Četvrtak, 7 Maja, 2026

Otkriven veliki potencijal za rudarenje zlata na Rogozni: Australijska kompanija Strickland Metals ulaže milione u istraživanja

0
rogozna zlato rudnik

Novi Pazar, Srbija – Planina Rogozna, koja se nalazi u blizini Novog Pazara, mogla bi postati ključna tačka na globalnoj rudarskoj mapi, nakon što su nova istraživanja otkrila obećavajuće rezerve zlata i bakra. Australijska kompanija Strickland Metals otkrila je potencijalno nalazište plemenitih metala, a rezultati istraživanja otvaraju mogućnosti za značajne rudarske projekte u ovom dijelu Srbije.

Najnoviji podaci dobiveni dijamantskim bušenjem pokazali su prisustvo rude u dužini od nevjerovatnih 493 metra sa sadržajem zlata od 0,14 grama po toni (g/t) na dubini od 223 metra u okviru nalazišta Jezerska rijeka. Dodatno, analiza bušotine otkrila je i 412 metara sa koncentracijom od 130 ppm (parts per million) bakra na dubini od 300 metara, što ukazuje na bogatu mineralizaciju u ovoj oblasti.

Australijski mediji, koji su prvi objavili ove informacije, navode da su nalazi ohrabrujući i da bi mogli dovesti do daljeg intenziviranja istraživačkih radova i potencijalnog otvaranja rudnika u bliskoj budućnosti.

Kompanija Strickland Metals nije gubila vrijeme, već je tokom 2024. godine preuzela cjelokupni kapital firme Betoota Holdings Ltd, koja je vlasnik Zlatna Rijeka Resources – nosioca rudarskog projekta Rogozna. Ova transakcija vrijedna 37 miliona dolara omogućila je Strickland Metals-u da preuzme kontrolu nad četiri dozvole za istraživanje koje obuhvataju oko 184 kvadratna kilometra u rudarskom basenu Trepča, jednom od najperspektivnijih regiona u Srbiji kada je riječ o rudarstvu.

Prema riječima geološkog eksperta Davida Kuka, koji je angažiran od strane kompanije, mineralizacija zlata proteže se na nekoliko stotina metara na nalazištu Jezerska rijeka, što upućuje na to da bi planina Rogozna mogla biti jedno od najvećih nerazvijenih nalazišta zlata u svijetu.

Još 2023. godine, preliminarna geohemijska ispitivanja i geofizička istraživanja nagovještavala su mogućnost otkrivanja značajnih rudnih bogatstava. Presretanje skoro 500 metara porfirnih žila nakon samo dvije bušotine u Jezerskoj rijeci smatrano je značajnim otkrićem, a sada se taj potencijal dodatno potvrđuje.

„Ovo otkriće donosi uzbuđenje jer predstavlja izuzetno perspektivan nalaz u okviru Tetijskog metalogenog pojasa, poznatog po rudnim bogatstvima. Ako dalja ispitivanja potvrde komercijalnu isplativost nalazišta, postoji mogućnost otvaranja rudnika koji bi imao značajan ekonomski utjecaj ne samo na lokalnu zajednicu, već i na cjelokupnu srpsku rudarsku industriju,“ izjavio je direktor kompanije Strickland Metals, Pol L’Erpinije.

Ukoliko se ispostavi da nalazište ima ekonomski isplative rezerve, potencijalni rudarski projekti mogli bi donijeti značajne investicije i nova radna mjesta u Novom Pazaru i okolnim mjestima. Lokalna zajednica sa zanimanjem prati razvoj situacije, ali postavljaju se i važna pitanja u vezi s ekološkim utjecajem budućih rudarskih aktivnosti.

Ekolozi upozoravaju na potrebu provođenja detaljnih studija utjecaja na životnu sredinu, kako bi se osiguralo da eventualna eksploatacija zlata ne ugrozi prirodne resurse i biodiverzitet planine Rogozna.

„Važno je da lokalne vlasti i stručne institucije pruže adekvatnu procjenu utjecaja rudarenja na životnu sredinu. Očuvane šumske oblasti, izvorišta pitke vode i tradicionalni načini života ljudi u ovom regionu moraju biti zaštićeni,“ navode iz udruženja za zaštitu prirode.

Planina Rogozna, koja se ranije smatrala neistraženim rudnim blagom, sada je u centru pažnje međunarodne rudarske zajednice. Otkriće značajnih mineralnih resursa moglo bi donijeti ekonomski preporod ovom kraju, ali i otvoriti ključna pitanja u vezi s održivim rudarenjem i ekološkom zaštitom.

