pod stalnim pritiskom, žena je skoro podigla veliku, šestocifrenu sumu, ali je banka odbila isplatu iz sigurnosnih razloga.

U tom trenutku posumnjala je u cijelu priču i obratila se porodici, nakon čega je slučaj prijavljen policiji. Organi reda su potom organizovali zamku i uhapsili osobu koja je došla da preuzme novac – državljanina Bosne i Hercegovine, također člana iste kriminalne grupe.

Osim scenarija s lažnim nesrećama, prevaranti su koristili i jednostavniji pristup. Starijim osobama slali su poruke ili ih pozivali, predstavljajući se kao njihova djeca uz objašnjenje da su izgubili telefon i koriste novi broj. Nakon što bi stekli povjerenje, tražili bi hitne novčane uplate – često pod izgovorom nepredviđenih troškova ili problema.

Austrijske vlasti ponovo upozoravaju da su starije osobe najčešće žrtve ovakvih prevara. Kriminalne grupe ciljano biraju emocionalno osjetljive situacije i koriste strah kako bi natjerale žrtve na brze i nepromišljene odluke. Građanima se savjetuje da u ovakvim situacijama nikada ne donose odluke pod pritiskom, da provjere informacije kod porodice i da se odmah obrate policiji. Slučaj iz Feldkircha još jednom pokazuje koliko su moderne prevare postale sofisticirane i opasne. Iza naizgled jednostavnog telefonskog poziva krije se razrađen sistem manipulacije i kriminala koji pogađa najranjivije slojeve društva.

VIDEO SKANDAL: Predsjednik kluba jurio muslimanske igrače sa svinjetinom i vikao „Jedite!“

By
Redakcija Sandžak Danas
-
0

Nogometni teren u Španiji postao je poprište nesvakidašnjeg, ali i krajnje uznemirujućeg incidenta koji je izazvao burne reakcije javnosti. U centru pažnje našao se predsjednik četvrtoligaša CD Colonia Moscardó, Xavi Puvis, čije je ponašanje mnoge ostavilo bez riječi. Prema dostupnim informacijama, sve je počelo kao, navodno, marketinški trik za promociju suhomesnatih proizvoda od iberijske svinje – jedne od najpoznatijih delicija u Španiji. Međutim, situacija je ubrzo izmakla kontroli.

Jurio igrače i vikao: „Jedite svinjetinu!“

Na snimku koji se proširio društvenim mrežama vidi se kako Puvis trči po terenu držeći svinjetinu u ruci, dok istovremeno juri igrače muslimanske vjeroispovijesti i viče: „Jedite!“

Ovaj čin izazvao je posebno ogorčenje jer je dobro poznato da je konzumacija svinjskog mesa u islamu strogo zabranjena. U Kuran svinjetina se jasno označava kao nečista i zabranjena za vjernike. Nakon što je snimak izazvao lavinu kritika, Puvis se oglasio tvrdeći da nije imao lošu namjeru.

„Htjeli smo se samo zabaviti, ali neki su ljudi iskoristili ovo za napad na klub. Nisam namjeravao uvrijediti nijednu religiju ili osobu“, rekao je, pokušavajući umanjiti težinu incidenta.

Ipak, takvo objašnjenje nije naišlo na razumijevanje javnosti. Mnogi smatraju da se radi o ozbiljnom nepoštovanju vjerskih uvjerenja i granici koja ne smije biti pređena, posebno u profesionalnom sportu gdje su različitosti sastavni dio svlačionice.

Da li je riječ o nespretnoj šali ili ozbiljnom incidentu – procijeniće nadležni organi i javnost, ali jedno je sigurno: granica između humora i uvrede nikada nije bila tanja. Pogledajte video ispod teksta.

