Join our community of SUBSCRIBERS and be part of the conversation.
To subscribe, simply enter your email address on our website or click the subscribe button below. Don't worry, we respect your privacy and won't spam your inbox. Your information is safe with us.
Pripadnici saobraćajne policije spriječili su danas potencijalnu tragediju na putu između Smederevske Palanke i Smedereva, nakon što su zaustavili vozača kamiona koji je vozio ekstremnom brzinom kroz naseljeno mjesto, uz niz teških prekršaja. Incident se dogodio oko 10 časova na teritoriji Smederevska Palanka, kada su policijski službenici, koristeći presretač, uočili kamion s prikolicom koji se kretao brzinom od čak 121 kilometar na sat.
Ono što ovaj slučaj čini posebno alarmantnim jeste činjenica da se vozilo kretalo kroz naseljeno područje, gdje je dozvoljena brzina ograničena na svega 50 km/h. Daljom kontrolom utvrđeno je da pedesetogodišnji vozač S.Đ. nije prekršio zakon samo po pitanju brzine. Policija je otkrila još pet prekršaja iz oblasti Zakona o radnom vremenu posade vozila i upotrebe tahografa, uključujući i sumnju na manipulaciju ovim uređajem koji služi za evidenciju vožnje i odmora.
Situacija je dodatno eskalirala nakon testiranja vozača na prisustvo psihoaktivnih supstanci – rezultati su pokazali da je upravljao kamionom pod dejstvom kokaina. Ovakvo ponašanje za volanom, posebno kada je riječ o teškim teretnim vozilima, predstavlja ozbiljnu prijetnju po sve učesnike u saobraćaju. Policija je odmah isključila vozača i vozilo iz saobraćaja, čime je spriječena moguća nesreća sa nesagledivim posljedicama. Protiv vozača su podnesene odgovarajuće prekršajne prijave, a izrečeni su i prekršajni nalozi. Pogledajte video ispod teksta.
ŞANLIURFA / SIVEREK – Težak incident potresao je Tursku nakon što je u srednjoj stručnoj i tehničkoj školi „Ahmet Koyuncu“ u Sivereku došlo do pucnjave u kojoj je povrijeđeno čak 16 osoba, među njima učenici, nastavnici i jedan policajac.
Prema navodima turskih medija, uključujući Anadolu Ajansı, napadač je bio bivši učenik ove škole, koji je u objekat ušao naoružan sačmaricom i počeo nasumično pucati po hodnicima dok su se učenici nalazili na nastavi. Svjedoci opisuju scene panike i straha – učenici su bježali u učionice, skrivali se iza vrata i prozora, dok su nastavnici pokušavali zaštititi djecu. Ubrzo nakon prijave, policija je opkolila školu i reagovala.
Napadač je, prema zvaničnim informacijama, nakon dolaska policije počinio samoubistvo, čime je okončana dramatična situacija koja je trajala više minuta.U pucnjavi je povrijeđeno ukupno 16 osoba:
10 učenika
4 nastavnika
1 policajac
1 radnik školske kantine
Dio povrijeđenih sa težim povredama prebačen je u bolnice u Şanlıurfa, dok su ostali zbrinuti u lokalnoj bolnici u Siverek. Srećom, prema dosadašnjim informacijama, nema smrtno stradalih među žrtvama. Nadležne institucije pokrenule su opsežnu istragu kako bi se utvrdile sve okolnosti ovog napada. Za sada nije poznato šta je bio motiv bivšeg učenika, a prema prvim podacima, nije imao raniji kriminalni dosije.
Jedna osoba je privedena u sklopu istrage, dok se provjeravaju sve moguće veze i okolnosti koje su dovele do ovog čina. Nakon incidenta, nastava u školi je obustavljena na nekoliko dana, a učenicima i nastavnicima pruža se psihološka podrška kako bi se ublažile posljedice ovog traumatičnog događaja. Iako vlasti tvrde da je riječ o izolovanom slučaju, javnost s pravom traži odgovore – kako je moguće da bivši učenik sa vatrenim oružjem uđe u školu i izazove ovakvu tragediju? Pogledajte video ispod teksta.
Novi Pazar će u odlučujuću fazu prvenstva ući uz ono što mu je najviše nedostajalo – podršku sa tribina. Kako saznajemo iz izvora bliskih klubu, ukinuta je kazna suspenzije stadiona, što znači da će plavo-bijeli plej-of utakmice igrati pred domaćom publikom.
