Petak, 24 Aprila, 2026
Subscribe
Pošalji vijest

“Gdje li je moj sin?”: Potresna priča nane Mejrem iz Trnave kod Novog Pazara /VIDEO/

By
Redakcija Sandžak Danas
-
0

Negdje među brdima i starim kućama sela Trnava, nadomak Novog Pazara, živi nana Mejrem. Ima preko osamdeset godina. Njeno lice iscrtano je borama koje pamte cijeli jedan život – i jednu tihu, vječnu čežnju. Svakog jutra, prije nego što skuha kahvu, prije nego što pogleda kroz prozor ili dotakne prag ispred kuće, ona izgovori jedno te isto pitanje:

„Gdje li je moj sin?“

Četiri decenije su prošle otkako ga je posljednji put vidjela. Ni glasa, ni pisma. Samo tišina koja boli. U njenim očima gori nada – možda je živ, možda je negdje daleko, možda… možda ju je zaboravio.

– Možda je poginuo, možda me zaboravio, možda… ko zna gdje je – govori Mejrem, glasom koji slama i najtvrđa srca.

Kad je nedavno dobila posjetu, nana Mejrem je učinila ono što bi svaka majka – zagrlila. Jako. Ne zbog obične ljudske bliskosti, već kao da tim zagrljajem pokušava dozvati sina, da mu kaže: „Čekam te, još uvijek.“

– Evo me, nano, grli me koliko god ti srce želi – rekla joj je žena koja ju je posjetila.

I nana je grlila. Šutjela, ljubila, plakala, milovala.

Taj zagrljaj bio je više od dodira. Bio je vapaj jedne majke, bol koju nosi samo ona koja četrdeset godina čeka.

Možda ste baš Vi ta osoba…

Možda i vas neko čeka. Možda upravo sada, dok čitate ovo, neko izgovara: „Ne znam gdje je… ali možda će doći.“

Zato – dođite. Javite se. Pozovite. Ako ste majka, sin, sestra, brat, čovjek – zagrlite.

A ako želite pomoći nani Mejrem i mnogima poput nje, koji su ostali zaboravljeni, napušteni ili usamljeni – to možete učiniti putem donacija Fondaciji “Tamara Misirlić”, koja posvećeno brine o starijim i zaboravljenim osobama širom Sandžaka.

RAČUN ZA DONACIJE:
265-4110310002301-18
Primalac: Fondacija “Tamara Misirlić”
Svrha uplate: Donacija

Devizni račun:
RS352651000000113328740
SWIFT/BIC: RZBSRSBG
Raiffeisen banka

PayPal:
[email protected]

Nana Mejrem ne traži mnogo. Samo da neko dođe. Da pita. Da zagrli.

Jer ima dana kada joj je jedina želja – da je neko pozove po imenu i kaže: „Evo me, majko.“

 

Negde u starom kraju Novog Pazara živi baka Mejrem.
Ima osamdeset i nešto godina i jedno pitanje koje svakog jutra izgovori kad se probudi:
„Gde li je moj sin?”

„Četrdeset godina ga nisam videla. Možda je poginuo, možda me zaboravio, možda… ko zna gde je.“

Zagrlila me kao da grli njega.
Zagrlila me kao da u meni traži sina koga više ne zna da li će ikada videti.

Pružila sam joj ruke i rekla:
„Evo me, bako, grli me koliko god ti srce želi.“

Nisam se pomerala.
Pustila sam je da grli koliko hoće. Da ljubi, da plače, da miluje.

Možda ste baš Vi ta osoba koju neko čeka, i možda baš sada neko izgovara:
„Ne znam gde je… ali možda će doći.“

Zato dođite i zagrlite! ❤️

Objavljuje Moj Pazar u Nedjelja, 15. lipnja 2025.

Reževiće i Devreče dobili novu školu a uskoro u džamiju: Emrah je mladić koji voli svoju Pešter

By
Redakcija Sandžak Danas
-
0
  • Mladi poput Emraha ponosno obnavljaju dedovinu, dijaspora finansira izgradnju, a svi zajedno sanjaju bolju infrastrukturu i povratak života na Pešter.

Na razmeđi sela Devreče i Reževiće, duboko u srcu Pešterske visoravni, niče nada — nova škola već stoji, a džamija je u fazi izgradnje. Projekti koje finansira dijaspora, a srcem grade mještani, mijenjaju lice ovih zaboravljenih sela.

