Ponedjeljak, 26 Januara, 2026

POPIS BOSANSKOG SANDŽAKA IZ 1604. GODINE

0

Osmanske katastarske knjige – tapu tahrir defteri, predstavljaju bogatu i raznovrsnu građu za izučavanje društvene i ekonomske historije Osmanskog carstva, a posebno za historiju naselja i historijsku geografiju, kao veoma važnu pomoćnu granu historije. To su fundamentalni historijski izvori za vrijeme u kojem su nastajali. Popisivanje pojedinih sandžaka Osmanskog carstva u određenim vremenskim razmacima datira još od osnivanja Osmanskog carstva a baštinjen je od Sandžaka i još ranijih civilizacije nego što je osmanska. Osnovni cilj popisivanja je bio da se utvrde prihodi svake zemlje i poreske obaveze svakog domaćinstva koje je pripadalo Osmanskom carstvu.

 

Defteri su veoma bitni i za proučavanje historije Bosne i Hercegovine, odnosno Bosanskog ejaleta, koji se nalazio u sastavu ove carevine, posebno kada je u pitanju proučavanje strukture stanovništva, nastanka i razvoja gradskih naselja, a na osnovu ovih popisa možemo pratiti i proces širenja islama na našim prostorima.
Sačuvan je veliki broj deftera za područja koja su nekada obuhvatala prostor Bosanskog ejaleta, a defter iz 1604. godine predstavlja najobimniji i najznačajniji defter koji se odnosi na Bosnu. Original je nastao u vrijeme vladavine sultana Ahmeda I (1603 – 1618), a čuva se u Orijentalnom institutu.

 

Bosanski sandžak je početkom XVII stoljeća obuhvatao veliki prostor današnje Bosne, kao i teritorij koji se nalazio izvan današnje BiH, a protezao se od Zvečana (Kosovo) na jugoistoku do Cazinske krajine, odnosno Bihaća na sjeverozapadu. Obuhvatao je 55 nahija, što je činilo 1/3 ukupne teritorije Bosanskog ejaleta, ali je u njemu živjela većina stanovnika Bosanskog ejaleta.
Prema ovom defteru, ukupan broj domaćinstava u Bosanskom sandžaku 1604. godine je iznosio 65 931. Od toga je muslimanskih domaćinstava bilo 47 802, a nemuslimanskih 18 129, što je značilo da je bilo 72,50% muslimanskih domaćinstava i 27,50% nemuslimanskih.

 

Međutim, ovdje nije obuhvaćena vojna struktura stanovništva u koju spadaju spahije, zaimi, krupna ulema i svi oni koji su za svoje poslove dobijali državnu plaću u vidu timara ili drugih naknada, tako da je ovaj procenat muslimanskog stanovništva znatno veći.
Interesantni su podaci i o broju povlaštenog stanovništva. Broj svih nemuslimanskih kuća u gradovima je iznosio 9 843 sa 2 429 neženja, dok je na muslimansko rajinsko stanovništvo otpadalo 36 090 sa 2 550 neženja, što u procentima iznosi 21% povlaštenog stanovništva i 79% muslimanske raje.
To govori da je u Bosanskom sandžaku 1604. godine bilo dva puta više muslimanske nego nemuslimanske raje. Kada uzmemo sve ove brojke u obzir onda možemo doći da zaključka da su muslimani tada činili preko 80% stanovništva sandžaka.

 

U taj popis su ušla mjesta poput Sarajeva, Banja Luke, Travnika, Maglaja, Višegrada, Novog Pazara, Tešnja, Visokog i mnogih drugih gradskih i seoskih naselja, u kojima je živjela većina tadašnjeg stanovništva ejaleta.
Podaci, također, govore koliko se tada islam proširio – najviše u plodnim zemljoradničkim područjima, oko utvrđenih gradova i duž putnih relacija, a znatno manje tamo gdje su postojale crkve, manastiri i samostani.

Bosna PRESS

Novi Pazar: Otvoren konkurs za studentske stipendije

0

Grad Novi Pazar raspisao je konkurs za dodijelu stipendija studentima od druge do četvrte godine osnovnih studija iz ovog grada, koji imaju najmanju prosječnu ocenu devet, rečeno je danas novinarima u lokalnoj samoupravi.