Tutin izgubio velikog čovjeka: Profesor Remzo Kočan preselio na ahiret

By
Redakcija Sandžak Danas
-
0
  • TUTIN U SUZAMA: Preselio profesor Ramzija – Remzo Kočan, čovjek koji je odgajao generacije i ostavio neizbrisiv trag

Tutin se oprašta od jednog od svojih najpoštovanijih sugrađana. Dana 13. aprila 2026. godine, u 72. godini života, na ahiret je preselio Kočan (Saita) prof. Ramzija – Remzo, čovjek koji je svojim radom, znanjem i ljudskošću obilježio živote brojnih generacija.

Prema riječima njegovih najbližih i nekadašnjih učenika, profesor Remzo nije bio običan prosvjetni radnik. Bio je učitelj života. Generacije koje su prošle kroz njegove učionice danas svjedoče da ih nije učio samo lekcijama iz knjiga, već i onim najvažnijim – kako biti čovjek.

Njegov životni put bio je neraskidivo vezan za Tutin – grad koji ga je oblikovao, ali kojem je on dao mnogo više. Upravo tu, među svojim narodom, ostavio je neizbrisiv trag kroz generacije mladih koje je izveo na pravi put. Danas su to uspješni ljudi, roditelji, radnici i čestiti članovi društva – živi dokaz njegovog hajrata.

„Po rođenju i odrastanju svako ima svoju sudbinu. Allah nas je počastio da ta sudbina bude upravo naš profesor Remzo“, riječi su koje se danas prenose među Tutincima, u tišini i suzama.

Njegov osmijeh, blag pogled i toplina koju je nosio u sebi ostaju duboko urezani u sjećanjima svih koji su ga poznavali. Bio je čovjek koji je znao saslušati, razumjeti i pomoći – često tiho, bez velike buke, ali iskreno i od srca.

Dženaza-namaz će se obaviti u utorak, 14. aprila 2026. godine, nakon podne-namaza kod Centralne džamije, dok će ukop biti na mezarju Kleče.Od njega se opraštaju: supruga Zineta – Nina, sin Emil, kćerka Edina, snaha Sajma, sestra Ramiza, unuci.  Pore porodice, prijatelji, učenici i brojni građani oprostit će se od čovjeka koji je obilježio jedno vrijeme i ostavio dubok trag u srcima mnogih. Danas, dok Tutin tuguje, ostaje poruka koja odzvanja među ljudima:

„Inna lillahi ve inna ilejhi radži’un – svi smo Allahovi i Njemu se vraćamo.“

Neka mu Uzvišeni Allah podari džennet, oprosti grijehe i nagradi ga za svako dobro koje je učinio.

 

TRAGEDIJA: Porodični pas usmrtio djevojku (19), policija uhapsila vlasnika

By
Redakcija Sandžak Danas
-
0

Velika tragedija potresla je javnost u Engleskoj nakon što je devetnaestogodišnja Jamie-Lea Biscoe izgubila život u napadu psa na privatnom imanju u okrugu Essex. Prema informacijama koje je objavila policija, djevojka je pronađena s teškim povredama u večernjim satima, oko 22:45, u mjestu Leaden Roding. Na lice mjesta odmah su stigle hitne službe, ali uprkos njihovim naporima, mlada djevojka je preminula na mjestu događaja.

Istraga je ubrzo otkrila da je riječ o porodičnom ljubimcu, što je dodatno šokiralo javnost. Kako navode nadležni, vjeruje se da je pas križanac lovačke pasmine, a životinja je odmah oduzeta i podvrgnuta testiranju kako bi se precizno utvrdila njena vrsta i okolnosti koje su dovele do napada.

„Možemo potvrditi da je 19-godišnja djevojka preminula od povreda za koje se vjeruje da su posljedica napada psa“, saopćio je portparol policije, naglašavajući da je istraga i dalje u toku.

U okviru policijske akcije uhapšen je 37-godišnji muškarac iz Dunmowa, koji se sumnjiči da je držao opasnog psa bez adekvatnog nadzora. Tereti se da je upravo takvo postupanje dovelo do smrtonosnog ishoda.

