Nedjelja, 15 Juna, 2025
Subscribe
Pošalji vijest

Građani Opova stali uz Saru Hamzagić iz Novog Pazara

By
Redakcija Sandžak Danas
-
0

Opovo – 11. jun 2025.
Građani Opova okupili su se juče u centru ove banatske opštine kako bi uputili snažnu poruku podrške studentkinji Sari Hamzagić iz Novog Pazara, koja je tokom izbornog dana u Zaječaru, prema sopstvenim navodima, bila fizički napadnuta dok je dokumentovala moguće izborne nepravilnosti.

Okupljeni građani nosili su transparente sa porukama osude nasilja i izražavanja solidarnosti, a najviše pažnje privukao je natpis: „Veliki pozdrav za devojku iz Novog Pazara – nismo svi iz Opova isti. Pumpaj.“

Sara Hamzagić, studentkinja Državnog univerziteta u Novom Pazaru i članica neformalne studentske posmatračke misije, izjavila je za Radio Sto plus da ju je u nedjelju fizički napao muškarac za kojeg građani tvrde da je Nenad Josić, potpredsjednik Skupštine opštine Opovo.

Incident se, prema njenim rečima, dogodio ispred Osnovne škole “Đura Jakšić” u Zaječaru, dok je pokušavala da snimi navodne izborne nepravilnosti.

  • – Od jutra smo dokumentovali vozila sa tablicama iz drugih gradova, organizovano dovođenje birača i spiskove sa imenima. Kada sam odlučila da to snimim, prišao mi je muškarac, udario me po telefonu i licu, i uz psovke zahtevao da prekinemo sa snimanjem – ispričala je Hamzagić za Radio Sto plus.

Dodatnu zabrinutost izazvala je i situacija kada se, kako tvrdi, automobilom na drugu studentkinju iz njihove grupe zaletio muškarac koji je navodno učestvovao u istim nepravilnostima.

O svemu je obaveštena policija, a očekuje se reakcija nadležnog tužilaštva. Do sada, lokalne institucije nisu zvanično komentarisale navode studentkinje.

Građani Opova svojim okupljanjem želeli su da jasno poruče da osuđuju svaki vid nasilja i da se ograđuju od ponašanja koje, kako ističu, ne predstavlja duh njihove zajednice.

– Nasilje nije naš identitet. Opovo ne stoji iza toga – poručili su organizatori skupa solidarnosti.

Bez vode danas više naselja u Novom Pazaru zbog radova na mreži

By
Redakcija Sandžak Danas
-
0
Nestanak vode
Nestanak vode

Novi Pazar, 11. jun 2025. – Više naselja u Novom Pazaru danas će biti bez vode zbog planiranih radova na vodovodnoj mreži, potvrdili su iz Javnog komunalnog preduzeća „Vodovod i kanalizacija“.

Bez vodosnabdevanja će u periodu od 8 do 18 časova ostati naselja Ćerimidžinica, Osoje, Trnava i dio iznad groblja Gazilar.

Kako je saopšteno, radovi se izvode u sklopu projekta regulacije i uređenja korita reke Trnavice, a za njihovo sprovođenje neophodna je privremena obustava vodosnabdevanja.

  • „Apelujemo na građane da unapred obezbede neophodne količine vode za osnovne potrebe“, navedeno je u saopštenju JKP „Vodovod i kanalizacija“.

Iz preduzeća poručuju da je cilj radova dugoročno poboljšanje vodovodne infrastrukture i sigurnije snabdevanje vodom u ovom delu grada.

Ahira Suljević: Mladost Sandžaka uz Palestinu – Matura iz Sjenice s porukom koja je obišla region

By
Redakcija Sandžak Danas
-
0
  • Na maturskoj večeri u Sjenici, Ahira Suljević je ponijela zastavu Palestine preko haljine, šaljući snažnu poruku solidarnosti i humanosti iz srca Sandžaka.