Ova vijest dolazi u ključnom trenutku sezone, kada se borba za evropska takmičenja zahuktava, a svaki bod ima posebnu težinu. Povratak navijača na tribine mogao bi biti presudan faktor u završnici prvenstva, s obzirom na to da je poznato koliko atmosfera u Novom Pazaru može biti snažan vjetar u leđa domaćem timu.
Već u subotu slijedi prvi veliki izazov – u Novi Pazar stiže OFK Beograd. Duel otvara plej-of i odmah donosi utakmicu visokog uloga. Očekuje se pun stadion i ambijent kakav dugo nije viđen, što dodatno podiže značaj ovog susreta.
Pred ekipom je zahtjevan raspored, ali i realna prilika da se ponovo izbori plasman na evropsku scenu.
Upravo zato, podrška sa tribina dobija još veću važnost – jer Novi Pazar je kroz historiju pokazao da je najjači kada igra pred svojim navijačima. Subota bi tako mogla donijeti ne samo početak plej-ofa, već i povratak jedne od najprepoznatljivijih fudbalskih atmosfera u regionu.
Prije nego što zasvira muzika i svadba dobije svoj puni ritam, u sandžačkim domovima nastupa trenutak koji mnogi pamte cijelog života. Tišina. Kratka, ali teška od emocija. To je onaj trenutak kada mlada još stoji između dva svijeta – onog u kojem je odrasla i onog u koji tek treba da zakorači.
„U svakoj svadbi postoji jedan trenutak tišine, prije muzike, prije veselja, kada je mlada još uvijek u potpunosti vezana za svoj rodni dom“, opisuje sagovornica iz priloga koji je probudio snažne reakcije među gledateljima.
U tom trenutku u kuću ulaze jenđe – žene iz porodice mladoženje koje imaju posebnu ulogu u ovom običaju. One ne dolaze samo da „uzmu mladu“, već da posvjedoče njenoj ljepoti, odgoju i dostojanstvu koje nosi iz svoje kuće.
„Jenđe su žene koje ulaze da je vide, da posvjedoče njenoj ljepoti i na kraju njenom odlasku i početku novog života“, objašnjava jedna od učesnica.
Za razliku od savremenih navika, stariji u Sandžaku ne kriju stav kada je riječ o ovom činu.
„Uzima se mlada po običaju, a ne – pobjegla. Od koga je pobjegla? Kome je pobjegla?“, kaže starija žena, u rečenici koja možda najbolje oslikava razliku između nekadašnjeg i današnjeg poimanja braka.
Pripreme za dolazak jenđi počinju danima ranije. Dvorišta se uređuju, iznose se ćilimi, postavljaju stolovi i priprema bogata trpeza. U jednoj porodici, kako se navodi, bilo je čak 19 jenđi koje su došle da prisustvuju ovom trenutku.
„Sve se organizuje u dvorištu, iznesu se ćilimi, garniture… sve po starim običajima. Kad mlada izađe, sve oči su uprte u nju“, prisjeća se sagovornica.
Prije njenog izlaska služi se kafa, sok, voće, kolači i baklava, ali običaj nalaže da se mlada zatraži prije nego što gosti počnu da piju kafu. Tada djevojke iz kuće izvode mladu pred okupljene. Jedan od najsnažnijih simbola ovog običaja jeste trenutak kada svekrva prostire crvenu stazu. Mlada njome prolazi prema novoj porodici, dok iza nje djevojka koja još nije udata brzo uzima tkaninu i unosi je u kuću, prema vjerovanju da će upravo ona biti sljedeća koja će se udati.
U svemu tome posebnu ulogu ima glavna jenđa, žena koja vodi računa o mladi, njenom izgledu i svakom detalju ceremonije. „Ona dodaje duvak, vodi računa o zlatu i svemu što je potrebno“, objašnjava jedna od žena koje su učestvovale u ovom običaju. Tu je i dever, koji simbolično prstenuje mladu, nakon čega ga ona poslužuje kafom, sokom i kolačima, čime se simbolično uspostavlja odnos s novom porodicom.