Konkurs će trajati do 20.decembra, a pravo prijave imaju studenti koji studiraju na visokoškolskim ustanovama čiji je osnivač Republika Srbija, koji nisu u radnom odnosu, imaju državljanstvo Republike Srbije i nisu gubili nijednu godinu studija.

Studenti bez oba roditelja će biti posebno rangirani, i za njih neće važiti uslov koji se tiče prosječne ocijene.

Član kabineta gradonačelnika zadužen za obrazovanje Rifat Redžović izrazio je očekivanje da će broj prijavljenih studenata biti veći nego prošle godine.

“Ovo je sjajan potez Gradske uprave jer Novi Pazar ima jako puno dobrih studenata na univerzitetima u Srbiji i okruženju”, rekao je Redžović.

Broj studentskih stipendija i njen iznos utvrđuje se prema raspoloživim sredstvima u budžetu grada za ovu godinu.

E.Đulović

Sandžak: Adnan izbo Veljka zbog duga od 20 evra

0

Beranac Adnan Muratović (24) više je puta nožem ubo sugrađanina Veljka Lutovca (28), dok ga je njegov brat Alsad (20) udarao drvenom palicom, 15. aprila u bjelopoljskom Domu zdravlja.

To se vidjelo na video snimku sa sigurnosnih kamera iz te zdravstvene ustanove, koji je juče prezentovan u Višem sudu, pred kojim braća Muratović odgovaraju zbog pokušaja ubistva.

Lutovcu se istovremeno sudi zbog nanošenja lakših tjelesnih povreda Alsadu.

Optuženi su negirali da su počinili krivična djela koja im se stavljaju na teret. Adnan je kazao da je potegao britvu kako bi otjerao Lutovca od sebe, dok je ovaj juče ponovio da je bio napadnut i da je morao da se brani.

Tužiteljka Milica Rmandić rekla je da se na snimku vidi da je Adnan izvadio nož prije nego što je Veljko udario Alsada: “Koji odmah potom vadi drvenu palicu, nakon čega nasrću na Veljka”. Alsadov branilac, advokat Dmitar Vulević konstatovao je da je “Veljko prvi udario nogom Alsada, nakon čega isti vadi palicu, pokušavajući da odbije napad”.

Otac optužene braće, Muzafer Muratović ispričao je da je Veljko više puta dolazio u njihovu kuću da traži od Adnana 20 eura, koje mu je navodno dugovao za neke cipele, zbog čega mu je i prijetio.

“Vidio sam kada je Lutovac u Domu zdravlja udario mog sina Alsada u stomak. Pokušao sam da spriječim svađu ali kada sam vidio da ne mogu, pošao sam vani da pozovem policiju”, ispričao je Muzafer.

Rekao je da kod svojih sinova nije vidio nož i palicu, niti da napadaju Veljka.

Objasnio je mu je prije tog događaja ispred Doma zdravlja prišao Veljko i, aludirajući na Adnana, rekao: “Je li ono pašče gore”. Tvrdi da je Lutovac tada kazao i “Zaklaću vas”.

Slično je ispričao i njihov drug Admir Pušić, rekavši takođe da je vidio Veljka da udara Alsada, ali ne i njihovo potezanje noža i motki.

Na video snimku se, međutim, vidi Muzafer u blizini lifta a zatim se kreće prema izlazu, dok Pušić stoji na stepeništu, cijelo vrijeme okrenut licem ka njima.

Tužiteljka je zato prigovorila, rekavši da su iskazi tih svjedoka usmjereni da pomognu Muratovićima. U optužnici piše da su Muratovići, u holu beranskog Doma zdravlja “Dr Nikola Labović”, pokušali da liše života Lutovca.

Lutovcu je stavljeno na teret da je više puta motkom udario Admira. Suđenje se nastavlja 24. decembra.

Izvor: Vijesti.me

Rožajka ubila tinejdžera! Slala mu ljubavne stikere i poruke!

