Join our community of SUBSCRIBERS and be part of the conversation.
To subscribe, simply enter your email address on our website or click the subscribe button below. Don't worry, we respect your privacy and won't spam your inbox. Your information is safe with us.
Naselje Višća Gornja kod Živinica zavijeno je u crno nakon iznenadne smrti mlade Safete Jašarević (rođene Brkić), koja je preminula u 32. godini života pod još uvijek nerazjašnjenim okolnostima.
Prema riječima očevidaca, Safeta je u utorak poslijepodne izašla iz porodične kuće, kada je iznenada pala na tlo. Nije pokazivala nikakve znakove prethodne bolesti, što je dodatno šokiralo članove porodice, komšije i cijelu zajednicu.
Safeta je bila poznata kao blaga, dobra i vedra osoba, voljena supruga i majka, kćerka i sestra. Njen prerani odlazak ostavio je neizbrisivu prazninu u srcima mnogih. Iza sebe je ostavila supruga Mirnesa, sina Džana, oca Safeta, majku Zijadu, brata Harisa, sestre, kao i mnogobrojnu rodbinu iz porodica Jašarević i Brkić.
Dženaza-namaz Safeti Jašarević bit će klanjana u četvrtak, 29. maja 2025. godine. Okupljanje i ispraćaj planirani su ispred porodične kuće u naselju Kudnjevača u 17:30 sati, a ukop će se obaviti na mezarju Kudnjevača, pored džamije. Tevhid će biti proučen prije ikindije-namaza, u 16:15 sati, u džamiji Višća.
Uzrok smrti još nije zvanično potvrđen, a porodica je zamolila sve koji su u mogućnosti da se pridruže dženazi kako bi na dostojanstven način ispratili svoju Safetu.
Na sednici Vlade Republike Srbije, ministar turizma i omladine Husein Memić pokrenuo je zvaničnu inicijativu za dodatnu podršku fudbalskim klubovima iz Sandžaka i Šumadije koji su izborili plasman u evropska takmičenja.
Beograd – Na današnjoj sednici Vlade Republike Srbije, ministar turizma i omladine Husein Memić izneo je predlog koji bi mogao imati istorijski značaj za sportske klubove iz unutrašnjosti Srbije. Memić je uputio zvaničnu inicijativu premijeru Milošu Vučeviću, članovima Vlade i predstavnicima Ministarstva finansija, tražeći dodatnu finansijsku podršku za fudbalske klubove Novi Pazar i Radnički iz Kragujevca.
Povod za ovu inicijativu je plasman ova dva kluba u Konferencijsku ligu UEFA, čime su, uz Crvenu zvezdu i Partizan, stekli pravo da predstavljaju Srbiju na evropskoj fudbalskoj sceni.
– Ovo je ogroman uspeh, ne samo za klubove i njihove navijače, već i za razvoj fudbala u regionima koji su često bili zanemareni kada je podrška države u pitanju. Smatram da je sada prilika da država pokaže da stoji iza svih svojih klubova, bez obzira iz kojeg dela zemlje dolaze, izjavio je Memić, naglašavajući da ovakva dostignuća treba da budu podsticaj za dalji razvoj sporta i motivacija mladima.
Ministar je istakao da ovakvi sportski uspjesi dolaze kao rezultat dugogodišnjeg rada i entuzijazma uprava klubova, trenera, igrača i lokalnih zajednica.
– Vrijeme je da nagradimo uspjeh, da osnažimo klubove za izazove koji ih očekuju u Evropi, i da pokažemo da Srbija stoji iza svojih predstavnika, zaključio je ministar.
Njegova inicijativa naišla je na pozitivne komentare u javnosti, posebno među navijačima i sportskim radnicima iz Sandžaka i Šumadije, koji se nadaju da će država ovaj put prepoznati važnost ravnomjernog ulaganja u sportsku infrastrukturu i podršku klubovima van Beograda.
Izgradnja auto-puta koji će povezati Požegu sa crnogorskom granicom kod Boljara ulazi u ključnu fazu, ali za građane Sandžaka – posebno Novog Pazara, Tutina i Sjenice – ovaj infrastrukturni projekat ima poseban značaj: prvi put će Sandžak biti direktno povezan sa evropskom mrežom autoputeva.
Prema planovima Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, deonica od Požege do Boljara – odnosno do Duge Poljane na Pešteri, a zatim i nastavak prema granici – biće završena u naredne tri godine. Na taj način Srbija će kompletirati svoj deo budućeg Koridora 11 (Beograd–Južni Jadran), ukupne dužine 269 kilometara, koji povezuje Beograd s Jadranskim morem, a time i Sandžak sa Evropom.
Sandžak konačno na mapi evropskih puteva
Najznačajniji deo trase za Sandžaklije jeste sektor koji prolazi kroz Peštersku visoravan – od Duge Poljane do Karajukića Bunara. Ova ruta omogućava brži pristup Novom Pazaru i Tutinu, ne samo prema Beogradu, već i prema Podgorici i Jadranskom moru. Ujedno, otvara se direktna veza sa evropskim koridorima i lukama, što će biti snažan zamajac za lokalnu privredu.
