Bosanskohercegovačka i sandžačka dijaspora u Njemačkoj predstavlja značajnu i uspješnu zajednicu. Procjenjuje se da u Njemačkoj živi preko stotinu hiljada Bošnjaka porijeklom iz Bosne i Hercegovine, Sandžaka (područja u Srbiji i Crnoj Gori) i šire regije. Mnogi od njih dali su zapažen doprinos njemačkom društvu, posebno u oblastima privrede, nauke, industrije, univerziteta, startap biznisa i finansija. Ova zajednica okuplja i javno poznate pojedince, ali i one manje eksponirane koji na svojim stručnim poljima ostvaruju vrhunske rezultate i zauzimaju važne pozicije. U nastavku slijedi pregled istaknutih Bošnjaka u Njemačkoj, organiziran po sektorima, sa njihovim porijeklom, profesionalnim oblastima i trenutnim ulogama.

Fehim Selek – od Novog Pazara do evropskih kamenoloma

Novopazarac Fehim Selek izgradio je moćnu poslovnu mrežu u građevinskoj i kamenarskoj industriji. Njegova kompanija Ukras-AG iz Bochuma posluje širom Evrope, dok je u Sloveniji preuzeo preduzeće Mineral, koje je u kratkom roku udvostručilo prihode i postalo jedan od lidera u sektoru prerade kamena. U Sarajevu posjeduje i Tvornicu čarapa Ključ, čime je pokazao širinu poslovnih interesa.

Selek je poznat i po humanitarnom radu – tokom poplava u BiH i pandemije koronavirusa slao je konvoje pomoći i mehanizacije. Njegova priča je simbol poduzetništva koje ne zaboravlja rodni kraj.

Nedžad Dragolovčanin – uspon jednog biznismena

Nedžad Dragolovčanin iz Novog Pazara gradio je karijeru u građevinarstvu i trgovini naftnim derivatima. Bio je vlasnik firme Nećko Bau Company i suvlasnik ND PETROL 2000 DOO, a jedno vrijeme i na čelu FK Novi Pazar. Njegove firme poslovale su u Sandžaku, ali i u inostranstvu.

Halil Kuč – Tutinac iza najvećeg berlinskog nebodera

Iz Tutina u Sandžaku dolazi još jedno ime koje je u Njemačkoj izgradilo respektabilnu reputaciju. Halil Kuč, vlasnik kompanije Anes Bau, angažovan je na gradnji najvećeg nebodera u Berlinu. Njegova firma zapošljava hiljade radnika, među kojima veliki broj ljudi iz Sandžaka.

Kuč je poznat i po humanitarnim akcijama – finansirao je izgradnju kuća, obnavljao škole i podržavao projekte Islamske zajednice, među kojima i Islamski centar Gazilar u Novom Pazaru. Njegovo ime se često vezuje za poslovni uspjeh, ali i društvenu odgovornost prema zavičaju.

Jedan od primjera je Ismet Rekić, preduzetnik iz pokrajine Sjeverna Rajna-Vestfalija. Rekić je porijeklom iz sela Naprelje kod Sanskog Mosta (BiH), a u Njemačku je stigao nakon rata kao mladić. Počevši kao vozač kamiona, uložio je naporan rad i kasnije osnovao vlastitu transportnu firmu u gradu Duisburgu. Danas njegova kompanija posjeduje vozni park od 35 kamiona i zapošljava oko 80 radnika, te posluje širom Evrope. Rekić sarađuje s velikim ekonomskim gigantima i ističe da u svojoj firmi zapošljava radnike različitih nacionalnosti iz zemalja bivše Jugoslavije, ali i Nijemce, uz nastojanje da svima osigura dobre uslove i konkurentne plate. Ovaj primjer pokazuje kako je dijasporski poduzetnik izgradio respektabilnu kompaniju u Njemačkoj, doprinoseći privredi i istovremeno održavajući veze s domovinom (planirajući širenje poslovanja i u BiH).

Drugi primjer uspjeha u poslovnom svijetu je Elvir Omerbegović, njemački preduzetnik bosanskog porijekla. Omerbegović je rođen u Njemačkoj u porodici imigranata iz BiH, a svojim radom se istakao u industriji zabave i medija. Najpoznatiji je kao osnivač i direktor hip-hop izdavačke kuće Selfmade Records, jedne od najuspješnijih muzičkih izdavačkih kuća u Evropi, te kao predsjednik odjela za rep muziku pri Universal Music Germany. Također je pokrenuo vlastitu modnu marku (Pusher Apparel) i su-osnivač je brenda energetskih napitaka Suckit. Omerbegović, kojeg mediji nazivaju i “President of Rap”, primjer je kreativnog poduzetnika koji je izgradio karijeru spajajući poslovne vještine sa muzičkom industrijom. Njegov uspjeh pokazuje raznolikost oblasti u kojima dijasporski Bošnjaci uspješno djeluju, od klasične privrede do kreativnih industrija.

