SRAMNA PRESUDA ZA SMRT MALOG EMRANA: U Luksemburgu uslovne i novčane kazne

0

SRAMNA PRESUDA ZA SMRT MALOG EMRANA izazvala je ogorčenje javnosti nakon što su za tragediju u Luksemburgu izrečene uslovne zatvorske i novčane kazne, dok je većina optuženih oslobođena odgovornosti.

Gotovo sedam godina nakon tragične smrti dvogodišnjeg Emrana Hamze, koji je izgubio život kada se na njega srušila ledena skulptura na božićnom vašaru u gradu Luksemburgu, Okružni sud konačno je donio presudu. Odluka suda izazvala je brojne reakcije i razočaranje, jer mnogi smatraju da izrečene sankcije ne odgovaraju težini tragedije.

Prema presudi, glavni autor ledene skulpture osuđen je na 12 mjeseci uslovnog zatvora uz novčanu kaznu od 5.000 eura. Njegov pomoćnik dobio je devet mjeseci uslovne kazne zatvora i novčanu kaznu od 1.500 eura.

Istovremeno, svi ostali optuženi, među kojima su bili i predstavnici Turističke organizacije grada Luksemburga (LCTO), oslobođeni su odgovornosti za nehatno prouzrokovanje smrti.

Sud je porodici malog Emrana dosudio nešto više od 250.000 eura odštete, iako su njihovi pravni zastupnici tražili približno 700.000 eura, smatrajući da iznos treba odražavati razmjere pretrpljene boli i posljedica ove tragedije.

Podsjećamo, nesreća se dogodila 24. novembra 2019. godine tokom božićnog vašara u centru Luksemburga. Dio ledene skulpture, težak oko 700 kilograma, iznenada se odlomio i pao na dvogodišnjeg Emrana. Uprkos naporima ljekara, dječak je podlegao teškim povredama.

Ovaj slučaj godinama je bio u fokusu javnosti, a donesena presuda ponovo je otvorila pitanje odgovornosti organizatora javnih manifestacija i sigurnosnih standarda na događajima koje posjećuju hiljade građana, među kojima je veliki broj djece.

Reis Kavazović u Novom Pazaru: Snažan poziv na ujedinjenje Islamske zajednice odjeknuo Sandžakom

0

Reis Kavazović u Novom Pazaru pozvao je na prevazilaženje dugogodišnjih podjela, praštanje i zajednički rad za dobrobit muslimana u Sandžaku i Srbiji, naglasivši da narod nema luksuz da bude razjedinjen.

NOVI PAZAR – Reis-ul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, Husein ef. Kavazović, uputio je iz Novog Pazara jednu od najsnažnijih poruka otkako traju podjele unutar Islamske zajednice u Srbiji. Njegov govor, održan pred velikim brojem vjernika, obilježili su pozivi na pomirenje, jedinstvo i zajedničko djelovanje, uz jasnu poruku da je budućnost muslimana u Sandžaku moguća samo kroz slogu. Reis Kavazović nije skrivao zabrinutost zbog dugogodišnjih podjela koje traju još od 2007. godine, ali je istovremeno izrazio nadu da je došlo vrijeme za historijski iskorak.

“Ponovno vas i najsnažnije pozivam da se okrenete jedni drugima kao istinska braća u vjeri. Zaboravite teške riječi i nesporazume koji su ostali iza nas i napravite taj veliki, hrabri historijski korak po kojem će vas pamtiti buduće generacije. Ujedinite Islamsku zajednicu u Srbiji.”

Podsjećajući na kur'ansku poruku o važnosti zajedništva, reis je naglasio da podjele nikome nisu donijele dobro.

“Snaga je u zajedništvu, a propast u podjelama. I svi se čvrsto Allahovog užeta držite i nikako se ne razjedinjujte.”

Njegove riječi izazvale su snažne emocije među prisutnima, posebno kada je istakao da se poziv na jedinstvo ne upućuje protiv bilo koga, već isključivo radi dobra svih muslimana.