Ipak, iza svih običaja ostaje ono najjače – emocija. „Velika je trema kada te dvadesetak ljudi gleda, a znaš da je to možda posljednji dan u tvojoj kući kao djevojka“, priznaje mlada iz priloga. U tom trenutku rijetko ko ostaje ravnodušan. Plaču roditelji, sestre, rodbina. Suze nisu znak slabosti, već duboke povezanosti i ljubavi koja se ne može sakriti.
„Ne može čovjek da ostane imun na sve to“, kaže sagovornica, opisujući atmosferu koja se teško može prenijeti riječima. I dok se običaji s vremenom mijenjaju, suština ostaje ista. „Po mom mišljenju to su lijepi običaji. Poštuje se kuća iz koje ideš“, zaključuje jedna od žena.
U vremenu kada se mnoge vrijednosti gube, sandžački običaj uzimanja mlade ostaje podsjetnik da brak nije samo lični čin dvoje ljudi, već i susret dvije porodice – ispraćen poštovanjem, emocijom i dostojanstvom. Pogledajte prelijep prilog takt.info ispod teksta.
Novi Pazar bi se već početkom naredne sedmice mogao suočiti s ozbiljnim komunalnim problemima, nakon što su zaposleni u Javnom komunalnom preduzeću „Gradska čistoća“ najavili potpunu obustavu rada ukoliko se hitno ne riješi pitanje njihovih zdravstvenih knjižica i neuplaćenih doprinosa. Prema riječima predsjednika sindikata Dalibora Vučićevića, radnici su iscrpili sve institucionalne načine komunikacije i upozoravanja nadležnih, ali odgovora – kako tvrde – nije bilo.
„Ukoliko nam ne budu overene zdravstvene knjižice i uplaćeni doprinosi, bićemo primorani da od ponedeljka ili utorka potpuno obustavimo rad“, poručio je Vučićević.
Sindikat je, kako navode, još 8. aprila zvanično obavijestio gradonačelnika Novog Pazara i rukovodstvo preduzeća o mogućem stupanju u štrajk upozorenja. Iako je dopis uredno zaprimljen, reakcija nadležnih je izostala. Radnici ističu da odluka o štrajku nije donesena olako, već kao krajnja mjera nakon dugotrajnog ignorisanja njihovih zahtjeva. Posebno naglašavaju da neoverene zdravstvene knjižice direktno ugrožavaju njihovu sigurnost i osnovna prava na zdravstvenu zaštitu.
Problem, kako tvrde, leži i u neizmirenim obavezama prema preduzeću po osnovu ugovora o održavanju javne higijene, što dodatno otežava finansijsko funkcionisanje sistema.
„Ukoliko se obaveze ne ispune, bićemo prinuđeni da organizujemo generalni štrajk i o svemu obavijestimo javnost i medije“, upozoravaju iz sindikata.
Za sada, kako kažu, nisu željeli širiti priču u javnosti, ali zbog izostanka bilo kakve reakcije iz opštine, situacija je došla do tačke pucanja.
Radnici poručuju da i dalje postoji prostor za dogovor, ali da vremena gotovo više nema. Ukoliko do isplate doprinosa i overe knjižica ne dođe u najkraćem roku, Novi Pazar bi se mogao suočiti sa potpunom blokadom rada jednog od ključnih komunalnih preduzeća – što bi imalo direktne posljedice po svakodnevni život građana.
Na surovim prostranstvima Pešterske visoravni, između Tutin i sela poput Leskove, i danas žive ljudi koji svojim životima svjedoče o vremenu kada je svaki dan bio borba – ali i ponos. Među njima je i Fehima Leković, žena čija priča nosi težinu prošlih vremena i toplinu istinske ljudske izdržljivosti.
„Hvala Allahu, dobro smo“, započinje Fehima svoju ispovijest, jednostavno i skromno, kako to rade ljudi koji su kroz život prošli mnogo više nego što riječi mogu opisati. Fehima se prisjeća vremena kada ništa nije bilo lako. Nije bilo mašina, ni olakšica. Sve se radilo ručno – od muže stoke, preko prerade vune, do najosnovnijih kućnih poslova. Tri puta dnevno muzla je ovce i krave, ručno. Danas, kaže, postoji muzelica, ali tada – samo ruke i snaga. Zimi bi, kako priča, tkala i po deset do dvanaest staza, sama prela vunu, prala je i pripremala za tkanje.
„Sve se radilo. Nije bilo da se odmoriš, nego radiš dok možeš“, kaže Fehima.
