Join our community of SUBSCRIBERS and be part of the conversation.
To subscribe, simply enter your email address on our website or click the subscribe button below. Don't worry, we respect your privacy and won't spam your inbox. Your information is safe with us.
BERANE – Policija intenzivno traga za devetnaestogodišnjim A.R. iz Berana, koji je danas, prema navodima Uprave policije, ispalio više hitaca iz vatrenog oružja na muškarca inicijala V.M. (46), a zatim pobjegao u pravcu Andrijevice.
Incident se dogodio ispred jednog poslovnog objekta u centru Berana, gdje se A.R. dovezao vozilom marke VW Golf V beranskih registarskih oznaka. Prema sumnjama, mladić je izašao iz automobila i zapucao prema V.M, koji se nalazio na stepeništu, nakon čega je pobjegao s lica mjesta.
Iako je više hitaca ispaljeno, u pucnjavi nije bilo povrijeđenih, potvrđeno je iz Uprave policije za agenciju RINA.
Nakon intenzivne pretrage terena, napušteno vozilo osumnjičenog pronađeno je u mjestu Gradinsko polje, opština Berane. Prilikom uviđaja, u automobilu su otkriveni lična dokumenta i mobilni telefon osumnjičenog, što je potvrdilo njegov identitet.
U cilju lociranja bjegunca, policija je odmah pokrenula opsežnu akciju blokade – zatvoreni su svi izlazi iz grada, nadgledani su lokaliteti za koje se sumnja da bi se A.R. mogao tamo skrivati, a granična policija dodatno nadzire državnu granicu.
U istragu su uključeni i svi resursi Regionalnog centra bezbjednosti „Sever“, koji su pružili operativnu podršku Odjeljenju bezbjednosti Berane, kako bi se što prije rasvijetlile sve okolnosti napada.
Po nalogu Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, protiv A.R. je podnijeta krivična prijava za pokušaj teškog ubistva u sticaju s nedozvoljenim držanjem i nošenjem oružja i eksplozivnih materija.
Policija apeluje na građane da, ukoliko imaju bilo kakve informacije o kretanju osumnjičenog, to odmah prijave najbližoj policijskoj stanici ili pozivom na broj 122.
GRAZ/Cazin – U današnjem tragičnom napadu koji se dogodio u srednjoj školi u austrijskom gradu Grazu, smrtno je stradala maloljetna djevojčica Hana Akmadžić, porijeklom iz Cazina. Vijest o njenoj smrti potresla je ne samo austrijsku, već i bosanskohercegovačku javnost, naročito među članovima dijaspore koji su duboko pogođeni ovim gubitkom.
Napad koji je austrijska policija preliminarno okarakterisala kao teroristički, unio je strah i tugu u obrazovnu ustanovu koja je trebala biti mjesto znanja, sigurnosti i budućnosti. Umjesto toga, školski hodnici danas su svjedočili tragediji koja je odnijela jedan mladi život.
Hana je bila dijete koje je tek započinjalo svoj put kroz život. Njena smrt simbol je nevine žrtve u svijetu koji sve više gubi osjećaj za sigurnost i humanost. Porodica, prijatelji, nastavnici i šira zajednica u Grazu i Cazinu ostali su u šoku.
Na društvenim mrežama brojne su poruke suosjećanja i molitve upućene porodici:
“Inna lillahi ve inna ilejhi radži’un – Zaista, Allahu pripadamo i Njemu se vraćamo.”
Društvo Bošnjaka u Austriji pozvalo je nadležne institucije da rasvijetle sve okolnosti napada i da se ojačaju mjere sigurnosti u obrazovnim ustanovama, kako bi se spriječile buduće tragedije.
U ovim trenucima neizmjerne boli, ostaje samo dova da Allah podari maloj Hani najljepše mjesto u Džennetu, a njenoj porodici snagu i sabur da prežive ovu nenadoknadivu tragediju.
Od britanskog suda i orijentalne mistike, preko Woodstock festivala i njujorške rokenrol scene, do pop-arta i Marvelovih stripova – sve to se sliva u nesvakidašnji dokumentarni film Damira Grude.
Autor i univerzitetski profesor Damir Gruda predstavio je javnosti svoj novi dokumentarni film pod nazivom “Potraga za izgubljenim Sandžakom”, dostupan za online premijeru. Riječ je o slojevitom i multimedijalnom istraživanju koje Sandžak pozicionira kao kulturološki fenomen i geopolitičku tačku svjetskog značaja – ne kroz istorijske udžbenike, već kroz optiku književnosti, umjetnosti i pop-kulture Zapada.