Jedan od njih je i mladi Emrah, rodom iz Devreča, koji iako živi u Tutinu, kaže da ga zov Peštera nikada nije napustio. Uz podršku porodice, prije svega oca koji radi u inostranstvu, Emrah obnavlja svoju dedovinu i nada se da će se i drugi mladi vratiti u ove krajeve.

  • – Ovo je džamija za naše selo, granica između Devreča i Reževića. Dobijamo i školu i džamiju, a to su veliki dobitci za naše selo. Nadam se da će ljudi koji su iselili doći i opet naći sebe ovdje – kazao je Emrah.

Izgradnju objekata uglavnom finansira dijaspora iz Evrope. Ramazani, bajrami i posebne prilike sve češće okupljaju raseljene Sandžaklije oko ovih svetinja, a cilj je da se do narednog Ramazana klanja i u novoj džamiji.

  • – Nema kuće koja se ne odazove pomoći. Iako traje kosidba, svi mještani su spremni da učestvuju i doprinesu. To je naša pešterska i sandžačka tradicija – ističe Emrah.

I dok mladi obnavljaju staro, njihova najveća prepreka ostaje infrastruktura. Put između sela i do centralnih puteva još nije završen. Iako su, kako kaže, svi projekti već pripremljeni, regionalna povezanost gornje i donje Pešteri i dalje je san.

  • – Imamo dva ministra iz ovih krajeva – Memića i Zukorlića. Nadamo se da će nas čuti. Putevi su ključ za povratak ljudi. Bez puta, nema života – poručuje Emrah.

Na kraju, dodaje da Pešter ima ogroman potencijal, ne samo za stočarstvo, već i za turizam. – Imamo pašnjake, pejzaže, čist zrak. Ako se uloži u putnu infrastrukturu i valorizuje ono što imamo, povratak neće biti samo želja, već stvarnost – zaključuje ovaj mladi entuzijasta. Pogledajte tv pirlog ispod teksta.

 

Emrah pomaže svom rodnom kraju
Sandžak, Tutin, Devreče, Emrah Bakić

Objavljuje RTV Novi Pazar u Srijeda, 18. lipnja 2025.

Lažni stomatolog “guglanjem” liječio desetine pacijenata i zaradio 155.000 eura

By
Redakcija Sandžak Danas
-
0

Havličkuv Brod, Češka – Policija u Češkoj pokrenula je istragu protiv tročlane porodice iz grada Havličkuv Brod zbog pružanja nezakonitih stomatoloških usluga, među kojima je i 22-godišnji mladić koji se lažno predstavljao kao stomatolog. Prema navodima policije, on je u posljednje dvije godine liječio desetine pacijenata koristeći upute sa interneta.

Bez ikakve stručne kvalifikacije, mladić je u improvizovanoj ordinaciji u porodičnoj kući vadio zube, davao anesteziju i liječio korijenske kanale, dok mu je 50-godišnja žena, navodno zaposlena u zdravstvenom sektoru, asistirala kao medicinska sestra. Treći član, 44-godišnji muškarac, bio je zadužen za izradu zubnih proteza i drugih protetskih pomagala.

Prema procjenama policije, trojac je za ovaj period nezakonitog rada zaradio oko četiri miliona čeških kruna, odnosno približno 155.000 eura Sva trojica su priznali krivicu i trenutno se suočavaju s višestrukim optužbama, uključujući nelegalno poslovanje, pranje novca, pokušaj nanošenja fizičkih povreda, krađu i trgovinu drogom. Prijeti im kazna zatvora do osam godina.

“Žena koja je radila u zdravstvenom sistemu koristila je svoj položaj kako bi obezbijedila pristup stomatološkim materijalima – od anestetika do ljepila i materijala za otiske. Mladić se predstavljao kao stomatolog, iako nije imao nikakvu stručnu obuku”, navodi se u saopštenju češke policije.

Zanimljivo je da dosad nije prijavljeno da su pacijenti imali ozbiljnije komplikacije nakon tretmana. No, predsjednik Češke stomatološke komore, Roman Šmucler, upozorava da ovakvi slučajevi nisu rijetkost, ističući da se godišnje prijavi i do deset slučajeva lažnih stomatologa.