Uspješno realizovana akcija na Pešteri: Kilometri očišćeni – ali poruka građana jasna

By
Redakcija Sandžak Danas
-
0

Nakon što je najavljena velika ekološka inicijativa „Za čistu Pešter“, prvi rezultati već su vidljivi na terenu – i to na način koji je malo ko očekivao. Duž putnih pravaca na Pešterskoj visoravni danas se mogu vidjeti uredno poredane kese pune smeća, kao dokaz da je akcija čišćenja zaista dala konkretne rezultate.

Organizatori i volonteri su tokom vikenda uspjeli da očiste značajne dionice puteva, posebno na pravcima prema Tutinu i Sjenici. Ono što posebno privlači pažnju jeste način na koji je otpad prikupljen – u plavim vrećama koje su ostavljene uz ivicu puta kako bi ih nadležne službe mogle preuzeti i odvesti.

Koordinator akcije, Eldin Pepić, ranije je najavio da će se rad odvijati vikendom tokom cijelog aprila, a prvi rezultati pokazuju da je odziv bio snažan i organizacija efikasna. I dok su fotografije očišćenih dionica izazvale pozitivne reakcije, komentari građana na društvenim mrežama otkrivaju dublji problem – svijest o očuvanju prirode. Jedan od komentara koji je privukao pažnju ističe:

„Treba prvenstveno da se promijeni mozak ljudi… slaba fajda od čišćenja ako se opet baca smeće.“

Drugi građani naglašavaju da bez kažnjavanja neće biti trajnih rezultata:

„Naše ljude može u red da dovede samo kazna po džepu.“

Ipak, bilo je i riječi podrške:

„Svaka čast svima koji učestvuju u akcijama čišćenja – to je naše ogledalo.“

Posebno zabrinjava komentar da su ranije očišćene lokacije vrlo brzo ponovo bile zatrpane otpadom, što ukazuje na potrebu za dugoročnim rješenjima, a ne samo povremenim akcijama.

Ova akcija još jednom je pokazala da problem otpada na Pešteri nije samo komunalni, već i društveni. Dok jedni čiste, drugi – nažalost – nastavljaju da zagađuju.

Zato organizatori, ali i građani, sve glasnije poručuju da je potrebno:

jačati ekološku svijest
uključiti lokalne institucije i zajednicu
uvesti strože kazne za zagađivače
kontinuirano raditi na edukaciji
Pešter između ponosa i opomene

Slika uredno poredanih kesa uz put istovremeno je i simbol uspjeha i opomena. Uspjeh – jer pokazuje snagu zajedništva i volonterizma. Opomena – jer podsjeća koliko brzo priroda može biti ponovo uništena ako se navike ne promijene. Akcija „Za čistu Pešter“ se nastavlja i narednih vikenda, a ostaje da se vidi hoće li ovaj put trud volontera donijeti dugotrajnije rezultate.

Asmir i Elma Hamzić primili četvero djece: Dirljiva priča o hraniteljstvu i ljubavi

By
Redakcija Sandžak Danas
-
0

U vremenu kada se često govori o sebičnosti i otuđenosti, priča Asmira i Elme Hamzić vraća vjeru u ljude. Ovaj bračni par odlučio je učiniti ono što mnogi samo pomisle – otvoriti vrata svog doma i srca za četvero djece bez roditeljskog staranja. Danas, njihov dom nije samo kuća – to je mjesto ispunjeno smijehom, zagrljajima i novim počecima.

Kako sami kažu, za hraniteljstvo nisu ni znali dok nisu čuli od prijatelja. Ipak, ta informacija bila je dovoljna da pokrene lavinu dobrote. Bez mnogo razmišljanja, započeli su proces prijave, edukacije i pripreme. Ubrzo su ispunili sve potrebne uslove i dobili priliku da promijene živote – ne samo djece koju su primili, već i svoj vlastiti.

– Nismo imali nikakve dileme. Nije nas zanimala ni nacionalnost, ni porijeklo djece. Samo smo željeli dom pun djece i ljubavi – prisjeća se Elma.

Dolazak djece u njihov dom bio je emotivan trenutak koji se ne zaboravlja. Baloni, torta i skromna dobrodošlica označili su početak jedne posebne priče. Ali pravi trenutak spoznaje desio se kasnije.

