Subota, 23 Maja, 2026

Seveli džamija: Zaboravljeni simbol ljubavi u Novom Pazaru

0

Novi Pazar, grad s bogatom historijom i kulturom, često je čuvar neispričanih priča koje se prenose s koljena na koljeno, a među njima se izdvaja jedna posebna, zaboravljena u vihoru vremena. Na mjestu gdje se danas prostiru bolničke livade, nasuprot fudbalskog stadiona FK „Novi Pazar“, nekada je stajala Seveli džamija, poznata i kao “Džamija ljubavi”.

Ova džamija, čiji naziv na turskom jeziku evocira osjećaje ljubavi i predanosti, bila je dio vakufa poznatog kao Vakuf “Gazi Sinanbeg” ili Vakuf “Kuru Česme”. Njeno ime dolazi od turske riječi “sevgili”, što znači “voljeni” ili “voljena”, ali neki izvori sugeriraju da je naziv možda bio “Selvi”, što bi značilo “jablan”. Bez obzira na etimološku dvosmislenost, jedno je sigurno – Seveli džamija je bila spomenik ljubavi, izgrađena s namjerom da slavi ne samo božansku ljubav već i ljubav između dvoje ljudi.

Prema predanjima, vakif ove džamije bio je ili neki ugledni gospodin ili dama koja je džamiju podigla u znak zahvalnosti Bogu i ljubavi prema nekoj osobi. U tom kontekstu, Seveli džamija mogla bi se smatrati novopazarskim pandanom Tadž Mahalu, spomeniku ljubavi koji je jednako inspirirao mnoge generacije.

Nažalost, džamija je uništena tokom jednog od brojnih austrijsko-osmanskih ratova krajem XVII ili početkom XVIII vijeka. Danas, sve što ostaje od ovog dragocjenog dijela novopazarske historije je džamijsko groblje s jednim prepoznatljivim mezarom i nekoliko polomljenih nišana. Mezar, sa svojim monumentalnim nišanima, predstavlja simboličan podsjetnik na cijeli vakufski kompleks, čuvajući sjećanje na jedno davno vrijeme i mjesto koje je bilo posvećeno ljubavi.

Nišan uzglavlja, prema nekim procjenama, potječe iz 16. vijeka, što sugerira da je i džamija vjerovatno bila izgrađena u prvoj polovini tog stoljeća. Nažalost, epitaf na nišanu ne postoji, pa ostaje tajna ko je sahranjen na tom mjestu i koje priče o životu i ljubavi su s njim nestale.

Danas, na mjestu gdje je nekada stajala Seveli džamija, ostala je tek uzdignuta humpa – pravolinijski oblik zemljišta koji možda skriva temelje ove zaboravljene džamije. Nažalost, arheološka istraživanja na ovom lokalitetu nikada nisu provedena, što je svojevrsni odraz našeg odnosa prema vlastitoj historiji i naslijeđu.

Ovaj zaboravljeni simbol ljubavi zaslužuje da bude sačuvan, možda i obnovljen, kao podsjetnik na prošla vremena kada su ljubav i vjera ispisivali stranice novopazarske historije. Možda je naziv džamije vremenom zaboravljen i zamijenjen, ali njena suština ostaje ista. Stoga, predlažemo da se na mjestu gdje je nekada stajala Seveli džamija podigne nova džamija istog imena, kako bi se očuvala uspomena na ovaj važan dio naše prošlosti i kako bi ljubav i dalje bila simbol ovog grada.

Autor Esad Rahić

Muhamed Dupljak: Spreman za svjetsko prvenstvo u Budimpešti

0

Dok se Novi Pazar priprema da ponosno predstavi svoje mlade talente na Svjetskom prvenstvu u kik-boksu, jedno ime posebno privlači pažnju – Muhamed Dupljak. Ovaj mladi borac, koji će se takmičiti u kategoriji mlađih juniora preko 81 kilograma u disciplini lou-kik, nosi sa sobom ne samo snagu i tehniku, već i ogromnu ambiciju.

