Join our community of SUBSCRIBERS and be part of the conversation.
To subscribe, simply enter your email address on our website or click the subscribe button below. Don't worry, we respect your privacy and won't spam your inbox. Your information is safe with us.
U posljednjih nekoliko dana, region Balkana suočava se s neviđenim vrućinama, a meteorološke prognoze upozoravaju na još ekstremnije temperature. Crveni meteoalarm izdat je za cijelu regiju, kao i za veći dio istočne Evrope. Klimatolog Vladimir Nikolić iz udruženja „Karbon 3“ objavio je mapu koja jasno prikazuje koliko se Balkan “prži”, postavljajući nove temperaturne rekorde.
Na mapi se vide anomalije maksimalnih temperatura koje su značajno iznad prosjeka za period od 12. do 19. jula. Najviše zabrinjavajuće su crne i crvene zone koje ukazuju na temperature iznad 10°C od uobičajenih vrijednosti za ovaj period.
Ovako sigurno do 19 jula.
Novi rekordi temperatura, padaju svakog dana.
🌡️🥵📈
Brinu me zone niskog pritiska sa Atlantika 👀 pic.twitter.com/2J9pZAalX2
Nikolić je u svom obraćanju upozorio na zone niskog pritiska s Atlantika koje dodatno komplikuju situaciju.
“Zimi, ove zone su obično mirne, bez vjetra i vrlo hladne, ali ljeti, kada naiđu na užarenu masu visokog pritiska, mogu izazvati superćelijske oluje koje prate jaki usponski vjetrovi, tropske kiše i mogućnost krupnog grada,” izjavio je Nikolić.
Legenda na mapi prikazuje stepen anomalija u odnosu na prosječnu temperaturu. Plave nijanse predstavljaju hladnije, dok crvene i crne nijanse označavaju temperature znatno toplije od prosjeka za sredinu jula. Najalarmantnije su crne zone koje ukazuju na temperature ≥ +10°C iznad prosjeka.
“Na primjer, Sibir nije topliji od Afrike, ali su temperature natprosječne. Lokalno, to utiče na biodiverzitet i mikro klimu, te svakako je svježije uz drveće, ali globalno, deforestacija poput one u Amazoniji ili na Filipinima povećava koncentraciju atmosferskog CO2, što dodatno povećava temperaturu,” dodao je Nikolić.
Šta biva kada postoje zone niskog pritiska sa Atlantika?
Prema njegovim riječima, šumovita Zapadna Kanada je 2021. godine imala višenedjeljnu toplotnu kupolu sa temperaturama do +49,6°C, što ukazuje na globalni problem koji zahtijeva hitnu akciju.
Jedna povrijeđena državljanka Srbije pronađena je kod naplatne stanice na autoputu na jugu Sjeverne Makedonije, prema saopštenju policije iz Velesa. Policajci su na autoputu A1 (Prijateljstvo) kod naplatne stanice “Demir Kapija” pored desne kolovozne trake pronašli vidno povrijeđenu S. M. (49) iz Srbije.
Istraga je otkrila da je njen 52-godišnji suprug, B. M., rekao policajcima da ga je supruga fizički napala dok su se sa sinom i rođakom vraćali iz Grčke. Prema njegovim riječima, zaustavio je vozilo, ostavio suprugu pored puta i nastavio ka graničnom prijelazu Tabanovce, na granici sa Srbijom.
Služba Hitne medicinske pomoći iz obližnjeg grada Negotina odmah je reagovala, pružila pomoć povrijeđenoj ženi i prevezla je u Zdravstvenu ustanovu “Negorci”. O ovom događaju je obaviješten javni tužilac i trenutno se radi na potpunom rasvjetljavanju slučaja.
Policija radi na prikupljanju dodatnih informacija i svjedoka kako bi se utvrdile sve okolnosti ovog incidenta. Javnost je obaviještena da će se o daljem toku istrage redovno izvještavati.