0

Raziji Dacić iz Rožaja, osumnjičenoj da je nožem ubila Boža Vujadinovića (18) iz Podgorice, određen je pritvor do 30 dana. Ako je suditi prema društvenoj mreži Facebook, poznanstvo Dacić i Vujadinovića datira još od prije tri godine.

Na gotovo svim fotografijama koje je objavljivao Vujadinović u posljednje tri godine našli su se i komentari Dacićeve, koje je objavljivala sa dva profila – Raska Dacic i Raski Dacic.

U kakvom su srodstvu bili njih dvoje za sada je nepoznanica. Na pojedinim fotografijama koje je objavljivao, a koje je komentarisala Dacić, Vujadinović je imao 16 godina.

Na jednoj od njih Dacić mu govori kako je sladak jako.

I komentari na drugim fotografijama govore u prilog činjenici da su se njih dvoje znali od ranije.

I ljubavni stikeri su bili dio komentara koje je Dacić objavljivala na fotografijama Vujadinovića.

Dacić je mladića obasipala i komplimentima da je gospodin, da je sladak, da zna da uživa, a sve to su pratili emotikoni i stikeri.

Podsjećamo, samo dan nakon tragične smrti osamnasetogodišnjaka Boža Vujadinovića istražitelji su došli do novih saznanja koja u potpunosti rasvjetljavaju misteriju koja je pratila taj slučaj u prvim satima istrage.

Osumnjičena za njegovo ubistvo, koje se dogodilo u iznajmljenom stanu na Starom aerodromu, Rožajka Razija Dacić nakon što mu je, kako se sumnja, zarila nož u srce, pokušala je da sakrije taj bodež, počisti tragove krvi i iscenira da je mladić izvršio samoubistvo.

Međutim, kako inspektori podgoričkog Centra bezbjednosti nisu nasjeli na njenu prvu verziju, jer stanje koje su zatekli na mjestu ubistva tokom uviđaja nije se poklapalo sa njenom pričom.

Foto: Facebook

Tokom uviđaja izuzeti su svi tragovi važni za dalji tok istrage, a koji ukazuju da je Dacićeva umišljajno pokušala da prikrije tragove svog zločina. Za sada još nisu u potpunosti poznate okolnosti pod kojima su se njih dvoje našli u istom prostoru, te je priroda njihovog odnosa za sada na nivou pretpostavki i nagađanja.

Osuđivana zbog smrti ćerke i još jedne djevojčice

Ovoj ženi nije prvi put da boravi u zatvoru. Ona je u Spužu provela osam godina, nakon što je proglašena krivom za smrt svoje jednomjesečne ćerke E.D. i jednogodišnje ćerka prijateljice Dž.L.

Dacić i njena prijateljica Enisa Lukač provele su osam godina iza rešetaka zbog teškog krivičnog djela protiv opšte sigurnosti u sticaju sa izazivanjem opšte opasnosti. One su u baraci napravljenoj od lako zapaljivog materijala, zapalile svijeću i ostavile je na drvenom stolu, a potom naložile šporet i otišle u Rožaje ostavljajući djevojčice same.

Izvor: Standard.co.me

Izborni Kongres Mladih SPP-a u četvrtak

0

Mladi Stranke pravde i pomirenja – Mladi SPP zakazuju treći kongres Mladih na kojem će delegati iz sandžačkih gradova izabrati novog predsjednika ove omladinske organizacije.

Mladi SPP su sprovjeli izborni proces u proteklih mjesec dana gdje su izabrali delegate i rukovodstva ogranaka u svakom gradu u Sandžaku.

Kandidati za novog predsjednika Mladih SPP su Edin Numanović iz Novog Pazara i Ilda Veljović iz Prijepolja.

Izborni kongres će biti održan u Novom Pazaru 5. decembra 2019. nakon čega će biti upriličen svečani Kongres Mladih u Kulturnom centru u Novom Pazaru, gdje će se obratiti pored novoizabranog predsjednika/ce i predsjednik stranke Muamer Zukorlić.

Rezultati istraživanja dr Nurkovića prvi put citirani u najboljem naučnom časopisu na planeti

0

Rezultati naučnog istraživanja prvog eksperta u oblasti matičnih ćelija i najmlađeg doktora medicinskih nauka iz Novog Pazara dr Jasmina Nurkovića citirani su u najboljem naučnom časopisu u svijetu “Nature Reviews”.