Pripreme za ovo prestižno takmičenje nisu bile nimalo lake. Treninzi u Brzeću, poznatom po svojim surovim uslovima, izgradili su Muhamedovu fizičku spremnost, ali i psihološku otpornost.

“Sanjao sam o ovom trenutku godinama,” kaže Muhamed sa osmijehom, dodajući: “Ovo je prilika da se dokažem i da pokažem svijetu šta Novi Pazar može da ponudi.”

Muhamedov put do Budimpešte bio je prožet naporom i posvećenošću. Nedavni uspjeh u Budimpešti, gdje je osvojio srebro na Svjetskom kupu, dao mu je dodatni podstrek. Sada, sa Svjetskim prvenstvom pred vratima, san o zlatu postaje sve stvarniji.

“Moj cilj je jasan – želim da osvojim medalju, a zlato bi bilo ostvarenje sna,” ističe on, dok njegov trener, Husein Dupljak, s ponosom dodaje: “Muhamed je uložio nevjerovatnu energiju u ove pripreme. Njegova brzina, izdržljivost i odlučnost čine ga ozbiljnim kandidatom za medalju.”

Osim fizičkih priprema, mentalna snaga bit će ključna u borbi protiv konkurencije. U kategoriji preko 81 kilogram, Muhamed će se suočiti sa još četiri takmičara. Iako broj nije veliki, izazov je ogroman. “Najvažnije je da ostane smiren i fokusiran,” kaže njegov trener.

“Ovo je njegovo prvo Svjetsko prvenstvo, i mi smo svi uz njega. Uvjeren sam da ćemo se vratiti sa nekom od medalja.”

Pored Muhameda, Novi Pazar će u Budimpešti predstavljati i Tarik Rašljanin, talentirani borac iz Bukvić tima, koji će se takmičiti u kategoriji do 57 kilograma. Njegova konkurencija je žestoka – 12 protivnika čeka na njega. ”

Muhamed i Tarik su simboli napornog rada i posvećenosti,” kaže Nermin Zećirović, generalni sekretar Sportskog saveza Novog Pazara. “Oni su primjer kako ulaganje u sport donosi rezultate, i mi smo ponosni na njih.”

Dok se odbrojavaju posljednji dani do početka prvenstva, svi pogledi su usmjereni na ove mlade sportiste. Svjetsko prvenstvo u Budimpešti nije samo prilika za medalje, već i za dokazivanje na svjetskoj sceni, za predstavljanje Novog Pazara u najboljem svjetlu.

Novi Pazar stoji iza svojih šampiona, spreman da slavi njihove pobjede i podsjeća svijet na snagu i talent koji ovaj grad posjeduje. Muhamed Dupljak, sa svojim neustrašivim duhom i nepokolebljivom vjerom u uspjeh, vodit će ovaj sportski pohod sa srcem punim nade.

Pešter: Sudbina kule begova Ćorovića i tragedija BUĐEVSKIH Bošnjaka

0

Selo Buđevo, smješteno na sjevernoj strani Pešterskog polja, na nadmorskoj visini od 1300 do 1340 metara, predstavlja jedan od najzanimljivijih primjera historijske tragike u Sandžaku. Nalazi se 25 kilometara južno od Sjenice, na padinama Giljeve, okruženo s četiri brda koja čuvaju njegove tajne. Ovo selo, podijeljeno na Gornje i Donje selo, nosi težinu burne prošlosti i sudbine svojih nekadašnjih stanovnika.

Historijski Razvoj Buđeva

Buđevo je prvo zabilježeno u osmanskim defterima iz 1571. godine, kada je u selu živjelo 20 domaćinstava, što ga je činilo najvećim selom na Pešteru. Prema etimološkom tumačenju Mile Nedeljkovića, naziv Buđevo potiče od riječi “buda,” što znači građevina, koliba ili stražara, sugerirajući da je selo nastalo u zabačenom, šumovitom području daleko od tadašnjih glavnih puteva.

