Četvrtak, 21 Maja, 2026

Ilirski korijeni Srba i Bošnjaka u Sandžaku: Otkrivamo koje su srpske porodice genetski most između naroda

0
  • Autor Suad K Zoranić
  • Genetski i kulturni korijeni Srba i Bošnjaka u Sandžaku – Povezanost kroz ilirsko nasljeđe

Već decenijama je Sandžak, prostor bogate povijesti i kulturne raznolikosti, mjesto gdje se isprepliću genetski, kulturni i vjerski identiteti. Jedan od intrigantnijih aspekata ovog područja jeste povezanost Srba i Bošnjaka, ne samo kroz zajedničku geografsku i povijesnu prošlost, već i kroz ilirsko-rođačke veze koje se protežu stotinama godina unazad. Premda se danas često promatraju kao dva odvojena naroda s različitim vjerskim identitetima, mnoge srpske porodice u Sandžaku imaju korijene u starim ilirskim plemenima, koja su prošla kroz više transformacija – od arijanskih i katoličkih zajednica, do pravoslavnih i muslimanskih uticaja.

  • Ilirsko nasljeđe i kulturna transformacija

Historijski gledano, područje Duklje, starog Rasa, današnje Crne Gore i Sandžaka bilo je naseljeno ilirskim plemenima. Ta ilirska plemena, pod uticajem Rimskog Carstva, najprije su prihvatila katoličanstvo, i velik dio su slijedili arijansko učenje. U kasnijim stoljećima, s dolaskom moći Vizantije, pravoslavlje se počelo širiti zahvaljujući političkim interesima, osobito za vrijeme dinastije Nemanjića. No, najveća transformacija ovog prostora dogodila se dolaskom Osmanlijskog Carstva, kada je islam postao dominantna religija ovog prostora.

Međutim, etnička i kulturna transformacija, koju je oblikovalo preplitanje tih uticaja, nije izbrisala zajedničke genetske korijene. Nacija je, kako mnogi antropolozi ističu, prije svega kulturni fenomen, a ne biološki. Mnoga prezimena koja danas nose Srbi u Sandžaku vode porijeklo iz malisorskih plemena, koja su kasno primila pravoslavlje iz katoličanstva, čime je jasno da su kulturne transformacije bile dominantne u stvaranju nacionalnih identiteta.

  • Karta ilirskih plemena: Dokaz kulturne i etničke složenosti

Karta ilirskih plemena, koja obuhvata cijelu Crnu Goru, Sandžak, Bosnu i Dalmaciju, dok sa druge strane ne pokriva cijelu Albaniju i Kosovo, direktno se suprotstavlja tezama koje Albanci iznose o prisvajanju ilirskog nasljeđa isključivo za sebe. Prema ovoj karti, Iliri su obuhvatali šire područje Balkana, s naglaskom na Crnu Goru, Hercegovinu i Sandžak, a ne samo Albaniju i Kosovo.

Slika: Karta Ilirskih plemena koja obuhvata cijelu Crnu Goru, Sandžak, Bosnu i Hercegovinu, te Dalmaciju, ali ne pokriva cijelu Albaniju i Kosovo
Slika: Karta Ilirskih plemena koja obuhvata cijelu Crnu Goru, Sandžak, Bosnu i Hercegovinu, te Dalmaciju, ali ne pokriva cijelu Albaniju i Kosovo

Još jedna važna činjenica, koja se često zanemaruje, jeste da svi Iliri nisu govorili istim jezikom. Njihova kulturna i jezička raznolikost dodatno potvrđuje kompleksnost ovog naroda. Najnovija genetska istraživanja također pokazuju da je veći procenat ilirskog nasljeđa prisutan među stanovnicima Crne Gore, Sandžaka, Dalmacije i Hercegovine, nego kod Albanaca u Albaniji i na Kosovu. Ova istraživanja pružaju nove uvide u porijeklo i migracije ilirskih plemena, a također osporavaju tvrdnje koje se oslanjaju na isključivost u tumačenju prošlosti.