Jedna od najtežih slika njenog života je nošenje vode – daleko od kuće, često kilometrima. Bez česme, bez pomoći.
„Na glavi smo nosili vodu. I djecu sam nosila i čuvala stoku. Sve se postizalo“, priča.
Zime su bile, kaže, oštre i nemilosrdne. Snijeg, hladnoća, vjetar – sve to nije bilo razlog da se stane. Radilo se i tada, bez izuzetka. Danas, u 71. godini života, Fehima je majka petoro djece, ima dvadeset unučića i četrnaest praunučića. Njeno bogatstvo, kaže, nisu ni ovce ni sir – već porodica.
„Nek su živi, zdravi i srećni“, govori sa osmijehom.
Iako su mnogi otišli u inostranstvo, što je česta sudbina Sandžaka, Fehima ostaje vjerna svom načinu života. I danas, uprkos godinama, Fehima muze ovce, pravi sir i prodaje ga. Ne zato što mora – već zato što voli.
„Ne može da se živi ako ništa ne radiš. Ja volim da radim“, kaže odlučno.
Njen ovčiji sir, kako ističe, ima posebnu vrijednost i kvalitet. Pravi ga tradicionalno, kako se radilo nekada – u kanti, uz svakodnevno održavanje i brigu. Fehima sa tugom govori o promjenama koje su zadesile Pešterska visoravan i Sandžak. Nekada su sela bila puna, ljudi su se posjećivali, pomagali jedni drugima. Danas, kaže, sve je drugačije.
„Rasturio se narod po inostranstvu. Nema nikoga. Po dvoje starijih u kući“, govori.
Njena priča nije samo sjećanje – ona je svjedočanstvo jednog vremena, ali i opomena. U svijetu brzine i tehnologije, Fehima Leković ostaje simbol rada, skromnosti i istrajnosti. Na kraju, njene riječi ostaju da odzvanjaju:
„Bolje je bilo nego sad. Bilo je teško, ali smo bili zajedno.“
Građanska inicijativa „Ne damo Rogoznu“ zajedno sa Zborom građana Novog Pazara uputila je jasan poziv javnosti – u petak, 17. aprila, u 13:40 sati, ispred Gradske uprave biće održan protest zbog, kako navode, sve intenzivnijih rudarskih aktivnosti na planini Rogozni.
Organizatori očekuju veliki broj građana i poručuju da je riječ o borbi za osnovna prava – pravo na zdrav život, čistu vodu i očuvanu prirodu. „Rogozna nije na prodaju“, slogan je koji ovih dana odjekuje društvenim mrežama i ulicama grada, simbolizujući otpor lokalnog stanovništva prema projektima koji, prema njihovim tvrdnjama, mogu imati dugoročne posljedice po cijeli region.
U saopćenju dostavljenom medijima ističe se da se građani protive daljim istraživanjima, ali i mogućem otvaranju rudnika, za koji vjeruju da bi trajno narušio prirodni balans ovog područja. Poseban akcenat stavljen je na zaštitu izvora pitke vode, koji predstavlja ključni resurs za Novi Pazar i okolna naselja.
Povod za dodatnu zabrinutost bio je nedavni slučaj na terenu, gdje su, prema navodima Zbora građana Rogozna, uočeni oštećeni džakovi sa sušenim ostatkom isplake. Kako tvrde, materijal se rasipa direktno u zemljište, što potencijalno ugrožava podzemne vode i kvalitet tla. Zbog toga je upućen zvaničan zahtjev nadležnim institucijama Republike Srbije i lokalne samouprave za hitno uzorkovanje i laboratorijsku analizu spornog materijala. Građani traže da se proces sprovede transparentno, uz jasno informisanje javnosti o rezultatima i eventualnim mjerama sanacije.
„Ne želimo prebacivanje odgovornosti između institucija. Očekujemo konkretne poteze i brzu reakciju“, poručuju iz inicijative, naglašavajući da će u suprotnom iskoristiti sve pravne i građanske mehanizme kako bi zaštitili svoju životnu sredinu.
Rogozna, planina poznata po bogatim prirodnim resursima i izvorima pitke vode, već duže vrijeme nalazi se u fokusu interesovanja rudarskih kompanija. Međutim, lokalno stanovništvo tvrdi da se procesi odvijaju bez dovoljno transparentnosti i bez uključivanja zajednice u donošenje odluka. Predstojeći protest, kako navode organizatori, biće test spremnosti građana da javno iskažu svoj stav i zaštite prostor u kojem žive. Jedno je, kažu, već jasno – stanovnici ovog kraja ne žele ostati nijemi posmatrači dok se odlučuje o sudbini njihove zemlje.