Podsjetimo, češki parlament je prošle godine usvojio zakon kojim se olakšava priznavanje kvalifikacija stomatologa iz zemalja van Evropske unije, kako bi se riješio hronični nedostatak zubara u zemlji.

Od Peštera do piste: Erna Kurtanović – lice koje je osvojilo svetsku modu

By
Redakcija Sandžak Danas
-
0

Tutin – Stockholm – Njujork. Ime koje odjekuje svetskim modnim pistama nosi pečat jednog malog grada u Sandžaku. Erna Kurtanović, poreklom iz Tutina, danas je jedno od najprepoznatljivijih lica švedske i međunarodne modne scene.

Rođena u Švedskoj u porodici Kurtanović, Erna je odrastala daleko od rodnog kraja svojih roditelja, ali je, kako kaže, duh Peštera uvek nosila u sebi. Upravo ta unutrašnja snaga, skromnost i odlučnost izdvojili su je u svetu koji često favorizuje glamur bez korena.

Već sa 15 godina Erna je ušla među deset najboljih na globalnom takmičenju Ford Supermodel of the World, čime je otvorila vrata jedne od najmoćnijih modnih agencija – Ford Models New York. Uslijedile su saradnje sa brojnim prestižnim modnim kućama i agencijama poput ICM London, Stockholmsgruppen, Independent UK, kao i kampanje za brendove među kojima se ističe Benetton.

Njeno lice krasilo je stranice poznatih magazina kao što su Damernas Värld i Motley Magazine, a bila je i finalistkinja prestižnog izbora Miss Universe Sweden, što ju je svrstalo među najlepše i najuticajnije žene u Švedskoj.

Za razliku od mnogih u modnoj industriji, Erna nije gradila karijeru kroz skandale i senzacije, već isključivo kroz profesionalnost, talenat i autentičnost. Njena pojava ostavlja utisak žene koja zna ko je i odakle dolazi. U njenom hodu oseća se čvrstina Tutina, a u pogledu sigurnost i dostojanstvo žene sa Peštera.

Erna Kurtanović nije samo modni simbol – ona je simbol uspeha bez kompromisa. Primer da se iz malog mesta može stići do vrha sveta, uz rad, veru i identitet koji se ne zaboravlja.

Ispovest Novopazarke o bivšem mužu: “Neću da dajem novac tvojoj majci, a ja sam osam godina sam čekala pravdu”

By
Redakcija Sandžak Danas
-
0

NOVI PAZAR – Biljana Veljović, samohrana majka iz Novog Pazara, godinama vodi pravnu borbu kako bi od bivšeg supruga obezbijedila alimentaciju za svoju kćerku. Iako, kako kaže, njen bivši partner ima stabilan posao u Ministarstvu odbrane, konkretno u obavještajnoj agenciji, izbjegavanje izdržavanja djeteta trajalo je gotovo deceniju. Usvajanje Zakona o Alimentacionom fondu dočekala je, kaže, sa olakšanjem i nadom da će se stvari konačno promijeniti.

  • – Osam godina sam na sudu. Bilo je mjeseci kada nisam dobijala ni dinara. Suprug nije želio da plaća ni osnovne potrebe za svoje dijete, iako prima visoku platu. Ne može, kao mnogi drugi, da se pravda nezaposlenošću. Ali pravda je spora. Tek sam nedavno uspjela da naplatim mali dio alimentacije – priča Biljana za Euronews Srbija.

Iako zakonski obavezan da finansijski doprinosi, njen bivši suprug komunicira s djetetom preko poruka u kojima, prema riječima Biljane, koristi dijete da prenese poruke poput: „Neću davati novac tvojoj majci.“

  • – To je ono što najviše boli. Kao da mi, majke, trošimo taj novac na sebe. Zaboravljaju da taj novac pripada djeci – ističe ona i dodaje da novi zakon daje nadu hiljadama roditelja u sličnoj situaciji.

Zakon o Alimentacionom fondu, koji je nedavno usvojila Skupština Srbije, predviđa da država preuzima obavezu isplate alimentacije djeci u slučajevima kada to izostane od strane roditelja koji je na to zakonski obavezan. Nakon isplate, država će potraživati novac od dužnika, zajedno sa zakonskom kamatom.