  • Primjeri srpskih porodica malisorskog porijekla

Mnoge srpske porodice u tutinskom i novopazarskom kraju dolaze iz malisorskih plemena koja su kroz vijekove prošla kroz različite faze asimilacije i vjerskih transformacija. U selu Dolovo, općina Tutin, pet porodica Prekića vode porijeklo od plemena Škrelja (Škrijelji). Ove porodice naselile su se prvo u Debeljaku, zatim u Čardačinama, te na kraju kod Glavice. Njihovi rođaci, prezimena Ćope, žive u Bojarima i Doliću na Pešteru.

U selu Rajetiće, općina Novi Pazar, žive srpske porodice porijeklom od Klimenta (Kelmendi). Među njima su Prdonjići, Nikići, Nikolići i Milosavljevići. Sve ove porodice, koje slave Svetog Stefana, nose sjećanje na svoje katoličko i arijansko nasljeđe, što svjedoči o složenim procesima kulturne transformacije koji su se odigravali u ovom dijelu Balkana.

Slika iz novopazarskog kraja 1915.godine
Slika iz novopazarskog kraja 1915.godine
  • Bogumilsko nasljeđe i albanska prisvajanja

Jedna od zanimljivih teorija koju je iznijela britanska putnica i istraživačica Edith Durham u svojoj knjizi “Visoka Albanija i njeni običaji” jest tvrdnja da mnoga sjevernoalbanska plemena, uključujući Skrele, Hoti, Grude i Kilmeni, vode porijeklo iz Bosne i Hercegovine, odakle su se, nakon pada Bosne pod Osmanlijama 1463. godine, migrirala u planinska područja Sjeverne Albanije. Albanci danas često pokušavaju prisvojiti cijelo ilirsko nasljeđe, ali Durhamova detaljna istraživanja ukazuju na složenije etničke korijene ovih plemena.

Ova teza o migraciji ilirskih plemena donosi novo svjetlo na povijesne procese u regionu, gdje se plemena prvo asimiliraju pod uticajem katoličanstva, zatim pravoslavlja, i konačno islama. Zbog ovih složenih promjena, mnogi Srbi u Sandžaku, koji su kasnije primili pravoslavlje, mogu pratiti svoje porijeklo do malisorskih plemena, što dodatno potvrđuje kulturnu, a ne genetsku osnovu nacionalnog identiteta.

  • Nacija kao kulturološki fenomen

Sandžak je, bez sumnje, prostor gdje se identiteti neprestano mijenjaju i oblikuju pod uticajem raznih političkih i kulturnih sila. Srpske porodice u ovom dijelu Balkana, koje su kasno prihvatile pravoslavlje, predstavljaju živu potvrdu teze da je nacija kulturološki fenomen, a ne genetski. Njihovi ilirski korijeni, prolazak kroz katoličanstvo, arijanstvo, pravoslavlje svjedoče o kompleksnosti identiteta na Balkanu. Upravo ta složena prošlost daje Sandžaku njegovu posebnu vrijednost i čini ga važnim primjerom multietničkog suživota u Evropi.

Dok se mnogi etnički identiteti formiraju kroz stoljeća, genetske i kulturne veze između Srba i Bošnjaka ostaju duboko ukorijenjene u ilirskoj prošlosti. Na kraju, ove zajedničke korijene treba slaviti, jer one predstavljaju most između dva naroda, a ne razlog za podjele.

Sutra dženaza Novopazarcu Almiru Aljkoviću, tragično nastradalom u saobraćajnoj nesreći

0

Novi Pazar – Novopazarac Almir Aljković (44) tragično je preminuo u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila 18. septembra 2024. godine u večernjim satima. Prema zvaničnim informacijama, Almir je izgubio život u nesreći koja se desila u blizini Inđije, a njegova saputnica je također kasnije podlegla povredama uprkos naporima ljekara.