“To je vjerovatno prvi put da se rezultati istraživanja iz Novog Pazara prvi put citirani u najboljem naučnom časopisu na planeti”, objavio je mladi medicinski stručnjak iz Novog Pazara, “ljekar s osmjehom”, već poznat u regionu.

Izražavajući zadovoljstvo zbog nastavka naučnih i klinički rezultata doktor Nurković kaže da se broj rezultata i naučnih citata povećava iz mjeseca u mjesec.

“Naši naučni rezultati su, skoro, citirani u najboljem naučnom časopisu na svijetu Nature Reviews. Radi se o najboljem naučnom časopisu na svijetu, oblasti matičnih ćelija i našim rezultatima vezanih za to. Svake godine se sumiraju svi rezultati sa svih krajeva svijeta u toj oblasti i svih onih koji su doprinijeli razvoju te oblasti. To meni puno znači jer je prepoznato na tako viskom nivou”, rekao je Nurković za SNews.

Dodaje da je u oblasti kliničke medicine nastavio sa regenerativnom terapijom i da je uspio da je podigne je na viši nivo.

“To su prepoznali pacijenti i dešava se da imamo, ne samo iz svih dijelova Srbije, već iz čitavog regiona. Bude mi drago kada dođ pacijenti i kažu da su po prvi put u Novom Pazaru zbog terapije u našem Centru za rehabilitaciju i regeneraciju, da im se sviđa ovaj grad i ljudi koji su ih dopratili do ordinacije, što nemaju prilike da vide u Beogradu ili nekom drugom centru. To me aocira na ljude odavde koji putuju u velike zdravstvene centre. Ustanu u pola noći, putuju 5-6 sati i onda očekuju zdravstvenu uslugu u nekom od zdravstvenih centara. Nešto slično se dešava ovdje kod nas i pacijenti budu uvijek prijatno dočekani i bude im pružena profesionalna zdravstvena usluga. Svi pacijenti odu odavde zadovoljni, sretni i nasmijani. Njihove kontrole se obavljaju periodično”, ističe kroz osmjeh i podsjeća da koliko je značajan prijatan doček za nekog ko trpi bol i očekuje pomoć.

– Biće prvi ljekar u regiji sa dvije specijalizacije

Dr Nurković je kapacitete, pored Centra za rehabilitaciju i regeneraciju u Novom Pazaru i Tutinu, proširio sa ordinacijom u Kragujevcu. Planira i otvaranje većeg centra u kojem će spojiti dijagnostiku i rehabilitaciju i zbog toga je, kako predočava, upisao i drugu specijalizaciju iz radiologije na Medicinskom fakultetu u Kragujevca.

On će biti, koliko je to u stručnoj i široj javnosti poznato, u ovoj regiji prvi ljekar sa dvije specijalizacije i spojit će dijagnostičku i terapijsku oblast.

“Cilj mi je da spojim vrhunski dijagnostiku i vrhunsku terapiju na jednom mjestu. Tu je važna podrška moje porodice, mog tima koji se sve više uvećava, uklapa i radi na najveći nivo. To su odlučili pacijenti sa svih strana koji su liječeni u mnogo većim zdravstvenim centrima pa onda daju utisak o našem funkcionisanju i našim rezultatima”, odgovara na pitanje zašto se na to odlučio kada već ima dovoljno malo vremena za bilo šta.

Dr Jasmin Nurković je kao istraživač i asistent radio i na Departmanu za bio-medicinske nauke Državnog univerziteta u Novom Pazaru (DUNP).

– Bolesni više sjedeći nego ljudi u pokretu

Na konstataciju da “medicina je toliko napredovala, a nikada nije bilo više bolesnih ljudi” i “šta sebi treba da radimo ili ne treba da dozvolimo kako ne bi bili ozbiljno bolesni” odgovara i poručuje da je za to ključni razlog zbog toga što smo postali “više sjedeći ljudi nego ljudi u pokretu”.