Hadžo Mulić iz bjelopoljskog sela Sipanje ponosni je vlasnik farme koja broji 35 krava i 10 grla podmlatka. U pitanju je slobodan način držanja životinja, gdje krave provode većinu vremena na otvorenom, bez štale, što ih čini otpornijim i prilagođenijim lokalnim uvjetima.
Selo Sipanje, smješteno na putu ka Koristskoj visoravni, poznato je po svojim odličnim pašnjacima, iako je broj stada u opadanju. Hadžo Mulić iz Goduše, koji je stigao u februaru zbog blage zime, ističe da je ovaj predio idealan za uzgoj krava.
“Slobodni način držanja, to je većinom sve napolje, ne viđaju štalu, one se napolje i tele i otporne su,” govori Mulić.
Mulićeva farma predstavlja svijetli primjer održivog stočarstva u regiji. On naglašava da može prodati sve što proizvede, što ukazuje na postojanje tržišta za kvalitetne domaće proizvode.
Iako je broj stada u opadanju, Hadžo vjeruje u potencijal svog rada i optimistično gleda na budućnost stočarstva u svom kraju. Ova priča svjedoči o vrijednosti tradicionalnih metoda uzgoja i prilagođavanju prirodnim uvjetima, što je od suštinske važnosti za održivost lokalne poljoprivrede. POgledja tvprilog ispod teksta.
Kairo, 13. jula 2024. - Ispred Predsednièke Palate u Kairu, predsednik Egipta Abdel Fatah al Sisi doèekao je danas predsednika Srbije Aleksandra Vuèiæa. Za predsednika Vuèiæa prireðena je ceremonija sveèanog doèeka sa vojnim poèastima, uz intoniranje himni Srbije i Egipta. FOTO TANJUG/ MARKO ÐOKOVIÆ/ bg
Kairo, 13. juli 2024. — Srbija i Egipat su danas u Kairu potpisali Sporazum o slobodnoj trgovini, kao i deset drugih bilateralnih sporazuma, čime su dodatno ojačani odnosi između dvije zemlje. Među potpisanim sporazumima su i oni koji uspostavljaju saradnju između Beograda i Kaira, Užica i Gubernije Asuana, te Novog Pazara i grada Damijeta u Egiptu.
Potpisivanje sporazuma obavljeno je u prisustvu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i predsjednika Egipta Abdela Fataha el Sisija. Sporazum o slobodnoj trgovini potpisali su Tomislav Momirović, ministar unutrašnje i vanjske trgovine Srbije, i Hasan el Hatib, ministar za investicije i vanjsku trgovinu Egipta. Ovaj sporazum predviđa slobodnu trgovinu za 87 posto proizvoda iz Srbije, čime se otvara novo tržište za srpske proizvođače.
Pored sporazuma o slobodnoj trgovini, potpisan je i Zajednički akcioni plan između Tela Egipta za investicije i slobodne zone GAFI i Razvojne agencije Srbije (RAS) za period 2024-2025.
Sporazumi o saradnji grada Novog Pazara i Damijeta
Gradonačelnik Novog Pazara, Nihat Biševac, potpisao je sporazum o saradnji sa gradom Damijetom u Egiptu.
“Damijet je grad na delti Nila, blizu uliva u Sredozemno more, sa više od 300.000 stanovnika. Imaju razvijenu industriju namještaja, sličnu našoj, pa tu vidim mogućnost saradnje,” izjavio je Biševac za radio Sto plus.
On je dodao da je ovaj sporazum rezultat ranije usvojene odluke Skupštine Novog Pazara o uspostavljanju saradnje sa Damijetom.
“Ovo je samo početak. Nadamo se da ćemo iskoristiti sve bolje odnose Srbije i Egipta, te da će delegacije iz Kaira i Damijeta uskoro posjetiti Srbiju i Novi Pazar,” dodao je Biševac.