Na najzahtevnijem delu trase, od Požege do Duge Poljane, biće izgrađeno čak 72 mosta (ukupno 35 km) i 10 tunela (skoro 17 km). Trasa se većim delom proteže izvan naseljenih mesta, a dotiče Arilje i Ivanjicu, da bi se zatim probila kroz planinske prevoje ka Pešteri.
Ključne raskrsnice za Sandžak
Za stanovnike Novog Pazara, Tutina i Sjenice posebno su važne sledeće denivelisane raskrsnice (petlje):
Duga Poljana (km 220+800) – povezuje auto-put sa državnim putem ka Sjenici, Tutinu i Novom Pazaru;
Karajukića Bunari (km 240+000) – omogućava pristup Sjenici, ali i dalje prema Tutinu i Pešteri.
Ove petlje praktično čine Sandžak vidljivim i dostupnim na karti Srbije i regiona. To je posebno važno za privrednike, turiste, dijasporu, ali i za hitne službe i svakodnevne putnike.
Putovanje do Beograda za manje od tri sata
Kada sve deonice budu završene, od Novog Pazara do Beograda stiže se za manje od 3 sata, dok će od Tutina do prestonice put trajati oko 3,5 sata. Istovremeno, građani Sandžaka će od crnogorske granice kod Boljara putovati za manje od sat vremena.
🔵 Do mora za manje od 2 sata
Najuzbudljivija vest stiže s juga. Na crnogorskoj strani, auto-put Bar–Boljare projektovan je tako da spoji sever i jug zemlje modernim putem kroz planine. Kada ceo auto-put bude završen, putovanje od Boljara do Bara trajaće samo oko 2 sata, umesto dosadašnjih 4 do 5 sati starim, opasnim magistralama.
Ukupna dužina trase Bar–Boljare iznosi oko 169 kilometara, a projektovana brzina je 100 km/h. Prva deonica od Smokovca do Mateševa (41 km) već je završena i smanjila je putovanje od Podgorice do Kolašina sa 90 minuta na samo 25 minuta. Dalje deonice – do Andrijevice, Boljara i na jugu do Bara – biće građene u fazama do 2030–2032. godine.
Put od Novog Pazara do Bara, kada sve bude završeno, moći će da se pređe za otprilike 3 i po sata – što je dvostruko brže nego danas!
🔵 Sandžak postaje saobraćajno čvorište
U sve većoj geopolitičkoj i ekonomskoj igri infrastrukture, Sandžak više nije slepo crevo. Uz pomoć ovog auto-puta, region će dobiti:
Direktnu vezu sa Beogradom (3 sata)
Brzi izlazak na crnogorsko primorje i luku Bar (manje od 2 sata)
Povezanost sa evropskim koridorima i tržištem
Pristup turistima i investitorima kroz modernu saobraćajnicu
Putni pravac Beograd–Južni Jadran se vodi kao deo Trans-evropske magistrale (TEM), koja povezuje Srednju Evropu s Jadranom i Mediteranom. Ovaj koridor odvodi saobraćaj sa dotrajalih regionalnih puteva i stavlja Sandžak na mapu modernog saobraćaja.
Otvaranjem auto-puta kroz Sandžak, ova regija postaje važna tranzitna zona između Centralne Evrope i Jadrana. To otvara vrata investitorima, omogućava brži izvoz robe, kao i sigurnije i komfornije putovanje stanovništva.
U tom kontekstu, značaj autoputa za Novi Pazar i okolinu nije samo u povezivanju sa Beogradom i Podgoricom – već u ulasku u novu fazu regionalnog razvoja. Lokalna infrastruktura moraće da prati taj tempo: nove pristupne saobraćajnice, turistički sadržaji, benzinske stanice, ali i carinske zone i logistički centri.
Za Sandžak, ovaj auto-put nije samo još jedna deonica na mapi – to je istorijska veza sa svetom. Novi Pazar, Tutin i Sjenica, konačno, više neće biti saobraćajno izolovani. Umesto višesatnih putovanja i vožnje kroz planinske serpentine, stanovnici će imati brz, moderan i bezbedan pristup prestonici i Jadranskom moru. A to, kako ističu mnogi, znači i priliku za novi početak.
Novi Pazar – U vremenu sve češćih sumnji u rad tzv. humanitarnih organizacija koje posreduju pri klanju kurbana u siromašnim zemljama, jedna organizacija i dalje stoji kao simbol povjerenja i transparentnosti – Hasene. Za razliku od brojnih posredničkih fondacija, Hasene je jedina humanitarna organizacija na prostoru Balkana koja putem svojih direktnih misionara na terenu obavlja klanje i distribuciju kurbana.
Jedan od tih misionara prošle godine bio je i Novopazarac Adnan Nuhović, prepoznatljiv po svom iskrenom osmijehu i posvećenosti pomaganju ljudima.
HASENE Sandžak – 40 godina na putu dobra!
I ove godine zajedno dijelimo kurbane u afričkim zemljama!
