U Kazneno-popravnom zavodu Požarevac, jedinom ženskom zatvoru u Srbiji, kaznu trenutno služi 338 osuđenica. Među njima je i jedna od najstrože kažnjenih žena u modernoj pravosudnoj istoriji Srbije — Mubera Muhović (40), rodom iz Prijepolja, koja je nakon udaje za Senada Muhovića živjela u Sjenici. Ona je osuđena na 40 godina zatvora zbog teškog ubistva počinjenog 2017. godine.

Riječ je o najdužoj kazni izrečenoj jednoj ženi u Srbiji nakon ukidanja smrtne kazne i prije uvođenja kazne doživotnog zatvora 2019. godine. Presudu je 2022. potvrdio Apelacioni sud u Kragujevcu, čime je ona postala pravosnažna.

Prema presudi Višeg suda u Novom Pazaru, Mubera je 23. juna 2017. godine kontaktirala Anela Papića (32) iz Sjenice, sa kojim je bila u emotivnoj vezi, te ga pozvala na sastanak. Umjesto očekivanog susreta, Papić je namamljen u šumoviti predio sela Ponorac, gdje su ga Mubera i njen suprug Senad Muhović, takođe osuđen na 40 godina zatvora, brutalno napali tupim predmetom.

Obdukcija je pokazala više od 20 preloma na predjelu čela i potiljka, svjedočeći o izuzetnoj brutalnosti napada. Nakon ubistva, tijelo su polili benzinom i zapalili, pokušavajući prikriti tragove. Bračni par je ubrzo nakon zločina napustio Srbiju i otišao u Njemačku, gdje su živjeli, ali su se dvije sedmice kasnije sami predali srbijanskim vlastima na graničnom prijelazu Horgoš. Vrijeme provedeno u pritvoru od jula 2017. uračunato im je u kaznu.

Iako je riječ o jednom od najtežih zločina u posljednjim decenijama, presuda je prošla gotovo nezapaženo u medijima. Za pravosudni sistem Srbije, ovaj slučaj ostaje zabilježen kao najstroža kazna izrečena jednoj ženi u pravnom sistemu bez smrtne kazne. Podsjetimo, Viši sud u Novom Pazaru izrekao je i prvu kaznu doživotnog zatvora ženi — Aldini Lakota, osuđenoj zbog svirepog ubistva svekrve. Ta presuda je još uvijek nepravosnažna.

Osuđenice u KPZ Požarevac služe kazne od nekoliko dana do više od tri decenije. Najveći procenat njih osuđen je za krađe i teške krađe (24%), dok 22% izdržava kazne zbog trgovine drogom. Dominantna starosna grupa su žene između 40 i 50 godina (24%), te između 30 i 40 godina (22%).

Podgorička policija uhapsila je 36-godišnju državljanku Bosne i Hercegovine zbog sumnje da je svoju maloljetnu djecu, dječake od 11 i 16 godina, primoravala na rad kako bi za nju zarađivali novac. Kako je saopšteno iz Uprave policije Crne Gore, radi se o ozbiljnom slučaju trgovine ljudima u formi dječje eksploatacije.

Prema navodima istrage, osumnjičena M.M. je tokom septembra i oktobra ove godine koristila težak materijalni položaj i zavisnost svoje djece kako bi ih natjerala da rade svakodnevno ispred jednog tržnog centra u Podgorici. Djeca su, prema policijskim podacima, prodavala hranu koju im je majka pripremala, a sav zarađeni novac bila je dužna predavati njoj.

Službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica i specijalizovanog odsjeka za borbu protiv trgovine ljudima i krijumčarenja ljudi, u koordinaciji sa Višim državnim tužilaštvom, podnijeli su krivičnu prijavu protiv M.M. zbog osnovane sumnje da je počinila krivično djelo trgovina ljudima.

Policija navodi da se istraga nastavlja te da se provjeravaju i druge moguće okolnosti koje bi mogle ukazati na duže trajanje ili širi obim eksploatacije. Djeca su zbrinuta i trenutno se nalaze pod nadzorom nadležnih službi za socijalnu zaštitu.

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine podiglo je optužnicu protiv jedanaest osoba zbog sumnje da su bili dio organizirane mreže koja je omogućavala nezakonit uvoz robe iz Njemačke u Bosnu i Hercegovinu. Među optuženima se nalaze četiri policajca Granične policije BiH i troje carinskih službenika Uprave za indirektno oporezivanje BiH, što ovaj slučaj svrstava među najznačajnije korupcijske afere u ovoj godini.