Bilateralni sporazumi u različitim oblastima
Potpisani su i brojni drugi sporazumi koji obuhvataju različite oblasti saradnje. Memorandum o razumijevanju između Ministarstva za rad, zapošljavanje i boračka pitanja Srbije i Ministarstva rada Egipta obuhvata saradnju u oblasti rada i zapošljavanja. Protokol o saradnji između Zavoda za javno zdravlje Novog Pazara i Univerziteta Al-Azhar u Egiptu, koji je potpisao ministar zdravlja Zlatibor Lončar, predstavlja još jedan korak ka unapređenju zdravstvene zaštite.
Ministarstvo informisanja i telekomunikacija Srbije i Ministarstvo komunikacija i informacionih tehnologija Egipta potpisali su memorandum o saradnji u oblasti komunikacija i informacionih tehnologija. Također, potpisani su memorandumi o razumijevanju između Ministarstva kulture Srbije i Vrhovnog savjeta za antikvitete Egipta za saradnju u oblasti antikviteta i muzeja, kao i između Etnografskog muzeja u Beogradu i Vrhovnog savjeta za antikvitete Egipta.
Delegacija Srbije, predvođena predsjednikom Vučićem i nekoliko ministara, boravi u dvodnevnoj posjeti Egiptu gdje su potpisani ovi značajni sporazumi koji će dodatno ojačati bilateralne odnose između dvije zemlje.
Tutin, Selo Crkvine – Latif Kadrić, mještanin sela Crkvine kod Tutina, proveo je 30 godina svog života radeći kao vozač u novopazarskom preduzeću „Sandžaktrans“. U razgovoru s njim, saznajemo o njegovim iskustvima, porodici i sjećanjima na vrijeme provedeno u vožnji kroz Evropu.
„Radio sam u novopazarskom ‘Sandžaktransu’ 30 godina,“ kaže Latif, prisjećajući se vremena kada je direktor bio Reka Hadžibulić. „Išao sam po cijeloj Evropi. Nekada sam iz TK Raške tri puta vozio za Italiju za mjesec dana.“
Latif Kadrić je ponosan otac devet kćerki i dva sina.
„Sve su se kćerke udale i svi su mi zetovi dobri,“ kaže Latif sa osmijehom na licu.
Njegova priča je dokaz posvećenosti, rada i ljubavi prema porodici i poslu. Latif se sjeća sa nostalgijom svojih putovanja i vremena provedenog za volanom.
“Bilo je to vrijeme kada smo se oslanjali jedni na druge i pomagali u svakoj situaciji,” dodaje on.
Selo Crkvine je poznato po svojim vrijednim i poštenim ljudima, a Latif je jedan od onih koji svojim primjerom pokazuje koliko je važno biti posvećen porodici i poslu. Pogledajte video prilog ispod teksta.
U Novom Pazaru svečano je otvoren Balkan Karavan, manifestacija koja okuplja dvadeset organizacija iz zemalja Zapadnog Balkana. Ovaj značajni događaj ima za cilj unapređenje ljudskih prava i socijalne inkluzije kroz predstavljanje aktuelnih projekata i najboljih primjera iz prakse.
Tokom manifestacije, učesnici će imati priliku da predstave svoje projekte i podijele primjere dobre prakse u oblastima unapređenja ljudskih prava i socijalne inkluzije. Posjetioci će moći da se upoznaju sa raznovrsnim inicijativama koje doprinose boljem životu u lokalnim zajednicama.
Na Rekreacionom centru i u Kancelariji za mlade organizovane su izložbe prodajnih, uslužnih i promotivnih proizvoda. Pored toga, tu su i radionice namijenjene djeci, roditeljima i mladima, koje imaju za cilj podršku ranom razvoju i jačanje zajednice. Radionice će pružiti korisne informacije i praktične savjete o razvoju djece i mladih, te promociji socijalne inkluzije.
Organizator Balkan Karavana je Udruženje psihologa iz Novog Pazara, dok učesnici dolaze iz organizacija civilnog sektora iz Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Kosova, Bosne i Hercegovine i Albanije. Ove organizacije zajedno rade na unapređenju ljudskih prava i socijalne inkluzije u svojim sredinama.
Nakon manifestacije u Novom Pazaru, svi učesnici će u svojim zajednicama organizovati mini festivale ljudskih prava, čime će se dodatno širiti svijest o važnosti ljudskih prava i socijalne inkluzije.
