Četvrtak, 28 Maja, 2026

Zvaničnici Novog Pazara: Naš bajrak je simbol borbe za dobrobit bošnjačkog naroda

0

Novi Pazar, 11. maj – Gradonačelnik Novog Pazara, Nihat Biševac, i predsjednik Skupštine, Samir Lekić, uputili su danas čestitke povodom 11. maja, Dana bošnjačke nacionalne zastave, ističući njegov značaj kao simbol jedinstva i nacionalnog identiteta Bošnjaka u Sandžaku, Srbiji i dijaspori.

“Naša zastava je simbol borbe za dobrobit bošnjačkog naroda, neraskidivi dio našeg identiteta koji nas obavezuje da nastavimo putem jedinstva i napretka,” rekao je Lekić. “11. maj je dan kada se svi Bošnjaci trebaju okupiti i zajedno slaviti snagu i raznolikost našeg naroda.”

Zastava Bošnjaka, koja je jedan od stubova bošnjačkog identiteta, svake godine 11. maja postaje središnja tačka proslava.

“Podignimo zastavu visoko i ostanimo ponosni na našu tradiciju i zajedništvo, ne zaboravljajući našu obavezu prema budućim generacijama da očuvamo i unapredimo našu kulturu,” naglasio je gradonačelnik Biševac u svojoj čestitci.

Događaji planirani za obilježavanje ovog dana uključuju kulturne manifestacije koje osvetljavaju bošnjačku kulturu i tradiciju, uz učešće lokalnih umetnika i zvaničnika, kako bi se još jednom podvukla važnost očuvanja i promocije bošnjačkog identiteta.

Srbija: Tri dečaka na fizičkom skinuli devojčicu (11) i slikali, ubadali šestarom i tukli!

0
nasilje devocica
nasilje devocica

Horor u školi kod Malog Crnića: Maltretiranje djevojčice traje mjesecima

MALI CRNIĆ — U osnovnoj školi kod Malog Crnića, grupa dječaka je na času fizičkog obrazovanja pokušala nasilno skinuti odjeću s jedanaestogodišnje djevojčice, slikali su je mobilnim telefonima i zaprijetili da će snimke podijeliti. Incident koji se dogodio 28. marta, samo je jedan u nizu u kojem je djevojčica bila meta vršnjačkog nasilja koje traje već mjesecima.

Djevojčica je pretrpjela fizičko i psihičko zlostavljanje koje je počelo još u oktobru prošle godine, kada su je njeni vršnjaci udarali pesnicama, lenjirima i boli šestarima. Porodica je više puta intervenirala, ali maltretiranje nije prestajalo, čak i nakon što su se obratili školi i razrednom starješini.

Advokat Miodrag Tadić iz Požarevca, koji zastupa porodicu, naglasio je da su roditelji samoinicijativno odveli djevojčicu na liječnički pregled, gdje je konstatovano 26 povreda nastalih tokom dužeg perioda. On očekuje da će protiv trojice dječaka biti pokrenut disciplinski postupak i da će se ispitati krivična odgovornost njihovih roditelja zbog zapostavljanja.

Policija je podnijela krivičnu prijavu, ali je tužilaštvo odbacilo prijavu jer se radi o maloljetnicima koji nisu krivično odgovorni. Međutim, škola je prema saopštenju pokrenula vaspitno-disciplinski postupak protiv učenika i izrekla vaspitne mjere.

Roditelji djevojčice su razočarani i ogorčeni što nasilnici nastavljaju pohađati nastavu, dok je njihova kćerka prinuđena ostati kod kuće zbog straha i trauma. Također, izražavaju zabrinutost zbog nedovoljne reakcije škole na prethodne prijave nasilja.

Diskvalifikacija holandskog predstavnika sa Evrovizije 2024 zbog Izraela

0

U dramatičnom razvoju događaja na ovogodišnjem takmičenju za Pjesmu Eurovizije, Joost Klajn, predstavnik Holandije, diskvalifikovan je i neće nastupiti u velikom finalu. Odluka je donesena nakon što je švedska policija pokrenula istragu o žalbi ženskog člana produkcijskog tima koja je uslijedila nakon incidenta tokom Klajnovog nastupa u polufinalu.