Nauka i akademske institucije

Bosanskohercegovački Bošnjaci u Njemačkoj dali su značajan doprinos i u nauci te akademskoj zajednici. Istaknuti primjer je dr. Emina Merdan, mlada naučnica iz Mostara. Dr. Merdan je na Tehničkom univerzitetu u Darmstadtu stekla doktorat iz molekularne biologije, a u toku svog istraživanja otkrila je ključni mehanizam kojim ljudske ćelije popravljaju oštećenja DNK (dvostruke prekide na DNK lancu) i tako štite organizam od mutacija i bolesti poput raka. Ovo otkriće predstavlja značajan naučni doprinos koji može unaprijediti razvoj terapija za teške bolesti. Danas dr. Emina Merdan radi kao naučnica (application scientist) u biotehnološkoj kompaniji Bio-Gram Diagnostics GmbH u Njemačkoj, gdje razvija inovativne reagense bez alkohola za in-vitro dijagnostiku – prve takve u svijetua. Osim istraživačkog rada, aktivna je i kao mentorica u programu za mlade talente (Bosnia & Herzegovina Futures Foundation), čime doprinosi povezivanju dijaspore i domovine u oblasti nauke. Dr. Merdan svojom karijerom demonstrira da vrhunska nauka i istraživanje mogu poticati i iz dijaspore, služeći kao inspiracija mladima iz BiH da se uključe u nauku i tehnologiju.

U akademskim krugovima i društvenim naukama također nalazimo uspješne Bošnjake. Dr. Amra Hodžić je primjer u oblasti psihologije i obrazovanja. Srednju školu završila je u Sarajevu (Gazi Husrev-begova medresa), nakon čega je diplomirala psihologiju na Internacionalnom islamskom univerzitetu u Kuala Lumpuru. Magistarske i doktorske studije iz neuropsihologije nastavila je u Njemačkoj, na univerzitetima u Tübingenu i Frankfurtu. Dr. Hodžić trenutno radi na medicinskoj dokumentaciji kliničkih istraživanja u Njemačkoj, a svoje znanje koristi i volonterski – angažovana je u međunarodnom centru za pomoć ženama i djevojkama muslimankama (gdje je član nadzornog odbora i pruža besplatna psihološka savjetovanja), kao i u Bosanskom kulturnom centru u Frankfurtu na projektima osnaživanja mladih. Time spaja akademsku karijeru sa društvenim angažmanom u dijaspori. Slične primjere nalazimo i među drugim intelektualcima – od univerzitetskih profesora do stručnjaka u raznim oblastima – koji su porijeklom iz BiH ili Sandžaka, a ostvaruju se na njemačkim visokim školama, institutima i istraživačkim centrima. Njihove priče, poput one dr. Merdan i dr. Hodžić, svjedoče o tome da Bošnjaci u Njemačkoj zauzimaju mjesto i u vrhu naučno-istraživačkih dostignuća i u radu akademskih institucija.

Tehnologija i industrija

U sektoru tehnologije, informatike i industrije ističu se mladi stručnjaci i inovatori bošnjačkog porijekla. Emil Gracić je primjer stručnjaka iz oblasti automobilske industrije i visokih tehnologija. Rođen je u Sjenici (Sandžak, Srbija), gdje je završio gimnaziju, nakon čega je otišao u Njemačku radi studija. Diplomirao je informatiku i nastavio na magistarske, a potom i doktorske studije, stekavši zvanje doktora inženjerskih nauka u oblasti razvoja kompjuterskih čipova prema standardima funkcionalne sigurnosti. Kao naučnik i inženjer, objavio je niz radova na međunarodnim IEEE konferencijama (u Parizu, Valenciji, Milanu, Sarajevu i dr.) i učestvovao na prestižnim stručnim skupovima. Za svoj rad je osvojio i nagrade – na evropskoj konferenciji automobilske tehnologije TechAD 2020 osvojio je drugo mjesto u kategoriji “najnaprednije tehnike u simulaciji i testiranju sistema autonomne vožnje”. Emil Gracić danas živi i radi u Berlinu, gdje je zaposlen kao menadžer za funkcionalnu sigurnost u kompaniji Volkswagen. Kroz tu ulogu doprinosi razvoju sigurnih sistema za autonomna vozila, spajajući svoju stručnost u IT-u sa industrijom automobila. Pored profesionalnog rada, Gracić je godinama aktivan i kao volonter u dijaspori te saradnik obrazovnih projekata u Sandžaku, pokazujući i društvenu odgovornost mladih obrazovanih kadrova u dijaspori.