Na maturi koja je održana u Sjenici, u večeri kada mladi slave kraj jednog poglavlja i ulazak u novo životno doba, jedna poruka se izdvojila iz mora haljina, odijela i emocija. Ahira Suljević, učenica generacije i ponos Sjenice, odlučila je da svoju matursku haljinu učini ne samo modnim, već i moralnim činom – preko elegantne crne haljine, dizajnerke Selme Hasić Manić, nosila je zastavu Palestine.

Ovaj hrabri i dostojanstveni gest brzo je privukao pažnju javnosti i medija širom Sandžaka i dalje. Fotografije Ahire kako korača obalom i ulicama Sjenice sa zastavom naroda koji trpi, obišle su društvene mreže i izazvale brojne emotivne reakcije. I dok je za mnoge matura dan kada žele da sjaje isključivo zbog sebe, Ahira je odlučila da na tom svetom danu sjaji za druge – za one čiji se glas guši pod bombama i tišinom međunarodne zajednice.

  • „Na dan kada slavimo život, ja nisam mogla da zaboravim one kojima se život svakodnevno gasi. Palestinska zastava je moj znak podrške, ali i podsjetnik da našu savjest ne smijemo da ostavimo kod kuće, čak ni u najsvečanijim trenucima“, poručila je Ahira.

Njena poruka nije ostala usamljena. Sjenica, grad poznat po otvorenom srcu i solidarnosti, ponosna je na svoju maturantkinju. Oduvijek su Sandžaklije bile na strani pravde, bez obzira o kojem narodu se radi. Ovaj čin mlade djevojke samo potvrđuje kontinuitet te borbe – tihe, ali snažne.

  • „Ovo nije samo Ahirina poruka. Ovo je poruka cijele Sjenice i Sandžaka – da nas boli nepravda, da stojimo uz potlačene i da nismo nijemi kad drugi pate“, stoji u jednoj od brojnih objava na društvenim mrežama.

Na maturi 2025. godine, Ahira Suljević nije samo proslavila završetak školovanja – ona je ispisala lekciju koja će se dugo pamtiti. Lekciju o hrabrosti, empatiji i istinskom značenju obrazovanja.

Hazbija iz Krnje Jele: Vukovi mi jedu ovce, a niko ne dolazi da pomogne /VIDEO/

By
Redakcija Sandžak Danas
-
0
  • Zaboravljeno selo u srcu Sandžaka bori se s vukovima, neasfaltiranim putevima i zaboravom – ali i dalje gaji ovce i nadu.

U krševitoj ljepoti Gornje Pešteri, na visoravni gdje se nekada čuo dječiji smijeh, topot stoke i pjesma sa mobâ, danas odzvanja tišina. Krnja Jela, nekada živopisno selo, sada broji svega pet-šest stanovnika. Jedan od njih je Hazbija Turković – domaćin starog kova, jedini koji još gaji stoku u ovom kraju.

„Sve je otišlo. Za Njemačku, za Austriju, za Belgiju… Skoro selo prazno“, govori Hazbija. Njegov stariji sin je sa porodicom u inostranstvu, a mlađi ostao da „tera sa stokom“. Ali ni on, priznaje otac, ne zna koliko još može da izdrži.

Selo ima pašnjake – ali nema ljudi. Ima volje – ali nema puta.

„Asfalta nema. Svako selo je dobilo tunel, samo naše ništa. Svake godine kad treba glasati, mi ne glasamo“, kaže Turković. On ne traži luksuz, već osnovne uslove za život. „Djeca idu sama do škole, nema prevoza, ni šodera na putu. Ništa.“

Krnja Jela je selo koje bukvalno propada. A ono što preostane – raznose vukovi i čopori pasa.