Evropska radiodifuzna unija (EBU), koja nadgleda organizaciju Eurovizije, brzo je reagovala, ističući da incident nije uključivao druge izvođače ili članove delegacija. EBU je također potvrdila svoju politiku nulte tolerancije prema bilo kakvom neprimjerenom ponašanju, istakavši posvećenost sigurnosti i bezbjednosti svih učesnika.

Kontroverza je dodatno naglašena nakon što su se pojavili izvještaji o Klajnovom protestnom ponašanju tokom konferencije za medije, gdje je pravio se da spava tokom izlaganja predstavnice Izraela, prekrivši glavu holandskom zastavom. Ovaj čin, koji mnogi tumače kao politički protest, brzo je postao viralan, izazivajući podijeljene reakcije na društvenim mrežama.

U međuvremenu, Klajn je sa svojih društvenih mreža uklonio sve sadržaje vezane za Euroviziju 2024, čime je dodatno podgrijao spekulacije o svojoj budućnosti na ovom prestižnom takmičenju. Dok neki kritikuju njegovo ponašanje, drugi podržavaju njegovo pravo na izražavanje neslaganja.

Sa samo 25 preostalih učesnika, finale 68. Takmičenja za Pjesmu Eurovizije obećava da će biti jedno od najkontroverznijih do sada.

MAFIJAŠKA EGZEKUCIJA: Albanac izrešetan pred ženom, sin se igrao u parku i vidio ubice

0

U četvrtak uveče, Atina je bila poprište stravičnog mafijaškog obračuna koji je odneo život 32-godišnjeg Albanca Roana Brahimija, dok je njegova supruga Katerina Bećo (37) zadobila povrede.

Oko 21:30 časova, pred očima njihovog sina koji se igrao u parku, dva maskirana napadača su otvorila vatru na Brahimija dok je zaustavljao automobil. Sin je u strahu viknuo, “moj tata, moj tata”, identifikujući na taj način žrtvu. Napadači su se, prema izveštajima, udaljili na motociklu.

Roan Brahimi nije bio nepoznanica za policiju; bio je poznat kao suparnik Ervisa Martinaja, notornog albanskog kriminalca. Brahimi se dovodio u vezu s brojnim zločinačkim kriminalnim aktivnostima u Albaniji, uključujući i masakr u Milotu, gde je Klisman Preči ubijen, a Illi Ibrahimi (Brahja), Martinajeva desna ruka, teško ranjen. Brahimi je bio tražen i zbog upada u lokal u Zejmene 2021. godine, kao i zbog sumnje da je učestvovao u atentatu na Brilanta Martinaja, Ervisovog rođaka.

Vasilis Lampropulos, grčki novinar, izvestio je da je Brahimi, nakon boravka u Albaniji, živeo u Dubaiju i posetio Španiju, Italiju i Francusku. Veruje se da su njegova putovanja bila povezana s umešanošću u trgovinu drogom. Ubice su, kako se sumnja, pratili Brahimija i njegovu porodicu sve dok nisu izvršili zločin.

Dan nacionalne zastave Bošnjaka: Simbol identiteta i jedinstva

0
zastava sandzaka
zastava sandzaka

NOVI PAZAR – Bošnjaci u Sandžaku, kao i oni u Srbiji, Crnoj Gori i dijaspore, obilježavaju danas Dan nacionalne zastave, praznik koji simbolizira njihovu kulturu, povijest i identitet. Ovaj datum, 11. maj, posebno se pamti zbog osnivanja Muslimanskog nacionalnog vijeća Sandžaka 1991. godine, što je bio ključan trenutak u afirmaciji bošnjačkog identiteta u regiji.

Središnja svečanost održana je ispred zgrade Vijeća u Novom Pazaru gdje su, uz intoniranje himne „Ja sin sam tvoj“ i svečano podizanje zastave, građani zajedno proslavili ovaj važan dan. Zastava, bijele boje s grbom koji sadrži tri ljiljana i tri polumjeseca, simbolizira bošnjački identitet i njihovu pripadnost islamu.

Bošnjačko nacionalno vijeće, kao najviše predstavničko tijelo Bošnjaka u Sandžaku, igra ključnu ulogu u očuvanju i promicanju bošnjačke kulture i tradicije. Njihov rad od osnivanja pa do danas demonstrira stalnu posvećenost pravima i dobrobiti Bošnjaka u regionu.