“To se više održava na naše zdravstveno stanje. Osim toga promijenili su se ostali faktori sredine, hrana, voda i neke namirnice koje mi unosimo u organizam. To sve remeti unutrašnju, odnosno homeostazu. Mislim i na mikroorganizne koji, inače, prirodno postoje u našem organizmu i dovode do potpune harmonije”, ukazuje on dodavši da povećanje broja bolesti pored napredovanaj medicine može da se objasni da se to može objasniti upravo time da su napretkom medicine otkrivene bolesti koje su postojale i ranije.

Ukazuje da, nažalost i dalje postoji niska zdravstvena prosvjećenost ljudi i manjak želje da se promjene loše navike i stil života koji loše utječe na zdravlje ljudi.

Već poznati doktor Jasmin Nurković iz Novog Pazara specijalista je za liječenja oštećenje zglobova, tačnije hraskavice koljena i kuka. Zbog uspješne terapije i liječanja kod njega dolaze oboljeli od kičme, mišića, kostiju i pacijenti sa raznim vrstama bolova i muka. Naukom se počeo baviti 2011. godine.

Nakon što su ga njegovi studenti prijavili za tu nagradu krajem 2015. godine je, kao jedan petnaest najboljih mladih naučnika do trideset godina u Srbiji dobio je nagradu “Youth Heroe” u oblasti nauke i obrazovanja.

Naučnim radom istraživanjima, izučavajući matične ćelije i faktore rasta, uspio je da izdvoji faktore rasta iz periferne krvi i da te faktore rasta, aparatom, van tijela, umnoži, aktiviramo i onda vratim u zglob, odnosno na mjesto gdje je oštećena hrskavica kod koljena i kuka. Tu proceduru sa svojim timom sprovodi već šest godina. Zbog tih procedura koje se rijetko rade i u velikim centrima, ima pacijente sa svih strana.

Genetičar Prof. dr Miodrag Stojković mu je bio jedan od mentora, a kako je jednom i sam potvrdio dr Nurković nije imao stipendiju tokom svog studija ali rukovodi fondom “Dr Nurković”, koji već četiri godine stipendira najbolje studente medicine iz ovog kraja.

Preuzeto sa Snews.rs

Ugljanin uputio pismo zahvalnosti prof. dr Mehmetu Hacısalihoğlu

0

Povodom uspješno organizovanih predavanja na temu “Prošlost, sadašnjost i budućnost regije Sandžak” predsjednik SDA Sandžaka Sulejman Ugljanin uputio je zahvalnost prof. dr Mehmetu Hacısalihoğlu, direktoru centra za Balkanske i Crnomorske studije.

U pismu pored ostalog kaže:

“Ovaj projekat predstavlja naš doprinos Evropskim i NATO integracijama Srbije i Crne Gore. Posebno je značajno što su prisustvovali studenti osnovnih i postdiplomskih studija iz Sandžaka, eminentni profesori i istraživači Centra za Balkanske i Crnomorske studije. Iznošenjem historijskih činjenica o Bošnjačkom narodu na Balkanu i regiji Sandžak omogućili ste učesnicima da uzmu aktivno učešće na ovom predavanju. Zahvaljući Vama uspjeli smo da pitanje Sandžaka sa političkog prenesemo na naučno-istraživačko polje.”

RIZO HAMIDOVIĆ: Smeta mi kako skrnave sevdalinku, pa sam snimio album sandžačkih pjesama

0

Rizo Hamidović konačno je ostvario vlastitu muzičku želju pa je snimio album sa najljepšim sandžačkim pjesmama uz saz. Kako nam reče, bilo se teško odlučiti koje pjesme da stavi na CD, ali sa konačnim rezultatom je izuzetno zadovoljan.

-Na CD se nalazi deset sandžačkih bisera, a neke sam i ponovio, a nakon toga snimio sam i po prvi put pjesmu “Rodna Bosno, daleko odosmo“. Za tu pjesmu snimio sam i spot i to je jednostavno film. Eljez mi je svirao klarinet, bio je tu i jedan muzičar Nasko Mumdžić iz Novog Pazara svirao je instrument ut, a saz je svirao Safet Bećirević iz Kalesije, a snimano u studiju “Druga obala” kod Peđe Hasića u Tuzli, koji u Berlinu otvara najmoderniji i najskuplji studio. Napustio je Tuzlu i sa tri sina otišao u Berlin, a bio je direktor Osnovne škole. Ovo će biti moj peti CD sa sandžačkim biserima.

