Porodica Gadžun doživjela je još jedan težak gubitak – nakon tragične smrti njihove kćerke Džene, sada su ispratili i svog sina, malog Džana, koji je preminuo u trećoj godini života nakon borbe s teškom bolešću.

U džematu Gornji Lučani danas je obavljena dženaza i ukop dječaka Džana Gadžuna, sina Amile i Murisa Gadžuna. Neutješni roditelji, rodbina, prijatelji i komšije okupili su se kako bi mu posljednji put odali počast i ispratili ga na vječni počinak.

Džan je svoju prerano završenu životnu priču podijelio sa sestrom Dženom, koja je tragično preminula 2021. godine. Njih dvoje sada počivaju jedno pored drugog, dok njihova porodica nosi neizmjernu bol i tugu koja ne poznaje granice.

Mali Džan bio je borac. Hrabro se nosio s leukemijom, ali njegova mala snaga nije izdržala ovu tešku bitku. Njegov odlazak ostavio je neizbrisiv trag u srcima svih onih koji su ga poznavali, kao i onih koji su saosjećali s porodicom Gadžun kroz njihove tragedije.

Bol i nepravda koju ova porodica proživljava odjekuju u cijeloj zajednici, dok mnogi izražavaju suosjećanje i podršku u ovim teškim trenucima.

Neka Džan i Džena zajedno počivaju u miru.

Prema istraživanju mađarskog Centra za istraživačko novinarstvo (VSquare), specijalne policijske snage Mađarske bile su raspoređene u Republici Srpskoj krajem februara s tajnim zadatkom: omogućiti hitan bijeg Milorada Dodika u Mađarsku u slučaju da Sud BiH naredi njegovo hapšenje. Plan, međutim, nije sproveden, jer Dodik nije odmah pritvoren nakon presude, a cijela operacija je otkrivena.

Zvanično, mađarske i vlasti RS-a tvrdile su da je prisustvo specijalaca rezultat “zajedničke vježbe” s lokalnom policijom. No, prema navodima izvora, jedinice elitne specijalne policije TEK, pod komandom bivšeg tjelohranitelja premijera Viktora Orbana, bile su stacionirane u Policijskoj akademiji u Banja Luci, s 70 pripadnika, specijalnim vozilima i mobilnim komandnim centrom.

Plan je, navodno, predviđao izvlačenje Dodika preko Hrvatske u Mađarsku ili alternativno preko Srbije. No, informacije su procurile 25. februara, dan nakon dolaska TEK-a i uoči sudske presude, što je izazvalo reakcije u BiH i regionu. Hrvatske vlasti su takođe saznale za mogući plan prelaska svoje teritorije, što je dodatno zakomplikovalo situaciju.

Početkom marta dodatne tenzije su nastale kada je avion sa mađarskim državnim sekretarom spriječen da sleti u BiH. Istovremeno, SAD je, prema VSquare-u, uputio upozorenje Mađarskoj zbog ovog poteza, signalizirajući nezadovoljstvo Orbánovim političkim manevrima u regionu.

Dok zvanične institucije negiraju postojanje operacije izvlačenja, prisustvo TEK-a i tajnost njihove misije ostavljaju prostor za sumnju. Ovaj događaj dodatno zaoštrava odnose Mađarske i BiH, ali i otvara pitanje koliko daleko Orbánova vlada ide u podršci Dodiku.

U mjesecu Ramazanu, kada su srca otvorena za dobročinstvo i brigu o drugima, dva sandžačka grada – Rožaje i Brodarevo – postali su simboli solidarnosti i nesebične pomoći. Humanitarna organizacija NVO “Maruf” iz Rožaja i donatori iz Brodareva, predvođeni Senadom i Ardinom Gojakom, pokrenuli su plemenitu akciju dijeljenja besplatnog hljeba, pitica i ćahija, kako bi svi postači, bez obzira na okolnosti, mogli imati osnovni obrok na svojoj trpezi.

U pekarama Dukat i Paštrik u Rožajama, kao i pekari Evropa u Brodarevu, svako može doći i uzeti hljeb – bez pitanja, bez objašnjenja, bez obaveze. Samo s ljubavlju i željom da niko ne ostane gladan. Ovi topli zalogaji nisu samo hrana, već poruka zajedništva, brige i saosjećanja koje nas podsjećaju na suštinu Ramazana.

“Hljeb je tu za svakoga kome je potreban. Neka nas Ramazan sve podsjeti da najveće bogatstvo nije u onome što posjedujemo, već u onome što možemo podijeliti,” poručuju organizatori akcije, zahvaljujući svima koji su se uključili i doprinijeli ovom činu dobrote.

Za sve koji žele podržati ili saznati više o akciji u Brodarevu, dostupni su brojevi putem Viber i WhatsApp aplikacija:

• 📞 +381655094955 (Džele)
  📞 +381600567852 (Irfan)

Ako poznajete nekoga kome bi ova inicijativa olakšala dane posta, podijelite informaciju. Neka nas Ramazan inspiriše na dobra djela, dok Allah nagradi svakim dobrom one koji nesebično pomažu.