Almir Aljković bio je poznat po svom dugogodišnjem životu i radu u Švicarskoj, ali i po vezama s rodnim Novim Pazarom i Ulcinjem, gdje je bio vlasnik popularne plaže “Pearl beach” u naselju Štoj. Njegova iznenadna smrt šokirala je porodicu, prijatelje i sve one koji su ga poznavali, kako u Novom Pazaru, tako i u dijaspori.

Dženaza Almiru Aljkoviću će se obaviti u subotu, 21. septembra 2024. godine, na groblju Gazilar. Ispraćaj na vječni počinak će početi od Islamskog centra Gazilar nakon podne namaza. Porodica će hatur obavljati u porodičnoj kući u Dubrovačkoj ulici, br. 412.

Ožalošćeni članovi porodice, među kojima su otac Besim, majka Mejrema, supruga Sabiha, te kćerke Merjem i Nora-Nur, brat Emir, snaha Sara, sestra Almasa, zeta Enes, i brojni rođaci, prijatelji i poznanici, u nevjerici se opraštaju od Almira. Posebno je potresna poruka njegove porodice koja naglašava dubinu njihovog gubitka i tugu zbog prerano ugašenog života.

Prijatelji i poznanici Almira Aljkovića na društvenim mrežama dijele sjećanja na njega, hvaleći njegovu dobrotu, prijateljstvo i uvijek vedar duh. Njegova smrt ostavlja neizbrisiv trag u životima svih koji su ga poznavali.

Ova tragedija je podsjetnik na krhkost života i nepredvidivost sudbine, a Almir će zauvijek ostati upamćen kao osoba koja je živjela sa osmijehom i bila tu za svoje najbliže.

Danas porodica i prijatelji opraštaju se od tragično nastradalog bračnog para Hajdarević

0

Porodica, prijatelji i sugrađani danas se okupljaju kako bi se oprostili od Esada (33) i Almedine Hajdarević (28), mladog bračnog para koji je nastradao u teškoj saobraćajnoj nesreći 13. septembra na autoputu Inntal, u blizini Langkampfena u Austriji.

Esad i Almedina, porijeklom iz Jezerskog i Cazina, iza sebe su ostavili dvogodišnjeg sina, koji je trenutno hospitaliziran, a ljekari se bore da mu pruže najbolju moguću njegu. Tragedija je pogodila cijelu zajednicu, ostavljajući neizbrisiv trag tuge.

Do nesreće je došlo kada se automobil kojim je upravljao Esad sudario s vozilom kojim je upravljao 63-godišnji muškarac. Nakon sudara, vozilo je proklizalo, preletjelo zaštitnu ogradu i završilo u šumi. Policijski izvještaji navode da je u trenutku sudara Esad izgubio kontrolu nad vozilom, što je dovelo do tragičnog ishoda.

Prolaznici su odmah priskočili u pomoć i izvukli Esada i njegovo dijete iz vozila. Nažalost, Esad je pretrpio teške povrede te je, uprkos pokušajima reanimacije na licu mjesta, preminuo u bolnici u Kufsteinu. Njegova supruga Almedina poginula je na licu mjesta, a njeno tijelo su izvukli vatrogasci.

Dženaza-namaz će se klanjati danas, 20. septembra, na mezarju Brda, u džematu Jezerski Grad kod Bosanske Krupe, s početkom u 15 sati. Tugovanje za tragično izgubljenim životima para Hajdarević ostavlja bolnu prazninu u srcima njihovih najmilijih i zajednice kojoj su pripadali.

Porodica i prijatelji pozivaju sve da im se pridruže u posljednjem ispraćaju, izražavajući solidarnost u ovim teškim trenucima.