NOVI PAZAR – U jeku rasprava o reformi bezbjednosnog sistema u Srbiji, Novi Pazar će 15. aprila biti domaćin važnog javnog dijaloga o Nacrtu zakona o unutrašnjim poslovima, dokumentu koji bi mogao značajno uticati na odnos policije, države i građana.
Okrugli sto, koji će biti održan u Evropskoj kući sa početkom u 12 časova, okupiće predstavnike civilnog društva, stručnjake i građane s ciljem da se otvore ključna pitanja o ulozi policije u savremenom društvu. Organizatori poručuju da je uključivanje šire javnosti neophodno, te upozoravaju da tri planirana okrugla stola na nivou države nisu dovoljna za kvalitetnu i inkluzivnu raspravu o ovako važnom zakonu.
Predstavnici organizacija civilnog društva ističu da proces donošenja zakona mora biti transparentan i otvoren za sve građane, a ne ograničen na mali broj događaja.
„Ako želimo zakon koji će služiti građanima, onda i građani moraju imati priliku da učestvuju u njegovom kreiranju“, poručuju organizatori.
O Nacrtu zakona govoriće Siniša Janković, bivši policijski inspektor i antikorupcijski aktivista, koji je ujedno i član neformalne Radne grupe Sekretarijata MUP-a za izradu ovog dokumenta. Njegovo učešće očekuje se kao ključni doprinos razumijevanju trenutnog stanja u policiji i pravaca budućih reformi. Tokom diskusije biće otvorena neka od najosjetljivijih pitanja u društvu:
Kakav je danas odnos između policije i političke korupcije – i kakav bi trebalo da bude?
Da li građani imaju povjerenje u policiju i kako ga obnoviti?
U kojoj fazi je izrada Zakona o unutrašnjim poslovima i plana za borbu protiv korupcije u policiji?
Da li je dovoljno donositi zakone ili je ključno njihovo sprovođenje u skladu sa vladavinom prava?
Na koji način građani i organizacije mogu uticati na donosioce odluka?
Događaj se organizuje u okviru projekta „EU Resurs centar za civilno društvo u Srbiji“, koji realizuje Beogradska otvorena škola u partnerstvu sa više organizacija, uključujući Novosadsku novinarsku školu, ENECA-u, Užički centar za prava deteta, Novu plansku praksu, Sigurne staze i Mlade poljoprivrednike Srbije, uz podršku fondacije Friedrich Ebert. Ovaj skup predstavlja priliku da Novi Pazar postane važna tačka dijaloga o reformi policije i jačanju vladavine prava u Srbiji, ali i test koliko su institucije spremne da čuju glas građana.
U vremenu kada mnogi sanjaju mirnu penziju i sigurnost stečenu decenijama rada, jedna priča iz Bosne i Hercegovine pokazuje da život može krenuti potpuno drugačijim putem – čak i onda kada se čini da je sve već ostvareno. U selu Buselje kod Travnika, svoju neobičnu i inspirativnu životnu odluku donio je Zoran Batarilo – čovjek koji je nakon 35 godina rada u Njemačkoj odlučio da zatvori jedno poglavlje i započne novo, mnogo hrabrije.
Zoran je decenijama radio u Njemačkoj, uglavnom kao vozač autobusa, gradeći stabilan život i sigurnu budućnost. Kao i mnogi iz dijaspore, ulagao je u rodni kraj, pa je prije tri godine kupio kuću u Buselju i pretvorio je u moderno uređeni prostor za rekreaciju i opuštanje. U objektu je uredio sve – od sprava za vježbanje, preko saune, pa do jacuzzija – stvarajući ambijent koji bi mnogi poželjeli kao idealan kutak za život. Ali, upravo kada je imao sve, Zoran je shvatio da mu nedostaje ono najvažnije – sloboda.
Umjesto da uživa u komforu koji je stvorio, Zoran je odlučio prodati svoju kuću s okućnicom i njivom, i to po, kako kaže, povoljnoj cijeni. Razlog? Želja da konačno počne živjeti onako kako je oduvijek sanjao.