Grad Novi Pazar započeo je značajan ekološki projekat proširenja kapaciteta Reciklažnog centra, čime će se poboljšati upravljanje otpadom, s posebnim fokusom na tekstilni otpad. Projekat, podržan od strane Evropske unije sa više od 370.000 evra kroz program EU PRO Plus, donosi modernizaciju infrastrukture i nabavku specijalizovane opreme, postavljajući temelje za održivo upravljanje otpadom u gradu.

Sredstvima EU, u saradnji s Ministarstvom za evropske integracije i UNOPS-om, planirano je proširenje objekta Reciklažnog centra, nabavka novih mašina za obradu otpada, kao i specijaliziranog vozila za sakupljanje i transport tekstilnog i drugog reciklažnog otpada. Grad Novi Pazar učestvuje u projektu s više od 130.000 evra, čime potvrđuje svoju posvećenost unapređenju ekoloških standarda i zaštiti životne sredine.

Tekstilni otpad, koji je do sada uglavnom završavao na deponijama ili se koristio kao gorivo, sada će se sistematski prikupljati i obrađivati. Javno komunalno preduzeće „Gradska čistoća“ omogućit će direktno sakupljanje otpada od proizvođača, što će značajno olakšati poslovanje kompanijama i omogućiti im da ispune ekološke standarde EU. Očekuje se da će već u prvoj godini nakon realizacije projekta količina reciklabilnog otpada porasti za 50%.

Pored unapređenja infrastrukture, projekat uključuje i nabavku opreme za Školu za dizajn tekstila i kože, čime će se omogućiti njen aktivan doprinos u procesu reciklaže. Također, bit će organizirane radionice o primarnoj separaciji otpada kako bi se podigla svijest i angažirala šira zajednica u primjeni održivih ekoloških praksi.

Projekat proširenja Reciklažnog centra dio je Strategije razvoja urbanog područja Novog Pazara, kreirane uz podršku EU. Ova strategija obuhvata socijalne, ekonomske, ekološke i kulturne aspekte razvoja grada, a osim ekoloških projekata, uključuje i unapređenje saobraćajne infrastrukture. Tako je Novi Pazar dobio podršku EU i za projekat „Bolji saobraćaj za bolji život u Novom Pazaru“, koji podrazumijeva izradu studije za poboljšanje saobraćajnih rješenja i urbane mobilnosti.

Evropska unija kroz program EU PRO Plus finansira 18 integralnih projekata u Srbiji, s ukupnim budžetom od 9,6 miliona evra, čime se aktiviraju lokalni resursi i unapređuje kvalitet života stanovništva. Ovim projektima Novi Pazar postaje primjer ekološki odgovornog i održivog urbanog razvoja, što će dugoročno doprinijeti kvalitetu života građana i zaštiti prirodne sredine.

U cilju unapređenja ekološke slike Novog Pazara, grad u saradnji s Javnim preduzećem “Srbija šume” pokreće jednu od najznačajnijih akcija pošumljavanja u posljednjoj deceniji. Direktor “Srbija šuma” Krsto Janjušević, prilikom prve zvanične posjete Novom Pazaru, najavio je opsežnu obnovu šumskih površina s ciljem povećanja zelenih zona i zaštite prirodnog ekosistema. Prema njegovim riječima, na samo jednom hektaru bit će zasađeno 2.500 stabala smrče, dok je ukupni plan da se do kraja godine obnovi 65 hektara šumskih površina, što predstavlja povećanje od gotovo 50 posto u odnosu na prošlogodišnji obim sadnje.

Janjušević je istaknuo da se šume ne mogu posmatrati samo kao prirodni resurs, već i kao ključni faktor za očuvanje životne sredine, stabilizaciju zemljišta i poboljšanje kvaliteta zraka. Naglasio je da je za realizaciju ovog projekta osigurana značajna finansijska podrška uz asistenciju resornih ministarstava. Također je naveo da su u razgovorima s ministrom turizma i omladine Huseinom Memićem razmatrane mogućnosti daljnjeg razvoja izletničkih šuma, staza zdravlja i novih turističkih potencijala u Novom Pazaru, čime bi se dodatno valorizirale prirodne ljepote ovog kraja.

Gradonačelnik Novog Pazara Nihat Biševac izrazio je zadovoljstvo zbog pokretanja ovog projekta, istaknuvši njegovu višestruku korist za lokalnu zajednicu, posebno u kontekstu klimatskih promjena i sve veće potrebe za širenjem zelenih površina. Naglasio je da će, uz podršku “Srbija šuma”, na teritoriji Novog Pazara biti zasađeno rekordnih 68.000 sadnica, što predstavlja značajan korak u pravcu održivog razvoja i unapređenja kvaliteta života građana.

Prema riječima šefa Šumske uprave Novi Pazar, Alena Gusinca, planom za ovu godinu predviđena je sadnja 68.000 novih sadnica, od čega će 55.000 biti korišteno za pošumljavanje goleti i podizanje novih šuma na površini od 22 hektara, dok će preostalih 13.000 sadnica biti zasađeno kroz proces direktne konverzije šuma na površini od 5 hektara. Ovim projektom Novi Pazar ne samo da dobija više zelenih površina, već istovremeno postavlja temelje za dugoročnu ekološku strategiju koja će doprinijeti očuvanju prirode i poboljšanju životnog okruženja svih građana.