Predsjednica Skupštine Srbije Ana Brnabić navela je da se u zemlji nalazi oko 300.000 samohranih majki, dok je procjena da čak polovina njih ima problem sa naplatom alimentacije. Naglasila je da se neodgovorni roditelji više neće moći skrivati iza rupa u zakonu – jer dug neće moći da zastari.

Roditelji će, po novom zakonu, imati pravo na isplatu najkasnije dva mjeseca od podnošenja zahtjeva, dok djeca do 26 godina koja su na redovnom školovanju takođe imaju pravo na alimentaciju.
Ko ima pravo na alimentaciju iz fonda?

Pravo na privremeno izdržavanje iz Alimentacionog fonda mogu ostvariti djeca – kako maloljetna, tako i punoljetna do 26. godine, pod uslovom da su na školovanju, da su državljani Srbije i da su registrovani kao izvršni povjerioci u postupku radi ostvarivanja zakonskog izdržavanja.

Javni izvršitelj ima ključnu ulogu u procesu – odmah po dostavljanju saglasnosti roditelja da se alimentacija naplati iz fonda, obavještava nadležni organ koji pokreće isplatu.
Zaštita budžeta države

Država je uvela zaštitne mehanizme: svaki isplaćeni iznos iz fonda biće refundiran iz sredstava dužnika, a kamate će se obračunavati kao i u svakom drugom postupku naplate duga. Javnim izvršiteljima dato je ovlaštenje da sprovode ovu naplatu istovremeno sa procesom isplate.

Za ovu namjenu, kako je nedavno izjavio ministar finansija Siniša Mali, država je do kraja godine izdvojila 500 miliona dinara.

Za majke poput Biljane, ovaj zakon predstavlja više od zakonskog okvira – on je simbol priznanja i pravde.

– Ovaj zakon će pomoći majkama da bar nešto mogu da obezbijede za svoje dijete. Država je konačno odlučila da stane iza nas. Neka sada očevi, koji godinama izbjegavaju obaveze, konačno stanu pred svoje dugove – zaključuje Biljana.

Rožaje: Ženu D.P. (1978) terete da je supruga udarila pesnicom u glavu, grizla, stezala…

By
Redakcija Sandžak Danas
-
0
hapsenje zene
hapsenje zene

Policija u Rožajama lišila je slobode ženu iz Leskovca, inicijala D.P. (1978), zbog sumnje da je fizički napala svog vanbračnog partnera tokom putovanja automobilom ka Crnoj Gori.

Kako je saopšteno iz Osnovnog državnog tužilaštva u Rožajama, osumnjičenoj je nakon saslušanja određeno zadržavanje do 72 sata.

Iz prikupljenih dokaza i krivične prijave proističe osnovana sumnja da je D.P. tokom vožnje iz Leskovca prema Rožajama fizički napala muškarca A.G. iz Bara, s kojim je u vanbračnoj zajednici.

„Osumnjičena ga je više puta udarala po rukama, stezala za desnu stranu tijela, a u jednom trenutku ga je ugrizla za ruku, te potom i pesnicom udarila u glavu“, navodi se u saopštenju tužilaštva.

Nasilje se, prema navodima iz istrage, dogodilo u putničkom motornom vozilu, dok je par putovao zajedno. Povrijeđeni A.G. je o incidentu odmah obavijestio nadležne službe, nakon čega je reagovala policija.

Istraga o ovom slučaju je u toku.

Spektakularan prizor na Jadranu: Kit perajar viđen svega 30 metara od obale (VIDEO)

By
Redakcija Sandžak Danas
-
0
  • Kit dugačak gotovo 20 metara iznenadio turiste i mještane kod Cavtata i Lokruma — stručnjaci potvrđuju da je riječ o drugoj najvećoj životinji na svijetu.

U blizini hrvatske obale, kod Cavtata i otoka Lokruma, snimljen je impresivan kit perajar koji je mirno plivao tik uz obalu, svega 30-ak metara udaljen od kopna. Ovaj rijedak prizor oduševio je mještane i turiste koji su se u tom trenutku zatekli na brodu, uživajući desetak minuta u jedinstvenom susretu s morskim divom.