Mještani vjeruju da njihovi preci potiču iz Crne Gore i da su se u Buđevo doselili u 18. stoljeću, kao čifčije na zemlji begova Ćorovića.

Karađorđev Napad i Tragedija Bošnjaka u Buđevu

Tokom Prvog srpskog ustanka, Karađorđe je krenuo ka Sjenici sa svojom vojskom, a na putu im se ispriječila turska predstraža u Buđevu. Nakon žestokih sukoba, ustanici su spalili kuće Bošnjaka koji su pružali otpor, među kojima i kuću bošnjačkog starješine Ganića. Ustanici su ih gonili sve do Sjenice, a tragovi ove tragedije ostali su zabilježeni u historiji kao jedno od krvavih poglavlja u borbi za oslobođenje.

Ubistvo Hasan-bega Ćorovića i Osveta Braće Kurtagića

Krajem 19. i početkom 20. stoljeća, Buđevo je bilo u vlasništvu begova Ćorovića. Hasan-beg Ćorović, ugledni beg iz ovog kraja, ubijen je 1916. godine od strane svog bivšeg sluge i poznatog komite Petra Hazanca. Ovaj zločin izazvao je duboku bol među Bošnjacima Peštera, a Hasan-beg je sahranjen u selu Lozna.

Već naredne godine, braća Kurtagići iz sela Crvsko osvetili su Hasan-bega ubivši Petra Hazanca, koji je bio odgovoran za mnoge zločine nad muslimanima u Pešteru.

Sudbina Kule Begova Ćorovića i Etničko Čišćenje Buđeva

Do 1921. godine, u Buđevu je postojala kamena kula porodice Ćorović, koja je srušena od strane četničkog vojvode Rada Korde. Od njenog kamena kasnije su izgrađene škola i žandarmerijska stanica u selu. Fotografija kule iz 1917. godine, pronađena u Bečkoj arhivi, svjedoči o njenoj nekadašnjoj veličanstvenosti.

Buđevo, koje je nekada bilo bošnjačko-srpsko selo, danas je selo u kojem su Bošnjaci doživjeli etničko čišćenje. Posjetivši Buđevo, zatekao sam ograđeno mezarje porodice Ćorović, ali su nišani bili potpuno uništeni, što simbolizira tragični epilog buđevskih Bošnjaka.

Prema popisu iz 1991. godine, u Buđevu je živjelo 128 pravoslavaca, jedan musliman i jedan stanovnik koji se izjasnio kao “ostali.” Deset godina kasnije, popis iz 2002. godine pokazuje da je u selu živjelo 98,9% Srba i 1,1% ostalih.

Ova priča o Buđevu predstavlja jedan od mnogih bolnih svjedočanstava o tragičnoj sudbini Bošnjaka u Sandžaku.

Autor: Esad Rahić

I HRVATI PIŠU O ZLATU kod Novog Pazara: “Sve ostaje u Srbiji, a vrijedi milijarde”

0
rogozna
rogozna

Zlato kao srpski nacionalni ponos: Rogozna i Bor na mapi svjetskog bogatstva

Kada se spomene zlato, prva asocijacija su najčešće daleki rudnici Australije ili Južne Afrike, ali sve češće ovaj plemeniti metal se povezuje i sa Srbijom. Hrvatski mediji sve više pišu o srpskom zlatu, a posebno o novim otkrićima na Rogozni i rekordnoj proizvodnji u rudniku Čukaru Peki kod Bora. Naslovi poput „Sve ostaje u Srbiji, a vrijedi milijarde“ izazivaju pažnju i postavljaju pitanje: Da li je Srbija na pragu zlatne ere?

Rogozna: Novo srce srpskog zlata

Planina Rogozna, smještena nedaleko od Novog Pazara, postala je centar pažnje zahvaljujući otkriću značajne zlatne žice. Prema procjenama kompanije „Zlatna reka Resources“, koja vodi istraživanja na ovom području, u ovom regionu bi se moglo nalaziti preko 150 tona zlata. Ukoliko se ova procjena potvrdi, to bi moglo značiti da se na Rogozni krije bogatstvo vrijedno oko 11 milijardi eura po trenutnim tržišnim cijenama.