“Pozivam vas da budemo jedno, braćo i sestre, složno i zajedno. To je za dobrobit, korist i spas svih muslimana u Srbiji i Sandžaku, a nije ni protiv koga.”

Posebno upečatljiva bila je njegova poruka o odgovornosti sadašnje generacije.

“Mi smo jedan narod. Nemamo luksuz da se rasipamo. Ako se budemo rasipali, nećemo preživjeti. Moramo biti snažni, jaki i jedinstveni.”

Ovakav govor mnogi su doživjeli kao državničku i vjersku poruku koja nadilazi dnevne razlike i podsjeća na vrijednosti na kojima su generacijama opstajali muslimani Sandžaka – međusobno poštovanje, jedinstvo i zajednička odgovornost.

U vremenu brojnih izazova, apel reisa Kavazovića za pomirenje i prevazilaženje dugogodišnjih nesuglasica predstavlja važan doprinos dijalogu i nastojanjima da se pronađu rješenja koja će doprinijeti stabilnosti i zajedničkom djelovanju Islamske zajednice. Njegova poruka ostaje jasna – budućnost se može graditi samo na međusobnom povjerenju, praštanju i jedinstvu, jer, kako je poručio, “snaga je u zajedništvu, a propast u podjelama.”

Ponos Sandžaka: Sestre Šejla i Džejla Ibrović nižu uspjehe – njihove diplome i pohvalnice govore više od riječi

0

Ponos Sandžaka potvrđuju sestre Šejla i Džejla Ibrović, koje su svojim izvanrednim uspjehom, brojnim pohvalnicama i diplomama pokazale da se rad, znanje i upornost uvijek isplate.

Dvije sestre iz sandžačke porodice još jednom su pokazale da se trud, znanje i upornost uvijek isplate. Šejla i Džejla Ibrović, svojim izvanrednim školskim uspjesima, postale su primjer mladima širom Sandžaka, ali i ponos svojih roditelja, nastavnika i svih koji ih poznaju.

Dok mnogi traže uzore, ove dvije vrijedne djevojke svojim rezultatima pokazuju da se uspjeh gradi svakodnevnim radom, disciplinom i željom za znanjem. Posebnu pažnju privukla je Džejla Ibrović, koja je uspješno završila Medicinsku školu u Užicu, smjer medicinska sestra – tehničar, sa odličnim uspjehom (5,00). Njena svjedočanstva, diploma, pohvalnice i priznanja svjedoče o četiri godine predanog rada i besprijekornog uspjeha.

Uz odlične ocjene iz stručnih i općih predmeta, Džejla je nagrađena i za primjerno vladanje, čime je još jednom potvrdila da se uspjeh ne mjeri samo znanjem, već i odgovornošću, ponašanjem i odnosom prema školi i društvu. Ni njena sestra Šejla ne zaostaje. I ona je među najboljim učenicama svoje generacije, potvrđujući da se u porodici Ibrović njeguje ljubav prema obrazovanju, radu i poštenju. Njihov zajednički uspjeh predstavlja ponos ne samo za porodicu već i za mjesta iz kojih potiču – od Kladnice, preko Sjenice, pa sve do Užica.

Fotografije diploma, pohvalnica i priznanja najbolje govore o njihovom zalaganju. Iza svakog dokumenta stoje godine odricanja, brojni sati učenja i velika želja da ostvare svoje ciljeve.U vremenu kada se često ističu negativne vijesti, priče poput ove vraćaju vjeru u mlade ljude i pokazuju da Sandžak ima generacije koje svojim znanjem i radom grade ljepšu budućnost.

Redakcija portala Sandžak Danas upućuje iskrene čestitke sestrama Šejli i Džejli Ibrović, uz želju da nastave nizati uspjehe na fakultetu, poslu i u životu. Srećno! Neka vaše diplome budu samo prvi korak ka još većim uspjesima.