„Dva puta su me napali prošle godine. Jednom u proljeće, drugi put u jesen. Ja sam jedini koji još drži stoku, ovce, jagnjad, dvije krave… I niko ne dođe da pomogne, da pohvata te pašće“, priča Hazbija, pokazujući pravac prema šumi iz koje često dolazi opasnost.

Biti pastir na Pešteri znači boriti se za svaki dan

„Čuvati ovce je najteži posao. Sam si, nema ko da pomogne. Moraš ih hraniti, voditi, vakcinisati, sve obavljati sam. I kad prodaš jagnjad, redovno ti ne plate. Ko voli veresiju? Niko“, kaže Turković.

I pored svega, domaćin ne gubi dostojanstvo. I dalje vjeruje da bi se neko vratio u selo – samo da se napravi put. „Kad bi samo asfalt došao, neko bi se vratio. Ovdje ima vode, ima pašnjaka, ima prostora za stoku. Ali nema pomoći. Opštinari nas ne čuju.“

Nekada je bilo drugačije.

Sjeća se Hazbija kako su nekada pastiri i pastirke čuvali desetine buljuka ovaca. „Djevojke, momci, smijeh, pjesma… Čuvalo se, igralo, pričalo. A danas? Sam si. Cijeli dan u tišini, bez koga da popričaš.“

Zaboravljena Krnja Jela – slika je mnogih sela Peštera.

Ovaj kraj je, poput mnogih sličnih, na granici izumiranja. Ali Hazbija, iako umoran i bolestan, i dalje čuva ovce, i dalje se nada – da će neko iz opštine doći, čuti, i pomoći. Ne traži mnogo. Samo put. Samo priliku da selo ne umre. Pogledajte video prilog ispod teksta.

Ekrem Gorčević je pravi sandžački domaćin /VIDEO/

By
Redakcija Sandžak Danas
-
0
  • Na vjetrovitim prostranstvima Pešterske visoravni, gdje se smjenjuju sunce i magla, Ekrem Gorčević iz sela Ugao ostaje vjeran stočarskoj tradiciji, uprkos godinama i zaboravu mladih.

Na visoravni između Karajukića Bunara i Ugla, gdje se zvuk zvona sa krava stapa s tišinom, živi Ekrem Gorčević – jedan od posljednjih čobana Pešteri. U godinama je, kako sam kaže, ali ne odustaje od života na pašnjacima, iako mladih nema ni na vidiku.

  • – “Volim? Pa ne mogu reći da baš volim. Ali mora se. Mladi neće, pa sam se ja prihvatio,” govori Ekrem, dok stoji među kravama na jutarnjem suncu.

Njegov dan počinje oko sedam ujutru. Bez žurbe. Ustane, pogleda stoku, provjeri sve što treba. Mehanizacija mu jeste olakšala posao – koristi muzilice, traktor, više se ništa ne radi ručno. Ali jedno mu ne ide iz glave – gdje su nestali ljudi?

  • – “Nekad nas je bilo desetoro ovde. Danas sam sam. Mladi radije odu za dnevnicu, negdje po Srbiji ili vani, nego da čuvaju stoku. Kažu teško im je,” priča s tugom.

Iako prodaje mlijeko mljekarama, priznaje da su premije jedino što ih još održava. Bez državne podrške, sve bi propalo.

  • – “Nije velika zarada, ali imamo svoje. Čist vazduh, zdravu hranu, svoju volju – kad je ima,” kaže i spušta pogled.

Njegova žena je, kako s ponosom ističe, „planinka“. Zajedno vode domaćinstvo i čuvaju ono malo stoke što je ostalo. Kaže da imaju još stajskih prostora, ali su prazni. Nekad su boravili i po šest mjeseci u planinskim kolibama – danas sve zjapi prazno.

  • – “Ostale su zemlje, ostalo sve, ali ljudi – nema. Imam sina, sedamnaest godina, neće ni da čuje. Kaže: ‘Ne mogu ja to.’”