Hodo Hadžibulić iz Suvog Dola: “Mi svoje ne zaboravljamo, da mogu da se vratim u mladost”

0

Tragom starih običaja koji oživljavaju svake godine na vašaru u Delimeđu, već tradicionalno, ovaj događaj privlači ljude sa svih strana, željne da očuvaju delić autentičnosti i zajedništva koji ovaj kraj nudi.

“Svake godine dolazim na vašar. Volim ove ljude sa kojima mogu da razgovaram. Ove lepote nigde na svetu nema,” svedoči Hodo Hadžibulić iz Suvog Dola, jedan od posetilaca koji svoju ljubav prema rodnom kraju prenosi sa generacije na generaciju.

Dan na vašaru ispunjen je smehom, razgovorima i razmenom iskustava među posetiocima i domaćinima. Djeca se igraju u prašini, dok stariji mudro razmenjuju priče o prošlim vremenima i planovima za budućnost. Trgovci nude sve od domaćih sireva i suhomesnatih proizvoda, do rukotvorina i alatki neophodnih za život na visoravni.

Ovaj vašar nije samo trgovina, već mjesto gde se prepliću istorija, kultura i duh zajedništva koji ovaj kraj čini posebnim. To je dan kada se ne zaboravljaju korijeni, već se slave u punom sjaju, čineći Peštersku visoravn ne samo geografskom, već i duhovnom destinacijom za sve one koji traže više od običnog. Pogledajte prelijep tv prilog ispod teksta.

Akcija obnove Pazarske plaže: Volonteri iz celog regiona i dijaspore udružuju snage

0

Novi Pazar – Grad Novi Pazar će od 20. do 27. jula biti domaćin velike dobrovoljne radne akcije na Pazarskoj plaži, koju organizuje ORA Novi Pazar pod pokroviteljstvom grada. Ovaj događaj okupiće volontere – akcijaše i brigade iz bivših republika Jugoslavije, kao i dijasporu iz Evrope i Turske.

U okviru akcije, volonteri će rasporediti preko 1.000 kubnih metara separisanog šljunka duž obale reke, a sa iskusnim majstorima će postaviti i više od 500 kubnih metara kamena. Cilj je obnova i uljepšavanje plaže, kako bi bila spremna za predstojeće letnje meseci.

 

Komandant ORA Novi Pazar, Liljana Kostić, pozvala je volontere iz svih krajeva nekadašnje Jugoslavije, kao i srpske iseljenike iz Evrope i bošnjačke mlade iz turskog Pendika, da se priključe ovoj humanoj misiji. “Vaše je samo da dođete, a sve ostale troškove pokriva organizator,” ističe Kostić. Učesnicima su obezbeđeni smještaj, uniforme, obroci, kulturni i sportski sadržaji, kao i obilasci kulturno-istorijskih spomenika uz vodiče iz Novog Pazara i Sandžačke turističke organizacije.

“Na Pazarskoj plaži od 20. do 27. jula realizovaće se dobrovoljna radna akcija ORA Novi Pazar, pod pokroviteljstvom grada Novog Pazara. Tokom akcije, volonteri, akcijaši i brigadiri će rasprostrti više od 1.000 kubnih metara separisanog šljunka duž priobalja, a uz pomoć majstora sazidati više od 500 kubnih metara kamena.

Očekujemo prijave akcijaša, volontera i brigadira iz svih bivših republika naše drage bivše domovine Jugoslavije. Takođe, očekujemo prijavu jedne brigade iz Evrope sastavljene od srpskih iseljenika, kao i jedne brigade iz Turske, iz opštine Pendik, sastavljene od omladine bošnjačkih iseljenika.

Akcijašima, brigadirima i volonterima potrebno je samo da dođu, a sve ostale troškove snosi organizator: smeštaj, uniforme, sva tri obroka dnevno plus marenda, kao i kulturno-zabavne i sportske aktivnosti učesnika. Takođe su organizovane ekskurzije za upoznavanje kulturno-istorijskih spomenika Novog Pazara i okoline, uz pratnju turističkih vodiča grada Novog Pazara i regionalne Sandžačke turističke organizacije.

S drugarskim akcijaškim pozdravom, ZDRAVO!”