Optužnicom su obuhvaćeni:
Sejdin Šarić (1975), Bojan Mitrović (1979), Darija „Dara“ Plotan (1978), Dragana „Daćka“ Novaković (1971), Sead Tihak (1973), Mladen „Zenga“ Nikolić (1972), Elvir Mehinagić (1979), Tedo Dukić (1984), Igor Stokić (1990), Mahir Haračić (1975) i Armin Šarić (2001). Riječ je o državljanima BiH, Srbije i Hrvatske.

Prema navodima Tužilaštva, tokom 2024. godine formirana je grupa koja je, u dogovoru s pojedinim carinicima i policajcima na graničnim prelazima Kozarska Dubica i Kostajnica, omogućavala prolazak većih količina robe bez propisane kontrole. Uvoznici robe iz Njemačke navodno su u zamjenu za nesmetan prolaz isplaćivali mito u gotovini ili poklonima, dok su službene osobe zauzvrat propuštale pošiljke bez evidentiranja i pregleda.

Optuženi se terete za više teških krivičnih djela, uključujući udruživanje radi činjenja krivičnih djela, primanje i davanje dara, te nedozvoljenu trgovinu. Tužilaštvo tvrdi da postoje čvrsti materijalni dokazi o postojanju dobro uvezane koruptivne mreže koja je mjesecima funkcionirala na graničnim prijelazima.

Optužnica je upućena Sudu Bosne i Hercegovine na potvrđivanje, nakon čega se očekuje početak sudskog procesa koji bi trebao rasvijetliti detalje jedne od najvećih afera na granicama u posljednjim godinama.

MOSTAR – Kantonalno tužilaštvo u Mostaru preuzelo je istragu o prijavljenom slučaju nasilja nad maloljetnim dječakom, potvrđeno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova Hercegovačko-neretvanskog kantona. O navodnom događaju, koji je prijavljen 30. novembra 2025. godine, trenutno nema zvaničnih detalja zbog zakonske zaštite maloljetnih osoba.

Prema nezvaničnim informacijama kojima raspolaže portal Mostarski.ba, radi se o učeniku osnovne škole, a nadležni organi provjeravaju navode da su u incident bili uključeni stariji maloljetnici. Više izvora potvrdilo je da je postupanje u toku i da se utvrđuju sve okolnosti slučaja. Portparolka MUP-a HNK, Ilijana Miloš, potvrdila je da je prijava zaprimljena te naglasila da zvanične informacije u ovom trenutku ne mogu biti objavljene.

• – Uprava policije MUP-a HNK zaprimila je prijavu 30.11.2025. godine vezanu za nasilje nad maloljetnicima. U skladu sa Zakonom o postupanju s djecom i maloljetnicima FBiH, te radi zaštite interesa oštećenih, nismo u mogućnosti iznositi više detalja. Kantonalnom tužilaštvu podnesen je izvještaj, a dalji koraci preduzimaju se pod njihovim nadzorom – izjavila je Miloš.

Očekuje se da će Tužilaštvo, u saradnji sa policijskim službenicima i stručnim timovima, provesti sve neophodne radnje kako bi slučaj bio u potpunosti rasvijetljen. Zbog osjetljivosti predmeta i uključenosti maloljetnika, institucije apeluju na medije i javnost da poštuju principe zaštite privatnosti te da izbjegavaju spekulacije dok traje istraga.

U teškoj saobraćajnoj nesreći koja se 4. decembra dogodila na državnoj cesti B129 u općini Alkoven u Austriji, život je izgubio 70-godišnji muškarac iz okruga Eferding, dok je 12 osoba povrijeđeno. Nesreća je potresla lokalnu zajednicu, a policijski uviđaj još uvijek traje.

Prema dosadašnjim informacijama, do frontalnog sudara došlo je oko 16:40 sati kada su se, iz zasad nepoznatih razloga, sudarili autobus koji je vozio 52-godišnji Enes D., državljanin Bosne i Hercegovine, nastanjen u Welsu, i automobil u kojem su bili 70-godišnji vozač i njegova 67-godišnja supruga.

Vozač autobusa pokušao je izbjeći sudar, ali nije uspio. Automobil je nakon udara ostao potpuno smrskan, a bračni par zarobljen u vozilu. Na teren su odmah upućene vatrogasne jedinice Alkoven i Polsing, čijih je 35 pripadnika radilo na izvlačenju povrijeđenih.

Oboje putnika iz automobila zadobili su teške povrede. Muškarac je hitno prebačen u Traumatološku bolnicu u Linzu, dok je njegova supruga hospitalizirana u Sveučilišnoj bolnici Kepler. Nažalost, dan nakon nesreće, 5. decembra, policija je potvrdila da je 70-godišnjak podlegao povredama.