Sjeća se vremena kada su čobani igrali lopte na pašnjacima, smijali se, krave se znale izgubiti, ali bilo je radosti. Danas je tišina prekrila brda.

  • – “Lakše se danas živi. Mašine sve rade. Ali nešto fali. Nema više one sreće kao nekad – ne znam ni ja šta tačno fali, ali fali,” kaže zamišljeno.

Dok stoji kraj svoje skromne kuće, koju je sam izgradio, priznaje da nije siguran da li će do kraja života ostati tu. Njegova braća i sestre su razasuti, većina u gradovima. Roditelji su mu živjeli do duboke starosti, ali današnji naraštaji sve kraće ostaju na zemlji.

  • – “Na Pešteri se živjelo do sto godina. Zdravi ljudi, čisti. Sad mladi bježe. Neće da mirišu stoku, ali neće ni da žive u ovim ljepotama,” kaže.

Na kraju razgovora, Ekrem se nasmiješi televizijskoj ekipi:
– “Hvala što ste došli. Bar s nekim da progovorim. Inače, danima nemam s kim riječ da prozborim. Al’ što se mora – mora se.”

Franciska i Günter iz Njemačke oduševljeni Sandžakom: “Ovdje smo pronašli svoju drugu domovinu”

By
Redakcija Sandžak Danas
-
0

Rožaje – U vremenu kada se turizam sve više pretvara u komercijalnu trku za profitom, priča o porodici Šormiler iz Njemačke vraća vjeru u autentično putovanje i iskreno prijateljstvo. Ova porodica, koja već 15 godina istražuje prirodne ljepote Crne Gore, Rožaje je prvi put posjetila 2015. godine – i od tada mu se redovno vraća, osjećajući ga kao “drugu kuću”, daleko od domovine.

Franciska i Günter Šormiler iz Augsburga otkrili su Rožaje slučajno, tokom jednog od svojih planinarskih putešestvija. U potrazi za mjestom za spavanje, upoznali su mještanina Feka, koji im je otvorio vrata svoje vikendice u selu Grope. Taj trenutak, kažu, bio je prekretnica – od tada, veza s ovim krajem traje bez prekida.

  • – “Na Hajli sam prvi put vidjela planinski runolist, koji ne raste nigdje drugo u Crnoj Gori. Odmah sam se zaljubila u planinu, cvijeće, ljude i mir koji ovdje vlada,” priča Franciska, gledajući ka vrhovima Hajle.

Od tada svako ljeto provode u Grahovači, odakle kreću na višednevne planinarske ture. Obišli su mnoge lokacije: Musinu jamu, Krstaču, Gradinu, jezero Ruište, ali se uvijek iznova vraćaju Hajli. Uživaju u jednostavnosti, sami spremaju obroke, ali kažu da nikada ne propuštaju priliku da probaju lokalne specijalitete.

  • – “Ljudi ovdje zrače dobrotom. U Njemačkoj često naiđemo na prepreke kada boravimo u prirodi, ali ovdje smo svuda dočekani raširenih ruku,” kaže Günter, koji i u 84. godini sam vozi svoj terenac marke Toyota kroz crnogorske planine.

Za Šormilere, Crna Gora nije samo destinacija. Proputovali su Afriku, Aziju, Evropu, popeli se na Kilimandžaro i Mon Blan, ali se ovdje, kažu, uvijek vraćaju zbog jedinstvenog spoja mora i planine, zbog tišine i čistog vazduha, i zbog toga što se, kako kažu, “ovdje zaista živi u skladu s prirodom.”

Njihovo prijateljstvo s porodicom iz Rožaja preraslo je u duboku porodičnu vezu. “Oni nisu turisti, oni su naši prijatelji. Ne dolaze da troše, već da dijele. Uljepšavaju nam dane,” kaže domaćin Feko, koji ih dočekuje iz godine u godinu.