Film je inspirisan kratkom pričom “The Lost Sanjak”engleskog pisca H.H. Monroea poznatog pod pseudonimom Saki, ali i zaboravljenim bendom neobičnog imena The Sanjac of Novipazar, koji je, kako film prikazuje, svojim nastupima bio uvod u čuveni Woodstock 1969. godine. Ta kombinacija mitova, ironije i stvarnih historijskih tragova postaje nit koja vodi gledaoca kroz priču o tome kako je Sandžak, iako gotovo nepoznat Zapadu, ostavio neizbrisiv trag u imaginaciji svjetskih umjetnika.
„Thomas Pynchon u Gravity’s Rainbow govori o Sandžaku kao o neuralgičnoj geostrateškoj tački cijele Evrope“, navodi Gruda, „dok Allen Ginsberg piše poeziju inspirisanu novopazarskim pejzažima, koji mu, kako je sam rekao, liče na ‘umorni New York’ iz snova.”
Film je prožet segmentima poezije, karikatura, pop-arta, Marvel stripova i muzičkih spotova snimljenih specijalno za ovu priliku. Gruda u filmu rekonstruiše i trag američkih umjetnika Mimi Gross i Reda Groomsa koji su 1968. godine boravili u Novom Pazaru i ostavili autentične likovne prikaze grada, od kojih je jedan danas dio stalne postavke Smithsonian muzeja u Washingtonu.
Jedan od najuzbudljivijih aspekata dokumentarca jeste otkriće da čak četiri Marvelova superjunaka potiču iz Sandžaka – među njima i Pietro (Quicksilver) i Wanda Maximoff (Scarlet Witch), usvojena djeca romskog para iz Novog Pazara, čiji trag vodi i do stripova u kojima se eksplicitno pominje pazar kao mjesto duhovne i mitske potrage za identitetom.
„Ne znamo prepoznati sopstvenu vrijednost dok je ne prepozna neko poput Ginsberga ili Marvela“, ističe jedan od sagovornika u filmu. Ova rečenica odzvanja kroz cijeli narativ, kao poziv na preispitivanje kolektivnog pamćenja i kulturnog identiteta.
Film se ne zadržava samo na estetskom doživljaju prošlosti – on otvara i kritički pogled na neuspješne infrastrukturne projekte, geopolitičke igre velikih sila, kao i ironičan odnos zapadnih karikaturista prema balkanskom mentalitetu, sve sabrano u Grudinoj prethodnoj monografiji “Sandžak i Bosna u svjetskoj periodici i karikaturi (1878–1918)”.
„Sandžak nikada nije bio samo geografski pojam – on je bio projektovana fantazma Evrope, fascinacija Orijentom, mjesto gdje se ogledala nemoć imperija“, zaključuje autor.
U vremenu kada se kulturni prostor Sandžaka često posmatra kroz prizmu folklora i zaboravljenih veza, Damir Gruda donosi rad koji vraća regiju u intelektualne i umjetničke tokove svjetskog značaja. “Potraga za izgubljenim Sandžakom” je više od filma – to je kulturna ekspedicija u kojoj se prošlost Sandžaka susreće sa stripovima, poezijom, pop-art ikonama i zvucima rock muzike. Pogledajte dokumentarni film Damira Grude ispod teksta.
Novi Pazar – Grupa studenata i slobodnih profesora Državnog univerziteta u Novom Pazaru (DUNP) održala je danas performans ispred zgrade Univerziteta, pozivajući kolege na bojkot zakazanog ispitnog roka. Okupljeni su poručili da se neće povući sve dok se ne ispune njihovi zahtjevi za transparentno i zakonito funkcionisanje ove obrazovne ustanove.
U emotivnom obraćanju građanima, studenti su istakli da već više od pola godine insistiraju na pravdi, odgovornosti i sistemskim promjenama, koje, prema njihovim riječima, izostaju zbog samovolje uprave i rektorke Zane Dolićanin.
“Državni univerzitet u Novom Pazaru postao je prvi univerzitet u Srbiji na kojem je nametnuta tzv. online nastava bez saglasnosti nastavnog vijeća i studenata. Sada se bez konsultacija zakazuje nadoknada ispitnog roka iz januara, što je protiv svih akademskih i zakonskih normi”, navode organizatori okupljanja.
Posebno je istaknuto da su tri ključna studijska programa društvenih nauka ostala bez upisanih studenata već dvije godine, a studenti izražavaju sumnju u tvrdnje uprave da je u pitanju proces re-akreditacije.