– Kada sam ih vidio u kadi, uplašene, nesigurne, kako se privijaju jedno uz drugo… tada sam shvatio – to su moja djeca. Bez obzira na sve – kaže Asmir, ne skrivajući emocije.

Već nekoliko dana kasnije, jedno od djece postavilo je pitanje koje je zauvijek promijenilo njihov odnos:

“Možemo li vas zvati mama i babo?”

Od tog trenutka – više ništa nije bilo isto. Početak nije bio lak. Promjena životnog ritma, bolest djece, prilagođavanje – sve su to izazovi s kojima su se suočili. Ipak, kako kažu, kada se nešto radi srcem – sve prepreke postaju lakše.

– Oni su mali ljudi sa velikim iskustvima. Nekada zreliji nego što bi trebali biti, ali nevjerovatno topli i pametni – ističe Elma.

Danas, nakon dvije godine, njihova veza je neraskidiva. Hamzići posebno naglašavaju važnost iskrenosti. Djeca znaju svoju prošlost, svoje porijeklo i identitet.

– Nikada ništa nismo skrivali. Smatramo da je važno da znaju ko su i odakle dolaze. Samo tako mogu izgraditi zdrav odnos prema sebi – objašnjava Elma.

Razgovori o prošlosti nisu uvijek laki, ali se završavaju osmijehom, uz poruku da su sada sigurni i voljeni. Asmir i Elma danas imaju samo jedan cilj – da ovu djecu izvedu na pravi put i pomognu im da izrastu u dobre ljude. Njihova poruka svima koji razmišljaju o hraniteljstvu je jasna:

– Ta djeca ne traže mnogo. Ne trebaju skupe stvari. Treba im samo zagrljaj, ljubav i pažnja.

Dodaju da su vrata njihovog doma uvijek otvorena za sve koji žele vidjeti kako izgleda život jedne hraniteljske porodice.

– Ako barem jedna osoba nakon ove priče odluči postati hranitelj – mi smo uspjeli – zaključuje Elma.

NJEMAČKA SE MIJENJA: Više od 20 miliona ljudi s imigracijskom pozadinom – nova slika Evrope

By
Redakcija Sandžak Danas
-
0
mladi u njemackoj
mladi u njemackoj

Njemačka danas više nije ista zemlja kakvu pamtimo s početka ovog vijeka. Društvene, demografske i kulturne promjene koje su se godinama tiho odvijale sada su postale vidljive na svakom koraku – od školskih klupa do tržišta rada. Prema najnovijim podacima za 2025. godinu, više od četvrtine stanovništva Njemačke ima imigracijsku pozadinu. Riječ je o oko 21,8 miliona ljudi, što čini 26,3 posto ukupne populacije – broj koji jasno pokazuje koliko se struktura društva promijenila.

Ova kategorija ne obuhvata samo one koji su se doselili u Njemačku, već i njihovu djecu rođenu u toj zemlji. Tako se oko 16,4 miliona odnosi na prvu generaciju migranata, dok približno 5,4 miliona čine osobe rođene u Njemačkoj, ali u porodicama gdje su oba roditelja stranog porijekla. Kako navodi Deutsche Welle, važno je razlikovati pojam „imigracijske pozadine“ od šireg termina migrantskog porijekla, jer ova statistika ne uključuje osobe koje imaju samo jednog roditelja stranog porijekla.

Ako se pogleda unazad, razlike su još izraženije. Godine 2005. u Njemačkoj je živjelo oko 13 miliona ljudi s imigracijskom pozadinom. Danas ih je gotovo 22 miliona – što predstavlja rast od čak 67 posto. Najbrojnije zajednice dolaze iz Poljska i Turska, sa približno po 1,5 miliona ljudi. Uz njih, značajan porast bilježe i migranti iz Ukrajina, Rusija i Sirija, posebno nakon velikih geopolitičkih kriza posljednjih godina.