Novi Pazar: Usvojene važne odluke na petoj redovnoj sjednici gradske Skupštine

0

Na petoj redovnoj sjednici Skupštine grada Novog Pazara, odbornici su usvojili niz značajnih odluka koje će znatno uticati na razvoj grada. Najvažnija među njima je odluka o formiranju posebnog pravnog subjekta pod nazivom Smart City Centar, koja je proizašla iz vizionarske inicijative Rasima Ljajića. O ovoj ideji izvijestio je Samir Kačapor, direktor Regionalne razvojne agencije Sandžaka – SEDA.

Smart City Centar: Oprema budućnosti i nova radna mjesta

Centar će predstavljati najsavremenije opremljen prostor u Srbiji, a prema riječima izvjestioca, u početku će obezbijediti oko 200 novih radnih mjesta. Obuke koje je do sada prošlo oko 300 mladih iz Novog Pazara biće omogućene i novim kandidatima, čime se otvara prilika za mlade ljude da ostanu u svom gradu i rade u struci budućnosti, pod najboljim mogućim uslovima.

Alma Šarenkapić, potpredsjednica Skupštine grada, naglasila je: „Najveća dobit formiranja Smart City Centra jeste to što će naša djeca imati priliku da ostanu u Novom Pazaru i rade u struci koja je globalno tražena, uz evropske i svjetske plate.“ U planu je da Centar u budućnosti zaposli više od 1.000 ljudi, dok se u prvih dvije godine očekuje obuka za dodatnih 500 mladih stručnjaka.

Usvojeni planovi: Kolektor otpadnih voda i solarna elektrana

Skupština je usvojila i planove detaljne regulacije za glavni kolektor za odvođenje otpadnih voda, kao i plan za izgradnju solarne elektrane. Odbornici su istakli da ove odluke imaju dugoročni značaj, ne samo s ekološkog, već i sa aspekta brige o zdravlju građana. Armin Mehović, odbornik sa liste „Za evropski Novi Pazar – Rasim Ljajić“, napomenuo je da su ove odluke ključne za buduće investicije u grad, te da potvrđuju strateški pristup Novog Pazara u privlačenju investitora.

Direktorske pozicije i upravljanje javnim preduzećima

Na sjednici su imenovani i novi direktori gradskih javnih preduzeća. Faruk Suljević postavljen je za direktora JKP „Čistoća“, Nermin Ljajić za direktora JP „Parking servis“, dok će Elmir Habibović upravljati Muzejom „Ras“. Takođe, odbornici su dali saglasnost za raspisivanje konkursa za imenovanje direktora Kulturnog centra Novi Pazar.

Odluke donesene na ovoj sjednici Skupštine grada predstavljaju važan korak u daljem razvoju Novog Pazara, s posebnim naglaskom na ekološke projekte i otvaranje novih radnih mjesta kroz modernizaciju i digitalizaciju grada. Smart City Centar, kao inovativni projekat, nosi ključnu ulogu u zadržavanju mladih kadrova u gradu, dok usvojeni planovi detaljne regulacije pokazuju ozbiljnost i viziju za dugoročan napredak u oblasti ekologije i infrastrukture.

Srpski mediji pogriješili: Vila na vrhu Novog Pazara pripada Mirsadu, a ne Emini Jahović /VIDEO/

0

Posljednjih dana domaći mediji su brujali o luksuznoj vili na vrhu Novog Pazara, koja je predstavljena kao dom poznate pjevačice Emine Jahović. Ipak, ispostavilo se da je ova informacija netačna – raskošna vila zapravo pripada njenom bratu, proslavljenom košarkašu i sada uspješnom sportskom menadžeru, Mirsadu Jahoviću.

Mirsad Jahović, koji je tokom svoje impresivne sportske karijere igrao za brojne prestižne evropske klubove, uključujući Fenerbahče i Real Madrid, stekao je ogromno bogatstvo. Nakon što se povukao sa košarkaškog terena, okrenuo se menadžerskim vodama i postao jedan od najuspješnijih sportskih agenata u regiji. Vila koju su srbijanski mediji pogrešno povezali sa Eminom, zapravo je njegov dom u rodnom gradu, mjesto gdje često boravi kada se vraća iz Turske.