“Možda se i desi da se programi akredituju, ali gdje je odgovornost za prethodne dvije godine izgubljenog obrazovanja?”, pitaju se studenti.
Jedan od glavnih zahtjeva je da se ispiti moraju održavati isključivo u objektima predviđenim dozvolom za rad, a ne, kako se spekuliše, u seoskim osnovnim školama.
“Znamo da u prostorijama Univerziteta neće biti ispita jer su u blokadi. Osnovna škola u selu Šaronje nije sedište Državnog univerziteta. Za ispite ima vremena, ali za ovakvu državu više nema”, poručili su uz aplauze prisutnih.
U protestu su učestvovali i nastavnici koji podržavaju studentske zahtjeve. Jedna od profesorki istakla je da je tu da podrži studente u borbi koja se tiče svih – ne samo obrazovanja, već i borbe za dostojanstvo i pravdu.
“Nema nazad, samo naprijed. Moramo se boriti do kraja protiv svih loših stvari u ovom društvu”, zaključila je.
Za sada, uprava Univerziteta nije javno komentarisala protest, niti je objavila zvanične informacije o lokacijama održavanja ispita.
Dok su maturanti širom zemlje slavili u blještavilu, Sara iz Novog Pazara odabrala je da zasija drugačije — stilom koji govori o samospoznaji, znanju i unutrašnjoj snazi
U vremenu kada se maturske večeri često pretvaraju u takmičenje u ekstravaganciji i pokazivanju trendova, jedna maturantkinja iz Novog Pazara uspela je da izdvoji sebe — ne glasnoćom, već tišinom. Ne provokacijom, već dostojanstvom. Sara, učenica generacije, pojavila se u haljini koja nije bila samo modni izbor, već lična poruka.
Njen odabir dizajnerke pao je na Aišu Kačapor Mustajbegović, čije ime u poslednje vreme postaje sinonim za haljine koje nadilaze estetiku i prelaze u simboliku. Ono što je proizašlo iz njihove saradnje nije samo odeća — već haljina kao produžetak bića.
Sara, mlada djevojka iz Novog Pazara, na svojoj maturskoj haljini ponijela je simbol koji govori više od hiljadu riječi, Cvijet Srebrenice. Taj jednostavan, ali snažan znak postao je najposebniji detalj njene već zapanjujuće zelene haljine.
Haljina je bila glamurozna, dostojna crvenog tepiha, ali je tek simbol sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici učinio da ta noć dobije dublje značenje. Sara nije nosila samo svečanu odjeću, nosila je poruku, ponos, kulturu i sjećanje.
Zelena boja — duboka, smirujuća, simbol obnove i unutrašnjeg balansa — nije bila slučajan izbor. Gornji dio haljine ukrašen srebrnim vezom podsjećao je na zvjezdano nebo, dok su donji nabori tekli poput zelenih talasa. Haljina je disala s osobom koja je nosi, bez potrebe da ističe siluetu — jer snaga Sare nije dolazila spolja, već iznutra.
„Znam šta želim. I još važnije — znam šta ne želim.“
Dizajnerka Aiša je na svom Instagram profilu podijelila zanimljivu anegdotu: očekivala je da će razgovore voditi s majkom maturantkinje. Umjesto toga, pojavila se sama Sara. Odlučna, jasna, sa stavom koji nije tipičan za tinejdžerske godine. Pet minuta bilo im je dovoljno da dogovore koncept. Ostatak susreta provele su razgovarajući o svemiru, nauci, astronomiji, o svemu što nadilazi banalnost svakodnevice.
„Nisam imala osjećaj da pričam sa srednjoškolkom, već sa ženom koja zna ko je i kuda ide“, rekla je Aiša.
Haljina koju je Sara nosila postala je viralna tema na društvenim mrežama, ali ne zbog golotinje ili skupih etiketa — već zbog suštine. U moru instant glamura, ona je ponudila sadržaj. Njena pojava je bila sve suprotno od povodljivosti za trendovima: bila je to lekcija o samopouzdanju, tišini koja odzvanja i stavu koji ne traži potvrdu publike.
Dok su storiji i snimci drugih maturanata prikazivali euforiju i ekstazu jednog poglavlja života, Sarin izbor haljine podsetio je da slavlje može biti i tiho. Može doći iz osećaja postignuća, sigurnosti u svoje vrednosti, i hrabrosti da budeš svoj — čak i kad se svi trude da budu isti.