„Godine brzo prolaze, starost dolazi – zašto ne vidjeti još malo svijeta“, poručio je Zoran.
Njegov plan nije klasičan – on ne želi turistička putovanja, već život na točkovima, bez granica i ograničenja. Na tom putovanju neće biti sam. Njegov vjerni pratilac je belgijski ovčar Rambo, za kojeg je posebno prilagodio kamper. Zajedno planiraju obilaziti različite zemlje, upoznavati nove ljude i živjeti život koji ne poznaje rutinu. Kamper je opremljen tako da pruža udobnost i sigurnost – kako za čovjeka, tako i za njegovog četveronožnog prijatelja.
Nekretnina koju Zoran prodaje nalazi se u prirodnom ambijentu, okružena šumom i zelenilom, sa direktnim pristupom asfaltnoj cesti. Upravo ta kombinacija mira, privatnosti i dostupnosti čini je izuzetno atraktivnom za potencijalne kupce. Za nekoga – to je dom iz snova. Za Zorana – to je karta za novi početak.
Ova priča nije samo o prodaji kuće ili putovanju. Ona nosi snažnu poruku svima koji godinama odgađaju svoje želje: nije kasno da se živi drugačije. Priču o Zoranu Batarilu zabilježio je Srećko Stipović, a ona već inspiriše mnoge da razmisle o vlastitim snovima i hrabrosti da ih ostvare. Pogledajte video ispod teksta.
Svjetska javnost ostala je zatečena nakon niza kontroverznih izjava koje je na društvenim mrežama objavio Muhoozi Kainerugaba, načelnik odbrane Uganda i sin predsjednika Yoweri Museveni.
U porukama upućenim Turkey, Kainerugaba je iznio zahtjeve koji su izazvali nevjericu – tražio je čak milijardu dolara, ali i brak s „najljepšom ženom u Turskoj“, uz otvorene prijetnje prekidom diplomatskih odnosa. U nizu objava na platformi Iks, Kainerugaba je naveo da će Uganda, ukoliko njegovi zahtjevi ne budu ispunjeni u roku od 30 dana, zatvoriti tursku ambasadu u glavnom gradu Kampala i potpuno prekinuti diplomatske veze.
Ovakav ton izazvao je zabrinutost u međunarodnim krugovima, jer se radi o visokom vojnom zvaničniku koji ima direktan politički uticaj. Kainerugaba je svoje zahtjeve pokušao opravdati tvrdnjom da Uganda već godinama snosi veliki sigurnosni teret u regionu, posebno kroz angažman u Somalia.
Prema njegovim riječima, Turska profitira kroz infrastrukturne projekte u Mogadishu – uključujući luke i aerodrome – dok Uganda, kako tvrdi, ne dobija adekvatnu kompenzaciju. Zbog toga je zatražio milijardu dolara kao „bezbjednosnu dividendu“, što je termin koji je dodatno podigao prašinu u javnosti.
Ipak, najviše pažnje izazvao je njegov zahtjev da mu Turska „preda najljepšu ženu u zemlji“ kako bi je oženio. Ovakva izjava ocijenjena je kao neprimjerena i uvredljiva, te je izazvala burne reakcije na društvenim mrežama, ali i u diplomatskim krugovima.
Kainerugaba je dodatno podigao tenzije izjavom da podržava Israel, navodeći da je spreman poslati čak 100.000 ugandskih vojnika radi zaštite „svete zemlje“. Ovakve izjave dodatno komplikuju već osjetljive međunarodne odnose i otvaraju pitanja o stvarnoj politici Ugande.
Ovo nije prvi put da Kainerugaba izaziva pažnju svjetske javnosti. Još 2022. godine dospio je u fokus medija kada je ponudio 100 krava za brak sa Giorgia Meloni, premijerkom Italy. Njegovi istupi često balansiraju između ličnih stavova i zvanične politike, što dodatno komplikuje percepciju njegove uloge na međunarodnoj sceni.
Za sada nema zvaničnog odgovora iz Ankare, ali analitičari upozoravaju da bi ovakve izjave mogle izazvati ozbiljne diplomatske posljedice ukoliko se ne distanciraju od zvanične politike Ugande. Ostaje da se vidi da li je riječ o ličnom istupu ili poruci koja ima širi politički kontekst – ali jedno je sigurno: ovakav diplomatski presedan rijetko se viđa u savremenim međunarodnim odnosim