Dalji koraci zavisit će od rezultata istraživanja i odluka srpskih vlasti, koje će morati balansirati između ekonomskih benefita i očuvanja prirodne sredine. Ako se sve izvede na odgovoran način, Novi Pazar bi mogao postati značajno rudarsko središte u regionu.

Od šivaće mašine do globalnog brenda: Selma Hasić Manić na Balkan Beauty Week-u

0

Zlatibor je ove godine bio domaćin prvog Balkan Beauty Week-a, događaja koji je okupio inspirativne žene iz sedam zemalja. Ovo nije bio samo kongres o modi i ljepoti, već i susret vizionarki, preduzetnica i kreativki koje su svojim pričama dokazale da se granice uspjeha pomjeraju snagom volje, rada i strasti.

Među govornicama je bila i Selma Hasić Manić, modna dizajnerka i poduzetnica, koja je s publikom podijelila svoju priču o odrastanju uz šivaće mašine, upornosti i putu ka ostvarenju snova. Njena inspiracija nije dolazila samo iz ljubavi prema dizajnu, već i iz životnih okolnosti koje su je oblikovale. Kao dijete, posmatrala je roditelje u njihovoj borbi za egzistenciju, svjesna napora i odricanja koje su ulagali kako bi osigurali bolju budućnost. Ta slika joj je ostala urezana u pamćenju i postala dodatna motivacija za njen rad.

  • „Moji počeci nisu bili laki. Odrasla sam uz mašine za šivanje, konce i materijale, posmatrajući svoju majku kako stvara. Sa samo osam godina već sam šila haljinice na industrijskoj mašini. Ljubav prema modi nikada me nije napustila, iako sam kasnije završila pravni fakultet. Ipak, moja želja da stvaram i da svojim kreacijama spojim tradiciju i savremeni stil bila je jača od svega.“

Njen govor nije bio samo inspiracija ženama koje su već kročile u svijet preduzetništva, već i onima koje još uvijek traže svoj put. Selma je naglasila koliko je važno imati podršku, ali i koliko je teško probiti se kroz predrasude koje okružuju žene iz bošnjačke sredine.

  • „Biti žena poduzetnica u XXI vijeku nije samo pitanje poslovnog uspjeha, već i neprekidne borbe protiv stereotipa. Često se susrećemo s predrasudama da žene iz bošnjačke sredine nisu sposobne graditi velike biznise, da su ograničene tradicijom. Ali istina je drugačija – islam, kada se pravilno razumije, snažno potiče žene da rade na sebi i razvijaju svoj talenat.“

Kao žena koja je od nule izgradila brend, Selma je podsjetila koliko su izazovi u poduzetništvu prisutni, ali i koliko se isplati boriti za svoje snove. Promjene u poslovnom svijetu, posebno nakon pandemije, stvorile su nove mogućnosti, ali su i dodatno testirale upornost preduzetnica.

  • „Poduzetništvo se neprestano mijenja, naročito u posljednjih pet godina, a pandemija je donijela nove izazove. Ipak, na Balkanu i dalje postoji mentalitet koji često sputava žene da uđu u poslovni svijet. Ako žena odluči baviti se poduzetništvom, nailazi na osudu – bilo da je majka, supruga ili uspješna poslovna žena.“

Pored poslovnih uspjeha, Selma je poznata i po svom humanitarnom radu. Njen cilj nije samo poslovna ekspanzija, već i podrška drugima koji žele ostvariti svoje ambicije.

  • „Vjerujem da uspjeh nije samo u stvaranju biznisa, već i u tome koliko možemo pomoći drugima. Zbog toga sam 2021. godine proglašena za mladu filantropkinju Republike Srbije, što smatram velikim priznanjem. Bogatstvo je u davanju – kada podržavamo druge, pomažemo i sebi da rastemo kao ljudi.“

Balkan Beauty Week je bio mnogo više od prezentacije novih trendova. Bio je to događaj koji je slavio upornost, zajedništvo i snagu žena koje mijenjaju svijet. Priče poput Selmine pokazuju da su snovi dostižni – potrebno je samo dovoljno hrabrosti da ih slijedimo.

  • „Balkan Beauty Week nije bio samo kongres o ljepoti i modi – bio je događaj koji je slavio hrabrost, istrajnost i snagu žena poduzetnica. Inspirisao nas je da vjerujemo u sebe, da se borimo za svoje mjesto u svijetu i da podržavamo jedna drugu. Jer samo zajedničkim snagama možemo srušiti prepreke i izgraditi budućnost u kojoj svaka žena može ostvariti svoj puni potencijal.“ POgledajte cijeli govor Selme Hasić Manić ispod teksta.