Uključite se u akciju Kurbani 2025 i budite dio velikog lanca dobrote koji traje već četiri decenije!
Cijena kurbana: 150 EUR
Pozivni broj za informacije i uplate: +381 66 66 33 966
Donacije su moguće putem banke ili PayPala:
IBAN (EUR): RS35 1550 0000 0006 4942 57
SWIFT: CABARS22
PayPal: [email protected]
Adresa: ul. Hilma Rožajca br. 4, Novi Pazar, Srbija
Budimo uz one kojima je naša pomoć najpotrebnija!
Zajedno možemo više!
Njegovo prisustvo na afričkom kontinentu simbol je ličnog angažmana koji Hasene njeguje više od 40 godina.
Kako se približava Kurban-bajram 2025, Hasene Sandžak pokreće još jednu važnu kampanju pod sloganom “Zajedno dijelimo kurbane u afričkim zemljama”. Ova akcija ima za cilj da osigura stotine kurbana za najsiromašnije zajednice na afričkom i azijskom kontinentu.
📌 Cijena kurbana: 150 EUR 📞 Informacije i uplate: +381 66 66 33 966
Adresa: ul. Hilma Rožajca br. 4, Novi Pazar, Srbija
Hasene, s predstavništvom u Novom Pazaru, već četiri decenije širi dobrotu širom svijeta – ne samo u vrijeme Bajrama, već tokom cijele godine. Njihova misija podrazumijeva pomoć najugroženijima, bilo kroz humanitarne pakete, obrazovanje, liječenje ili hitne intervencije.
„Zahvaljujući donacijama dobrih ljudi sa Balkana, stotine porodica na afričkom kontinentu dobijaju svoj bajramski obrok. To nije samo meso – to je poruka da nisu zaboravljeni“, poručuju iz Hasenea.
Humanitarna organizacija poziva sve građane Sandžaka i dijaspore da se uključe u ovogodišnju akciju i svojim kurbanom doprinesu borbi protiv gladi i siromaštva.
Budimo uz one kojima je naša pomoć najpotrebnija. Zajedno možemo više!
Sandžak Danas otkriva da li će biti opće zabrane hidžaba u javnosti!
Do kraja maja 2025. ne postoji usvojen zakon na nivou Njemačke (niti saveznom niti pokrajinskom) koji bi općom zabranom onemogućio nošenje hidžaba (marame) na svim javnim mjestima. Takva paušalna zabrana bila bi u suprotnosti s temeljnim pravom na slobodu vjere prema njemačkom Ustavu. Savezni ustavni sud je još 2015. godine presudio da opća zabrana nošenja marame za nastavnice krši vjerske slobode. Stoga bi svaki pokušaj potpune zabrane hidžaba u javnosti vjerovatno bio proglašen neustavnim u Njemačkoj. Ali šta smo dalje otkrili, pogledajte u nastavku teksta.
Ipak, postoje ograničene zabrane u pojedinim sektorima javne službe. Primjerice, u njemačkoj pokrajini Berlin još od 2005. važi tzv. Zakon o neutralnosti koji zabranjuje državnim službenicima (nastavnicima u javnim školama, policajcima, sudijama itd.) da na dužnosti nose vidljive vjerske simbole ili odjeću – uključujući i muslimansku maramu. Ova mjera je najviše utjecala na muslimanke koje nose hidžab u Berlinu. Slične „neutralnosne“ propise donijelo je tokom proteklih godina više njemačkih pokrajina, uglavnom u oblastima obrazovanja, policije i pravosuđa. Prema podacima Njemačkog udruženja pravnica, do 2022. je oko polovine od 16 pokrajina usvojilo određene verzije neutralnih zakona – npr. pokrajine Hesen, Berlin, Baden-Württemberg, Bavarska, Sjeverna Rajna-Vestfalija, Donja Saska, Schleswig-Holstein i Bremen– kojima zabranjuju nošenje obilježja (uključujući marame) za nosioce pojedinih javnih funkcija. Te zabrane se ne odnose na građane uopće, nego isključivo na osobe koje u vršenju službene dužnosti trebaju izgledati vjerski neutralno (npr. sudije, tužioci, zapisničari, a negdje i nastavnici i policajci).
Zabrana potpunog pokrivanja lica: Njemačka također razlikuje nošenje običnog hidžaba (marame koja pokriva kosu) od nošenja nikaba ili burke (pokrivanje lica). Od 2017. na snazi je savezni zakon koji zabranjuje državnim službenicima (poput vojnika i javnih činovnika) pokrivanje lica u službi – što praktično znači da službeno osoblje ne smije nositi nikab ili burku. Također, pojedine pokrajine zabranile su punu velu za učenice u školama (primjerice, u pokrajinama Baden-Württemberg i Rajna-Palatinat učenicama je propisom onemogućeno nošenje nikaba/burke na nastavi). Međutim, nošenje običnog hidžaba (marame koja ne prekriva lice) nije zakonom zabranjeno učenicama niti građanima u javnom prostoru ni u jednoj pokrajini. Čak i Berlin, koji ima najstroži zakon o neutralnosti, ne zabranjuje muslimankama da nose maramu na ulici ili općenito na javnim mjestima, već samo dok obavljaju određene javne poslove.