Zašto baš uz saz?

– Ta ideja je već dugo tinjala u meni, ali kada smo jednom ja i moj dobri ahbab Abdulah Sidran otišli u bolnicu da posjetimo našeg dragog i nikad prežaljenog Vehida Gunića, tada mi je moj Veho rekao: “Tajo moraš da konačno snimiš taj CD uz saz“. Tada sam čvrsto obećao da hoću i da to moram da uradim. Ležao je u bolnici “Podhrastovi”, a on je veoma volio pjesmu “Gledam svijetla svoga grada“, plakali smo sva trojica. Kada sam završio Sidran mi je rekao da sam ja posljednji mohikanac koji je to snimio. Sve je finalizirano, imam hitove i to je to.

Danas je teško reći “imam hit”, da li ste sigurni da imate hit?

– Ja sam to bukvalno rekao, a siguran sam samo da ću jednog dana u mezar leći, a sve ostalo ostavljam narodu u amanet. Dosta tih pjesama se nalazi na mojoj Youtube oficijelnoj stranici. A nakon objavljivanja tih mojih novih video uradaka, mnogi su me susretali na ulici i pitali da li sam bolestan, što sam tako smršao, kao oni su gledali ta moja nova videa, pa kao vidjeli su me u bolnici. A, ja kažem, kao da mi pjevači ne smijemo ili ne možemo biti bolesni ili otići u bolnicu na rutinske pretrage. A, u stvari svi gutaju tablete, ne idu na kontrole i svi nešto foliraju. Ja sam živ i zdrav.

Da li će se nove pjesme i pjesme uz saz naći na CD-u?

– Imao sam nekih ponuda iz Srbije, ali ja bi volio da to bude neko iz BiH, neko ko zna šta je sevdalinka, saz. Treba da vidim sa Telekomom, a ima još par njih zainteresovanih. Bitno je da sam je to sve zaokružio, pa sada polako. Ostaje još nekoliko spotova da uradim, a radi ih talentovanih Anis. Spotovi su završeni za “Puče puška”, Dva morića“, “Rodna Bosno daleko odosmo”, a kadrovi su snimani, na Vratniku, u Mostaru, Počitelju…“

Pjesme nisu u današnjem trendu…?

– Ja sam sve to snimio za sve istinske ljubitelje i poznavaoce narodne pjesme. Ti koji misle da nisam u trendu neka i ne slušaju. Tim današnjim recitatorima želim da su živi i zdravi, ja nisam za to. Snimam sevdalinke koje su provjerene u narodu, pjevam narodu, snimam vječne pjesme, pjesme koje nemaju rok trajanja.

Dok se danas snima samo jedna pjesma, vi ste snimili pjesme za tri albuma. Koliko te to sve koštalo?

– Mnogo, zaista mnogo, a još nisam došao do konačne cifre. Ali, vjeruj mi da ne žalim, jer ja ne mogu snimati svašta, bilo bi me sramota mene samog.

Sada slijedi promocija?

– Da i odmah sam dobio poziv sa BN televizije, jer očigledno Sarajevo nema takvih emisija, a vjerovatno ni sluha za tako nešto. Valjda u Sarajevu nisam još došao na red. Sada je recimo na BHT1, kao nekad prije rata, mora sve da bude po ključu. Prvo Makedonac, Srbijanac, Hrvat, pa još tamo neki, a rijetko ko iz BiH. Ja sam odbio i nastup na zadnjem Ilidžanskom festivalu, mada su me više puta zvali. A što bi nastupio i pjevao kada pobjednika određuju opštinari. To je strašno, žalosno. Publika je ta koja odlučuje.

Nastupi?

– U narednom periodu imam dvije svadbe, u Sandžaku tri. Zadovoljan sa svim onim što radim, što zaradim, samo zdravlja i Riki ide dalje.

Da li se moglo postići više u karijeri?