U domenu digitalnih tehnologija i startap kompanija, posebno se istakao Din Biševac, mladi poduzetnik rođen u BiH, a odrastao i izgradio karijeru u Njemačkoj. Din Biševac je primjer mlade generacije inovatora: kao dječak se preselio u Njemačku, gdje je rano pokazao talenat za digitalne medije. Već sa 8 godina stekao je široku prepoznatljivost kao jedan od prvih YouTube kreatora u Njemačkoj, da bi se kasnije sam naučio web-programiranju i okrenuo karijeri u tehnološkom sektoru. Sa nepunih 20-ak godina počeo je raditi u berlinskoj tehnološkoj firmi Buena, koja je prvobitno bila portal za iznajmljivanje stanova. Din se zaposlio kao produkt-dizajner, ali je u roku od dvije godine, zahvaljujući svojim idejama i sposobnostima, napredovao i preuzeo poziciju generalnog direktora (CEO) kompanije. Pod njegovim vodstvom, Buena je izvršila zaokret: od klasične agencije za najam nekretnina, transformisana je u proptech (Property Technology) startap koji razvija softver za automatizaciju upravljanja nekretninama – pomaže vlasnicima da pronađu stanare, organizuju obilaske i digitalno sklapaju ugovore. Biševac je uspješno rebrendirao i proširio kompaniju, koja danas upravlja sa preko 11.000 nekretnina i privukla je investicije od oko 13,7 miliona USD od renomiranih fondova (poput EQT i Capnamic Ventures). Njegov uspjeh prepoznala je i poslovna javnost – magazin Forbes uvrstio je Dina Biševca na svoju prestižnu listu “30 ispod 30” najuspješnijih mladih ljudi u Evropi 2024. godine (kategorija tehnologija). Investitori ga opisuju kao vizionara u čiji bi startap vrijedilo uložiti sva sredstva, zbog jedinstvene kombinacije tehnološkog znanja i preduzetničkog instinkta. Dinova priča – od mladog izbjeglice i tinejdžera-programera do direktora jedne od najbrže rastućih proptech firmi – oslikava novu generaciju bosanskohercegovačkih stručnjaka u Njemačkoj koji pomjeraju granice u digitalnoj ekonomiji.

Medicina i zdravstvo

U zdravstvenom sektoru i medicinskoj struci, bošnjačka dijaspora u Njemačkoj ima višestruko zapažen uticaj, od uspješnih ljekara specijalista do medicinskih istraživača i profesora. Jedno od najprepoznatljivijih imena je dr. Rifat Kačapor, ugledni kardiolog. Dr. Kačapor je porijeklom iz Tutina u Sandžaku (jugozapadna Srbija). U rodnom kraju završio je osnovno i srednje obrazovanje (Medicinski fakultet je završio u Prištini za vrijeme bivše Jugoslavije), da bi ranih 1990-ih, kao i mnogi stanovnici Sandžaka, emigrirao u Njemačku. Svoju medicinsku karijeru u Njemačkoj započeo je 1993. radeći u hitnoj službi Rajna-Majna oblasti, a potom se zaposlio u Centru za zdravstvo i njegu u gradu Rüsselsheimu. Neprestanim stručnim usavršavanjem i posvećenošću pacijentima, napredovao je u hijerarhiji njemačkog zdravstva. Od 2010. godine postaje nadzorni ljekar kardiologije u klinici Main-Taunus u Bad Sodenu (pokrajina Hesen), gdje započinje njegov uspon među vodeće ljekare. Zahvaljujući izuzetnom zalaganju, dr. Rifat Kačapor ubrzo stiže do pozicije direktora kardiološke klinike – postavljen je za šefa jedne od najvećih klinika za kardiologiju u Njemačkoj. Na imenovanju je istakao posvećenost modernoj kardiološkoj praksi i brizi za svakog pacijenta Njegovi njemački kolege i pacijenti cijene ga kao vrsnog stručnjaka, a u stručnim krugovima u Evropi spominje se s poštovanjem. Dr. Kačapor je primjer vrhunskog stručnjaka iz dijaspore koji je dosegao sam vrh u svojoj oblasti – od ljekara u hitnoj pomoći do direktora prestižne klinike u okolini Frankfurta. Pored profesionalnog rada, ostao je vezan za zavičaj: redovno posjećuje rodno mjesto (selo Orlje kod Tutina) svakog ljeta i učestvuje u zajednici, ostajući skroman i privržen korijenima.