Ovo otkriće dolazi u vrijeme kada su zalihe zlata širom svijeta sve tanje, s procjenama da je ostalo samo oko 57.000 tona za iskopavanje. Ukoliko se istraživanja pokažu uspješnim, Rogozna bi mogla postati jedno od posljednjih velikih nalazišta zlata na globalnom nivou, što bi dodatno ojačalo poziciju Srbije na mapi svjetskog rudarstva.

Bor: Zlato koje ostaje u Srbiji

Pored Rogozne, rudnik zlata Čukaru Peki u Boru već sada donosi značajne prihode. Kineska kompanija Ziđin Majning, koja upravlja rudnikom, uspjela je povećati proizvodnju zlata na 8,9 tona do augusta 2023. godine, ostvarivši prihod od gotovo 4 milijarde dolara. Ono što posebno privlači pažnju jeste činjenica da, prema srpskim zakonima, sva proizvedena količina zlata prvo mora biti ponuđena Narodnoj banci Srbije. To znači da zlato ostaje u zemlji, doprinoseći nacionalnom bogatstvu i stabilnosti.

Zlato kao budućnost Srbije?

Dok Hrvatska i drugi susjedi budno prate razvoj situacije, postavlja se pitanje da li Srbija može iskoristiti ovo bogatstvo za dugoročni ekonomski razvoj. Zlato je oduvijek bilo sinonim za sigurnost i stabilnost, ali i moć. S obzirom na trenutne globalne krize i inflaciju, zlato postaje još vrednije, a Srbija se nalazi na pragu da postane značajan igrač na ovom tržištu.

Međutim, s velikim bogatstvom dolaze i veliki izazovi. Da bi Srbija zaista iskoristila ovaj potencijal, neophodno je osigurati transparentnost, održivost i pravičnu raspodjelu bogatstva. Ukoliko se to postigne, zlato iz Rogozne i Bora može postati temelj nove, zlatne ere za Srbiju, gdje bogatstvo zemlje zaista ostaje u zemlji, doprinoseći prosperitetu svih njenih građana.

Dok svijet sa nestrpljenjem iščekuje sljedeće korake, jedno je sigurno – Srbija postaje sve važnija tačka na mapi globalnog tržišta zlata.

Hamad Međedović plasirao se u drugo kolo kvalifikacija za US Open, osvijetlio obraz Srbije u Americi

0
Hamad Međedović
Hamad Međedović

Teniser Hamad Međedović uspješno je započeo svoj put ka glavnom žrijebu US Opena, plasiravši se u drugo kolo kvalifikacija. Ovaj talentovani teniser iz Novog Pazara jedini je srpski predstavnik koji je prošao prvo kolo kvalifikacija, nakon što su Olga Danilović, Filip Krajinović i Nina Stojanović doživjeli poraze, dok je Laslo Đere zabilježio neočekivani poraz u Vinston-Sejlemu.

Međedović je u prvom kolu savladao iskusnog Španca Oriola Roku Batalju sa 2:1 u setovima, nakon skoro dva sata borbe na terenu. Meč je započeo loše, izgubivši prvi set rezultatom 2:6, ali je u nastavku pokazao mentalnu snagu i preokrenuo meč u svoju korist, osvojivši naredna dva seta sa 6:4 i 6:2.

Ovaj rezultat dolazi kao veliko olakšanje za Međedovića, posebno nakon ne baš sjajnih rezultata uoči US Opena. Njegov povratak u formu u drugom i trećem setu pokazao je zašto ga mnogi smatraju jednom od najvećih nada srpskog tenisa.

U drugom kolu kvalifikacija, Hamad će se suočiti sa pobjednikom meča između Prižmića i Ajdukovića, što će svakako biti još jedan izazov za ovog mladog tenisera.