U posljednje vrijeme svjedočimo važnim i pozitivnim promjenama u Srbiji, koje donose nadu za bolju budućnost i priznavanje istine o tragičnim događajima iz prošlosti. Prvi korak u tom smjeru napravljen je kada je na RTS-u genocid u Srebrenici konačno nazvan pravim imenom – GENOCID. Ovaj hrabar potez predstavlja prekretnicu u medijskom izvještavanju i suočavanju s bolnim činjenicama koje su do sada bile zanemarene ili iskrivljene.
Voditeljica RTS-a, Ivona Pantelić, tokom informativne emisije “Ovo je Srbija” jasno je nazvala događaje u Srebrenici genocidom. Ovaj čin, iako možda maleni korak za nekoga, predstavlja ogromnu promjenu u svijesti društva. U izvještaju o komemoraciji povodom 29. godišnjice genocida u Srebrenici, Pantelić je navela da je obilježena godišnjica genocida nad Bošnjacima Srebrenice i da su sahranjeni posmrtni ostaci 14 žrtava. Ovo je prvi put da se na javnom servisu Srbije genocid naziva pravim imenom. Iako ostaje nepoznato hoće li voditeljica ili osoba koja je pisala tekst biti sankcionisane, čin je pohvaljen kao priznanje međunarodno utvrđenih činjenica.
Istovremeno, građani Novog Sada pokazali su odlučnost u suočavanju s ekstremizmom. Tokom obilježavanja 11. jula, manja grupa ljudi okupila se kako bi “proslavila oslobađanje Srebrenice”, što je izazvalo ogorčenje građana. Snimak na kojem se vidi kako građani fizički napadaju ove nacionaliste postao je viralan. Predstavnici “Antifašističkog fronta 23. oktobar” i drugi građani spriječili su sramno okupljanje, fizički napadajući fašiste i otimajući im zastave. Policija je intervenirala kako bi spriječila masovniju tučnjavu. Iz “Antifašističkog fronta” poručili su da ne dozvoljavaju izrugivanje žrtvama genocida u gradu s antifašističkom tradicijom.
Ovi događaji pokazuju da postoji volja među građanima i medijima da se suprotstave negiranju genocida i ekstremizmu. Samir Tandir, predsjednik BOSS-a, oglasio se na svom Facebook profilu povodom 29. godišnjice genocida u Srebrenici. Njegov status ukazuje na to da malobrojni Bošnjaci trebaju tražiti saveznike u prodemokratskim i antidesničarskim organizacijama i da je samo u tome spas ne samo za Bošnjake nego za sve građane Srbije. Tandirov FB status prenosimo u cijelosti:
“Bez obzira na sve razlike među nama, uvijek moramo pronaći snagu da osudimo zločin i nepravdu. Sve dok imamo snage da to činimo, znaćemo da smo ljudi. Ne postoji ni jedan toliko veliki i uzvišeni cilj koji bi opravdao stradanje nevinih i nedužnih ljudi. Da se Srebrenica više nikad i nikome ne ponovi.”
Tandir je ovim statusom ponovo istakao važnost sjećanja na tragediju koja se dogodila 1995. godine, kada je u Srebrenici počinjen genocid nad Bošnjacima. Njegove riječi su poziv na zajedničko suočavanje s prošlošću i izgradnju bolje budućnosti u kojoj će pravda i humanost biti osnovne vrijednosti društva.
Podsjećamo, Srebrenica je postala simbol genocida nakon što su snage Vojske Republike Srpske, pod komandom Ratka Mladića, u julu 1995. godine ubile više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka. Međunarodni sud pravde je ovaj čin okarakterisao kao genocid, a 11. juli je proglašen Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici.
Ovi koraci pokazuju da postoji nada za promjene u Srbiji, gdje će istina i pravda prevladati, a ekstremizam i negiranje zločina biti odlučno odbačeni. Priznavanje genocida u Srebrenici na nacionalnom nivou i građanska hrabrost u suočavanju s ekstremizmom su svjetionici nade za sve one koji se bore za pravedniju i bolju budućnost.