TUGA U DUBNICI KOD SJENICE: Na ahiret u 34. godini preselila Sibela Hasanović

0

TUGA U DUBNICI KOD SJENICE potresla je cijeli kraj nakon vijesti da je u 34. godini života na ahiret preselila Sibela Hasanović (rođ. Krkušić). Dženaza će biti obavljena u Dubnici, gdje će se porodica, prijatelji i mještani oprostiti od nje na posljednjem ispraćaju.

DUBNICA / SJENICA – Velika tuga nadvila se nad selom Dubnica kod Sjenice nakon vijesti da je 3. jula 2026. godine, u svojoj 34. godini života, na ahiret preselila Sibela Hasanović (rođ. Krkušić).

Vijest o njenoj smrti duboko je potresla porodicu, rodbinu, prijatelje i brojne mještane koji je pamte kao osobu vedrog duha, dobrog srca i iskrenog osmijeha. Odlazak mlade žene ostavio je prazninu koju će njeni najbliži teško moći ispuniti.

Prema objavljenoj smrtovnici, dženaza polazi danas, 6. jula 2026. godine, u 16:30 sati ispred porodične kuće u Dubnici, dok će se dženaza-namaz klanjati poslije ikindije ispred džamije u Dubnici. Ukop će biti obavljen na mjesnom mezarju, gdje će porodica, prijatelji i komšije uputiti posljednje dove i oprostiti se od Sibele. Iza rahmetli Sibele ostali su neutješni:

  • otac Irfan,
  • majka Suada,
  • suprug Anis,
  • sin Semin,
  • kćerke Emina i Semina,
  • brat Adis,
  • sestra Elma, kao i brojna rodbina, prijatelji i komšije.

Njena prerana smrt posebno je pogodila sve koji su je poznavali. U trenucima kada se porodica suočava s nenadoknadivim gubitkom, riječi utjehe teško mogu ublažiti bol, ali prisustvo najbližih i zajedničke dove predstavljaju podršku koja im je u ovim teškim trenucima najpotrebnija.

Neka Uzvišeni Allah rahmetli Sibeli Hasanović podari najljepše mjesto u Džennetu, oprosti joj grijehe, a njenoj porodici sabur i snagu da dostojanstveno podnese ovaj veliki gubitak. Rahmetullahi alejhi rahmeten vasiah.

SANDŽAK NEMA CIJENU: Hilmija Rizvanović ostao na svom ognjištu – „Ko hoće da radi, može lijepo živjeti od sela“

0

Sandžak nema cijenu – Hilmija Rizvanović iz Starčevića nakon više od dvije decenije rada kao prevoznik učenika potpuno se posvetio stočarstvu. Danas, uz pomoć supruge, sinova, snahe i kćerke, gradi život na zemlji svojih predaka i poručuje da selo ima budućnost za one koji žele vrijedno raditi.

Dok mnogi iz Sandžaka svoju budućnost traže u zemljama Zapadne Evrope, Hilmija Rizvanović iz sela Starčeviće donio je sasvim drugačiju odluku. Ostao je na porodičnom imanju, gdje zajedno sa svojim najbližima svakodnevno radi i razvija stočarsku proizvodnju, vjerujući da pošten rad i zajedništvo imaju vrijednost koju novac ne može zamijeniti. Nakon više od 23 godine rada kao prevoznik učenika, bio je primoran da promijeni životni poziv kada je taj posao ugašen zbog finansijskih problema.

„Živim i radim ovdje u Starčeviću. Radio sam dugo kao prevoznik učenika, punih 23 godine. Nažalost, taj prevoz je prestao jer opština više nije bila u mogućnosti da ga finansira. Bio sam primoran da ostavim taj posao i potpuno se posvetim stočarstvu. Danas imam sedam ili osam krava i više od stotinu ovaca. Djeca su uz mene, cijela porodica radi zajedno i sada od toga živimo“, kaže Hilmija.

Ističe da državne subvencije predstavljaju značajnu pomoć poljoprivrednicima, ali smatra da uvijek postoji prostor za dodatnu podršku.

