Napadi koje su izvele Sjedinjene Američke Države i Izrael na Iran otvorili su novo poglavlje nestabilnosti na Bliskom istoku, a ekonomske posljedice već se osjećaju širom svijeta. Dok politički lideri razmjenjuju oštre poruke, tržišta reagiraju gotovo trenutno – cijene nafte rastu, berze osciliraju, dolar jača, a investitori masovno traže sigurnost u zlatu.

Iran je jedan od ključnih proizvođača nafte, a njegov geostrateški položaj dodatno pojačava rizik. Nasuprot Arapskom poluotoku nalazi se Hormuški moreuz – kroz koji prolazi oko 20 posto svjetske opskrbe naftom. Svaka prijetnja zatvaranju tog prolaza automatski izaziva potres na energetskim tržištima. Brent nafta već se trgovala oko 73 dolara po barelu, uz rast od gotovo 20 posto od početka godine. Analitičari procjenjuju da bi, čak i u ograničenom sukobu, cijena mogla dosegnuti 80 dolara, dok bi dugotrajniji rat mogao pogurati barel i prema 100 dolara.

Takav scenario imao bi direktne posljedice na potrošače. Cijena goriva u regionu mogla bi porasti za 15 do 25 centi po litru. Prosječno domaćinstvo s jednim automobilom izdvajalo bi i do 40 do 60 eura više mjesečno, dok bi lančani efekat pogodio cijene hrane, prevoza i komunalnih usluga. Ekonomisti upozoravaju da bi globalna inflacija mogla porasti za dodatnih 0,6 do 0,7 procentnih poena ukoliko dođe do ozbiljnog poremećaja opskrbe.

Finansijska tržišta već pokazuju znakove nervoze. Indeks volatilnosti VIX naglo je porastao, dok investitori preusmjeravaju kapital prema sigurnijim oblicima ulaganja. Američki dolar bi, paradoksalno, mogao dodatno ojačati jer su SAD neto izvoznik energije i profitiraju od viših cijena nafte i plina. Istovremeno, izraelski šekel nalazi se pod pritiskom, dok japanski jen i švicarski franak bilježe rast kao tradicionalna sigurna utočišta.

Zlato nastavlja snažan uzlet i ove godine već je poraslo više od 20 posto, obarajući istorijske rekorde. Srebro takođe bilježi povećanu potražnju. Suprotno očekivanjima dijela investitora, bitcoin ne igra ulogu sigurnog utočišta – njegova vrijednost pala je više od četvrtine u posljednja dva mjeseca, a geopolitičke napetosti dodatno su pojačale pritisak na kriptotržište.

Dodatni udar osjetit će i avioindustrija. Globalne aviokompanije već su počele otkazivati letove iznad pojedinih dijelova Bliskog istoka, što povećava operativne troškove i cijene karata. Berze u Saudijskoj Arabiji, Kataru i Ujedinjenim Arapskim Emiratima mogle bi zabilježiti osjetne padove ukoliko sukob potraje.

Ako neprijateljstva ostanu kratkotrajna i ograničena, tržišta bi se mogla stabilizirati u relativno kratkom roku. Međutim, produženi sukob koji bi poremetio tokove nafte mogao bi donijeti novi talas inflacije i dodatno opteretiti budžete građana širom Evrope i Balkana. Bliski istok još jednom potvrđuje koliko je globalna ekonomija osjetljiva i koliko regionalni sukobi mogu imati direktan uticaj na svakodnevni život miliona ljudi.

U novom talasu zračnih napada na teritoriju Irana, pogođeni su civilni objekti, uključujući školu i sportsku dvoranu, dok broj stradalih, prema navodima iranskih medija, nastavlja rasti. Među poginulima je veliki broj djece, što je izazvalo snažne reakcije domaće i međunarodne javnosti.

Prema izvještajima iranskih državnih i poluzvaničnih medija, napad je pogodio osnovnu školu za djevojčice u gradu Minab, u provinciji Hormozgan na jugu zemlje. Sudstvo u Minabu saopćilo je da je broj poginulih porastao na 85 nakon subotnjeg napada, dok je ranije objavljeno da su desetine djevojčica ranjene, a neke su ostale zatrpane pod ruševinama.

Spasilačke ekipe su, prema dostupnim informacijama, satima pokušavale doći do zatrpanih učenica, dok su porodice čekale vijesti o sudbini svojih najmilijih. Fotografije i videosnimci s mjesta događaja prikazuju teško oštećenu školsku zgradu i haotične scene spašavanja.