Podaci otkrivaju i jasnu generacijsku razliku. Među mladima od 25 do 34 godine, čak 36 posto ima imigracijsku pozadinu. Nasuprot tome, kod starijih od 65 godina taj udio iznosi tek oko 14 posto. Ova činjenica pokazuje da je riječ o znatno mlađoj populaciji, u prosjeku gotovo deset godina mlađoj od ostatka stanovništva. Upravo zbog toga, migranti i njihovi potomci igraju sve važniju ulogu u ekonomiji, obrazovanju i društvenim tokovima.

Slika, međutim, nije jednostavna. Oko trećine mladih s imigracijskom pozadinom ima visoko obrazovanje, što predstavlja veliki potencijal za razvoj društva. S druge strane, više od trećine nema formalnu stručnu kvalifikaciju, što je znatno iznad nacionalnog prosjeka i ukazuje na ozbiljne integracijske izazove.

Njemačka je danas, bez sumnje, jedna od ključnih zemalja migracija u Evropi. Promjene koje su zahvatile ovu državu ne odnose se samo na statistiku – one oblikuju identitet, kulturu i budućnost čitavog kontinenta.Pitanje koje se sve češće postavlja jeste: da li je ovo izazov ili prilika? Odgovor će, čini se, zavisiti od sposobnosti društva da pronađe ravnotežu između integracije, očuvanja identiteta i stvaranja novih vrijednosti u sve raznolikijem evropskom prostoru.

Bratstvo Redžovića poručilo – “Ako je ne vrate, mi ćemo je ponovo podići”

By
Redakcija Sandžak Danas
-
0

BIŠEVO – Vijest o krađi biste narodnog heroja Milun Ivanović izazvala je snažne reakcije javnosti, ali i duboko uznemirenje među mještanima Biševa kod Rožaje. Ovaj vandalski čin, koji se dogodio u dvorištu osnovne škole koja nosi ime slavnog antifašiste, otvorio je pitanje odnosa prema istoriji, ali i međuljudskih odnosa u ovom kraju.

Bratstvo Redžovića, jedno od najuglednijih u Biševu, reagovalo je oštro i bez zadrške. U saopštenju dostavljenom medijima ističu da krađa biste nije samo čin protiv jednog spomenika, već direktan udar na vrijednosti koje su generacijama građene – zajedništvo, međuvjerski sklad i antifašističko nasljeđe.

“Jasno poručujemo – ukoliko se bista ne pronađe, mi ćemo snositi troškove izrade nove i postaviti je na isto mjesto gdje je stajala više od 70 godina”, naveli su iz bratstva Redžovića, pokazujući odlučnost da sačuvaju istorijski kontinuitet i dostojanstvo mjesta.

Posebno su podsjetili na duboke veze između porodica Ivanović i Redžović, koje datiraju gotovo čitav vijek. Kako ističu, još 1929. godine član porodice Ivanović spasio je oca Amira Redžovića, kasnijeg revolucionara i nosioca Partizanske spomenice. Upravo iz tog čina nastalo je kumstvo koje traje do danas i simbolizuje međusobno poštovanje i zajedničku borbu.

Amir Redžović i Milun Ivanović bili su, kako podsjećaju, među pokretačima antifašističkog otpora u ovom kraju, ostavljajući neizbrisiv trag u borbi za slobodu i dostojanstvo svih naroda. U međuvremenu, podrška stiže sa svih strana svijeta. Biševci iz dijaspore, ali i bivši učenici škole, zahtijevaju hitnu reakciju nadležnih, pronalaženje počinilaca i povratak biste.

Prema dostupnim informacijama, nadležno tužilaštvo u Rožajama o ovom slučaju obaviješteno je 6. aprila, iako se krađa dogodila nekoliko dana ranije. Bista, izrađena još 1969. godine od strane vajara Milomir Bulatović, decenijama je bila simbol antifašističke borbe i ponosa ovog kraja.

