Novi Pazar – Nakon što je Gradska uprava Novog Pazara odbila da novinaru i glavnom uredniku informativnog portala SNews, Medinu Haliloviću, dostavi informacije od javnog značaja u vezi sa finansiranjem medijskog projekta „Forum 10“, iza kojeg stoji Fahrudin Kladničanin — inače rođak gradonačelnika Nihata Biševca — Povjerenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti izdao je nalog lokalnoj samoupravi da dostavi sve tražene podatke.

U obrazloženju rješenja, koje je Halilović podijelio putem društvenih mreža, jasno je navedeno da je Grad dužan da u roku od sedam dana od prijema rješenja dostavi:

• dokumentaciju u vezi s konkursnim projektom koji sprovodi udruženje Akademska inicijativa „Forum 10“,
• sve mehanizme kontrole i procjene sadržaja koji su finansirani iz budžeta Grada Novog Pazara,
• kao i detaljnu specifikaciju uplata od 2012. do 2024. godine.

Riječ je o projektu koji se realizira kroz tematske cjeline u medijima, a koji je, prema tvrdnjama Halilovića, finansiran novcem građana bez dovoljno transparentnosti. On je ukazao na mogući sukob interesa, s obzirom da je nosilac projekta u rodbinskoj vezi s gradonačelnikom Biševcem.

• „Evo ‘najtransparentnija’ lokalna samouprava u državi opet je dobila nalog da saopšti informacije od javnog značaja. Informacije koje se traže odnose se na medijski projekat udruženja na čijem čelu je rođak gradonačelnika Novog Pazara, ‘sasvim slučajno’!“ — napisao je Halilović na svom Facebook profilu.

Povjerenik je u obrazloženju istakao da Grad Novi Pazar nije postupio u skladu sa zakonskim obavezama, te da su traženi podaci jasno obuhvaćeni Zakonom o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja. U dokumentu se traže dokazi o kvalitetu i načinu realizacije sadržaja, kao i precizni iznosi koji su isplaćeni iz gradskog budžeta udruženju „Forum 10“.

• „Čestitam Povjereniku za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti, posebno časnim službenicima u tom organu, što su pokazali da još ima nade da vjerujemo u sistem i pravdu i da imamo gdje da se žalimo“, dodao je Halilović u svojoj objavi.

Na kraju je poručio:

• „Na kraju priče uvijek pobijedi dobro. Kraj ‘ove priče’ je blizu.“

Ova odluka predstavlja važan presedan u borbi za transparentnost rada lokalne samouprave, posebno u sredinama gdje se javni budžeti često koriste bez adekvatne kontrole i bez informisanja javnosti.

Nakon izjave predsjednika entiteta Republika Srpska, Milorada Dodika, u kojoj je pozvao Bošnjake da se „vrate pravoslavlju“, uslijedile su brojne reakcije, među kojima se istakao komentar ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine i lidera Naroda i pravde, Elmedina Konakovića.

Konaković se oglasio na društvenoj mreži X (bivši Twitter), aludirajući na porodičnu historiju Milorada Dodika i poručio:

„Miletovi mijenjali pa on konta svi mijenjali. Hrvat Milorad Dodig“, napisao je Konaković, aludirajući na navodno hrvatsko porijeklo Dodikove porodice.

Uz svoju objavu, Konaković je podijelio i tekst portala BN iz 2017. godine, koji se poziva na ranije istraživanje splitske „Slobodne Dalmacije“ iz 2007. godine. Prema tim navodima, novinari su istražujući porijeklo Milorada Dodika posjetili selo Studena Vrila kod Tomislavgrada, gdje su došli do saznanja da je njegov djed Toma bio Hrvat.

Navodi se da je Toma Dodik iz Studenih Vrila prvo odselio u Crnu Goru, zatim u Derventu, a potom u Laktaše kod Banje Luke, gdje se porodica nastanila.

Ova izjava ministra Konakovića dolazi kao odgovor na Dodikove sve češće izjave koje izazivaju polemike u javnosti i koje se često tumače kao pokušaji izazivanja nacionalnih tenzija.

Miletovi mijenjali pa on konta svi mijenjali 😁. Hrvat Milorad Dodig. https://t.co/B1LgEgiJQ0

— Elmedin Dino Konaković (@DinoKonakovic) April 29, 2025

U atmosferi koja više podsjeća na scenarij trilera nego na akademski život, vanredna profesorica Aleksandra Popin doživjela je 24. aprila niz uznemirujućih trenutaka prilikom dolaska na sjednicu Savjeta Državnog univerziteta u Novom Pazaru. Studenti u blokadi, okupljeni oko inicijative za akademsku slobodu i transparentnost, oštro su reagovali na način na koji je njihova profesorica tretirana, nazivajući cijeli događaj „zonom sumraka“.