Majka Sanela i ćerka IZGORJELE U AUTOMOBILU NAKON SUDARA SA PIJANIM VOZAČEM

0

U teškoj saobraćajnoj nesreći koja se preksinoć dogodila u mjestu Mala Bosna kod Subotice, život su tragično izgubile Sanela S. i njena kćerka Marija S., kada je njihov automobil zahvatio požar nakon sudara s vozilom koje je vozio pijani vozač.

Prema prvim informacijama iz istrage, nesreću je izazvao J.T. (52), vozač „pasata“, koji je u trenutku nesreće imao 2,07 promila alkohola u krvi. On je, vozeći neprilagođenom brzinom, izgubio kontrolu nad vozilom i udario u „fijat pandu“, u kojoj su se nalazile nesretna žena i njena kćerka.

Od siline udara, oba vozila su se prevrnula na krov, nakon čega je „fijat panda“ momentalno planula. Sanela i Marija nisu imale šansu da se spase. Svjedoci nesreće navode da su plamen i dim brzo zahvatili automobil, dok su prolaznici nemoćno pokušavali pružiti pomoć.

Vozač „pasata“ J.T. i njegov suvozač zadobili su teške povrede i prevezeni su u subotičku bolnicu, gdje su zadržani na liječenju.

Nadležni organi su saopćili da će protiv J.T. biti podnesena krivična prijava zbog teškog djela protiv sigurnosti javnog saobraćaja.

Ova tragedija još jednom otvara pitanje odgovornosti pijanih vozača i nužnosti strožih kontrola u saobraćaju kako bi se spriječile ovakve nesreće sa smrtnim ishodom.

Ljekari koji vraćaju vjeru u humanost: Dr Kenan Erović i dr Čaković primjer istinske posvećenosti pacijentima

0

U vremenu kada se često sumnja u ljudskost i kada se riječ “doktor” sve češće povezuje s novcem, priča iz Bijelog Polja vraća vjeru u medicinu, ali prije svega u ljude.

Jedan tekst, napisan iz srca, dirnuo je mnoge, a posebno one koji su imali priliku upoznati doktore Kenana Erovića i Čakovića. Pacijent Goran Dragović, koji je tri godine vodio bitku s nesnosnim bolovima u kičmi, svjedoči o nečemu rijetkom u današnjem vremenu – o istinskoj brizi i posvećenosti doktorima koji nisu tražili ništa osim prilike da pomognu.

Bez protekcije, bez plaćanja “ispod stola”, Dragović je dobio tretman koji nije samo umanjio bol, već mu je vratio vjeru u ljude. “Dr Erović mi je rekao – ne možemo učiniti čudo, ali možemo smanjiti bol do 50%, možda čak i više. I tako je i bilo. Dr Čaković je preuzeo terapiju, a osoblje bolnice se pobrinulo da u svakom trenutku osjetim podršku”, napisao je u svom emotivnom obraćanju.

Ono što ga je dodatno iznenadilo i ganulo jest činjenica da mu se dr Erović dva puta javio da pita kako se osjeća. U vremenu kada su pacijenti često samo brojevi u sistemu, ovakve geste vraćaju vjeru u hipokratovsku medicinu.

I nije samo Dragović taj koji prepoznaje vrijednost ovih ljudi. Građani Bijelog Polja već odavno govore o dr Kenanu Eroviću i njegovom timu kao o ljekarima čija vrata su uvijek otvorena za svakoga. Njihova predanost ne ostavlja mjesta sumnji – postoje ljekari koji su, prije svega, ljudi.

“Prvo čovjek, pa sve ostalo”, poručuje neko u komentaru na ovaj dirljiv tekst. I zaista, što može biti ljepše za ove blagdane od saznanja da još uvijek postoje ljudi koji medicinu ne doživljavaju kao biznis, već kao poziv?

Doktore Eroviću, doktore Čakoviću – hvala vam što podsjećate da humanost nije zaboravljena, tekst Gorana Dragovića pogledajte ispod teksta!