Sara iz Novog Pazara nije samo maturantkinja. Ona je simbol jedne nove generacije — one koja bira znanje umesto trenda, autentičnost umesto imitacije i sadržaj umesto forme.
U utorak, 10. lipnja 2025. godine, austrijski grad Graz potresla je tragedija koja će zauvijek ostati urezana u povijest zemlje. Oružani napad u srednjoj školi BORG Dreierschützengasse izazvao je šok i nevjericu, ostavljajući iza sebe desetero mrtvih i brojne povrijeđene.
Napad je počeo oko 10:00 sati kada je napadač, bivši učenik škole, ušao u zgradu s pištoljem i sačmaricom. Počeo je pucati u dvije učionice, uključujući onu u kojoj je nekoć bio učenik. Učitelji i učenici brzo su pozvali policiju, a odmah su stigle brojne patrole i specijalna jedinica Cobra. Okolno područje bilo je blokirano, a učenici su počeli bježati u obližnje trgovine i zgrade tražeći zaklon. Svjedoci su govorili o desetak pucnjeva i paničnim vrištanjima, dok su se sirene hitne pomoći i policijski helikopteri čuli u okolini.
Policija je brzo preuzela kontrolu, a specijalci su ubrzo ušli u školu, evakuirajući djecu i osoblje na sigurno. Do 11:30, cijela škola je bila evakuirana, a napad je bio pod kontrolom. Tijelo napadača pronađeno je u školskom WC-u, gdje je počinio samoubojstvo prije nego su specijalci uspjeli intervenirati. Prema policijskim informacijama, napadač je djelovao samostalno, a nije bilo drugih napadača.
Tragedija je rezultirala desetero mrtvih i najmanje 28 ozlijeđenih osoba. Među žrtvama su osmero učenika i jedan nastavnik, dok je deseta žrtva bio sam počinitelj. Ozlijeđeno je više od dvadeset osoba, a 12 njih je zadobilo teže ozljede, od kojih je nekoliko u kritičnom stanju. Zdravstveni kapaciteti u Grazu bili su stavljeni u stanje pripravnosti kako bi se nosili s velikim brojem ranjenih. Ovaj napad smatra se najgorim školskim masakrom u povijesti Austrije.
Napadač je identificiran kao 22-godišnji Artur A., bivši učenik škole BORG Dreierschützengasse. Iako su izvještaji bili podijeljeni, neki su naveli da je maturirao 2023. godine, dok drugi sugeriraju da nije završio školovanje u toj školi. Poznato je da je tijekom školovanja bio povučen i nenametljiv, bez ikakvih prethodnih incidenata.
Istragom je utvrđeno da je Artur A. legalno posjedovao vatreno oružje, uključujući pištolj i sačmaricu, koje je kupio neposredno prije napada. Nije imao kriminalni dosje, niti je bio poznat policiji zbog nasilničkog ponašanja. Motivi napada još uvijek nisu potpuno jasni, ali neslužbene informacije sugeriraju da je Artur A. trpio psihološko zlostavljanje (mobbing) tijekom školovanja, što bi mogao biti okidač za njegovu osvetu. Nije poznato da je tražio psihološku pomoć prije napada, a istraga je u tijeku.
Austrijske vlasti odmah su reagirale. Više od 160 pripadnika hitnih službi i 65 vozila sudjelovalo je u evakuaciji i pružanju pomoći žrtvama. Krizni timovi, uključujući psihologe, bili su odmah na terenu kako bi pružili podršku preživjelima i njihovim obiteljima. Kancelar Christian Stocker označio je ovaj napad kao “nacionalnu tragediju” i hitno otkazao sve obaveze, putujući u Graz. U zemlji je proglašena trodnevna nacionalna žalost, a zastave su spuštene na pola koplja.
Gradonačelnica Graza Elke Kahr izrazila je sućut i obećala pomoć žrtvama, a Štajerska pokrajina otkazala je sve planirane manifestacije. Ministar obrazovanja Christoph Wiederkehr najavio je da će škola biti zatvorena do daljnjeg, a nastava za preživjele učenike organizirat će se privremeno.
Austrijski mediji brzo su preuzeli izvještavanje o tragediji. Nacionalna televizija ORF obavijestila je javnost o napadu, dok su brojni novinari izvještavali uživo, donoseći informacije o žrtvama, počinitelju i reakcijama vlasti. Središnji fokus bio je na ljudskoj strani tragedije, uz izvještaje o herojskim postupcima poput profesora koji su spasili učenike zaključavajući vrata učionica.