„Država danas pomaže kroz subvencije i to je veliki korak. Zadovoljni smo, mada uvijek može bolje. Dobro bi došli povoljniji krediti i još veća ulaganja u poljoprivredu. Ipak, vjerujem da čovjek može da živi od svog rada ako hoće da radi. Ja ovo ne radim samo zbog zarade, već iz ljubavi prema stočarstvu. Nisam išao u inostranstvo i ne planiram da idem. Ostaću ovdje i radiću koliko budem mogao.“

Starčeviće i okolna sela poznata su po stočarstvu, a Hilmija naglašava da gotovo svako domaćinstvo i danas drži ovce ili krave.

„Ovdje se ljudi uglavnom bave stočarstvom. Nema mnogo drugih poslova, ali skoro svaka kuća ima nekoliko ovaca ili nekoliko krava. To je tradicija ovog kraja. Turisti povremeno dolaze, kupe nešto od domaćih proizvoda, a trgovci redovno dolaze po stoku. Sve što proizvedemo može da se proda – sir, jagnjad, ovce, telad. Ko radi, uvijek može da zaradi.“

Osim stočarstva, stanovnici ovog kraja dodatni prihod ostvaruju i kroz sakupljanje šumskih plodova.

„Bere se pečurka, kleka, jaglika i još mnogo toga. Uvijek postoji mogućnost da se nešto zaradi. Zaista, ko hoće da radi, može da radi i od toga ima koristi.“

Na pitanje zašto nikada nije poželio da ode u inostranstvo, odgovara bez razmišljanja.

„Neko žudi za inostranstvom, a mi koji smo ostali ovdje nikada nismo žudjeli za tim. Ovdje imamo prirodu koja je netaknuta. Nema hemikalija, nema zagađenja. Voda je zdrava, zemlja je čista, ne koriste se ni vještačka đubriva. Sve što proizvedemo, to i jedemo. To je ono što nam je Bog dao i to nema cijenu.“

Posebno ističe da bez porodice ne bi mogao voditi ovako veliko gazdinstvo.

„Da nije cijela porodica uključena, ja ovo ne bih mogao sam. Imam tri sina, kćerku koja pohađa Medicinsku školu u Novom Pazaru, suprugu i snahu. Svi rade koliko mogu i svi učestvuju u poslu. Ovo je zahtjevan posao i bez zajedništva ne bi bilo moguće.“

Najveći ponos, kaže, nisu ni stoka ni imanje, već njegova porodica.

„Ponosan sam na svoju porodicu i svoju djecu. Evo, imam 50 godina i nikada nisam doživio da neko od njih kaže: ‘Neću’ ili ‘Ne mogu’. Svi rade, svi su aktivni. Da bi ovakav posao bio uspješan, svi moraju biti uključeni. Za sada planiraju da ostanu ovdje i nadam se da će tako biti i ubuduće.“

Na kraju razgovora govori i o slozi među braćom, koju smatra najvećim bogatstvom.

„Nas je petorica braće. Samo jedan je otišao u inostranstvo. Mi ostali smo možda povremeno odlazili, ali se nikada nismo odvojili od svog kraja. Uvijek smo ostali složni, živimo zajedno, radimo, mučimo se i pomažemo jedni drugima. To je naše najveće bogatstvo.“

Priča Hilmije Rizvanovića pokazuje da, uprkos izazovima života na selu, još postoje ljudi koji vjeruju da se upornošću, porodičnom slogom i ljubavlju prema rodnoj zemlji može izgraditi dostojanstven život. Njegov primjer potvrđuje da Sandžak nije samo mjesto iz kojeg se odlazi, već i kraj u kojem mnogi i dalje vide svoju budućnost.

GENIJE! Fahrudin Spahić primljen na pet prestižnih američkih koledža uz pune stipendije

0

Fahrudin Spahić nakon briljantne prve godine studija medicine u Rimu nastavlja akademski put u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje će studirati uz punu stipendiju na jednom od najuglednijih koledža u New Yorku.