  • Nije u ovoj zemlji baš sve izgubljeno, kao što sam do skoro mislio. Ima ljudi, ljudina, baš tamo gdje sam ja, i mnogi drugi, mislio da je sve postalo goli interes, bez empatije, bez osjećaja za tuđi bol.
  • Tri godine provedene u bolovima, stotine popijenih tableta, suplemenata, injekcija… slomile su me – fizički, a bogami i psihički. A onda, slučajno (kažu da se najljepše stvari dešavaju slučajno), na preporuku prijatelja, upoznajem dr Kenana Erovića, direktora bolnice u Bijelom Polju. Bez protekcije, bez nadoknade, odlazim u dogovorenom terminu na intervenciju.
  • Oštećenje kičme je toliko da nijedna operacija ne bi pomogla, ali kako on reče: “Mi smo tu, makar da smanjimo bol do 50%, možda čak i više.”
  • Da ne dužim previše, dr Čaković preuzima davanje terapije (malo je bolno, ali kratko traje), sestre na odjeljenju me paze, pomažu, lijepih riječi ne fali…
  • E sad, zašto ovo napisah? Zato što sam danima bio u šoku, ne toliko zbog zaista smanjenog bola, koliko zbog LJUDSKOSTI i PLEMENITOSTI ovih dobrih ljudi.
  • I da doživim da me dr Kenan zove već dva puta da pita kako sam! Ima dobrih ljudi na svijetu, samo su tihi, ne hvale se i ne razmeću, što napisa Meša Selimović.
  • Ja dvojicu takvih upoznah u bolnici u Bijelom Polju.
  • Dr Eroviću, dr Čakoviću, Bog vam dobro dao!
  • Ovim nimalo ne želim da umanjim zalaganje dr Luke Borovinića i dr Ilije Školića iz Podgorice u dosadašnjem liječenju, kao ni dr Tijane Brandmajer, koja me je, u trenucima kad sam gubio i volju za životom, dizala na noge!
  • Eto, neka ostane zapisano, da ne pričamo samo o Milu, Andriji, Huteru, Ervinu… to je sve prolazno.
  • Hvala.

DUNP odgovorio Edinu Đerleku: Ko je vera, a ko nevera?

0

Nakon što je narodni poslanik Edin Đerlek u Skupštini Srbije iznio teške optužbe na račun Državnog univerziteta u Novom Pazaru (DUNP) i rektorke prof. dr Zane Dolićanin, ova visokoškolska ustanova izdala je saopštenje u kojem odbacuje Đerlekove tvrdnje, ocjenjujući ih kao neutemeljene i tendenciozne.

U saopštenju se podsjeća na to da je pod pokroviteljstvom Đerlekove Stranke pravde i pomirenja formiran prvi privatni univerzitet u Novom Pazaru – Internacionalni univerzitet. Prema DUNP-u, ovaj univerzitet godinama nije imao akreditaciju, a optužbe za opstrukciju često su upućivane prema Državnom univerzitetu i njegovom prvom rektoru, prof. dr Ćemalu Dolićaninu. Međutim, sada, kada je situacija sa akreditacijom drugačija, Đerlek, koji se nalazi na visokoj državnoj funkciji, optužuje DUNP bez osnova, tvrdeći da je broj studenata prepolovljen.

Kako se navodi u odgovoru univerziteta, tvrdnja o prepolovljenom broju studenata nije tačna. Najveći broj studenata DUNP je imao 2021. godine – 3.720, dok ih danas ima 3.500. „Da li je to prepolovljen broj?“ – pitaju iz uprave univerziteta. Navode i da je manji broj studenata posljedica isteka akreditacija za tri studijska programa – prava, ekonomije i srpske književnosti i jezika, ali da su upravo profesori s tih odsjeka, koji sada vode kampanju protiv univerziteta, dvije godine odbijali da učestvuju u procesu akreditacije.

  • Ti su programi u završnoj fazi akreditacije i uskoro će biti poznato da li su odobreni ili ne. Upravo za vrijeme aktuelnog rukovodstva akreditovano je 20 studijskih programa, uključujući dva nova iz oblasti medicine, dok je u procesu akreditacije i osnovni akademski studij turizma“, navodi se u saopštenju.

U odgovoru na Đerlekove optužbe o „progonom najboljih profesora“, iz univerziteta poručuju da stručnost nastavnog kadra ne može da ocjenjuje ni on, ni pazaraska čaršija, već naučni doprinos, reference i stručni organi univerziteta.

  • „Dok kritikuje kadrovsku politiku državne ustanove, Đerlek ne komentariše ono što se upravo sada dešava – nasilni upad u prostorije DUNP-a, obijanje vrata i blokade koje sprovode studenti Internacionalnog univerziteta. Među njima je čak i predsjednik studentskog parlamenta te privatne visokoškolske ustanove“, navode iz DUNP-a.

Univerzitet je posebno oštro reagovao na Đerlekove izjave o porodici Dolićanin, navodeći da on koristi svoju političku funkciju kako bi brutalno vrijeđao rektorku i njenu porodicu.