Izvještavanje međunarodnih medija, uključujući BBC, Reuters i Washington Post, također je naglašavalo šokantnost ovog napada u zemlji koja ima vrlo nizak broj oružanog nasilja. Tragedija u Grazu postala je simbol nesreće i upozorenje na ozbiljnost problema vršnjačkog nasilja.
U javnosti su se pojavili pozivi za strožim nadzorom oružja, kao i za većim brojem školskih psihologa i socijalnih pedagoga, kako bi se spriječile slične tragedije u budućnosti.
Na Prvenstvu Srbije za mlađe juniore i juniorke, održanom u Kruševcu, mladi atletičari iz Novog Pazara ostvarili su sjajne rezultate, potvrđujući dominaciju svog kluba na nacionalnom nivou.
Najsjajnije medalje donio je Kaid Koca, koji je briljirao u trkama na 1.500 i 3.000 metara, osvojivši dve zlatne medalje. Na 1.500 metara slavio je s vremenom 4:24,70, dok je na 3.000 metara bio još ubedljiviji sa rezultatom 9:25,61 minuta.
Odličan nastup imao je i njegov klupski kolega Marko Mrlješ, koji je osvojio dve srebrne medalje – na 1.500 metara (4:26,01) i na 800 metara (1:58,36), čime je potvrdio odličnu formu.
Kod mlađih juniorki, u trci na 3.000 metara, slavila je Saida Mušović s vremenom 10:50,50, dok je njena klupska koleginica Aiša Zukorlić zauzela drugo mesto sa 11:14,07. Mušović je takođe bila druga na 1.500 metara, završivši trku za 4:56,73, dok je četvrta bila Medina Mekić sa 5:24,79. Mekić je nastupila i na 800 metara, gde je zauzela osmo mesto s rezultatom 2:26,89.
U bacanju kugle istakao se Tarik Papić iz Novopazarskog udruženja atletičara, koji je osvojio bronzu hicem od 15,53 metara. Njegove klupske kolege takođe su imali zapažene nastupe: Osman Đakovac bio je peti u bacanju diska sa 34,93 metara, dok je Boris Belojica zauzeo šesto mesto u bacanju koplja sa 45,30 metara.
Seid Bibić, takođe član Novopazarskog udruženja atletičara, trku na 800 metara završio je kao devetoplasirani s vremenom 2:14,73.
Rezultati iz Kruševca još jednom potvrđuju da Novi Pazar ostaje rasadnik atletskog talenta, s mladim sportistima koji već sada ostvaruju rezultate na koje klub i grad mogu biti ponosni.
Berane, 10. jun 2025. – U neposrednoj blizini gradske pošte u Beranama, danas oko 11 sati došlo je do pucnjave koja je uznemirila brojne građane. Iako je ispaljeno više hitaca, prema zvaničnim informacijama iz Centra bezbjednosti Berane, u incidentu nije bilo povrijeđenih.
„U toku je uviđaj, prikupljamo informacije i pokušavamo da rasvijetlimo sve okolnosti. Najvažnije je da nema povrijeđenih“, saopšteno je Portalu RTCG iz policije.
Očevici navode da je sve počelo naglom škripom kočnica, nakon čega je uslijedilo pet do šest pucnjeva iz vatrenog oružja. Incident je izazvao paniku među prolaznicima i stanovnicima okolnih zgrada, koji su u strahu napustili javne površine.
Mjesto događaja, koje se nalazi na svega dvjesta metara od centra grada, trenutno je ograđeno policijskom trakom, a forenzičke ekipe detaljno pretražuju teren.
Kako saznajemo, policija intenzivno traga za osobama koje su učestvovale u pucnjavi. Motiv i identitet počinilaca za sada nisu poznati.
Više informacija biće poznato nakon što se završi uviđaj, a građani se pozivaju na oprez i saradnju sa nadležnim organima.
🎥 Video sa mjesta događaja možete pogledati [OVDJE]
PUCNJAVA U BERANAMA: NEMA POVRIJEĐENIH
➡️ U pucnjavi koja se oko 11 sati dogodila u Beranama u blizini zgrade gradske pošte nije bilo povrijeđenih.
To je Portalu RTCG rečeno iz policije u ovom gradu.
“Upravo vršimo uviđaj i pokušavamo da utvrdimo okolnosti. Najvažnije je da nema povrijeđenih”, kazali su iz CB Berane.
Stanari susjednih zgrada su kazali da se u to vrijeme samo čula škripa kočnica automobila i pet, šest hitaca.