Vila, koja se nalazi na uzvišenju s kojeg se pruža nevjerovatan pogled na cijeli Novi Pazar, svjedoči o Mirsadovom uspjehu, ali i o njegovoj povezanosti sa rodnim krajem. Iako živi u Istanbulu, gdje radi kao menadžer i vodi nekoliko sportskih projekata, Mirsad nije zaboravio svoje korijene. Ulaganje u ovaj impozantni objekat predstavlja dio njegovog povratka kući, gdje i dalje održava jake porodične veze.

I dok Emina Jahović već godinama živi u Istanbulu, njena veza s Novim Pazarom je neosporna, ali je ovoga puta vila o kojoj se priča zapravo dio Mirsadove uspješne priče. Pjevačica je već izdala svoju prethodnu kuću turskom konzulatu, a sada se pokazalo da je luksuzno zdanje na vrhu grada djelo njenog brata, čije bogatstvo i poslovni uspjeh nastavljaju rasti.

Srbijanski mediji su požurili sa zaključkom, ali je jasno da ova vila, iako dio priče porodice Jahović, pripada Mirsadu, koji ostaje jedno od najpoznatijih sportskih imena iz ovog kraja.

Sandžačka posla! Policajac tražio mito da obustavi “lažnu” istragu – Sud mu odredio pritvor

0
hapsenje
hapsenje

Viši sud u Kraljevu odredio je pritvor policijskom inspektoru iz Prijepolja, M.Ć., na predlog Posebnog odeljenja za suzbijanje korupcije Višeg javnog tužilaštva u Kraljevu. Policajac je osumnjičen za krivično delo zloupotrebe službenog položaja, saopšteno je iz ovog tužilaštva.

Prema navodima Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srbije, Sektor unutrašnje kontrole podneo je krivičnu prijavu protiv M.Ć. zbog postojanja osnovane sumnje da je zloupotrebio svoj službeni položaj. Inspektor je, kako se sumnja, u periodu od 2. do 5. septembra ove godine, koristeći svoj položaj policijskog službenika u Odeljenju kriminalističke policije u Prijepolju, obmanuo jednu osobu lažno predstavljajući da su protiv nje pokrenute posebne dokazne mere. Takođe se navodi da je ponudio da obustavi te mere u zamenu za novčanu nadoknadu.

Nakon saslušanja osumnjičenog, Viši sud u Kraljevu je, na predlog Višeg javnog tužilaštva, odredio pritvor zbog mogućnosti da bi M.Ć. mogao da utiče na svedoke ukoliko bi bio na slobodi.

Ovaj slučaj je izazvao veliku pažnju javnosti, s obzirom na to da se radi o službeniku kriminalističke policije, što dodatno povećava ozbiljnost optužbi. Istraga se nastavlja, a dalji koraci tužilaštva zavise od prikupljenih dokaza i svedočenja u vezi sa ovim slučajem.

Haris Crnovršanin: „Roginje je moj dom i tu dišem punim plućima“ /VIDEO/

0

Novi Pazar – Haris Crnovršanin, iako većinu vremena provodi u Novom Pazaru, srce mu je u rodnom selu Roginje. Rođen u ovom mirnom selu, Haris ne propušta priliku da se vrati tamo gde, kako kaže, može da diše punim plućima.

„Ovde se osjećam prelijepo. Odem ponekad u Njemačku da radim, ali jedva čekam da se vratim u Roginje. Ovdje je moj pravi dom“, ističe Haris s osmehom dok stoji pored seoskog puta, okružen prirodom i starim grobljem koje čuva uspomene na prošle generacije.