Sjednica Savjeta, kako navode studenti, zakazana je bez naznačene lokacije, a informacija o mjestu održavanja dostavljena je profesorici Popin svega sat vremena ranije – uz poruku da će po nju doći vozač i odvesti je na „tajnu lokaciju“. Prevoz je obavila žena koja, prema riječima studenata, istovremeno obavlja funkciju šefice administrativne, kadrovske i pravne službe Univerziteta.

„Nakon što je primijetila da vozilo napušta grad, a dan prelazi u sumrak, profesorica je pokušala saznati gdje je vode. Odgovora nije bilo. Tek kada su stigli ispred osnovne škole u selu Šaronje, udaljenoj 18 kilometara od Novog Pazara, shvatila je da je to lokacija sjednice“, naveli su studenti.

Dodatnu nelagodu izazvala je prisutnost pripadnika policije u civilu i privatnog osiguranja u i oko škole, što je ostavilo utisak da se radi o operaciji visokog rizika, a ne o redovnoj sjednici univerzitetskog savjeta.

„Postavlja se pitanje – koga se uprava boji? Zar je moguće da se sjednica Savjeta jednog univerziteta mora održavati u zabačenom selu, pod prismotrom policije, daleko od očiju javnosti i u atmosferi straha?“ pitaju se članovi plenuma.

Studenti su u svojoj objavi istakli da je profesorica Popin jedna od najcjenjenijih i najomiljenijih profesorica DUNP-a, s bogatim pedagoškim i naučnim iskustvom, te da ovakav tretman predstavlja poniženje ne samo za nju, već i za cijelu akademsku zajednicu.

„Ona je sve što rektorski kolegij nije – obrazovana, dostojanstvena, moralna. Za razliku od ljudi koji vode ovu instituciju, ona ima puni akademski i etički kredibilitet“, poručili su studenti.

Takođe su opisali kako je izgledao dan prije sjednice – navodeći da je profesorica 23. aprila pokušavala saznati gdje će se sjednica održati. Tek u 17:35 dobila je poziv u kojem joj je rečeno da će biti prevezena na „nepoznatu lokaciju iz bezbjednosnih razloga“, a potom i dovedena pred školu u Šaronju, gdje su je prisutni ignorisali kada je pitala gdje se nalazi.

Studenti su poručili da njihova borba ostaje mirna, dostojanstvena i akademska, ali da neće dozvoliti ponižavanje svojih profesora:

„Ne damo na naše profesore!“

View this post on Instagram

A post shared by Slobodni DUNP (@slobodni.dunp)

Novi Pazar – Stanari stambene zgrade u centru Novog Pazara doživjeli su pravu dramu kada su se suočili s izuzetno opasnom zmijom – poskokom, jednom od najotrovnijih vrsta u Evropi.

Incident se dogodio juče u tzv. “lučnoj zgradi”, kada su građani primijetili zmiju kako se kreće kroz hodnik zgrade. Prisutni su brzo reagovali i, u nedostatku nadležne službe za hvatanje zmija u ovom gradu, sami pokušali da je savladaju.

• – Stanari su se okupili i, uz dosta opreza, uspeli da uhvate zmiju. Nakon toga su je, prema dostupnim informacijama, pustili dalje od naseljenog područja – rekao je novinar Kurir televizije Emir Ličina.

Stručna analiza fotografija i video snimaka, koje su napravili građani, potvrdila je da se radi o zmiji vrste Vipera ammodytes, poznatijoj kao poskok. Zoolog Eldan Alić za Portal A1 objasnio je da ova zmija spada među najopasnije na evropskom kontinentu.

• – Poskok je prepoznatljiv po malom rogu na vrhu glave. Njegov ujed može izazvati ozbiljne zdravstvene probleme, pa čak i smrt, naročito kod starijih osoba i djece – istakao je Alić.

Ono što dodatno izaziva zabrinutost jeste činjenica da su ovakve zmije rijetkost u urbanim sredinama. Poskoci uglavnom nastanjuju suva, kamenita područja i ivice šuma, pa je njihovo prisustvo u centru grada neuobičajeno.

Prema riječima stručnjaka, moguće je da je zmija nenamjerno dopremljena vozilom iz prirodnog staništa, što bi objasnilo njenu pojavu u gradskoj zoni.

Nadležne službe nisu davale zvanične izjave o ovom slučaju, a ostaje nepoznato da li je zmija u potpunosti uklonjena sa lokacije.

Stručnjaci apeluju na građane da, u slučaju susreta sa zmijama, ne pokušavaju sami da ih uklanjaju, već da obaveste nadležne organe. Ujed poskoka može izazvati unutrašnje krvarenje, oštećenje organa, a u nekim slučajevima i fatalne posljedice. Pogledajte tv prilog Kurira ispod teksta.

U njemačkom gradu Dortmundu biće klanjana dženaza namaz za rahmetli Muamera Nezirovića, mladog čovjeka iz sela Mojstir kod Tutina, koji je nedavno tragično izgubio život u nesreći na gradilištu u Gelsenkirchenu. Ova vijest potresla je ne samo njegovu porodicu i rodbinu, već i brojne članove dijaspore i zajednice u Sandžaku.