Mjesto pucnjave udaljeno je od centra grada svega dvesta metara.
Kladnica, selo Papice – Mještani zaseoka Papice u selu Kladnica kod Sjenice zatečeni su šokantnim prizorom u blizini pašnjaka, gdje je nepoznata osoba bacila komade mesa natopljene opasnim pesticidom – kerozanom, supstancom čija je upotreba zakonom zabranjena u Srbiji.
Nažalost, žrtva ovog neljudskog čina bio je pas koji je konzumirao otrovano meso. Iako su mještani brzo reagovali i odveli ga veterinaru, životinja nije mogla biti spašena. Veterinar je nakon pregleda potvrdio da je riječ o trovanju upravo ovim zabranjenim otrovom.
Fotografije sa lica mjesta, koje su nam dostavljene, prikazuju bačeno meso neobične boje, jasno preliveno hemikalijama. Snimak koji je načinila mještanka Ulta prikazuje kako je sve zatrovano meso zakopano, kako bi se spriječile nove žrtve, među životinjama ali i djecom koja se često igraju u blizini.
„Ovo nije prvi put da se ovako nešto desi. Užasnuti smo. Ovaj pašnjak je mjesto gdje se okupljaju djeca, čuvaju stada i šetaju psi. Ovo je zločin, i nadamo se da će počinilac biti pronađen i odgovarati pred zakonom“, kazao je jedan od mještana.
Kerozan je pesticid izuzetno toksičan za životinje i ljude, a njegova upotreba i distribucija zabranjeni su upravo zbog visoke smrtnosti i rizika po zdravlje. Ovakvi činovi predstavljaju ozbiljno krivično djelo ugrožavanja javne sigurnosti i okrutnosti prema životinjama.
Mještani Kladnice pozivaju nadležne institucije – veterinarske inspekcije, policiju i tužilaštvo – da hitno pokrenu istragu i identifikuju počinioca ovog nedjela.
Bijelo Polje – U južnom dijelu Sandžaka počinje da se gradi jedan od najsavremenijih vjerskih kompleksa u regionu. U Bijelom Polju jučer je započelo betoniranje prve ploče Islamskog centra sa centralnom džamijom, čime je obilježen početak ključne faze u realizaciji ovog monumentalnog projekta.
Kako je saopšteno iz Medžlisa Islamske zajednice Bijelo Polje, nakon višemjesečnih zemljanih radova, iskopa temelja i pripreme armature, prvi slojevi betona izliveni su na ploči koja se prostire na više od 2.000 kvadratnih metara. U konačnoj formi, Islamski centar će obuhvatiti čak 5.000 kvadratnih metara funkcionalnog prostora, što ga svrstava među najveće vjerske komplekse u Crnoj Gori.
Lokacija na kojoj se gradi centar bila je poseban urbanistički izazov — zbog blizine željezničke pruge, puta prema naselju Lipnica i postojećih stambenih objekata. Uprkos tome, zajedničkim zalaganjem lokalne samouprave, Islamske zajednice i mještana, projektanti su uspjeli uskladiti glavni plan sa izmjenama detaljnog urbanističkog plana centralne gradske zone.
Reis Rifat Fejzić: „Objekat za koji smo se dugo borili“
Radovi su izazvali veliko interesovanje javnosti, a reis Islamske zajednice u Crnoj Gori, Rifat ef. Fejzić, oglasio se na društvenoj mreži X, izražavajući zahvalnost na podršci:
“Objekat za koji smo se dugo borili i, hvala Bogu, izborili. Neizmjerno sam zahvalan na ovoj velikoj donaciji. Akovave İslam merkezi inşaatı, ve @DiyanetVakfi sonsuz,“ poručio je Fejzić.
Foto: Mreža X
Donacija iz Turske, putem Diyanet vakufa, odigrala je ključnu ulogu u otpočinjanju radova.
Osim što će služiti kao centralna džamija, Islamski centar će sadržavati brojne edukativne, kulturne i društvene sadržaje – od prostora za vjersku pouku i predavanja, do konferencijskih sala i objekata za socijalne aktivnosti. Predstavnici Medžlisa najavili su da će centar biti otvoren za sve građane Bijelog Polja, bez obzira na vjeru, s ciljem jačanja zajedništva i suživota.
Izgradnja ovog objekta potvrđuje dugoročnu posvećenost Islamske zajednice razvoju infrastrukture koja odgovara potrebama vjernika, ali i šire društvene zajednice.