– Pazi, ja sam se zadovoljan rodio, pa sam zadovoljan sa svim postignutim. Nikada nisam imao neku stagnaciju u karijeri, uvijek sam bio u zlatnoj sredini i tu mi je najbolje. Ne bi valjalo ni da je bolje bilo, jer padovi su gorki. Mene su poštovali kao mladog pjevača veličine poput Nade Mamule, Safeta Isovića…Meni je rahmetlli Safet pjevao tercu na nekim koncertima. Kada te takva i ljudska i muzička veličina poštovala, šta treba više od toga?

Kako reagujete kada čujete da neko pjeva taj neki „novi“ sevdah? Postoji li u stvari novi i stari sevdah?

– Možda ja nisam mjerodavan da to komentarišem, ali mi veoma smeta kada skrnave sevdalinku. Ja jesam za nove aranžamne, ali da tekst mjenjaju, skraćuju, to je zločin, po meni. Rahmetli Šerbo bi rekao: “Razvuci sevdalinku koliko god možeš, ona ne da da se krati, da se sjecka”.

Kada ste već pomenuli rahmetli Šerbu, nedavno je Kemal Malovčić izjavio, da je bilo po Šerbinom, on nikada ne bi postao pjevač?

– Neću da ulazim u to šta je i zbog čega je to rekao, ali Kemal ne bi trebao ništa da kaže, jer on je vrh svih uspjeha. Nekada je bila recenzija, pa se znalo ko smije kada i gdje da pjeva, a posebno snima. Danas razgrneš balegu ispod nje izlazi novi pjevač. Srbija i ta njhova navodna takmičenja uništiše estradu. Malo je ko uspio kao Kemal Malovčić, ima pjesme koji vole svi, taj stil ne može niko da postigne. Kemica je jedinstven na estradi, i dan danas gdje god da se pojavi napravi lom, a vole ga i mladi i stari.

Da li je BiH okrenula leđa pjevačima poput vas, Ferida Avdića, Seje Pitića…

– Znaš kako i dan danas pjeva Ferid Avdić, da možeš violinu da štimaš prema njegovom glasu, pa Ibro Selmanović kako pjeva, moja sestra Hasiba Agić, to je božiji strah. Neka neko od pjevača otpjeva kao Hasiba “Ali paša na Hercegovine”, ja ću mu dati kuću. Tako da nam i ne trebaju te emisije, ako živjeli do toga, neka ne živimo.

Izvor: Express

“Pronađi džamije” u svojoj blizini, android aplikacija IZ u BiH

0

U svojoj najnovijoj verziji aplikacija Islamske zajednice za Android OS nudi uslugu “Pronađi džamije“. Koristeći ovu uslugu moguće je pronaći džamije u svojoj blizini, odnosno u radijusu 10km od lokacije korisnika.

Ovom uslugom obuhvaćene su džamije u Bosni i Hercegovini ali i u inostranstvu s tim da je za korištenje usluge neophodna internet konekcija. Također, urađena je i reorganizacija vaktije koja sada obuhvata sve gradove na području Bosne i Hercegovine. O ostalim novostima upoznajte se kroz samu aplikaciju.

Podsjećamo da je od 01. oktobra 2019. godine sadržaj web-stranice Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini dostupan i putem aplikacije za mobilne uređaje bazirane na Android operativnom sistemu. Puštanje u rad ove aplikacije predstavlja inovativan iskorak u digitalni svijet kada je riječ o promociji misije Islamske zajednice. Korisnicima aplikacije omogućen je lakši i brži pristup sadržajima web-stranice.

Pored informacija o aktuelnostima i svakodnevnim aktivnostima iz Islamske zajednice, važnija značajka aplikacije je i olakšan pristup kategoriji “Pitanja i odgovori”. Tako je npr. slanje upita iz ove oblasti omogućeno kroz samu aplikaciju (bez potrebe slanja upita putem e-maila), kao i pretraživanje ranije datih odgovora iz svih oblasti.

Aplikacija predstavlja autorski produkt administratorskog tima web-portala Islamske zajednice, a možete je preuzeti putem Google PlayStore-a.