Političke inicijative i prijedlozi zabrane
Nema potvrđenog zakona od 1.1.2026.: Glasine da će u Njemačkoj od 1. januara 2026. stupiti na snagu opća zabrana hidžaba nisu utemeljene na službenim činjenicama. Do sada nijedna vlada niti parlament (savezni ili pokrajinski) nije usvojio zakon s takvim sadržajem niti odredio taj datum za primjenu. Tvrdnje na društvenim mrežama o navodnoj zabrani hidžaba od 2026. demantirane su kao **netačne (fake news)**. Njemačko zakonodavstvo i Ustav garantuju vjerske slobode, zbog čega bi opći “Kopftuchverbot” (zabrana marame) bio pravno problematičan.
Prijedlozi desnice – zabrana za djecu: Istina je da su pojedine političke stranke, uglavnom desno orijentirane, pokretale inicijative za djelimične zabrane. Najviše se raspravljalo o zabrani nošenja marame za djevojčice (maloljetnice) u vrtićima i osnovnim školama. Ovakve prijedloge je parlamentarna stranka AfD (Alternativa za Njemačku) iznosila na saveznom nivou – ali nisu usvojeni. Već maja 2020. AfD je u Bundestagu zatražio od vlade da zabrani nošenje hidžaba djevojčicama u državnim vrtićima i osnovnim školama, no ta inicijativa je tada odbijena glasovima svih ostalih stranaka. Sličan prijedlog AfD-a ponovljen je u novembru 2023., kada su tražili zakonsku zabranu “dječjih marama” za uzrast ispod 14 godina – uz obrazloženje da djeca te dobi nisu religijski punoljetna. Međutim, i taj prijedlog odbile su sve ostale poslaničke grupe u Bundestagu, uz naglasak da prisiljavanje djece na nošenje marame nije dobro, ali da zakonska zabrana nije prihvatljivo rješenje. Drugim riječima, ne postoji parlamentarna većina za zabranu hidžaba u školama – većina političara smatra da se problem rješava edukacijom i dijalogom, a ne represivnom zabranom.
Stavovi drugih stranaka: Vladajuće stranke na federalnom nivou (SPD/Zeleni/FDP do 2025.) ne podržavaju opću zabranu nošenja marame. Čak naprotiv, u nekim sredinama te stranke predlažu uklanjanje postojećih ograničenja. Primjer je Berlin gdje su Zeleni i Ljevica dugo kritizirali lokalni zakon o neutralnosti kao diskriminatoran i tražili da se dozvoli nošenje hidžaba policajkama, učiteljicama i dr. (ukidanje “kopftuch” zabrane za službenice). S druge strane, konzervativnija CDU/CSU također službeno ne zagovara potpunu zabranu hidžaba u javnosti, iako su neki njihovi političari podržali ideju zabrane hidžaba za djecu iz perspektive zaštite dječjih prava (npr. 2018. u vladi pokrajine NRW razmatrali su zabranu marame za djevojčice mlađe od 14 godina, ali su odustali jer je pravno ocijenjeno da bi generalna zabrana bila neustavna). Ukupno gledano, nijedna velika stranka u Njemačkoj trenutno ne predlaže zabranu hidžaba za punoljetne žene u javnom životu – prijedlozi se odnose samo na specifične situacije (npr. školska djeca, ili uniformisane profesije).
Javna mišljenja:Pitanje nošenja hidžaba predmet je stalnih javnih debata u Njemačkoj, ali većina dosadašnjih diskusija fokusirana je na pojedine sektore (škole, sudnice, službene uniforme) umjesto na opću zabranu. Istraživanja pokazuju podijeljeno mišljenje građana: npr. prema studiji iz 2019. većina ispitanih odbacuje zabranu marame za učenice muslimanke. Žene i mlađa populacija generalno su više protiv zabrana, dok su ispitanici bez kontakta s muslimanima i oni skloni antimigrantskim stavovima češće za restrikcije. U medijima i društvu često se sučeljavaju argumenti o vjerskim slobodama i pravima žena da same biraju odjeću, naspram argumenata o sekularnosti javnih institucija i zaštiti djece. Nakon presude Ustavnog suda 2015. (koja je jasno stavila do znanja da “paušalno” isključivanje hidžaba nije ustavno), ton debata se pomjerio – više se govori o pojedinačnim slučajevima i “razumnim ograničenjima” umjesto totalnih zabrana.
Sudske odluke: Ključni pravni momenti u posljednje dvije decenije oblikovali su prostor za ovu debatu:
2003. – Prvi slučaj pred Ustavnim sudom o nastavnici muslimanki (Ludin case) dao je pokrajinama pravo da zakonski urede nošenje vjerskih simbola u školama. Nakon toga su neke pokrajine uvele zabrane za nastavnice.