Proslavili su i zlatnu svadbu – 55 godina braka – upravo u Crnoj Gori, zemlji koju smatraju svojim malim rajem.

  • – “Poruka mladima je jednostavna – poštujte prirodu. To je ono što ostavljamo budućim generacijama. A Crna Gora je pravo blago koje treba sačuvati,” zaključuje Franciska, zabrinuta zbog limenki i plastičnog otpada koji ponekad zateknu na planinarskim stazama.

Za njih, Rožaje je više od planine i rijeke – to je dom gdje se duša odmara.

Pucnjava u Sandžaku: Mladić (19) zapucao iz Golfa na V.M. (46) i nestao – Policija blokirala grad

By
Redakcija Sandžak Danas
-
0
pucnjava pistolj
pucnjava pistolj

BERANE – Policija intenzivno traga za devetnaestogodišnjim A.R. iz Berana, koji je danas, prema navodima Uprave policije, ispalio više hitaca iz vatrenog oružja na muškarca inicijala V.M. (46), a zatim pobjegao u pravcu Andrijevice.

Incident se dogodio ispred jednog poslovnog objekta u centru Berana, gdje se A.R. dovezao vozilom marke VW Golf V beranskih registarskih oznaka. Prema sumnjama, mladić je izašao iz automobila i zapucao prema V.M, koji se nalazio na stepeništu, nakon čega je pobjegao s lica mjesta.

Iako je više hitaca ispaljeno, u pucnjavi nije bilo povrijeđenih, potvrđeno je iz Uprave policije za agenciju RINA.

Nakon intenzivne pretrage terena, napušteno vozilo osumnjičenog pronađeno je u mjestu Gradinsko polje, opština Berane. Prilikom uviđaja, u automobilu su otkriveni lična dokumenta i mobilni telefon osumnjičenog, što je potvrdilo njegov identitet.

U cilju lociranja bjegunca, policija je odmah pokrenula opsežnu akciju blokade – zatvoreni su svi izlazi iz grada, nadgledani su lokaliteti za koje se sumnja da bi se A.R. mogao tamo skrivati, a granična policija dodatno nadzire državnu granicu.

U istragu su uključeni i svi resursi Regionalnog centra bezbjednosti „Sever“, koji su pružili operativnu podršku Odjeljenju bezbjednosti Berane, kako bi se što prije rasvijetlile sve okolnosti napada.

Po nalogu Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, protiv A.R. je podnijeta krivična prijava za pokušaj teškog ubistva u sticaju s nedozvoljenim držanjem i nošenjem oružja i eksplozivnih materija.

Policija apeluje na građane da, ukoliko imaju bilo kakve informacije o kretanju osumnjičenog, to odmah prijave najbližoj policijskoj stanici ili pozivom na broj 122.

Tuga u dijaspori: U napadu u školi u Grazu ubijena Bošnjakinja Hana Akmadžić

By
Redakcija Sandžak Danas
-
0

GRAZ/Cazin – U današnjem tragičnom napadu koji se dogodio u srednjoj školi u austrijskom gradu Grazu, smrtno je stradala maloljetna djevojčica Hana Akmadžić, porijeklom iz Cazina. Vijest o njenoj smrti potresla je ne samo austrijsku, već i bosanskohercegovačku javnost, naročito među članovima dijaspore koji su duboko pogođeni ovim gubitkom.

Napad koji je austrijska policija preliminarno okarakterisala kao teroristički, unio je strah i tugu u obrazovnu ustanovu koja je trebala biti mjesto znanja, sigurnosti i budućnosti. Umjesto toga, školski hodnici danas su svjedočili tragediji koja je odnijela jedan mladi život.

Hana je bila dijete koje je tek započinjalo svoj put kroz život. Njena smrt simbol je nevine žrtve u svijetu koji sve više gubi osjećaj za sigurnost i humanost. Porodica, prijatelji, nastavnici i šira zajednica u Grazu i Cazinu ostali su u šoku.