U sredini u kojoj su primanja inače mala, Regionalni inovacioni startap centar (RISC) je uspio obučiti mlade brojnim vještinama koje im omogućavaju da, uz fleksibilno radno vrijeme, u kuću donose zarade veće od prosjeka u Srbiji. Detalje o tome iznosi koordinator centra iz Novog Pazara, Šemsudin Plojović.
Jedan od glavnih razloga za ovu promjenu je Regionalni inovacioni startap centar (RISC), koji u Novom Pazaru djeluje od 2018. godine. Centar okuplja sve koji žele naučiti specifične vještine potrebne za dobivanje odlično plaćenih poslova, ili steći i produbiti znanja iz biznisa i poslovanja te dobiti pomoć i podršku na preduzetničkom putu.
Prema riječima koordinatora ovog centra, prof. dr. Šemsudina Plojovića, iz saradnje sa RISC izlaze uspješni mladi ljudi koji “rade poslove iz snova i mijenjaju sliku cijelog tog regiona”.
O načinima na koji RISC funkcioniše i kako je Novi Pazar postao mjesto inovacija i nove energije, prof. Plojović je govorio u najnovijoj epizodi podkasta “Zalet inovacija”.
“Pravo vrijeme je jučer”
Na samom početku, Plojović ističe da je RISC stigao u Novi Pazar u pravo vrijeme.
“Kad me pitaju koje je pravo vrijeme da se počne sa razmišljanjem o preduzetništvu i inovacijama, obično kažem ‘jučer’ jer svaki propušten dan u ovakvim industrijama je jedno veliko kašnjenje,” kaže Plojović, objašnjavajući koliko je centar promijenio tamošnju percepciju preduzetništva i inovacija.
“Zaista smo promijenili, prije svega, shvatanje značaja inovacija. Ranije je u Novom Pazaru najveća IT firma imala četiri zaposlena, a danas imate više od 300 ljudi koji rade u različitim kompanijama i oko 120-130 njih koji rade u startap kompanijama iz Novog Pazara. To su kompanije koje imaju svoje proizvode, koje zapošljavaju i koje svojim radnicima daju dostojne zarade, iznad prosjeka u Srbiji,” dodaje Plojović, objašnjavajući da put razvoja Novog Pazara od grada džinsa do grada inovacija nije bio lak, ali da je optimizam bio ključan.
“Sad na svakom ćošku imate nekog ko se uspješno bavi IT-jem”
Plojović ističe i da su prilike u tom gradu bile idealne za razvoj takvih ideja.
“Svaka otežavajuća okolnost vam je, s druge strane, i neka šansa. Potrebno je shvatiti kako je to biti mladi čovjek u Novom Pazaru gdje vlada velika nezaposlenost, a prosjek plata je oko 300 eura. Zato je to bila super prilika da se pokrene jedna mala industrija. Samo nam je bilo potrebno malo podrške, i to je došlo kroz projekt Inovacionog centra. Mnogo ljudi je otišlo u inostranstvo ili u druge gradove u Srbiji da bi razvijali svoje talente i preduzetništvo, a danas imate situaciju da dijete koje, recimo, razmišlja koju srednju školu da upiše, na svakom ćošku ima nekoga ko se uspješno bavi IT-jem,” nastavlja priču prof. Plojović.
“Budući da znanja koja steknete na univerzitetu nisu dovoljna da budete ‘plug and play’, mi smo odlučili najbolje studente naučiti potrebnim vještinama. Krenuli smo s nekih osam studenata Državnog univerziteta i osam studenata Univerziteta u Novom Pazaru koji su pohađali prvu obuku iz razvoja softvera. Budući da je Novi Pazar, pored toga što je poznat kao grad džinsa, namještaja i obuće, trenutno i grad u kojem se naglo razvija prevoz ljudi i robe na međunarodnim linijama, odlučili smo praviti softver za to. Ta prva generacija je za nekih sedam-osam mjeseci uspjela razviti i prodati prvu licencu,” objašnjava Plojović i napominje kako im se na tom putu ispriječila pandemija.