Mart 2015. – Preokret: Ustavni sud u Karlsruheu (BVerfG) presuđuje da opća zabrana hidžaba za nastavnice nema ustavno opravdanje, osim ako postoji “konkretna ugroženost” školskog mira ili neutralnosti. Ovom odlukom poništene su dotadašnje blanket-zabrane u pokrajinskim zakonima.
2017. – Bundestag usvaja zakon kojim državni službenici (uključujući vojska, policija, sudsko osoblje) ne smiju pokrivati lice na dužnosti. Cilj je bio zabraniti nošenje burki/nikaba u javnoj službi zbog identifikacije i neutralnosti. (Ovaj propis ne odnosi se na običan hidžab, jer on ostavlja lice vidljivim.)
Maj 2018. – Radni spor u Berlinu: Po osnovu lokalnog Zakona o neutralnosti, sud u Berlinu potvrđuje da je javna škola smjela odbiti nastavnici radno mjesto jer je nosila maramu, istakavši da u osnovnim školama djeca trebaju biti “pošteđena religijskih utjecaja”. (Kasnije je ova situacija dovedena u pitanje presudama viših sudova – vidjeti 2020/2023.)
Avgust 2020. – Savezni radni sud (BAG) donosi odluku da Berlin ne može provoditi apsolutnu zabranu hidžaba za nastavnice. Sud tumači da se berlinska pravila smiju primijeniti *samo ako konkretna situacija ugrožava neutralnost (npr. ako nošenje marame dovede do napetosti u školi). Istovremeno, BAG je dosudio odštetu jednoj odbijenoj kandidatkinji za nastavnicu zbog diskriminacije.
Januar 2023. – Ustavni sud odbacuje ustavnu žalbu pokrajine Berlin i potvrđuje time presudu BAG-a iz 2020. Dakle, od 2023. Berlin de facto mora ublažiti svoju zabranu: više ne smije automatski spriječiti zapošljavanje nastavnice s hidžabom, osim ako dokaže konkretnu prijetnju školskoj neutralnosti. Ova odluka je izazvala pozive da se izmijeni Berlinski zakon o neutralnosti jer je ocijenjeno da u sadašnjem obliku krši ustav.
2020. – 2021. – Više pokrajinskih zakona o pravosuđu usvojeno je kako bi se precizirala vjerska neutralnost u sudovima. Npr. pokrajina Sjeverna Rajna-Vestfalija donijela je 2021. Justiz-Neutralitätsgesetz kojim je proširena zabrana nošenja vjerskih simbola na sve u sudnici – ne samo na sudije i tužioce, nego i na **porotnike (časne sudije)**. Slične odredbe za pravosuđe postoje i u još nekim pokrajinama (npr. Bavarska, Baden-Württemberg, Donja Saska i dr.), dok druge pokrajine radije odlučuju od slučaja do slučaja o maramama u sudu.
Jul 2024. – U toku je slučaj pred Ustavnim sudom koji će dodatno razjasniti dokle doseže neutralnost u pravosuđu. Jedna muslimanka iz pokrajine NRW, izabrana 2023. za porotnicu u sudu, isključena je iz te dužnosti zato što je odbila skinuti hidžab tokom suđenja. Visoki zemaljski sud (OLG Hamm) zabranio joj je vršenje dužnosti porotnika uz obrazloženje da nošenje marame u sudnici krši državno načelo neutralnosti. Ona je u 2024. podnijela ustavnu tužbu tvrdeći da je time diskriminirana, pa se čeka odluka BVerfG koja će biti relevantna za sve pokrajine.
Ovi sudski epilozi pokazuju da se u Njemačkoj pitanje hidžaba rješava balansirano – teži se kompromisu između vjerskih prava i neutralnosti države. Primjerice, Ustavni sud je naznačio da burka/nikab (puno pokrivanje lica) može biti zabranjena u određenim ulogama jer onemogućava komunikaciju izrazom lica i identifikaciju, dok obična marama ne utiče na sposobnost osobe da nepristrasno obavlja dužnost. Društvene organizacije za građanske slobode ističu da neutralnost države ne znači isključivanje vidljive različitosti, već naprotiv – smatraju da bi isključivanje čitavih grupa (npr. žena sa maramom) narušilo povjerenje javnosti u pravosuđe i institucije. Stoga se u novije vrijeme sve češće čuje stav da neutralnost treba postići inkluzivnim mjerama (poput uniformi prilagođenih vjerskoj odjeći iste boje, kao što je predložilo Udruženje pravnica) umjesto strogim zabranama.
Nema najave općeg “Kopftuch” zakona 2026.: Prema svim dostupnim informacijama do kraja maja 2025., ne postoji usvojen niti zvanično pripremljen zakon koji bi od 1. januara 2026. uvodio zabranu nošenja hidžaba na javnim mjestima u Njemačkoj. Takve tvrdnje pojavile su se kao dezinformacija na društvenim mrežama i nisu potkrijepljene nijednim kredibilnim izvorom. U praksi, hidžab je i dalje dozvoljen u javnosti širom Njemačke, uz izuzetak specifičnih profesionalnih situacija regulisanih propisima o neutralnosti.