Haris je posvećen svom selu i održava porodične veze s njim, uprkos tome što njegova djeca nisu toliko vezana za ovaj kraj. „Djeca su nekako hladna prema selu, više ih privlači gradski život. Ali moje sestre i ja, mi jedva čekamo da dođemo u Roginje. Ovo je mjesto koje nosi posebnu energiju i osjećaj pripadnosti,“ dodaje Haris s ponosom.

Za Harisa i njegovu porodicu, Roginje nije samo selo – to je mesto koje ih podseća na prošlost, ali im pruža i utočište od užurbanog života u gradu. I dok mnogi njegovi vršnjaci teže da se udalje od sela, Haris ne može da zamisli budućnost bez povrataka u svoj rodni kraj.

Njegova posvećenost radu u inostranstvu omogućava mu da pruži bolju budućnost svojoj porodici, ali mu i dalje Roginje ostaje stalno u srcu. Kako kaže, svaka prilika da provede vrijeme u rodnom kraju je dragocjena, a ljubav prema selu ne jenjava, uprkos modernim izazovima života. Pogledajte prilog ispod teksta.

Mlada iz Sandžaka dobila ključ od mercedesa od budućeg muža na djevojačkoj večeri

0

Novi Pazar – Djevojke iz Sandžaka odavno su poznate kao čuvarice tradicionalnih vrijednosti, a istovremeno prate i savremene trendove. Ove žene nisu samo poželjne u Sandžaku, već i širom Balkana, a sve češće privlače pažnju muslimana širom svijeta. Ova priča donosi spoj tradicije i luksuza, te ljubavi koja prelazi granice.

Jedna Novopazarka nedavno je organizovala svoje djevojačko veče koje će ostati upamćeno ne samo po veselju, već i po neočekivanom i luksuznom poklonu. Usred slavlja, nakon tradicionalnog kola, njen budući suprug, musliman iz dalekog istoka, odlučio je da je iznenadi na poseban način. Naime, poklonio joj je ključeve novog Mercedesa!

Snimak ovog nezaboravnog trenutka, kada mlada s osmijehom podiže ključeve u zrak, dok je okružena porodicom i prijateljima, ubrzo je postao hit na društvenim mrežama. Sreća i uzbuđenje na njenom licu bili su zarazni, a veselje je preplavilo cijelu prostoriju dok su se gosti pridružili pljeskom i pjesmom.

Pogledajte video ovog trenutka ispod teksta, gdje mlada prima ključeve svog Mercedesa, u atmosferi radosti i zajedništva sa svojim najbližima.

/VIDEO/ Braća Haris i Rejhan, rođeni u Švajcarskoj, vratili se u Sandžak i uložili u razvoj industrije

0
  • Braća Kos vode industrijski biznis iz srca Bijelog Polja za EU i Švajcarsku

Haris i Rejhan Dašo Kos, braća rođena u Švicarsku, ali porijeklom vode iz Bistrice, svojim poslovnim uspjehom dokazali su koliko ljubavi i patriotizma nose prema rodnom kraju. Iako su izgradili zavidnu karijeru u Švajcarskoj, gdje su osnovali kompaniju koja se bavi industrijskom proizvodnjom za željezničku i automobilsku industriju, odlučili su proširiti svoje poslovanje i na Bijelo Polje.

Rejhan Dašo Kos, koji je rođen u Švajcarskoj, priznaje da ga srce uvijek vuče u Crnu Goru. “U Bijelom Polju se osjećam najbolje. Volim ove ljude, volim ovaj narod i državu, ali najviše svoju Bistricu”, rekao je za VBP portal.

Uprkos uspjehu u inostranstvu, braća Kos odlučila su da centralu svog poslovanja premjeste u Bijelo Polje. Odatle upravljaju kako poslovima u Švajcarskoj, tako i fabrikom u Mladenovcu, a proizvodnja iz Crne Gore ide isključivo za izvoz.