“Šta ćemo s ovolikim novcem?”
Lokdaun je zatvorio međunarodni transport i morali su pronaći druge poslove za ljude iz prve generacije. U roku od nekoliko mjeseci svih 16 iz prve generacije je našlo poslove u IT industriji. U vremenu kada su svi ostajali bez posla ili dobijali minimalce, mladi ljudi, od kojih većina još studira, donosili su kući plate veće od plata svojih roditelja u zbiru.
Na početku je bilo teško vjerovati da studenti koji rade na računaru mogu zaraditi prvu platu od 1.000 eura. Plojović navodi iskustvo mladog kolege koji je sa svojom porodicom prošao put od nade, preko razočarenja do potpune nevjerice da je nešto takvo uopšte moguće.
“Svjetiljke u mraku”
Plojović smatra da je jedan od najvećih uspjeha RISC omogućavanje mladim ljudima da razvijaju svoje vještine do nivoa koji ranije nije bio poznat. Oni su most za povezivanje sa uspješnim kompanijama kojima te vještine trebaju.
“To je veliki uspjeh kada u jednoj manjoj sredini imate mlade i pametne ljude koji mogu na osnovu onoga što su naučili doći do posla iz snova, a da se ne moraju seliti,” kaže Plojović.
RISC ne usmjerava ljude na platforme koje nude privremene poslove već na rad u velikim kompanijama sa jasnim karijernim putem. Svako ko se obrati RISC može dobiti priliku da stekne vrijedne vještine, pod uvjetom da postoji realna osnova za to.
Plojović napominje da je iskren pristup ključan, kao i zadržavanje uspješnih ljudi kao predavača i mentora.
Priče o uspjehu
Prof. Plojović ističe važnost RISC u podršci lokalnoj start-up zajednici, navodeći nekoliko uspješnih startapova iz tog dijela Srbije, uključujući “QAAANT” i “Blistavi umovi”.
Šta je Zalet inovacija?
ZALET INOVACIJA je projekt koji ima cilj promovirati inovacije i ideje, uspjehe inovativne industrije Srbije, i pružiti prostor relevantnim sagovornicima, ekspertima i mladim talentima. Projekt realizira Method agency pod pokroviteljstvom Ministarstva nauke, tehnološkog razvoja i inovacija, pružajući komunikacijsku podršku inovatorima, mladim talentima i inovativnoj zajednici.
Nakon što je Sandžak Danas otkrio kako drvosječe iz Zubinog Potoka i Ibarskog Kolašina varaju građane Novog Pazara i Tutina, prodajući drva u Ribariću, odmah su već sutradan nestali bez traga i uklonili svoja vozila i drva sa prodajnih mjesta u Ribariću, mi nismo odmah objavili jer smo mislili da će se vratiti.
### Borba protiv prevaranata u trgovini drvima u Tutinu i Novom Pazaru
Fotoreporter portala Sandžak Danas otkrio je na licu mjesta kako drvosječe iz Ibarskog Kolašina i Zubinog Potoka, prodajući drva u Ribariću, varaju građane Tutina i Novog Pazara. Napominjemo da smo u prošlom tekstu greškom napisali da su drvosječe iz Zubinog Potoka i Ribarića. Ovom prilikom se izvinjavamo i ispravljamo grešku – prevaranti nisu iz Ribarića nego iz Zubinog Potoka i Ibarskog Kolašina.
U eri kada svaka para znači mnogo, naročito u hladnim zimskim mjesecima, grijanje na drva postaje neophodnost za mnoge porodice u Tutinu i Novom Pazaru. Međutim, nažalost, postoje oni koji koriste ovu potrebu kako bi prevarili poštene građane.