Mladi akademac iz Gračanice, Fahrudin Spahić, nastavlja ispisivati impresivnu obrazovnu priču koja ga svrstava među najperspektivnije studente iz Bosne i Hercegovine. Nakon što je prvu godinu studija medicine u Rimu završio kao najbolji student svoje generacije, otvorila su mu se vrata najprestižnijih visokoškolskih ustanova u Sjedinjenim Američkim Državama.

Izvanredni rezultati koje je ostvario tokom prve godine studija donijeli su mu priliku da obrazovanje nastavi u Americi, gdje je primljen na čak pet uglednih koledža, i to uz potpuno finansirane stipendije.

Kako je izjavio, ponude su stigle iz obrazovnih institucija u New Yorku, Kaliforniji, Chicagu, Washingtonu i New Jerseyju, a nakon pažljivog razmatranja odlučio je da novi korak u svojoj akademskoj karijeri napravi upravo u New Yorku.

Osim što ostvaruje vrhunske rezultate na studiju medicine, Fahrudin je aktivno uključen i u međunarodne projekte posvećene obrazovanju i mladima. Kroz saradnju s organizacijama UNICEF i UNHCR učestvuje u seminarima, edukacijama i predavanjima na kojima se okupljaju mladi iz različitih dijelova svijeta, razmjenjujući znanja i iskustva o važnim društvenim temama.

Njegov uspjeh prepoznali su i profesori koji su pratili njegov razvoj još tokom srednjoškolskog obrazovanja. Jedna od njegovih bivših profesorica javno je izrazila ponos zbog njegovih dostignuća, ističući da je zadovoljstvo bilo biti dio njegovog obrazovnog puta.

Fahrudin Spahić je prošle godine završio Medicinsku školu kao učenik generacije, nakon čega je upisao studij medicine u Rimu. Već nakon prve godine studija dokazao je da talent, rad i upornost mogu otvoriti vrata najprestižnijih svjetskih univerziteta.

Njegov odlazak na studije u New York predstavlja novo poglavlje u akademskoj karijeri, ali i inspiraciju brojnim mladim ljudima u Bosni i Hercegovini da se trud, znanje i posvećenost uvijek isplate.

Priča Fahrudina Spahića još jednom potvrđuje da vrhunski rezultati ne poznaju granice te da mladi iz Bosne i Hercegovine svojim radom mogu ravnopravno konkurisati najboljim studentima svijeta.

GRAĐANI TUTINA PRESUDILI: Novi trotoari u Pešterskoj ulici dobili visoke ocjene!

0

Građani Tutina koji svakodnevno koriste Peštersku ulicu poručuju da su završeni radovi donijeli sigurnije trotoare, bolje uslove za pješake i znatno uređeniji izgled jedne od najprometnijih gradskih saobraćajnica.

Nakon višemjesečnih radova i brojnih komentara koji su pratili rekonstrukciju Pešterske ulice, prvi utisci građana nakon završetka projekta pokazuju da među većinom ipak preovladava zadovoljstvo. U anketi koju smo sproveli među slučajnim prolaznicima, gotovo svi sagovornici ističu da je nova saobraćajna infrastruktura značajno unaprijedila bezbjednost pješaka, ali i izgled jedne od najfrekventnijih ulica u Tutinu. Jedan od građana naglašava da je najvažnije što su pješaci konačno dobili siguran prostor za kretanje.

“Ovo znači mnogo. Saobraćaj je uređeniji, pješaci su bezbjedniji i ovo je za svaku pohvalu.”

Slično mišljenje dijeli i druga sugrađanka, koja smatra da je razlika u odnosu na ranije stanje očigledna.

“Mnogo je bolje nego prije. Mi pješaci sada imamo više prostora i odvojeni smo od kolovoza.”

Mnogi ističu da je izgled ulice znatno ljepši nego ranije.

“Meni se stvarno mnogo sviđa. Po mom mišljenju, ovo je mnogo bolje nego što je bilo.”

Posebne pohvale upućene su zbog podignutih ivičnjaka koji, kako građani navode, sprečavaju nepropisno parkiranje vozila na trotoarima.

“Trotoari su ekstra. Dobro je što su malo viši, da se više ne parkiraju automobili.”