Tema hidžaba ostaje dinamična u njemačkoj javnosti, ali fokus je na tome gdje i kada je nošenje vjerskih simbola prihvatljivo. Dosadašnje debate i sudske odluke sugeriraju da će Njemačka vjerovatno nastaviti tražiti srednje rješenje – dozvoljavajući slobodu vjerske odjeće u najvećoj mjeri, uz ciljano ograničenje tamo gdje država mora pokazati strogu neutralnost (npr. sudnice, određene službene uniforme). Sve eventualne buduće inicijative za šire zabrane hidžaba morale bi proći test usklađenosti s Ustavom i temeljnim pravima, zbog čega je svaka opća zabrana vrlo neizvjesna. Ukoliko bi se pojavili novi prijedlozi zakona na tu temu, o njima bi se vodila široka javna i pravna rasprava prije eventualnog usvajanja. Za sada, žene koje nose hidžab mogu ga slobodno nositi na javnim mjestima u Njemačkoj, a nadležne institucije se umjesto zabrana fokusiraju na integraciju i nediskriminaciju u društvenom životu.
Literatura i izvori: Svi navedeni podaci potkrijepljeni su vjerodostojnim izvorima – uključujući sudske presude, njemačke zakone i medijske izvještaje do maja 2025. – kako je referencirano u tekstu. Na primjer, Savezni ustavni sud (BVerfG) je jasno istakao 2015. godine da generalna zabrana hidžaba krši vjerske slobode, dok je Bundestag 2020. razmatrao, ali odbio, inicijat⁹ivu za zabranu marama za djecu. Detaljne informacije o pokrajinskim neutralnosnim zakonima nalaze se u pravnim analizama i izvještajima organizacija za ljudska prava. Ukratko, ne postoje naznake da će Njemačka uvesti sveobuhvatnu zabranu hidžaba od 2026. – umjesto toga, diskusija se nastavlja u okvirima poštovanja ustavnih principa i pluralizma društva.
Prijateljski duel dva velikana sa obje strane Drine: Pazarci dočekuju FK Sarajevo 28. juna
Nakon historijske sezone u kojoj je Fudbalski klub Novi Pazar ostvario plasman u evropska takmičenja, euforija među navijačima ne jenjava! A novi razlog za slavlje je zakazan – u petak, 28. juna, na stadionu u Novom Pazaru gostuje jedan od najtrofejnijih klubova Bosne i Hercegovine – FK Sarajevo.
Iako se radi o prijateljskoj utakmici, ovaj susret nosi sve elemente sportskog spektakla. Očekuje se ispunjen stadion i istinska fudbalska atmosfera, kakvu samo Novi Pazar zna da napravi.
Sarajevo će već od 10. juna započeti pripreme za izazove koji ih čekaju u evropskim kvalifikacijama. Treneri obe ekipe najavljuju maksimalno ozbiljan pristup i žele iskoristiti ovaj susret za testiranje taktičkih zamisli pred međunarodne nastupe.
S druge strane, Novi Pazar se sa ponosom priprema za istorijski evropski debi, a duel sa Sarajevom dolazi kao idealna prilika da se ekipa dodatno uigra i predstavi publici u punom sjaju.
Ovaj susret ima i simboličan značaj – riječ je o dva kluba iz regija koje su povezane jakim sportskim i kulturnim vezama. Utakmica između Novog Pazara i Sarajeva biće više od fudbala – biće to demonstracija sportskog prijateljstva, zajedničkih ambicija i navijačke strasti. Gosti očekuju da tribine budu ispunjene do poslednjeg mjesta, uprkos tome što se radi o pripremnom meču.
Nakon viralnih nastupa i burnih komentara na društvenim mrežama, Redžep Redžepović Lepi, ekscentrična zvijezda novog doba narodne muzike, predstavio je svoju novu pjesmu „Žene hodite kod mene“. Tekst i muziku potpisuje sam Redžepović, dok je aranžman radio @gluhakovic.m – u poznatom viralnom trenutku koji su fanovi već vidjeli, kada je Rule iz Collapse svirao, a Marko pratio vokalno u pozadini.
Pjesma je, očekivano, izazvala buru reakcija. Dok jedni gledaju na novi singl sa simpatijama, drugi ne kriju gađenje i ogorčenost, optužujući društvo za propast muzičkog ukusa.
„Ko da sam ja spevao“, šaljivo je komentarisao jedan korisnik, dok mu je Amra Kumro duhovito odgovorila: „Jel autobiografska?“ Redžepović se uključio uz objašnjenje: „Jednim delom… ja pozivao ali je odziv bio slab.“
I dok se jedni smiju do suza, drugi ne mogu da pređu preko, kako kažu, degradacije umjetnosti. Danijel Silađi napisao je: „Kakva retardacija, šta radite od čovjeka sprdnju“, što je izazvalo lavinu komentara.