Međedovićev plasman u drugo kolo kvalifikacija US Opena predstavlja značajan uspjeh, ne samo za njega lično, već i za srpski tenis u cjelini, osvjetljavajući obraz Srbije na jednom od najvećih svjetskih teniskih turnira.

Tumori kao vodeći uzrok smrtnosti u Novom Pazaru: Zabrinjavajući RAST

0
Novi Pazar
Novi Pazar

Novi Pazar, grad poznat po svojoj bogatoj historiji i kulturnoj baštini, suočava se s ozbiljnim zdravstvenim izazovima koji su alarmantni ne samo za lokalnu zajednicu već i za širu javnost. Prema najnovijim podacima Zavoda za javno zdravstvo (ZZJZ) Novi Pazar, tumori su postali jedan od vodećih uzroka smrtnosti, odgovorni za 22 posto svih smrtnih slučajeva zabilježenih u protekloj godini. Ova činjenica je izazvala zabrinutost i skrenula pažnju na neophodnost preduzimanja hitnih mjera u cilju prevencije i ranog otkrivanja bolesti.

Statistika je neumoljiva: u 2023. godini, 204 građana Novog Pazara izgubilo je život zbog tumora, od čega su 103 bila muškarca, a 101 žena. Ovi podaci oslikavaju tmurnu stvarnost koja zahtijeva hitno djelovanje svih relevantnih zdravstvenih institucija, ali i svakog pojedinca.

Načelnik Centra za promociju zdravlja ZZJZ-a, dr. Fuad Ugljanin, iznosi podatke koji dodatno osvjetljavaju ovaj problem:

„Karcinom pluća je najčešći među tumorima i od njega je prošle godine umrlo 44 osobe, uključujući 30 muškaraca i 14 žena. Dugotrajno pušenje i zagađen zrak su glavni uzroci obolijevanja od ove vrste karcinoma.“

Ove brojke su snažan podsjetnik na potrebu za sveobuhvatnim pristupom u borbi protiv faktora rizika, poput pušenja i zagađenja, koji svakodnevno ugrožavaju zdravlje građana.

Međutim, karcinom pluća nije jedini problem. Karcinom debelog crijeva, koji postaje sve češći, zauzima drugo mjesto po učestalosti, sa smrtnim ishodom za 15 do 25 ljudi godišnje. Žene, s druge strane, najčešće obolijevaju od karcinoma dojke, bolesti koja godišnje odnosi između 15 i 20 života.

Posebno zabrinjavajući su podaci koji pokazuju da su karcinom debelog crijeva i tumori dojke glavni uzroci prerane smrti, prije navršenih 65 godina života. Ovaj trend ukazuje na potrebu za ranom dijagnostikom i preventivnim mjerama koje bi mogle spasiti živote.

Dr. Ugljanin ukazuje i na globalne trendove, napominjući da posljednjih deset godina bilježimo porast stope obolijevanja od tumora. Razlozi za to su mnogobrojni, ali produženje životnog vijeka i sveprisutni faktori rizika kao što su pušenje, prekomjerno konzumiranje alkohola, nedovoljna fizička aktivnost, gojaznost i nedovoljno dobra regulacija stresa, značajno doprinose ovoj statistici.

Apel doktora Ugljanina na građane da redovno posjećuju svoje ljekare i promijene nezdrave navike ne može biti ignorisan. Svaki mali korak ka zdravijem životu može imati ogroman uticaj na smanjenje rizika od razvoja tumora. Ovo je zajednički zadatak, gdje svi moramo učestvovati – od pojedinca do društva u cjelini.

Suočeni s ovim zabrinjavajućim trendovima, neophodno je da zdravlje postane prioritet svakog građanina. Edukacija, prevencija i briga o sopstvenom zdravlju mogu biti ključni faktori u borbi protiv tumora, koji prijete da postanu još veći teret za zajednicu u godinama koje dolaze. Novi Pazar mora pokazati odlučnost i preduzeti korake ka boljem zdravlju i dugovječnosti svojih građana.