  • – Ovo mi je prvi put da sam vidio kita ovako blizu Cavtata. Pojavio se iznenada s južne strane otoka Mrkana i polako je plivao uz otočić. Bio je ogroman, ali vrlo smiren. Vidjeli smo ga jasno s broda – ispričao je oduševljeni čitatelj za 24sata.hr.

Stručnjak za morske sisavce Jure Miočić potvrdio je da je gotovo sigurno riječ o kitu perajaru (lat. Balaenoptera physalus), vrsti koja se već nekoliko puta pojavila u Jadranskom moru. Kitovi perajari poznati su kao druga najveća životinja na svijetu, odmah nakon plavetnog kita. Dostižu dužinu od 20 metara i mogu težiti i do 70 tona.

  • – Kit perajar naseljava sve svjetske oceane. Hrani se krilom i sitnom ribom. Njegova prisutnost u Jadranu nije uobičajena, ali ni iznenađujuća, s obzirom na to da sve češće zalaze u naš akvatorij – ističe Miočić.

Pojava ovog morskog diva izazvala je pravo oduševljenje među svjedocima, a video-snimak susreta ubrzano se širi društvenim mrežama. Stručnjaci pozivaju građane da, ukoliko uoče kita, ostanu na sigurnoj udaljenosti i ne uznemiravaju životinju, već da uživaju u ovom nesvakidašnjem susretu sa čuvarima morskih dubina.

VIDEO: Pogledajte snimak susreta s kitom perajarom kod Cavtata

PRAVA MORSKA RAZGLEDNICA!

Čaroban prizor s Lokruma, pogledajte tko je oduševio sve prisutne 🐬

Objavljuje Glas Grada u Utorak, 17. lipnja 2025.

Iranski napad pogodio energetsku infrastrukturu Izraela: Rafinerija van funkcije najmanje mjesec dana

By
Redakcija Sandžak Danas
-
0
Smoke and fire rise at an impacted facility site following missile attack from Iran on Israel, at Haifa Israel June 15, 2025. REUTERS/Rami Shlush ISRAEL OUT. NO COMMERCIAL OR EDITORIAL SALES IN ISRAEL

Tel Aviv, 19. juni 2025. – Iranski raketni napad na izraelsku teritoriju nanio je ozbiljnu štetu na ključnu energetsku infrastrukturu, a najteže je pogođena glavna rafinerija nafte u Haifi, koja je potpuno van pogona i biće izvan funkcije najmanje mjesec dana, potvrdile su izraelske vlasti.

Ministar energetike Izraela, Eli Cohen, izjavio je na današnjoj vanrednoj konferenciji za novinare da, uprkos ozbiljnoj šteti, ne očekuje nestašice goriva.

– Ne postoji trenutna potreba za korišćenjem strateških rezervi. Druga velika rafinerija u Ašdodu, koja je bila privremeno zatvorena radi planiranog održavanja, već je uskladištila dovoljne količine naftnih derivata za domaće potrebe – poručio je Cohen.

Dodao je da, iako su dvije od tri platforme za eksploataciju prirodnog gasa obustavile rad zbog sigurnosnih razloga, elektroenergetski sistem Izraela ostaje stabilan.

– Termoelektrane imaju mogućnost prebacivanja na ugalj i dizel kao alternativne izvore, a tokom vršnih sati trenutno se između 30 i 40 posto ukupne električne energije dobija iz obnovljivih izvora, uglavnom solarne energije – istakao je ministar.

Napad na rafineriju u Haifi dolazi u trenutku kada se sukob između Irana i Izraela intenzivira, podižući zabrinutost međunarodne zajednice zbog mogućeg pogoršanja energetske i humanitarne krize u regionu.

HRABRI PODVIG: Edin Škrijelj spasio turskog državljanina iz virova rijeke

By
Redakcija Sandžak Danas
-
0

Crnogorski vojnik Edin Škrijelj pokazao je izuzetnu hrabrost i prisebnost kada je, bez razmišljanja, skočio u nabujalu rijeku Cijevnu i spasio život turskom državljaninu koga su opasni virovi povukli pod vodu.

Incident se dogodio u nedjelju, 15. juna, u neposrednoj blizini popularne plaže na Cijevni, gdje je Škrijelj boravio prvi put nakon tri godine. Dok su se prisutni kupali, voda je naglo povukla jednog plivača, a trenutak nepažnje mogao je biti koban da nije bilo Škrijelja.