Seno Redža je stao na stranu onih koji smatraju da se ovo ne može nazvati umjetnošću: „Napravite fond i dajte čovjeku pare ako je toliko siromašan, ali da se ne brukamo više.“
Nasuprot njemu, Zoran Blagojević poručuje: „Bolje i to kad već ljudi žele da ga slušaju, nego da mu neko daje milostinju. Drugo, čovjek radi u Njemačkoj i nije više siromašan.“
Neki komentatori ukazuju i na širi problem muzičke scene. Milan Novaković podvlači: „Ako misliš da su ostali narodnjaci tipa Cece, Karleuše, Sneki – na višem umetničkom nivou – grdno se varaš.“
Od sprdnje do finansijskog uspjeha
Zoran Blagojević dodaje još jednu dimenziju: „Uzimajući pare po Evropi i televizijama, a vi se sprdajte i radite za minimalac.“ Drago Dragisa Debro sarkastično komentariše: „Pa nije jedina budala koja uzima pare na guzove. Puna ih je estrada.“
Ivan Zagabria zaključuje: „Mi smo retardacije, a on je pametan – zarađuje finu lovu.“
Šou-biznis ili terapija?
Neki komentari prelaze granicu satire. Srdjan Jovanović kaže: „Treba da se sprdamo sa takvim pacijentima, ovde leka nema, zato smo mi tu.“ Nasuprot tome, korisnik Dzinic Pore Damir poziva na empatiju: „Ajdi ne piši svašta, malo čuj šta je čovjek preživio.“
Bilo da ga doživljavate kao genija apsurda, simbol muzičkog kiča ili modernog zabavljača – Redžep Redžepović Lepi ponovo je dokazao da zna kako da izazove reakciju. Pjesma „Žene hodite kod mene“ je, ako ništa drugo, još jedan dokaz da granice između umjetnosti, ironije i tržišnog uspjeha – u eri društvenih mreža – gotovo da više ne postoje. Pogledajte na prvom snimku refren pjesme, dok jena drugom linku cijeli spot ispod teksta.
Vor einer Woche wurde das Bergdorf Blatten Lötschental evakuiert. 300 Menschen mussten in nur 90 Minuten ihre Wohnungen verlassen. Grund dafür war ein drohender Bergsturz am Nesthorn. Die Sorge dafür war groß, so rutschte der Berg in wenigen Tagen mehrere Meter ab. Mittlerweile sprechen die Behörden nicht mehr von einem gewaltigen Bergsturz. Nach und nach brach die Bergspitze des Nesthorn ab und landete auf dem Birchgletscher. Nun droht dieser abzubrechen und ins Tal zu rauschen. Auf dem Gletscher liegen gewaltige Gesteinsmassen von über 9 Millionen Tonnen. Nach und nach rutschen Gesteinsmassen über die Gletscherspitze hinaus. Bis zu 4 Meter pro Tag bewegt sich der Gletscher ins Tal. Die Anwohner hoffen auf eine baldige Rückkehr in,Image: 1003398513, License: Rights-managed, Restrictions: imago is entitled to issue a simple usage license at the time of provision. Personality and trademark rights as well as copyright laws regarding art-works shown must be observed. Commercial use at your own risk., Model Release: no, Credit line: Bernd März / imago stock&people / Profimedia
Blatten, Švicarska – Planinsko selo Blatten, smješteno u dolini Lečental na jugu Švicarske, pogođeno je razornim odronom koji je nastao usljed pucanja velikog dijela glečera. Mase leda, mulja i kamenja sručile su se niz padinu, uništivši značajan dio infrastrukture i domaćinstava. Zahvaljujući blagovremenoj evakuaciji prije deset dana, u ovoj prirodnoj katastrofi nema prijavljenih ljudskih žrtava.
„Nevjerovatna količina materijala sručila se u dolinu“, izjavio je Matthias Ebener, portparol lokalne uprave, potvrđujući da su vlasti već ranije predvidjele ovakav scenario i naložile evakuaciju još 19. maja, kada su geolozi detektovali visok rizik od klizišta i lavina kamenja.
⚡️🇨🇭 ALERTE INFO – Le village de Blatten en Suisse a été totalement détruit par l’effondrement du glacier de Birch. Le village avait été évacué par précaution avant le drame. pic.twitter.com/oupUzDHart
Blatten, selo sa oko 300 stanovnika, sada je pod slojevima mulja, kamenja i ledenih gromada. Prvi snimci s terena, koji se šire društvenim mrežama, prikazuju dramatičan trenutak kada se glečer odlomio, podigavši ogroman oblak prašine, dok su stijene i ruševine tutnjale niz planinu.
Švajcarski nacionalni emiter SRF javlja da je veliki broj kuća uništen i da je selo praktično prekriveno naslagama sa glečera. Geološke službe su i dalje na terenu i prate stanje na padinama, jer postoji opasnost od novih odrona.
— Météo Franc-Comtoise (@MeteoFrComtoise) May 28, 2025
Ova katastrofa još jednom je skrenula pažnju na ubrzane klimatske promjene koje dovode do topljenja glečera i povećanja rizika od klizišta u alpskom regionu.