Izvor: Islamskazajednica.ba

U Prizren smješteno više stotina građana Albanije pogođenih zemljotresom

0

Preko 500 državljana Albanije koji su na Kosovo došli nakon razornog zemljotresa koji je u utorak pogodio Drač, smješteno je u Parku za inovacije i obuku u Prizrenu, desetine porodica ili tačnije 121 osoba smještena je u sportskoj sali prizrenske gimnazije, dok su neki smještaj pronašli u hotelima i privatnim domovima.

Odlukom Vlade Kosova njemačko-kosovski Park za inovacije i obuku u petak je otvoren za smještaj ljudi koji su došli iz područja pogođenih zemljotresom i odmah je popunjen kapacitet za više od 500 ljudi. Preostale porodice smještene se u sportskoj sali gimnazije Gjon Buzuku. Te porodice su na Kosovo stigle u srijedu i boravile su najpre u regionu Prištine i Mitrovice u privatnoj kući, a u petak su se nadale smještaju u Inovacinom kampu, ali kapacitet se brzo popunio. Prizrenci volonteri su ih potom u petak uveče u koordinaciji sa opštinom Prizren smjestili u sportskoj sali.

Neki od ovih građana sada kažu da su odvojeni od članova porodice koji su ušli u kamp ranije i žele da im se pridruže.

Foto: Anadolija

Besjana Roci iz Drača, majka dva dječaka, zajedno sa svojom širom 14-to članom porodicom, kaže da im već dva dana donatori i volonteri donose “hranu i stvari za decu“.

“Daj Bože da se države udruže i da nas odvedu na bolje mjesto, sigurnije od ovoga. Neka svako ima svoju sobu da nam bude udobnije. Zahvaljujemo Bogu što nas je spasio, na prvom mjestu”, kaže Roci za AA.

Ona kao minimum traži spajanje porodice s drugim rođacima, koji su prethodno smješteni u Inovacionom parku udaljenom oko dva kilometra od sportske sale.

Foto: Anadolija

Penzionerka Selvije Nasufi, koja ima zdravstvenih problema, kaže da je u petak čekala nekoliko sati kako bi se smjestila u kamp. Nasufi kaže za AA da je problem u sportskoj dvorani nepostojanje kupatila, a nedostaju i kreveti i već dvije noći spavaju na podu.

Artan Hoxhaj, stanovnik Prizrena koji je dobrovoljno pomogao ovoj grupi da dođu do sportske sale, kaže da na ovom mjestu nedostaju osnovne životne potrebe.

“Ovdje nije problem sala u kojoj borave, nije hladno, ali uslovi života su minimalni. Postoje samo dva kupatila gotovo neupotrebljiva. Trebaju im higijenske stvari. Potrebna im je odjecća, posebno ženama i djeci. Prema informacijama koje smo dobili iz razgovora sa njima, postoje ljudi koji se nisu okupali pet dana za redom“, kaže Hoxhaj.

On ističe da se čeka na odluku opštinskih vlasti o njihovom prebacivanju na neko drugo mjesto.

Foto: Anadolija

Predsjednik Opštine Prizren Mytaher Haskuka jučer je na konferenciji za novinare govoreći o trenutnoj situaciji ljudi koji borave u, i izvan Inovacionog parka, rekao je da je potrebna snažnija podrška od centralnih institucija na poboljšaju ove situacije.

“Budući da ova sala nema osnovne uslove za smještaj, nedostaju kreveti i sa sanitarnog aspekta ne može da zadovolji ovoliko ljudi, od centralnih institucija traženo je da se pronađe neko rješenje za njihov premještaj na drugo mjesto što je pre moguće”, rekao je Haskuka.

U dva najveća hotela u Prizrenu trenutno boravi preko 200 drugih državljana Albanije, a ima ih po privatnim kućama. Tačan broj Albanaca smještenih u Prizrenu nije poznat. Haskuka je zato pozvao sve one koji su smešteni po kućama da se jave Opštinskom pozivnom centru kako bi bili registrovani i kako bi im bile omogucćene medicinske usluge ili da njihova deca krenu na nastavu u prizrenskim školama.

Izvor: Anadolija