U sredini u kojoj su primanja inače mala, Regionalni inovacioni startap centar (RISC) je uspio obučiti mlade brojnim vještinama koje im omogućavaju da, uz fleksibilno radno vrijeme, u kuću donose zarade veće od prosjeka u Srbiji. Detalje o tome iznosi koordinator centra iz Novog Pazara, Šemsudin Plojović.

Jedan od glavnih razloga za ovu promjenu je Regionalni inovacioni startap centar (RISC), koji u Novom Pazaru djeluje od 2018. godine. Centar okuplja sve koji žele naučiti specifične vještine potrebne za dobivanje odlično plaćenih poslova, ili steći i produbiti znanja iz biznisa i poslovanja te dobiti pomoć i podršku na preduzetničkom putu.

Prema riječima koordinatora ovog centra, prof. dr. Šemsudina Plojovića, iz saradnje sa RISC izlaze uspješni mladi ljudi koji “rade poslove iz snova i mijenjaju sliku cijelog tog regiona”.

O načinima na koji RISC funkcioniše i kako je Novi Pazar postao mjesto inovacija i nove energije, prof. Plojović je govorio u najnovijoj epizodi podkasta “Zalet inovacija”.

• “Pravo vrijeme je jučer”

Na samom početku, Plojović ističe da je RISC stigao u Novi Pazar u pravo vrijeme.

“Kad me pitaju koje je pravo vrijeme da se počne sa razmišljanjem o preduzetništvu i inovacijama, obično kažem ‘jučer’ jer svaki propušten dan u ovakvim industrijama je jedno veliko kašnjenje,” kaže Plojović, objašnjavajući koliko je centar promijenio tamošnju percepciju preduzetništva i inovacija.

“Zaista smo promijenili, prije svega, shvatanje značaja inovacija. Ranije je u Novom Pazaru najveća IT firma imala četiri zaposlena, a danas imate više od 300 ljudi koji rade u različitim kompanijama i oko 120-130 njih koji rade u startap kompanijama iz Novog Pazara. To su kompanije koje imaju svoje proizvode, koje zapošljavaju i koje svojim radnicima daju dostojne zarade, iznad prosjeka u Srbiji,” dodaje Plojović, objašnjavajući da put razvoja Novog Pazara od grada džinsa do grada inovacija nije bio lak, ali da je optimizam bio ključan.

• “Sad na svakom ćošku imate nekog ko se uspješno bavi IT-jem”

Plojović ističe i da su prilike u tom gradu bile idealne za razvoj takvih ideja.

“Svaka otežavajuća okolnost vam je, s druge strane, i neka šansa. Potrebno je shvatiti kako je to biti mladi čovjek u Novom Pazaru gdje vlada velika nezaposlenost, a prosjek plata je oko 300 eura. Zato je to bila super prilika da se pokrene jedna mala industrija. Samo nam je bilo potrebno malo podrške, i to je došlo kroz projekt Inovacionog centra. Mnogo ljudi je otišlo u inostranstvo ili u druge gradove u Srbiji da bi razvijali svoje talente i preduzetništvo, a danas imate situaciju da dijete koje, recimo, razmišlja koju srednju školu da upiše, na svakom ćošku ima nekoga ko se uspješno bavi IT-jem,” nastavlja priču prof. Plojović.

“Budući da znanja koja steknete na univerzitetu nisu dovoljna da budete ‘plug and play’, mi smo odlučili najbolje studente naučiti potrebnim vještinama. Krenuli smo s nekih osam studenata Državnog univerziteta i osam studenata Univerziteta u Novom Pazaru koji su pohađali prvu obuku iz razvoja softvera. Budući da je Novi Pazar, pored toga što je poznat kao grad džinsa, namještaja i obuće, trenutno i grad u kojem se naglo razvija prevoz ljudi i robe na međunarodnim linijama, odlučili smo praviti softver za to. Ta prva generacija je za nekih sedam-osam mjeseci uspjela razviti i prodati prvu licencu,” objašnjava Plojović i napominje kako im se na tom putu ispriječila pandemija.

“Šta ćemo s ovolikim novcem?”

Lokdaun je zatvorio međunarodni transport i morali su pronaći druge poslove za ljude iz prve generacije. U roku od nekoliko mjeseci svih 16 iz prve generacije je našlo poslove u IT industriji. U vremenu kada su svi ostajali bez posla ili dobijali minimalce, mladi ljudi, od kojih većina još studira, donosili su kući plate veće od plata svojih roditelja u zbiru.

Na početku je bilo teško vjerovati da studenti koji rade na računaru mogu zaraditi prvu platu od 1.000 eura. Plojović navodi iskustvo mladog kolege koji je sa svojom porodicom prošao put od nade, preko razočarenja do potpune nevjerice da je nešto takvo uopšte moguće.

“Svjetiljke u mraku”

Plojović smatra da je jedan od najvećih uspjeha RISC omogućavanje mladim ljudima da razvijaju svoje vještine do nivoa koji ranije nije bio poznat. Oni su most za povezivanje sa uspješnim kompanijama kojima te vještine trebaju.

“To je veliki uspjeh kada u jednoj manjoj sredini imate mlade i pametne ljude koji mogu na osnovu onoga što su naučili doći do posla iz snova, a da se ne moraju seliti,” kaže Plojović.

RISC ne usmjerava ljude na platforme koje nude privremene poslove već na rad u velikim kompanijama sa jasnim karijernim putem. Svako ko se obrati RISC može dobiti priliku da stekne vrijedne vještine, pod uvjetom da postoji realna osnova za to.

Plojović napominje da je iskren pristup ključan, kao i zadržavanje uspješnih ljudi kao predavača i mentora.

Priče o uspjehu

Prof. Plojović ističe važnost RISC u podršci lokalnoj start-up zajednici, navodeći nekoliko uspješnih startapova iz tog dijela Srbije, uključujući “QAAANT” i “Blistavi umovi”.

Šta je Zalet inovacija?

ZALET INOVACIJA je projekt koji ima cilj promovirati inovacije i ideje, uspjehe inovativne industrije Srbije, i pružiti prostor relevantnim sagovornicima, ekspertima i mladim talentima. Projekt realizira Method agency pod pokroviteljstvom Ministarstva nauke, tehnološkog razvoja i inovacija, pružajući komunikacijsku podršku inovatorima, mladim talentima i inovativnoj zajednici.

Izvor eupravozato.mondo.rs