Stariji građani posebno naglašavaju da se sada osjećaju sigurnije prilikom svakodnevnog kretanja.

“Što se tiče novih trotoara, stvarno je dobro. I djeca i stariji mogu da prolaze bez bojazni.”

Jedan od anketiranih nije krio zadovoljstvo urađenim poslom.

“Trotoari su urađeni izuzetno lijepo. Što se mene tiče, bolje ne može. Građani su zadovoljni, samo neko ko je baš protiv svega može reći da nije dobro.”

Sličnu ocjenu dali su i ostali prolaznici.

“Pješaci sada prolaze normalno, automobili im ne smetaju, trotoari nisu uski i sve izgleda kako treba.”

Na kraju, jedan od građana kratko je sumirao utiske:

“Trotoari su odlični, infrastruktura je odlična.”

Iako su tokom izvođenja radova mišljenja bila podijeljena, završetak projekta donio je drugačiju sliku na terenu. Prema utiscima većine građana koji svakodnevno koriste Peštersku ulicu, novi trotoari doprinijeli su većoj bezbjednosti pješaka, funkcionalnijem saobraćaju i uređenijem izgledu centra Tutina.

Dedo iz Baćice kod Tutina: Šest sinova, jedan u Americi, petorica u Njemačkoj! U 93. godini i dalje ide u džamiju

0

Dedo iz Baćice kod Tutina cijeli život je vrijedno radio kako bi svojoj porodici obezbijedio bolju budućnost. Danas, u 93. godini života, raduje ga što su mu sinovi uspješni ljudi koji, iako žive u Americi i Njemačkoj, nisu zaboravili svoje roditelje.

U selu Baćica kod Tutina živi čovjek čija životna priča predstavlja svjedočanstvo jednog vremena koje polako odlazi u prošlost. U 93. godini života, ovaj vrijedni Sandžaklija i dalje je pokretan, svakodnevno odlazi u džamiju i, uprkos tome što ga godine sve češće podsjećaju na zaboravnost, ne krije zahvalnost zbog svega što je doživio. Kroz iskren razgovor prisjetio se života ispunjenog teškim radom, vremena kada se gotovo sve radilo ručno i kada je svaka porodica živjela od zemlje i stoke.

„Starost je učinila svoje. Mnogo zaboravljam, ali sam zadovoljan što sam još pokretan. Dok mogu, idem u džamiju preko dana. To mi mnogo znači“, kaže ovaj vremešni domaćin.

Njegovo najveće bogatstvo nije imovina, već porodica. Otac je šest sinova, koji su danas rasuti širom svijeta. Jedan od njih živi u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje nakon završenog obrazovanja služi kao imam u džematu, dok je preostalih pet sinova svoj život i posao pronašlo u Njemačkoj.  Iako ih kilometri dijele od rodnog kraja, kaže da nikada nisu zaboravili svoje roditelje. Redovno ih obilaze, brinu o njima i pružaju svu potrebnu podršku. Govoreći o mladosti, prisjeća se vremena kada nije bilo traktora, kombajna ni moderne mehanizacije.

„Sve se radilo rukama. Kosilo se ručno, želo se ručno. Imali smo volove, konje i mnogo stoke. Danas ima mašina za sve, ali nema ljudi koji bi radili“, priča s dozom nostalgije.

Prisjeća se i nekadašnjeg života na planinskim katunima, gdje su porodice ljeti izgonile stoku na ispašu. Kaže da je gotovo svaka kuća držala desetine ovaca i goveda, a domaći kajmak, maslo i mliječni proizvodi bili su svakodnevica bez koje se nije moglo zamisliti domaćinstvo.

„Nekada je svako imao stoku. Neko manje, neko više. Danas je mnogo toga zaraslo i ostalo pusto“, kaže.

Posebno ga rastužuje što su sela ostala bez mladih ljudi.

„Sve što je sposobno za rad otišlo je po svijetu. Najviše u Njemačku. Malo je onih koji su ostali na selu“, iskreno govori.