Izvor Free media / Sandyak Danas

Danas ima milione, a nekada joj je PARADAJZ i KINDER JAJE BIO LUKSUZ! Emina Jahović se prisetila teškog detinjstva

0
Emina-Jahovic
Emina-Jahovic

Emina Jahović danas je prepoznata kao jedna od najuspješnijih pjevačica na Balkanu, s bogatstvom koje je stekla kroz dugogodišnju karijeru na estradnoj sceni i putem svog kozmetičkog brenda. Međutim, njen put do uspjeha nije bio lak, a djetinjstvo u Novom Pazaru bilo je daleko od luksuznog.

Odrastajući u ljekarskoj porodici, Emina nije imala sve ono što bi kao dijete željela. U jednom od svojih intervjua, prisjetila se tih teških vremena.

„Moj otac i majka nisu imali nikakvo naslijeđe, a kao ljekari nisu bili među imućnima. Sjećam se kako nam je, u vrijeme kada su mnogi u Srbiji živjeli teško, paradajz bio pravi luksuz. Kao dijete, gledala sam komšije kako uživaju u njemu, dok smo mi morali da se zadovoljimo onim što smo imali. Čak su i sitnice poput Kinder-jaja, gumenih bombona i čokolada bile nedostižne. Moja majka je zamrzavala mlijeko i jogurt, koje smo čuvali za crne dane. U to vrijeme, obožavala sam sjajne haljinice koje sam nasljeđivala od starije sestre,“ prisjetila se Emina.

Danas, kada može sebi priuštiti mnogo više, Emina je i dalje oprezna u trošenju.

„Volim da kupujem, ali samo ono što ću zaista nositi. Nemam hirove,“ istakla je.

Emina, koja danas živi u Turskoj, iza sebe ima brak sa tamošnjim pjevačem Mustafom Sandalom, s kojim ima dva sina. Iako je poznata po svojoj muzičkoj karijeri, njena prava ljubav je, kako kaže, pisanje pjesama i komponovanje.

„Ne planiram da budem na sceni sa četrdeset godina. Moja budućnost je u produkciji i muzici,“ zaključila je Emina.

Dvadesetogodišnja Ajla Vuković poginula u tragičnoj nesreći u Americi

0

Ajla Vuković (20), mlada djevojka porijeklom iz Kuprešana kod Jajca, tragično je izgubila život u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u američkoj saveznoj državi Ohio. Nesreća se dogodila u petak, u ranim jutarnjim satima, u nizu sudara koji je obuhvatio ukupno 13 vozila, a u kojem su život izgubile najmanje četiri osobe.

Prema izvještajima lokalnih medija, Ajla je spavala na zadnjem sjedištu automobila kada je prikolica teretnog kamiona udarila u vozilo u kojem se nalazila. Udarac je bio tako snažan da je prouzrokovao trenutnu smrt Ajle i još nekoliko putnika. Incident je izazvao lančanu reakciju koja je uključivala više vozila, a vatrogasne jedinice iz deset stanica brzo su stigle na mjesto nesreće. Više od 100 vatrogasaca učestvovalo je u spasilačkoj akciji, dok je nekoliko povrijeđenih prebačeno u obližnje bolnice.

Ajla je živjela u američkom gradu Utica, ali je kobnog dana bila na putu prema Iowi, gdje je planirala prisustvovati bosanskohercegovačkom festivalu. Njena porodica je s tugom potvrdila vijest o njenoj smrti, izražavajući nevjericu i bol zbog gubitka voljene kćerke.

Prijatelji i rodbina opisuju Ajlu kao nevjerovatno srdačnu i dragu osobu, čiji je osmijeh svima uljepšavao dan. Bila je aktivna članica svoje zajednice i često je volontirala, posebno pomažući mlađima. Njen vedar duh ostavio je neizbrisiv trag u životima onih koji su je poznavali.