Podsjećanja radi, Milun Ivanović rođen je 1910. godine u Bukovici kod Rožaja, a život je izgubio 1943. godine tokom Bitka na Sutjesci, jedne od najtežih bitaka Narodnooslobodilačke borbe. Za narodnog heroja proglašen je ukazom Josip Broz Tito 1953. godine.

Iz SOBNOR takođe su osudili ovaj čin, nazivajući ga napadom na temelje antifašističke borbe i upozoravajući na opasnost istorijskog revizionizma i porasta netrpeljivosti. Na kraju, iz bratstva Redžovića poručuju da će, bez obzira na ishod istrage, učiniti sve da se očuva ono što je decenijama simbol zajedništva u Biševu.

“Ovo nije samo borba za bistu, već za obraz i pamćenje jednog naroda”, zaključuju.

NAJNEVJEROVATNIJA PRIČA U SANDŽAKU: Od kolica s otpadom do milionske imperije – Hilmijin život kao film

By
Redakcija Sandžak Danas
-
0
NAJNEVJEROVATNIJA PRIČA U SANDŽAKU: Od kolica s otpadom do milionske imperije – Hilmijin život kao film
  • Kako je dječak iz teških uslova rada izgradio jednu od najjačih mesnih industrija u Crnoj Gori

Put od siromaštva do uspjeha često je ispisan znojem, odricanjem i tihim, svakodnevnim borbama koje rijetko ko vidi. Upravo takav put prošao je Hilmija Hilmo Franca – čovjek čije ime danas simbolizuje kvalitet i uspjeh u prehrambenoj industriji, ali čiji su počeci bili daleko od glamura.

Njegova životna priča počinje mnogo ranije nego što bi većina očekivala. Sa svega šesnaest godina, bez izbora i sigurnosti, bio je primoran da počne raditi. Nije birao poslove – radio je ono što je morao. U Brezi je nosio teret koji bi i odrasli teško izdržali: utovarao je balvane, prenosio teške daske i upoznavao surovost života iz prve ruke. Upravo tu, među šumama i teškim fizičkim radom, naučio je najvažnije lekcije – strpljenje, disciplinu i izdržljivost.

Godine 1970. dolazi u Bijelo Polje, gdje započinje novo poglavlje – zapošljava se u klaonici tadašnje Budimke. Bio je na samom dnu hijerarhije, radeći poslove koje su drugi izbjegavali. Gurao je kolica s mesnim otpadom, takozvani „japaner“, često skrivajući se od pogleda vršnjaka. Dok su drugi živjeli mladost, on je zarađivao svoju koru hljeba.

Ali upravo tu, među mirisom dima i mesa, počinje njegova prava škola života. Nije bio samo radnik – bio je posmatrač, učenik, neko ko upija svaki pokret i svaku riječ iskusnijih majstora. Dani su prolazili u naporu, ali i učenju. Svaki rez, svaki proces i svaki detalj proizvodnje postajali su dio njegovog znanja. Polako, ali sigurno, gradio je temelje onoga što će kasnije postati ozbiljan poslovni sistem.

Prekretnica dolazi s privatizacijom fabrike u kojoj je nekada bio obični radnik. Kupovinom tog pogona, Franca zatvara simboličan krug – od čovjeka koji je gurao kolica do vlasnika industrijskog pogona. Početak privatnog posla bio je skroman. Bez velikog kapitala, ali s ogromnim iskustvom, kupovao je stoku od lokalnih stočara, obrađivao meso ručno i prodavao proizvode na pijacama. Nije bilo reklama, marketinga ni velikih kampanja – samo kvalitet koji je brzo pronašao put do kupaca.

Vremenom, posao se širio. Otvarane su farme za tov junadi, modernizovani pogoni, razvijena mreža saradnika i partnera. Njegova firma postala je prepoznatljiva ne samo u Crnoj Gori, već i van njenih granica. Broj zaposlenih rastao je iz godine u godinu, a proizvodi su pronalazili put do tržišta širom regiona. Danas, ime Hilmije Franca stoji iza ozbiljnog poslovnog sistema – prodavnica, hotela, proizvodnih pogona i izvoza. Ipak, uprkos svemu, on o uspjehu govori jednostavno.