“Centrala naše firme je ovdje u Bijelom Polju, odakle nadgledamo cjelokupne aktivnosti u Švajcarskoj i Srbiji. Naša proizvodnja je vezana za željezničku i automobilsku industriju,” dodao je Rejhan Dašo Kos.

100% proizvodnje za EU i Švajcarsku

Direktor proizvodnje, Stevo Kalabić, pojašnjava da se firma Global Industrial Solutions već nekoliko godina uspješno bavi industrijskom proizvodnjom u Bijelom Polju, sa posebnim fokusom na obradu i varenje metalnih sklopova. “Bavimo se uslugama varenja s posebnim akcentom na kvalitet i sigurnost, postavljajući nove standarde u industriji,” naglasio je Kalabić.

“Naša firma 100% proizvodnje izvozi u zemlje EU i Švajcarsku. Korišćenje najsavremenijih tehnoloških rješenja, uključujući automatizovane mašine i robote, omogućava nam da postignemo vrhunski kvalitet u svim segmentima proizvodnje,” dodao je on. Firma nudi i obuke za zavarivače, gdje polaznici prolaze kroz trojmjesečni plaćeni trening. “Svi kandidati koji uspješno završe obuku imaju zagarantovano radno mjesto i nadprosječne plate.”

Zainteresovani za obuku mogu poslati svoje prijave putem email adrese: [email protected].

Ovaj primjer uspješne investicije u rodni kraj braće Kos svjedoči o njihovom nesebičnom doprinosu razvoju Bijelog Polja i želji da svoju ljubav prema Bistrici i domovini iskažu na najbolji mogući način – kroz stvaranje novih radnih mjesta i podizanje industrijskih standarda u Crnoj Gori. Pogledajte prilog ispod teksta.

Novi Pazar: Slaba potražnja za ogrevom, prodavci se nadaju zahlađenju

0

Iako je ljeto bilo dugo i toplo, potražnja za ogrevnim drvetom u Novom Pazaru ostala je neuobičajeno slaba. Prodavci ogreva izražavaju nadu da će naredni dani donijeti zahlađenje, što bi moglo pokrenuti veći interes građana koji se griju na drva.

Cijene ogrevnog drveta nisu se značajno mijenjale u odnosu na prošlu godinu, a primjetno su niže nego što su bile u jesen 2022. godine.

“Potražnja je bila slaba tokom cijele godine, vjerovatno zbog toga što je prošla zima bila topla, a mnogi građani su već imali zalihe od prošle sezone. Trenutna cijena je ista kao u proljeće – metar drva košta 50 eura, dok cijepana drva iznose između 60 i 65 eura,” kaže trgovac Safet Bulić.

Prema riječima prodavaca, potražnja je uglavnom usmjerena ka metarskim drvima, a vremenski uslovi često utiču na cijene.

“Ako naglo zahladni, moguće je da će cijene porasti, posebno ako bude problema sa ulaskom u šume. Svaki trgovac se nada većoj prodaji, kao što je to bio slučaj prije nekoliko godina. Trenutno se kupuje između tri i pet metara drva, najčešće da se popune zalihe potrošene prethodne zime,” dodaje Bulić.

Prodavci također ističu da sve veći broj građana prelazi na grijanje na struju i pelet, što utiče na slabiju prodaju drva.

“Većina ljudi sada koristi struju ili pelet za grijanje, a ima i onih koji koriste ugalj. Pelet je praktičniji, pa se zbog toga smanjuje potrošnja drva,” zaključuje Bulić.

Iako je evidentno da mnogi prelaze na druge izvore grijanja, drva i dalje ostaju izbor onih koji su vjerni tradicionalnom načinu grijanja. Pijaca kabaste robe u Novom Pazaru trenutno je dobro snabdjevena, a kupci mogu birati između hrastovih i bukovih drva, kako bi se na vrijeme pripremili za zimu. Pogledajte video prilog ispod teksta.

Izvor sanapress.info