Njena smrt predstavlja veliki gubitak za cijelu bosanskohercegovačku zajednicu u SAD-u. Prijatelji, rodbina i poznanici su se oprostili od Ajle putem društvenih mreža, izražavajući bol i tugu zbog njenog preranog odlaska. Mnogi su napisali emotivne poruke, moleći za njenu dušu i izražavajući saučešće njenoj porodici.

Ajlina kuma Izeta Spahić, uz duboko izražavanje tuge, napisala je:

“Ljepoto kumina, osmijeh moj dragi. Ne mogu da vjerujem da te više nema među nama. Da ti se dragi Allah smiluje, oprosti sve grijehe i podari lijepi Džennet. Familiji i svima koji su te znali i voljeli, sabur. Svi smo Allahovi i svi se Njemu vraćamo.”

Emil Hodžić Boško, Ajlin prijatelj iz folklorne grupe, izrazio je svoju bol riječima:

“Volio sam te. Folklor te je volio. Svi su te voljeli. Bila si tako nevjerojatna osoba, uvijek nasmijana i vesela. Da ti Allah podari najljepši Džennet, voljena naša Ajla.”

I ovo je Sandžak – Na svadbi konobari “ispustili” tortu ispred mladenaca /VIDEO/

0

Društvene mreže su preplavljene zanimljivim video zapisom s jedne svadbe u Bijelom Polju, koji je izazvao mnogo komentara i smijeha. Na snimku se vide dva konobara kako unose svadbenu tortu, pri čemu se čini da je torta pala neposredno ispred mladenaca, šokirajući prisutne goste.

Međutim, ono što je na prvi pogled izgledalo kao nezgoda, zapravo je bila unaprijed isplanirana šala, dio iznenađenja koje su mladenci pripremili za svoje goste.

Ovakav način unošenja torte postaje sve popularniji na svadbama kao način da se razbije atmosfera i doda doza humora u proslavu. Video je izazvao brojne reakcije na društvenim mrežama, a gosti su ga prihvatili s oduševljenjem, uživajući u duhovitom trenutku.

Spasavanje beloglavog supa ispred hotela Borovi u Sjenici /VIDEO/

0

U sjeničkom hotelu Borovi, poznatom po svojim slikovitim pejzažima i gostoprimstvu, danas se odvijala nesvakidašnja scena koja je zaokupila pažnju kako gostiju, tako i lokalnog stanovništva. Naime, povređeni beloglavi sup, jedan od simbola divlje ljepote Pešterske visoravni, neočekivano je potražio pomoć u blizini hotela.

Lara Sara, Sjeničanka koja je bila prisutna tokom ove situacije, podelila je svoja iskustva na društvenim mrežama. Na svom Fejsbuk profilu objavila je video u kojem je detaljno opisala događaj:

“Danas smo imali izuzetnu priliku da pružimo pomoć beloglavom supu koji je, namjerno ili ne, pomoć potražio u našoj blizini. Sretni smo da smo uz stručnu pomoć eksperata koji brinu o ovim rijetkim i veličanstvenim životinjama, dali svoj mali doprinos da se ovoj ptici ukaže pomoć.”

Dok su čekali dolazak stručnjaka iz rezervata, Lara je imala priliku da priđe bliže povređenoj ptici i na trenutak dotakne njeno perje.

“Bilo je to neprocjenjivo iskustvo, nešto što se rijetko može doživjeti u prirodnim staništima. Ova situacija podsjetila me na krhkost prirode i koliko je važno zaštititi ugrožene vrste,” dodala je ona.

Stručnjaci su ubrzo stigli, pažljivo preuzeli supa i obezbedili mu siguran transport do mesta gde će dobiti neophodnu njegu i oporavak. Lara Sara se zahvalila što je mogla da bude deo ove akcije spašavanja, koja je pokazala koliko je važna zaštita i očuvanje prirodnog bogatstva ovog kraja.

Ova dirljiva priča iz Sjenice podseća nas na važnost brige o divljim životinjama i na to koliko je svaki pojedinačni napor značajan u očuvanju ugroženih vrsta.

Pogledajte video ispod teksta.