Komandant ORA Novi Pazar,
Liljana Kostić

 

Očekuje se da će ova akcija ne samo pomoći u obnovi plaže, već i ojačati veze među ljudima iz regiona i dijaspore, podstičući duh zajedništva i saradnje. Više informacija možete pogledati na ORA zvaničnoj FB stranici —>> LINK FB STRANICE

Sandžak kroz vjekove i neizbrisivi historijski pečat – Intervju sa Kasimom Zoranićem o značaju Sandžaka u historiji Balkana

0

Sandžak, geografska i historijska regija na Balkanu, imao je ključnu ulogu u mnogim oružanim sukobima i međunarodnim konferencijama tokom 19. i 20. stoljeća. Ova regija, koja je zadržala svoj identitet uprkos promjenama granica i vlasti, od Berlinskog kongresa do kraja Drugog svjetskog rata, održala je svoj značaj i naziv unatoč pokušajima revizionizma o svim ovim važnim stvarima pričali smo sa dugogodišnjim političarem i funkcionerom Kasimom Zoranićem

Sandžak Danas: Dobrodošli, gospodine Zoraniću. Danas razgovaramo o historijskom i kulturnom značaju Sandžaka. Za početak, možete li nam objasniti zašto je Sandžak bio toliko značajan tokom 19. i 20. vijeka?

Kasim Zoranić: Hvala na pozivu. Sandžak je, kao što znate, bio ključan u mnogim važnim događajima u novijoj historiji Balkana. Počevši od Berlinskog kongresa, preko Balkanskih ratova do svjetskih ratova, Sandžak je bio centralna tačka zbog svoje strateške lokacije i etničke raznolikosti.

Sandžak Danas: Možete li nam dati konkretne primjere uloge Sandžaka u vojnim operacijama, posebno tokom Prvog svjetskog rata?

Kasim Zoranić: Naravno. Tokom Prvog svjetskog rata, formirana je Sandžačka vojska kako bi se osigurala bolja koordinacija s crnogorskim i srpskim snagama. Ove divizije, koje su jasno nosile naziv Sandžačke, bile su ključne u operacijama na tom području, što pokazuje kako je Sandžak imao svoj identitet unutar vojnih struktura.

Sandžak Danas: Kako se to odrazilo na Drugi svjetski rat?

Kasim Zoranić: U Drugom svjetskom ratu, Sandžak je ponovo imao važnu ulogu. Formirane su sandžačke brigade unutar Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije, koje su bile vitalne u borbi protiv fašističkih okupatora. Naše brigade su bile poznate po svojoj odlučnosti i hrabrosti, a nazivi poput Treće proleterske sandžačke brigade jasno su odražavali regionalni ponos i identitet.

Već u Prvom svjetskom ratu, 1914. godine, u cilju jačanja vojnih operacija u Sandžaku, formirane su posebne vojne jedinice. Crnogorska Vrhovna komanda je do 25. augusta 1914. godine formirala Sandžačku vojsku, koja je bila organizirana u dvije divizije specifično nazvane po Sandžaku, a ne po Raškoj.“-pojasnio nam je Kasim Zoranić

Tijekom Drugog svjetskog rata, u okviru Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije, formirane su četiri brigade koje su također nosile ime “sandžačke”. Tridesetsedma sandžačka divizija, formirana 4. marta 1944. godine, sastojala se od Treće proleterske sandžačke, Četvrte sandžačke i Osme crnogorske brigade, koje su zajedno brojale oko 2300 boraca.

Sandžak Danas: Čini se da je postojao konstantan pokušaj očuvanja imena Sandžaka u svim aspektima društvenog života. Kako komentarišete promjene koje su uslijedile početkom devedesetih?

Kasim Zoranić: To je zaista bio tragičan period u kojem je došlo do pokušaja revizionizma. Miloševićeva politika i nomenklatura su počeli koristiti termin “raška oblast” umjesto Sandžaka, što je bio jasan pokušaj brisanja identiteta i historijskog naslijeđa naše regije. Ovo je kasnije institucionalizovano kroz akademije i crkvene institucije, što je bio pokušaj falsifikovanja historije.

Sandžak Danas:  Na kraju, gospodine Zoranić, kako vidite budućnost Sandžaka u svjetlu njegove bogate historije?