Na društvenim mrežama brojne su poruke suosjećanja i molitve upućene porodici:

“Inna lillahi ve inna ilejhi radži’un – Zaista, Allahu pripadamo i Njemu se vraćamo.”

Društvo Bošnjaka u Austriji pozvalo je nadležne institucije da rasvijetle sve okolnosti napada i da se ojačaju mjere sigurnosti u obrazovnim ustanovama, kako bi se spriječile buduće tragedije.

U ovim trenucima neizmjerne boli, ostaje samo dova da Allah podari maloj Hani najljepše mjesto u Džennetu, a njenoj porodici snagu i sabur da prežive ovu nenadoknadivu tragediju.

Damir Gruda: “Potraga za izgubljenim Sandžakom” — dokumentarac koji spaja Pynchonovu poeziju, Ginsbergove stihove i Marvelove junake u ime Sandžaka

By
Redakcija Sandžak Danas
-
0
damir gruda
  • Od britanskog suda i orijentalne mistike, preko Woodstock festivala i njujorške rokenrol scene, do pop-arta i Marvelovih stripova – sve to se sliva u nesvakidašnji dokumentarni film Damira Grude.

Autor i univerzitetski profesor Damir Gruda predstavio je javnosti svoj novi dokumentarni film pod nazivom “Potraga za izgubljenim Sandžakom”, dostupan za online premijeru. Riječ je o slojevitom i multimedijalnom istraživanju koje Sandžak pozicionira kao kulturološki fenomen i geopolitičku tačku svjetskog značaja – ne kroz istorijske udžbenike, već kroz optiku književnosti, umjetnosti i pop-kulture Zapada.

Film je inspirisan kratkom pričom “The Lost Sanjak” engleskog pisca H.H. Monroea poznatog pod pseudonimom Saki, ali i zaboravljenim bendom neobičnog imena The Sanjac of Novipazar, koji je, kako film prikazuje, svojim nastupima bio uvod u čuveni Woodstock 1969. godine. Ta kombinacija mitova, ironije i stvarnih historijskih tragova postaje nit koja vodi gledaoca kroz priču o tome kako je Sandžak, iako gotovo nepoznat Zapadu, ostavio neizbrisiv trag u imaginaciji svjetskih umjetnika.

„Thomas Pynchon u Gravity’s Rainbow govori o Sandžaku kao o neuralgičnoj geostrateškoj tački cijele Evrope“, navodi Gruda, „dok Allen Ginsberg piše poeziju inspirisanu novopazarskim pejzažima, koji mu, kako je sam rekao, liče na ‘umorni New York’ iz snova.”

Film je prožet segmentima poezije, karikatura, pop-arta, Marvel stripova i muzičkih spotova snimljenih specijalno za ovu priliku. Gruda u filmu rekonstruiše i trag američkih umjetnika Mimi Gross i Reda Groomsa koji su 1968. godine boravili u Novom Pazaru i ostavili autentične likovne prikaze grada, od kojih je jedan danas dio stalne postavke Smithsonian muzeja u Washingtonu.

Jedan od najuzbudljivijih aspekata dokumentarca jeste otkriće da čak četiri Marvelova superjunaka potiču iz Sandžaka – među njima i Pietro (Quicksilver) i Wanda Maximoff (Scarlet Witch), usvojena djeca romskog para iz Novog Pazara, čiji trag vodi i do stripova u kojima se eksplicitno pominje pazar kao mjesto duhovne i mitske potrage za identitetom.

„Ne znamo prepoznati sopstvenu vrijednost dok je ne prepozna neko poput Ginsberga ili Marvela“, ističe jedan od sagovornika u filmu. Ova rečenica odzvanja kroz cijeli narativ, kao poziv na preispitivanje kolektivnog pamćenja i kulturnog identiteta.