Fotografije koje su nam dostavljene od strane fotoreportera portala Sandžak Danas jasno pokazuju kako drvosječe iz Ribarića i Zubinog Potoka varaju građane. Na slikama se vidi kamion natovaren drvima, ali umjesto da je pun do vrha, drva su složena na način da ostavljaju velike šupljine u vozilu. Ova prevara je naizgled jednostavna, ali vrlo efektivna. Na prvi pogled, čini se da kamion nosi punu količinu drva, dok je stvarna količina daleko manja.
### Prikaz vozila i načina prevare
Fotografije jasno prikazuju kako je vozilo korišteno za ovu prevaru i na koji način su drva složena kako bi se stvorila iluzija punog kamiona. Građani Tutina i Novog Pazara često nisu svjesni ovih trikova dok ne bude prekasno. Kada je naš fotograf prišao da fotografiše kako slažu drva, drvosječe su postali nasilni, i zamalo je došlo do sukoba.
Fotografija nastala u Ribarićima
### Kako se građani bore protiv prevara
Međutim, naši sugrađani nisu bespomoćni. Svjesni prevara, mnogi od njih su se počeli udruživati kako bi zaštitili jedni druge. Na društvenim mrežama se sve češće dijele savjeti kako prepoznati prevaru, a fotografije poput ovih služe kao dokaz i upozorenje drugima. Također, sve više ljudi zahtijeva da se drva istovare pred njima kako bi se uvjerili da su dobili ono što su platili.
### Važnost podizanja svijesti
Podizanje svijesti o ovakvim prevarama ključ je za zaštitu građana. Informisanje javnosti i dijeljenje iskustava može značajno smanjiti broj prevarenih. Građani moraju biti informisani o svojim pravima i načinima kako da se zaštite.
Dok se borba protiv prevara nastavlja, važno je da svi budemo na oprezu i informisani. Fotoreporteri i novinari, poput našeg portala Sandžak Danas, igraju ključnu ulogu u otkrivanju i sprječavanju ovakvih nečasnih radnji. Kroz zajednički trud i saradnju, građani Tutina i Novog Pazara mogu stati na kraj prevarantima i osigurati da dobiju pravu vrijednost za svoj novac.
Novi Pazar, 13. jul 2024. – Saobraćajni kolaps u Novom Pazaru postao je svakodnevna realnost za građane ovog grada. Ulice su preplavljene vozilima tokom cele godine, a situacija postaje još gora u letnjem periodu kada veliki broj Novopazaraca koji žive u inostranstvu dolazi u svoj rodni grad. Reporterka jutarnjeg programa „Probudi se“, Katarina Radović, jutros je posetila jednu od najproblematičnijih raskrsnica kako bi doznala više o ovom ozbiljnom problemu.
Gužve na ulicama Novog Pazara
Novi Pazar, grad sa najvećim brojem vozila u regionu, suočava se sa konstantnim saobraćajnim gužvama. Problemi sa saobraćajem nisu ništa novo za građane, ali tokom letnjih meseci situacija se dodatno pogoršava. Povratnici iz dijaspore doprinose povećanom broju vozila na ulicama, što izaziva velike zastoje i nervozu među vozačima.
Reporterka na terenu
Katarina Radović, reporterka jutarnjeg programa „Probudi se“, jutros se našla na jednoj od najprometnijih raskrsnica u Novom Pazaru. „Ovo je jedna od najkritičnijih tačaka u gradu kada je u pitanju saobraćaj,“ rekla je Radović. „Građani se svakodnevno suočavaju sa dugim čekanjima i stresom zbog neprohodnih ulica.“
Rešenje na vidiku?
Vahidin Melajac, predsednik Saveta za bezbednost saobraćaja grada Novog Pazara, dao je izjavu za TV Nova u kojoj je pokušao da objasni moguće rešenje za saobraćajni kolaps. „Radimo na nekoliko projekata koji bi trebalo da smanje gužve na ulicama,“ rekao je Melajac. „Planiramo proširenje ključnih saobraćajnica, uvođenje pametnih semafora i poboljšanje javnog prevoza. Takođe, razmatramo mogućnost uvođenja posebnih pravila za vreme letnjih meseci kada je saobraćaj najintenzivniji.“
Prilog Katarine Radović možete pogledati ispod teksta.