Iako priznaje da ga godine polako sustižu, kaže da se ne žali.

„Starost je k'o starost. Mnogo zaboravljam, ali sam zadovoljan što sam još pokretan. U džamiju idem preko dana, noću više ne mogu. Sabah klanjam kod kuće, a ostale namaze, kad mogu, klanjam u džamiji.“

Prisjećajući se mladosti, govori da je nekada svaki zalogaj hljeba bio zarađen teškim fizičkim radom.

„Sve se radilo ručno. Kosilo se ručno, želo se ručno. Imali smo volove, konje, stoku… Radio sam od jutra do mraka. Danas ima mašina za sve, ali nema naroda da radi.“

Najveći ponos su mu, kaže, njegova djeca. Posebno ističe da su, uprkos životu u dijaspori, ostali privrženi porodici i rodnom kraju.

„Šest sinova imam i svi su, hvala Allahu, dobri ljudi. Jedan je u Americi. Završio je škole i tamo služi u džamiji. Petorica su u Njemačkoj. Daleko su, ali nikad nisu zaboravili ni mene ni majku.“

Govoreći o Sandžaku kakav pamti iz mladosti, s tugom primjećuje da su sela ostala bez mladih.

„Sve što je sposobno za rad otišlo je po svijetu. Najviše u Njemačku. Malo je ostalo naroda na selu. Nekad je svaka kuća držala ovce i goveda, danas je mnogo toga zaraslo.“

Prisjetio se i života na katunima, gdje su porodice ljeti izvodile stoku na ispašu.

„Držali smo dvadeset, trideset ovaca, neko i po sto. Imali smo goveda, pravili kajmak i maslo. Nema ništa ukusnije od domaćeg kajmaka. To su bila druga vremena.“

Na kraju razgovora, uprkos zaboravnosti koju donose godine, poručuje da je zahvalan na svemu što mu je život dao.

„Ne mogu više sve da se sjetim kao nekad. Nekad pogodim, nekad zaboravim. Ali zahvalan sam Bogu što sam dočekao ove godine, što mogu da hodam i što imam svoju djecu. To je najveće bogatstvo.“

Njegova priča podsjeća na sudbinu brojnih sandžačkih porodica koje su decenijama odlazile u dijasporu u potrazi za boljim životom. Ipak, u njegovom domu i danas se čuvaju porodične vrijednosti, međusobno poštovanje i vjera, koje smatra najvećim životnim bogatstvom. Uprkos poznim godinama, ovaj 93-godišnji domaćin iz Baćice ostaje simbol generacije koja je svojim radom i odricanjem izgradila temelje budućnosti svoje djece, ostavljajući iza sebe priču koja zaslužuje da bude sačuvana od zaborava.

NA GOLIJI SE PONOVO VIJE KOLO: Tradicija, folklor i koncert Rade Manojlović okupiće hiljade posjetilaca

0

Na Goliji se ponovo vije kolo u utorak na Odvraćenici, gdje posjetioce očekuju nastupi folklornih društava, tradicionalna takmičenja, zvuci frule i koncert Rade Manojlović.

Na planini Goliji, na lokalitetu Odvraćenica, u utorak, 7. jula, bit će održana tradicionalna manifestacija „Sa Golije kolo se vije“, koja i ove godine donosi bogat kulturno-zabavni program, sportska nadmetanja i druženje u jednom od najljepših planinskih ambijenata u Srbiji.

Manifestaciju zajednički organizuju Turistička organizacija opštine Ivanjica, Turistička organizacija Raška, Turistička organizacija Novi Pazar i Udruženje ljubitelja planine Golije, uz podršku Ministarstva kulture Republike Srbije. Cilj događaja je očuvanje narodnih običaja, promocija kulturne baštine i predstavljanje prirodnih ljepota Golije, koja nosi status UNESCO rezervata biosfere.