Film se ne zadržava samo na estetskom doživljaju prošlosti – on otvara i kritički pogled na neuspješne infrastrukturne projekte, geopolitičke igre velikih sila, kao i ironičan odnos zapadnih karikaturista prema balkanskom mentalitetu, sve sabrano u Grudinoj prethodnoj monografiji “Sandžak i Bosna u svjetskoj periodici i karikaturi (1878–1918)”.

  • „Sandžak nikada nije bio samo geografski pojam – on je bio projektovana fantazma Evrope, fascinacija Orijentom, mjesto gdje se ogledala nemoć imperija“, zaključuje autor.

U vremenu kada se kulturni prostor Sandžaka često posmatra kroz prizmu folklora i zaboravljenih veza, Damir Gruda donosi rad koji vraća regiju u intelektualne i umjetničke tokove svjetskog značaja. “Potraga za izgubljenim Sandžakom” je više od filma – to je kulturna ekspedicija u kojoj se prošlost Sandžaka susreće sa stripovima, poezijom, pop-art ikonama i zvucima rock muzike. Pogledajte dokumentarni film Damira Grude ispod teksta.

Studenti DUNP-a pozivaju na bojkot ispitnog roka: “Za ispite ima vremena, za ovakvu državu nema”

By
Redakcija Sandžak Danas
-
0

Novi Pazar – Grupa studenata i slobodnih profesora Državnog univerziteta u Novom Pazaru (DUNP) održala je danas performans ispred zgrade Univerziteta, pozivajući kolege na bojkot zakazanog ispitnog roka. Okupljeni su poručili da se neće povući sve dok se ne ispune njihovi zahtjevi za transparentno i zakonito funkcionisanje ove obrazovne ustanove.

U emotivnom obraćanju građanima, studenti su istakli da već više od pola godine insistiraju na pravdi, odgovornosti i sistemskim promjenama, koje, prema njihovim riječima, izostaju zbog samovolje uprave i rektorke Zane Dolićanin.

  • “Državni univerzitet u Novom Pazaru postao je prvi univerzitet u Srbiji na kojem je nametnuta tzv. online nastava bez saglasnosti nastavnog vijeća i studenata. Sada se bez konsultacija zakazuje nadoknada ispitnog roka iz januara, što je protiv svih akademskih i zakonskih normi”, navode organizatori okupljanja.

Posebno je istaknuto da su tri ključna studijska programa društvenih nauka ostala bez upisanih studenata već dvije godine, a studenti izražavaju sumnju u tvrdnje uprave da je u pitanju proces re-akreditacije.

  • “Možda se i desi da se programi akredituju, ali gdje je odgovornost za prethodne dvije godine izgubljenog obrazovanja?”, pitaju se studenti.

Jedan od glavnih zahtjeva je da se ispiti moraju održavati isključivo u objektima predviđenim dozvolom za rad, a ne, kako se spekuliše, u seoskim osnovnim školama.

  • “Znamo da u prostorijama Univerziteta neće biti ispita jer su u blokadi. Osnovna škola u selu Šaronje nije sedište Državnog univerziteta. Za ispite ima vremena, ali za ovakvu državu više nema”, poručili su uz aplauze prisutnih.

U protestu su učestvovali i nastavnici koji podržavaju studentske zahtjeve. Jedna od profesorki istakla je da je tu da podrži studente u borbi koja se tiče svih – ne samo obrazovanja, već i borbe za dostojanstvo i pravdu.

  • “Nema nazad, samo naprijed. Moramo se boriti do kraja protiv svih loših stvari u ovom društvu”, zaključila je.

Za sada, uprava Univerziteta nije javno komentarisala protest, niti je objavila zvanične informacije o lokacijama održavanja ispita.

1...678...3.170Page 7 of 3.170

Town Talk - Where voices unite, stories flourish, and community thrives through open dialogue and meaningful connections.

Company

U trendu

Kategorije

© Sandzak Danas 2025