Iranska novinska agencija Mehr objavila je da su najmanje dva učenika poginula u drugom napadu na školu istočno od Teheran. Također se navodi da je pogođena i sportska dvorana, čime se dodatno povećava broj civilnih objekata zahvaćenih bombardovanjem. Napadi su, prema tvrdnjama iranskih zvaničnika, dio šire vojne operacije koju Izrael sprovodi uz podršku Sjedinjenih Američkih Država, dok izraelske vlasti ističu da su meta vojni ciljevi i infrastruktura povezana s iranskim sigurnosnim strukturama.

Novinar Al Jazeera, Mohammed Vall, izvijestio je iz Teherana da ovi napadi dovode u pitanje tvrdnje Washingtona i Tel Aviva da su operacije usmjerene isključivo na vojne ciljeve.

Prema njegovim riječima, iranske vlasti će civilne žrtve isticati kao dokaz kršenja međunarodnog prava i kao argument protiv nastavka vojne kampanje. Situacija dodatno komplikuje ionako napete odnose na Bliskom istoku, uz strah od šire regionalne eskalacije.

Dok se broj poginulih i ranjenih još utvrđuje, humanitarne organizacije upozoravaju da su djeca i civilno stanovništvo najranjiviji u ovakvim sukobima. Međunarodna zajednica pozvana je da hitno reagira i spriječi daljnje stradanje civila.

Predsjednik Turske Recep Tayyip Erdoğan oštro je osudio napade na Iran, ocijenivši da predstavljaju otvoreno kršenje suvereniteta te zemlje i prijetnju regionalnom miru, ali je istovremeno poručio da su i iranski raketni i dron udari na pojedine arapske države – neprihvatljivi. Govoreći o aktuelnoj eskalaciji sukoba, Erdoğan je naveo da su jutrošnji napadi “jasno usmjereni protiv iranskog suvereniteta i mira prijateljskog i bratskog iranskog naroda”.

“Duboko žalimo zbog napada koji otvoreno krše teritorijalni integritet Irana. Takvi potezi ne vode stabilnosti, već produbljivanju krize”, poručio je turski predsjednik.

Erdoğan je naglasio da su, prema njegovim riječima, američko-izraelske operacije uslijedile nakon, kako tvrdi, provokacija izraelskog premijera Benjamin Netanyahu.Prema njegovim riječima, Ankara je mjesecima unazad ulagale napore kako bi se tenzije riješile dijalogom i povratkom za pregovarački sto.

“Nažalost, kriza povjerenja između strana nije prevaziđena, a pokušaji sabotiranja diplomatskog procesa su se nastavili. Zbog toga željeni rezultat nije postignut”, rekao je Erdoğan.

Turski predsjednik upozorio je da, ukoliko razum i diplomatija ne prevladaju, Bliski istok rizikuje da bude uvučen u, kako je rekao, “prsten vatre”.

“Da bismo spriječili dalje prolijevanje krvi i još veće patnje, svi akteri – posebno zemlje islamskog svijeta – moraju hitno djelovati”, istakao je.

On je najavio da će Turska intenzivirati diplomatske aktivnosti s ciljem postizanja prekida vatre i ponovnog otvaranja pregovora.

“Kao i od prvog dana, činit ćemo sve što je u našoj moći da se problemi riješe mirnim putem”, naglasio je.

Iako je snažno osudio napade na Iran, Erdoğan je jasno poručio da ni iranski raketni i dron udari na zaljevske zemlje ne mogu biti opravdani.

“Napadi na arapske države, bez obzira na povod, nisu prihvatljivi i dodatno destabiliziraju region”, naveo je.

Predsjednik Turske istakao je i da Ankara nema problema u pogledu sigurnosti svojih granica i zračnog prostora.

“Naše oružane snage, žandarmerija, policija i obavještajne službe poduzimaju sve mjere na najvišem nivou. Turska će upravljati ovim osjetljivim procesom politikom koja prioritet daje sigurnosti države i njenog naroda”, zaključio je Erdoğan.

Aktuelna kriza dodatno je produbila podjele u regionu, a naredni dani mogli bi biti ključni za smjer u kojem će se situacija razvijati – hoće li prevladati diplomatija ili će Bliski istok ući u novu fazu otvorenog sukoba.