Program počinje u 12 sati nastupom frulaša, koji će se nadmetati u okviru predtakmičenja za Sabor frulaša Srbije u Prislonici. Očekuje se učešće najboljih izvođača iz raškog, rasinskog i kosovsko-metohijskog okruga. Dva sata kasnije slijedi Planinski višeboj, tradicionalno takmičenje u disciplinama poput nadvlačenja konopca, skoka u dalj i bacanja kamena s ramena, koje iz godine u godinu privlači veliku pažnju posjetilaca.

Centralni dio manifestacije počinje u 15 sati narodnim defileom i nastupima kulturno-umjetničkih društava. Publika će imati priliku uživati u igrama i pjesmama koje će izvesti KUD „Golija“ iz Novog Pazara, KUD „Boško Vujadin“ iz Istočnog Sarajeva i KUD „Moravica“ iz Ivanjice, čuvajući duh tradicije i zajedništva.

Za kraj manifestacije, od 16 sati, planiran je koncert popularne pjevačice Rada Manojlović, koji će upotpuniti cjelodnevni program i privući veliki broj ljubitelja narodne muzike. Manifestacija „Sa Golije kolo se vije“ već godinama predstavlja jedan od najznačajnijih ljetnih događaja na Goliji, okupljajući planinare, ljubitelje folklora, porodice i turiste iz Srbije i regiona. Organizatori pozivaju sve zainteresovane da 7. jula posjete Odvraćenicu i uživaju u spoju tradicije, prirode, sporta i muzike na jednoj od najljepših planina Balkana.

ŠOKANTAN SNIMAK IZ NOVOG PAZARA: Djeca prilaze muškarcu i predaju novac? /VIDEO/

0

ŠOKANTAN SNIMAK IZ NOVOG PAZARA: Na uznemirujućem video-snimku vide se djeca koja prilaze muškarcu i predaju mu novac, zbog čega građani zahtijevaju hitnu reakciju policije, Grada Novog Pazara i Centra za socijalni rad.

NOVI PAZAR – Ekskluzivan snimak iz Novog Pazara otvara ozbiljna pitanja o mogućem organizovanom prosjačenju djece i zahtijeva hitnu reakciju nadležnih institucija. Na video-zapisu, koji je dostavljen našoj redakciji, vidi se odrasla osoba u društvu maloljetne djece, za koju se tvrdi da im određuje lokacije za prosjačenje i preuzima novac koji prikupe.

Snimak, nastao na području Novog Pazara, prikazuje odraslog muškarca koji u više navrata razgovara s djecom, nakon čega djeca prilaze i predaju mu ono što izgleda kao novac. Zbog zaštite maloljetnika ne objavljujemo njihove identitete niti iznosimo tvrdnje koje nisu zvanično potvrđene.

Ukoliko se navodi pokažu tačnim, riječ je o izuzetno ozbiljnom problemu koji zahtijeva hitnu reakciju svih nadležnih službi. Iskorištavanje djece za prosjačenje predstavlja težak oblik ugrožavanja njihovih prava i može imati elemente krivične odgovornosti.

Redakcija poziva Grad Novi Pazar, Policijsku upravu Novi Pazar i Centar za socijalni rad da pregledaju sporni snimak, utvrde sve okolnosti i, ukoliko postoje elementi sumnje, preduzmu zakonom propisane mjere radi zaštite djece.

Posebno zabrinjava činjenica da se ovakve scene, prema tvrdnjama građana, navodno ponavljaju na više lokacija u gradu. Upravo zbog toga neophodno je provjeriti sve navode i spriječiti eventualnu zloupotrebu maloljetnika.

Naš portal će pratiti razvoj ovog slučaja i objaviti zvanične informacije čim ih nadležne institucije saopšte. Ukoliko građani imaju dodatne informacije ili snimke koji mogu pomoći u rasvjetljavanju ovog slučaja, mogu ih dostaviti našoj redakciji ili prijaviti direktno policiji.

Napomena: Tvrdnje iznesene u tekstu zasnovane su na dostavljenom video-snimku i navodima građana. Nadležne institucije do objave ovog teksta nisu zvanično potvrdile okolnosti prikazane na snimku niti eventualno postojanje organizovanog prosjačenja.