U najnovijem izdanju popularne emisije “Super i indirektno” na Prvoj televiziji, domaćini Milan Kalinić i Pop posvetili su poseban segment istorijskom uspjehu Fudbalskog kluba Novi Pazar – plasmanu u evropska takmičenja. Emotivni ton i niz pohvala dominirali su tokom razgovora, u kojem su učestvovali i poznati fudbaleri – Mirko Ivanić iz Crvene zvezde i Njegoš Petrović iz Vojvodine.
Na samom početku razgovora, Kalinić je istakao kako Novi Pazar, prema informacijama koje je dobio, ima jedan od najmanjih budžeta u Superligi, ali da je upravo u toj realnosti ostvario čudesan rezultat: od 10. mjesta stigli su do treće pozicije i direktnog plasmana u evropska takmičenja.
“Super su odradili… Ušli su u plej-of, podigli formu, stadion pun, grad stao uz ekipu. Mislim da su to Ljajić i Gaćinović uspjeli – podigli su grad i tim”, rekao je Ivanić, aludirajući na ključnu ulogu trenera Vladimira Gaćinovića i povratnika Adema Ljajića.
Njegoš Petrović je dodao da mu je “ludilo iz Pazara” stiglo preko snimaka: “Čekaju igrače, slave Evropu kao da su osvojili trofej. Ljaja to zaslužuje – i kao čovjek i kao igrač. Osjeća klub i grad, i vidi se koliko mu sve to znači.”
Petrović, koji je istakao da je navijao za Vojvodinu i Kragujevac zbog prijatelja, ipak je priznao da je Novi Pazar ušao sa “ludom energijom” i da njihovu evropsku kartu vidi kao potpuno zasluženu.
Posebna tema bila je i reprezentacija Srbije. Gosti su otvoreno izrazili mišljenje da bi Adem Ljajić, zbog forme i uticaja koji ima, trebalo da se nađe u nacionalnom timu.
“Ljajić je poseban. Takav igrač uvek ima mesto u reprezentaciji, nebitno da li igra 15 ili 20 minuta – on pravi razliku”, složno su rekli.
Na kraju, domaćini emisije su zaključili da Srbija dugo nije imala ovako emotivnu i energičnu borbu za Evropu, posebno kada dolazi iz grada poput Novog Pazara, gdje fudbal nije samo sport – već pitanje identiteta, ponosa i zajedništva. POgledajte video emisiju ispod teksta.
U najnovijem izdanju emisije “Super i indirektno” sa Milanom i Popom, jedan deo emisije posvećen je Fudbalskom klubu Novi Pazar! Tema razgovora je istorijski plasman Pazara u evropska takmičenja!
Ne propustite ovu zanimljivu priču u emisiji “Super i indirektno”, u kojoj su gosti bili fudbaler Zvezde Mirko Ivanić i fudbaler Vojvodine Njegoš Petrović!
U srcu Novog Pazara osvanuli su murali koji nose snažnu poruku solidarnosti – Palestini. Dva zidna platna, oslikana jarkim bojama i dubokim simbolima, privukla su pažnju brojnih prolaznika i izazvala emotivne reakcije. Na njima su prikazane zastave, simboli otpora, golub slobode, ali i prizori svakodnevice naroda koji preživljava pod opsadom.
Ova umetnička inicijativa rezultat je saradnje lokalnih aktivista i udruženja En-nisa, koje je najavilo novu seriju murala posvećenih Palestini na različitim lokacijama širom grada.
“Danas, kada je konačno skinuta skela, možete da vidite ljude kako zastanu, zagledaju se… makar na trenutak pomisle na Palestinu. Cilj je bio da izazovemo emociju, da zid progovori. Ovaj kafić se nalazi tačno naspram zida, i hteo sam da svakom prolazniku ostane urezan bar jedan trenutak razmišljanja o Palestini,” rekao je Tarik Graca, vlasnik Izlog caffe-a, ispred kog se nalazi jedan od murala.
Autori murala, umetnici Davud Turković i Vahid, osmislili su i realizovali umetničko delo koje ne samo da krasi zid, već i pokreće svest zajednice.
“Oslikavanje je trajalo osam dana. Zid je bio ruiniran, pa smo prvo morali da ga pripremimo. Svaka skica je inspirisana starim fotografijama Palestine, jer današnja slika, nažalost, ne izgleda tako. Hteli smo da prenesemo nadu – nadu da će se ljudi tamo ponovo baviti onim što vole, a ne samo preživljavati,”objasnio je Davud Turković, muralista za portal A1.
Građani koji svakodnevno prolaze pored murala oduševljeni su inicijativom:
“Mural je prelep, ukrasio je staru zgradu. Mašala, nemamo šta drugo da kažemo,”kaže jedna sugrađanka.
“Mislim da je ovo najmanje što možemo da uradimo za Palestinu. Novi Pazar bi trebalo još više da diže glas,”dodaje jedan od prolaznika.
“Ovo je tema koja zaslužuje pažnju. Murali ulepšavaju grad, ali i podsećaju na važne stvari,”zaključuje treći sugrađanin.
Udruženje En-nisa najavilo je nove murale na većim fasadama i sa još snažnijim porukama. Poruka iz Novog Pazara ostaje jasna: Palestina nije zaboravljena. Novi Pazar je uz vas.