„Sve je počelo onog dana kada sam odlučio da naučim svaki dio posla, pa makar to značilo da guram kolica s otpadom“, često kaže.

Za svoj rad i doprinos dobio je brojna priznanja, među kojima se izdvaja nagrada „3. januar“, jedno od najznačajnijih opštinskih priznanja. No, za njega to nije lična pobjeda, već potvrda da trud i pošten rad imaju svoju vrijednost. Danas, dok putuje svijetom i posluje na visokom nivou, često se vraća mislima na početke – na roditelje, njihovu borbu i žrtvu. Upravo te uspomene, kaže, ostaju njegov najveći kapital.

Priča Hilmije Hilma Franca nije samo priča o biznisu. To je priča o čovjeku koji nije birao lak put, ali je znao gdje želi stići. Priča koja podsjeća da veličina ne dolazi preko noći – već kroz godine rada, tišine i vjere u ono što se gradi.

Tuđina uzima živote: Almir Omerović (49) izgubio život u dijaspori

By
Redakcija Sandžak Danas
-
0

Još jedna vijest slomila je srca širom Sandžaka i dijaspore. Daleko od rodnog kraja, u tuđini, ugašen je još jedan mladi život – Almir Omerović (1977–2026). I dok se njegovo tijelo vraća u domovinu, gdje će pronaći svoj vječni smiraj, ostaje gorka istina koja se ponavlja već decenijama: omladina Sandžaka i Bosne često odlazi trbuhom za kruhom, ali mnogi se, nažalost, vraćaju samo u tabutu.

Dženaza Almiru Omeroviću klanjat će se u utorak, 14. aprila 2026. godine u 12 sati, na muslimanskom mezarju u Lundu. Porodica, rodbina i prijatelji dočekat će ga tamo gdje pripada – u zemlji iz koje je potekao, među svojim ljudima, u tišini koja nosi i bol i dostojanstvo.

Ova priča nije samo priča o jednom čovjeku. Ovo je priča o hiljadama mladih koji su napustili rodni prag u potrazi za boljim životom. Odlazili su s nadom, planovima i vjerom da će se jednog dana vratiti – da će graditi kuće, osnivati porodice i ostati na zemlji svojih predaka. Ali život, često surov i nepredvidiv, ispisuje drugačije sudbine.

U tuđim gradovima, pod nepoznatim nebom, rade najteže poslove, bore se za egzistenciju, nose nostalgiju i tišinu u sebi. I dok roditelji u Sandžaku i Bosni čekaju telefonski poziv, poruku ili dolazak za praznike, nerijetko ih dočeka vijest koja mijenja sve – da se njihovo dijete vraća, ali ne onako kako su se nadali.

Ovakvi trenuci razotkrivaju svu težinu dijaspore. Odlazak nije samo fizička udaljenost – to je i emocionalni teret koji porodice nose godinama. A kada se život ugasi daleko od kuće, bol je dvostruka. Jer smrt u tuđini uvijek nosi pitanje koje ostaje bez odgovora: zašto baš tamo, daleko od svojih?

Ipak, u toj boli postoji i nešto što daje snagu – povratak. Povratak u rodnu zemlju, među svoje, gdje se dženaza klanja uz suze, dove i dostojanstvo. Jer, koliko god daleko otišli, ljudi ovog kraja vjeruju da niko ne smije ostati zaboravljen u tuđini.

Almir Omerović vraća se kući. Tamo gdje su njegovi korijeni, gdje će njegovo ime živjeti kroz sjećanja, dove i priče onih koji su ga voljeli. Neka mu Uzvišeni podari Džennet, a njegovoj porodici sabur u ovim teškim trenucima. Rahmetullahi alejhi rahmeten vasi’aten.

123...3.678Page 1 of 3.678

Kontakt – Sandžak Danas Viber / WhatsApp / Poziv: +381 65 333 9741 Email: [email protected]

Sandzak danas

U trendu

Kategorije

© Sandzak Danas 2025