Još jedan inspirativan primjer u medicini je dr. Meliha Avdić, specijalistica interne medicine i kardiologije. Dr. Avdić je rođena u Tesliću (BiH), a tokom rata u dobi od 12 godina prošla je izbjeglički put koji ju je odveo preko BiH i Hrvatske do Njemačke. Srednju medicinsku školu završila je u Zenici, a zatim se sa porodicom nastanila u Bonu u Njemačkoj. Nakon intenzivnog učenja njemačkog jezika, upisala je Medicinski fakultet Univerziteta u Kölnu. Tokom studija radila je paralelno (najprije kao medicinska sestra, potom u odjelu ljudskih resursa jedne velike njemačke kompanije) kako bi se izdržavala i finansirala studiji. Uprkos tim izazovima, uspješno je diplomirala medicinu 2009. godine kao redovan student sa odličnim uspjehom. Iste godine započinje specijalizaciju iz interne medicine, a potom i subspecijalizaciju iz kardiologije. Od 2016. godine, nakon položenog specijalističkog ispita, dr. Meliha Avdić nosi zvanje specijaliste interne medicine i kardiologije. Danas živi i radi u Bonu, uspješno balansirajući karijeru ljekara i porodični život. U svojim intervjuima ističe da su Bošnjakinje u Njemačkoj vrlo dobro integrirane u društvo i često izvrsne u svojim profesijama – od medicine do akademije – te navodi mnoge primjere žena porijeklom iz BiH koje oduševljavaju njemačke kolege radom i profesionalnošću. Dr. Avdić je svojim putem – od ratnog izbjeglištva do pozicije ljekara-specijaliste u Njemačkoj – pokazala snagu integracije i uspješne karijere koju dijasporа može ostvariti uz upornost i obrazovanje. Poput dr. Kačapora, i ona održava vezu s domovinom i aktivna je u zajednici, te svojim primjerom inspiriše mlade (posebno žene) iz dijaspore da se obrazuju i daju doprinos i Njemačkoj i matičnoj zemlji.

Naravno, pored navedenih, postoji još čitav niz istaknutih Bošnjaka u njemačkom zdravstvu – od specijalista u raznim granama medicine, istraživača u farmaceutskoj industriji, pa do rukovodilaca u zdravstvenim ustanovama. Njihovi uspjesi doprinose ugledu bosanskohercegovačke i sandžačke dijaspore. Kroz primjere dr. Kačapora i dr. Avdić vidimo kako su stručnjaci bošnjačkog porijekla postali integralni dio njemačkog zdravstvenog sistema, unoseći i dio svoje kulture predanosti i empatije u rad s pacijentima.

Pregledani primjeri svjedoče o raznolikosti i dostignućima Bošnjaka koji žive i rade u Njemačkoj, a porijeklom su iz Bosne i Hercegovine, Sandžaka (Srbije i Crne Gore). Bilo da je riječ o preduzetnicima koji zapošljavaju desetine ljudi, naučnicima koji pomjeraju granice spoznaje, inženjerima i tehnološkim inovatorima koji vode startap projekte, ili ljekarima na čelu klinika – bosanskohercegovačka dijaspora prisutna je u svim važnim segmentima njemačkog društva. Njihove životne priče često su obilježene izazovima migracije i integracije, ali zajedničko im je što su obrazovanje, rad i povezivanje s zajednicom iskoristili kao ključ za uspjeh. Mnogi od ovih stručnjaka aktivno doprinose i domovini, kroz investicije, mentorski rad ili humanitarne i razvojne projekte, potvrđujući da dijaspora može biti most između Njemačke i zavičaja. U tabeli ispod sumirani su neki od istaknutih pojedinaca sa osnovnim informacijama o njihovom porijeklu, oblastima djelovanja i trenutnim ulogama.

Istaknuti pojedinci – pregled u tabeli