Vozač autobusa i devet putnika lakše su povrijeđeni, a dvije osobe iz autobusa ipak su prevezene u bolnicu Kepler radi dodatnih pregleda i liječenja. Zbog uviđaja i uklanjanja posljedica sudara, prometnica B129 bila je zatvorena oko tri i po sata. Istraga o uzrocima tragedije i dalje je u toku, a policija će naknadno objaviti više detalja nakon analize svih prikupljenih dokaza.

KRAGUJEVAC: Biznismen sa sjevera Kosova pod istragom zbog nelegalne gradnje – policija provjerava i urušavanje potpornih zidova

Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Kragujevcu podnijeli su krivičnu prijavu protiv R. P. (45) iz Kragujevca zbog sumnje da je gradio bez potrebne građevinske dozvole. Kako saznajemo, riječ je o Radošu Petroviću, biznismenu porijeklom sa sjevera Kosova, o kojem je ranije pisao Radio Slobodna Evropa.

Prema zvaničnom saopštenju policije, Petrović se tereti da je kao odgovorno lice firme „RP Invest 1980“ izvodio nelegalne radove na stambeno-poslovnom objektu u Ulici majora Vladana Mikićevića bb, i to bez građevinske dozvole koju izdaje nadležni organ.

Istraga se nastavlja po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Kragujevcu. Policija u saradnji s ostalim nadležnim službama provjerava sve okolnosti koje su prethodile urušavanju potpornog zida i dijela pristupne saobraćajnice kod naučnog kompleksa „Centar izvrsnosti“.

Podsjetimo, 28. novembra na ovom gradilištu srušio se potporni zid, nakon čega je i dio saobraćajnice doslovno propao u više metara duboku rupu. Snimak dramatičnog trenutka brzo je dospio na društvene mreže i izazvao veliku pažnju javnosti.

Foto: Glas Šumadije

Nesvakidašnja i još uvijek nerazjašnjena pljačka dogodila se 18. novembra na putu između Kragujevca i Novog Pazara, u blizini Raške, kada su razbojnici preuzeli kombi Poštanske štedionice u kojem se nalazilo dva miliona evra državnog novca. Dok je jedan radnik obezbjeđenja nakratko ušao u prodavnicu, dvojica napadača iskoristila su trenutak, ušla u vozilo i pod prijetnjom oružjem naterala vozača da nastavi kretanje. Nakon nekoliko minuta, razbojnici su ga izbacili pored puta, a on je odmah obavijestio policiju. I drugi radnik, po povratku iz prodavnice, shvatio je da kombija nema i alarmirao nadležne službe. Vozilo je kasnije pronađeno zapaljeno u blizini Novog Pazara, što je kriminalcima omogućilo da unište gotovo sve materijalne tragove.

Kriminolog Ratomir Antonović navodi da je paljenje vozila bilo ključni dio plana, jer je uništilo moguće dokaze, uključujući DNK tragove. Dodatnu komplikaciju u istrazi predstavlja činjenica da se mjesto otmice nalazi u blizini administrativne linije sa Kosovom i Metohijom, što je razbojnicima pružilo idealnu mogućnost za brzo sklanjanje izvan domašaja istražnih organa Srbije.

Antonović smatra da ovakva akcija nije mogla biti izvedena bez detaljne, višenedeljne, pa čak i višemjesečne pripreme. Razbojnici su morali imati precizne informacije o ruti, vremenu polaska i sadržaju vozila, što upućuje na postojanje ozbiljne logističke podrške iz bezbjednosnog sistema. Posebno je značajno što su radnici obezbjeđenja prošli poligraf i isključeni iz kruga osumnjičenih, što dodatno potvrđuje tezu da su informacije procurile iz nekog drugog izvora.

Dodatni problem za istražitelje predstavlja i činjenica da lokacija gdje se sve dogodilo nije pokrivena nadzornim kamerama, što otežava rekonstruisanje događaja i eventualno identifikovanje učesnika pljačke. Prema Antonoviću, način na koji je akcija izvedena ukazuje na visok nivo organizovanosti i dobro poznavanje terena od strane izvršilaca. Identitet razbojnika i dalje je nepoznat, a istraga se nastavlja. Javnost sa nestrpljenjem očekuje odgovor na ključno pitanje: ko je imao pristup povjerljivim podacima koji su kriminalcima omogućili da izvedu jednu od najdrskijih pljački u posljednjih deset godina?