Kako je navedeno na osmrtnici, Muamer Nezirović je preselio na Ahiret u 28. godini života. Dženaza namaz će se klanjati danas, 30. aprila 2025. godine u 13:00 sati, u džamiji u Dortmundu, na adresi Brunnenstr. 68, 44145 Dortmund. A ukop će se obaviti u rodnom Mojstiru.

Ožalošćeni su njegov otac Hajradin, kao i brojna rodbina, prijatelji i komšije koji s nevjericom i tugom ispraćaju Muamera na njegov vječni počinak. Smrtovnica je izazvala duboke emocije u dijaspori, gdje se Muamer sa porodicom borio za bolji život, radeći u teškim uslovima na građevini.

Muamerov prerani odlazak posebno je potresao je cijeli Sandžak jer se radilo o mladiću poznatom po blagosti, radinosti i poštovanju prema svima. Njegova smrt još jednom skreće pažnju na svakodnevne rizike s kojima se susreću radnici sa Balkana na bauštelama širom Evrope.

Zajednica u Dortmundu, kao i u rodnom Mojstiru, organizovano izražava podršku porodici u ovim teškim trenucima, dok dženaza namaz okuplja brojne prijatelje, poznanike i vjernike da mu odaju posljednju počast. Neka mu Milostivi Allah podari Džennet, a njegovoj porodici sabur i snagu da prebrode ovu nenadoknadivu bol.

U srcu Novog Pazara, u samom centru grada, primijećen je poskok – najotrovnija zmija Evrope. Ova opasna zmija, čiji ujed može biti smrtonosan, izazvala je zabrinutost među građanima.

Zoolog Eldan Alić potvrdio je za Portal A1 da se zaista radi o poskoku, zmiji koja je prepoznatljiva po karakterističnim oznakama na leđima, a koja je poznata po svom snažnom otrovu. Prema riječima Alića, iako se poskok uglavnom povlači iz urbanih područja, posljednjih godina primjetno je da sve više ovih zmija dolazi u naseljena mjesta.

Građani Novog Pazara pozvani su na oprez, posebno na mjestima gdje je primijećena zmija, a stručnjaci apeluju na sve da u slučaju susreta sa poskokom ostanu mirni i, po mogućstvu, kontaktiraju nadležne službe za pomoć. Pogledajte video ispod teksta.

U duboko uznemirujućem činu vandalizma, muslimanska mezarja na Lešće u Beogradu su skvrnavljena, što je izazvalo žustru reakciju. Ovaj zločinački akt nije samo napao fizičke spomenike, već je udario u samo srce duhovnog dostojanstva i poštovanja prema preminulima.

Muftija Muhamed ef. Zilkić, u svojoj zvaničnoj funkciji muftije Srbije i Vojvodine, najoštrije je osudio ove postupke, nazivajući ih kršenjem svetosti ljudskog života i pamćenja. “Grobovi nisu samo humke. Oni su simboli našeg sećanja, naših korena i našeg poštovanja prema preminulima. Skvrnavljenjem ovih svetih mesta napadnuto je dostojanstvo svih nas”, izjavio je muftija Zilkić.

Što još dodatno pogoršava situaciju, primeteno je da su kamere za nadzor na groblju prestale da rade u trenutku kada se ovaj čin desio, što izaziva još veće zabrinutosti u vezi sa postupanjem u ovom slučaju. Uprkos ozbiljnosti situacije, mnogi mediji su ostali tihi, nisu se usudili da stanu u odbranu ovih civilizacijskih vrednosti.

Ovaj nedostatak odgovora izazvao je strah da bi ovaj muk mogao biti tumačen kao tiho odobravanje mržnje i netrpeljivosti. “Nećemo ćutati. Zahtevamo pravdu i hitnu reakciju institucija. Ova zemlja ne može imati prostor za mržnju, strah i ćutanje kada su grobovi skvrnavljeni”, izjavio je muftija Zilkić.

Ovaj čin vandalizma nije samo fizički napad na kamen i zemlju, već i moralni napad na svakog pojedinca koji poštuje svetost života i smrti. “Ovo nije samo napad na grob, ovo je napad na samu suštinu ljudskosti”, rekao je Zilkić.

Muftija je pozvao na jedinstvo i snagu unutar muslimanske zajednice i šire. Upozorio je da tišina pred takvom mržnjom nije mudrost, već izdaja. “Ne smemo dozvoliti da nas strah ućutka, jer ako to učinimo, izdali bismo buduće generacije koje će jednog dana proći pored grobova svojih predaka i pitati: ‘Zašto su rušili njegov spomenik, babo?'”

Kao zajednica, muslimani ne traže ništa više od onog što svaki ljudski entitet zaslužuje—poštovanje, dostojanstvo i pravdu. I za to će se boriti, ne samo zbog sebe, već i zbog budućih generacija koje će prolaziti pored grobova svojih predaka i pitati, “Zašto je ovo urađeno?” Odgovor koji se nadaju nije tišina, već poštovanje i akcija.