Kasim Zoranić: Sandžak je regija s dubokim korijenima i bogatim naslijeđem. Njegova budućnost treba da se temelji na priznavanju i poštovanju tog historijskog identiteta. Važno je da se nastavi sa edukacijom i podizanjem svijesti o pravoj historiji Sandžaka, kako bismo osigurali da se istina ne zaboravi i da se greške prošlosti ne ponove.

Sandžak Danas: Hvala vam puno na ovom uvidu i vremenu koje ste nam posvetili.

Kasim Zoranić: Hvala vama i Redakciji Sandžak Danas na prilici da govorim o ovom važnom pitanju.

“I u narodnoj kulturi i tradiciji, imenovanje Sandžaka bilo je predominantno. U četničkoj pjesmi posvećenoj vojvodi Pavlu Đurišiću, spominje se “Crna Gora i Sandžak”, dok se Raška oblast ne spominje”.-naglasio je Kasim Zoranić.

Politizacija naziva regije došla je na vidjelo 1990. godine kada je Slobodan Milošević, na političkom skupu, počeo koristiti termin “raška oblast” za Sandžak. Ovaj čin je uskoro bio praćen institucionalizacijom revizionističkih termina kroz SANU i SPC, što je predstavljalo pokušaj izmjene historijskog narativa regije.

Herojstvo iz pepela i veliko SJENIČKO SRCE – Kako je Sjenica stala uz Esmeru /VIDEO/

0

SJENICA – Prošle nedelje, srce Sjenice bilo je obavijeno dimom i plamenom dok je požar gutao kiosk Esmera Halimi, simbol njenog dugogodišnjeg truda i posvećenosti. Usprkos opasnosti, Esmera se borila da zaštiti svoje vlasništvo, sve dok je policajac hrabro nije izvukao iz ruku katastrofe.

Požar je izbio u četvrtak popodne, a uzrok još uvek nije poznat. I dok su vatrene stihije lizale sve pred sobom, zajednica Sjenice pokazala je svoje pravo lice. Odziv građana bio je momentalan i snažan. Prikupljeno je preko 7700 evra za pomoć Esmeri da obnovi svoj kiosk i nastavi tamo gde je stala.

Priča o Esmeri Halimi je priča o hrabrosti, ne samo u trenutku kada se suočavala s požarom, već i u odlučnosti da iz pepela izgradi novi početak. “Videla sam svoj život kako gori pred mojim očima,” rekla je Esmera. “Ali, zahvalnost prema svim ljudima koji su priskočili u pomoć, učinila je ovu tragediju mnogo lakšom.”

Dok Esmera planira sledeće korake ka obnovi, Sjenica stoji uz nju, podsećajući nas da u trenucima najveće krize, ljudska solidarnost i zajedništvo pružaju ne samo utehu, već i put ka oporavku. Video pogledajte ispod teksta.

Od Sandžaka do Hanovera – Priča o Bajramu Sinanoviću: Prije 55 godina otišao u Njemačku /VIDEO/

0

Više od pola vijeka nakon što je Bajram Sinanović otišao iz Rožaja u potragu za boljim životom, njegova priča i dalje inspiriše. Sa svojih 78 godina, Bajram ne planira penziju. Kao poslovođa u Hanoveru, on prenosi svoje majstorsko znanje novim generacijama, ostavljajući trag u srcima i umovima onih koje podučava.

Bajram Sinanović je svojevremeno napustio Crnu Goru, ali njegov rodni kraj nikada nije napustio njega. Uvijek prisutan u njegovom srcu, Rožaje je bio motivacija da svoju porodicu vodi pravim putem, prenoseći vrijednosti koje su mu usadili njegovi roditelji.

Sličan put izabrao je i Mijaz Ramdedović, koji već tri decenije živi u Njemačkoj. Od marljivog radnika do uspješnog privrednika, Mijaz nije samo stvorio poslovni uspjeh; on se posvetio očuvanju i promociji kulturnih vrednosti svog zavičaja, stičući tako duboko poštovanje u zajednici.

Ova dva života su simboli istrajnosti, poštenog rada i neprestane veze sa zavičajem, koja se održava bez obzira na geografsku udaljenost. Dok Radio televizija Rožaje predstavlja ove herojske priče, oni nastavljaju da inspirišu generacije u dijaspori i šire. Pogledajte tv prilog ispod teksta.