  • „Voda ga je nosila i nije mogao sam da se izbavi. Bez razmišljanja sam reagovao i uspio da ga izvučem iz vode. Bilo ga je teško izvući, ali sam uspio. Riječ je o turskom državljaninu“, ispričao je Škrijelj za Dan.

Dodaje da se sve odigralo munjevitom brzinom i u vrlo rizičnim uslovima. „Na tom mjestu Cijevna je duboka, brzaci su i voda ga je nosila. Ne znam kako sam izvukao i njega i sebe. Kad sam ga izvukao, pružio sam mu prvu pomoć. Tu smo se razišli i više se nijesmo ni čuli ni vidjeli“, kazao je vojnik.

Škrijelj je kao pripadnik Vojske Crne Gore istakao da se u takvim trenucima ne pita mnogo – reaguje se srcem i profesionalnom odgovornošću.

  • „Osjećao sam dodatnu obavezu da pomognem. To je dio našeg poziva – da budemo tu kada je najpotrebnije“, zaključio je Škrijelj.

Njegov čin izazvao je divljenje brojnih građana na društvenim mrežama, koji ga nazivaju pravim herojem i primjerom humanosti i odgovornosti.

Šta bi se desilo bombardovanjem iranskog nuklearnog objekta Fordo?!

By
Redakcija Sandžak Danas
-
0
  • Stručnjaci upozoravaju da bi napad na iranski objekat Fordo izazvao lokalizovanu kontaminaciju, ali ne i šire posljedice po životnu sredinu – sve dok se ne gađa nuklearni reaktor.

Dok napetosti između Irana i Izraela ne jenjavaju, sve češće se spekuliše o mogućnosti izraelskog vojnog udara na iranske nuklearne objekte, među kojima je i duboko ukopani kompleks Fordo. Međutim, prema ocjenama stručnjaka, čak i u slučaju bombardovanja tog postrojenja, došlo bi samo do ograničenog curenja radijacije — bez globalnih ekoloških posljedica.

Za CNN je direktorka za politiku neširenja nuklearnog oružja pri Asocijaciji za kontrolu naoružanja Kelsi Davenport izjavila da bi eventualni napad, ukoliko bi probio zaštitne slojeve Fordoa, mogao izazvati „određenu lokalizovanu radijaciju“ zbog prisustva obogaćenog uranijuma.

„Obogaćeni uranijum u Fordou nije gorivo koje se koristi u nuklearnim reaktorima. Njegovo curenje može uzrokovati hemijsku toksičnost i nisku alfa radijaciju, ali bez značajnog uticaja van samog kompleksa,” navela je Davenport.

U objektu se, prema riječima stručnjaka, nalazi i uranijum heksafluorid – supstanca koja može biti opasna pri curenju, ali efekti ostaju ograničeni ako se koriste odgovarajuće zaštitne mjere. „Ova vrsta kontaminacije bi bila podnošljiva uz upotrebu zaštitne opreme“, dodala je ona.

Sličan stav iznio je i Scott Roker, potpredsjednik za bezbjednost nuklearnog materijala u organizaciji NTI, naglašavajući da je Fordo projektovan da izdrži napade. „S obzirom na to da se objekat nalazi duboko pod zemljom, čak i u slučaju proboja, vjerovatno bi radijacija ostala zarobljena unutar samog kompleksa.“

Međutim, stručnjaci jasno razlikuju napad na objekat poput Fordoa od napada na aktivni nuklearni reaktor. Davenport je upozorila da bi takav čin predstavljao „jasno kršenje međunarodnog prava“ i izazvao katastrofu. „Udar na reaktor može uzrokovati topljenje jezgra, masovno zračenje i ekološku tragediju u cijelom regionu,“ rekla je.

Iako se često koristi u političkoj retorici, potencijalna vojna akcija na nuklearne objekte sa sobom nosi višeslojne rizike – kako za lokalno stanovništvo, tako i za međunarodne norme i stabilnost Bliskog istoka.

1...516517518...3.696Page 517 of 3.696

Kontakt – Sandžak Danas Viber / WhatsApp / Poziv: +381 65 333 9741 Email: [email protected]

Sandzak danas

U trendu

Kategorije

© Sandzak Danas 2025