  • „Dok se deklarativno bori za prava Bošnjaka, zaboravlja da je zahvaljujući Državnom univerzitetu u Novom Pazaru hiljade bošnjačke djece dobilo priliku da studira. Zna se kolike su školarine na Internacionalnom univerzitetu. Gdje su u njegovom djelovanju pravda i pomirenje?“, upitali su iz DUNP-a.

Takođe, odbacuju Đerlekov poziv Ministarstvu prosvjete da „zaustavi urušavanje“ DUNP-a uvođenjem prinudne uprave, navodeći da zakon takvu mogućnost ne predviđa za visokoškolske ustanove.

  • „Univerzitetom upravlja Savjet, u čijem su sastavu i predstavnici Vlade, kao osnivača. Dakle, onaj ko ima problem s radom univerziteta treba da se obrati nadležnim institucijama, a ne da vodi političke bitke preko akademske zajednice“, zaključuje se u odgovoru DUNP-a.

Ko je vera, a ko je nevera?

Haris Bajrović na čelu rudnika Štavalj: Stručnost i vizija za održivo rudarstvo

0
Haris Bajrovic

Haris Bajrović, mladi stručnjak iz oblasti rudarstva i ekologije, preuzeo je funkciju generalnog direktora Rudnika mrkog uglja Štavalj, jednog od ključnih energetskih kapaciteta u regionu. Njegovo imenovanje na ovu odgovornu poziciju dolazi nakon dugogodišnjeg naučno-istraživačkog rada i bogatog iskustva u sektoru rudarstva. Pored toga, aktivan je i kao funkcioner Socijaldemokratske partije Rasima Ljajića, gdje se zalaže za unapređenje ekonomske politike i razvoj infrastrukture u Sandžaku.

Rođen 18. oktobra 1992. godine u Sjenici, Bajrović je osnovno i srednje obrazovanje završio u rodnom gradu, gdje je već tada pokazivao izuzetne akademske sposobnosti. Njegova posvećenost nauci i inovacijama dovela ga je do Beograda, gdje je upisao Rudarsko-geološki fakultet. Diplomirao je s impresivnim prosjekom od 9,9, što ga je svrstalo među najbolje studente svoje generacije. Tokom studija bio je stipendista različitih fondova i dobitnik mnogih naučnih i stručnih priznanja, uključujući nagrade za istraživanja u oblasti zaštite životne sredine i održivog razvoja u rudarstvu.

Njegova akademska karijera kulminirala je doktoratom iz oblasti upravljanja otpadnim vodama, pri čemu je posebno istraživao tretman otpadnih voda iz rudnika Štavalj. Njegov rad postavio je nove standarde u rudarstvu, nudeći rješenja za ekološke izazove u eksploataciji mrkog uglja. Bajrovićeva istraživanja prepoznata su ne samo u Srbiji, već i na međunarodnim konferencijama, gdje je prezentovao inovativne metode prečišćavanja voda u rudarskoj industriji. Njegov naučni doprinos omogućio je unapređenje sistema tretmana otpadnih voda u rudniku Štavalj, čime je značajno smanjen negativan uticaj rudarskih aktivnosti na životnu sredinu.

Haris Bajrović i Rasim Ljajić
Haris Bajrović i Rasim Ljajić

Po završetku studija, Bajrović se vratio u rodni kraj i 2017. godine zaposlio u rudniku Štavalj, gdje je ubrzo napredovao do pozicije upravnika. Tokom njegovog mandata rudnik je implementirao moderne tehnologije i unaprijedio sigurnosne protokole za rudare. Njegov angažman i vizija održivog rudarstva doveli su do toga da 6. marta 2025. godine bude izabran za generalnog direktora Rudnika mrkog uglja Stavalj. Njegova misija sada je modernizacija rudnika, povećanje proizvodnje uz očuvanje ekoloških standarda i unapređenje uslova rada za zaposlene.

U prvom obraćanju nakon imenovanja istakao je da će njegov fokus biti na primjeni savremenih tehnologija koje će omogućiti efikasniju eksploataciju uglja, ali i zaštitu životne sredine. Naglasio je da je razvoj rudnika ključan za ekonomski prosperitet Sjenice i šireg regiona, te da će raditi na poboljšanju radnih uslova za rudare i povećanju ulaganja u istraživanje i razvoj.

Njegovo imenovanje dočekano je s velikim očekivanjima, kako od strane zaposlenih u rudniku, tako i od lokalne zajednice, koja vjeruje da će njegov dolazak donijeti stabilnost i napredak u rudarskom sektoru. Haris Bajrović primjer je kako mladi stručnjaci mogu doprinijeti razvoju svojih zajednica kroz nauku, inovacije i odgovorno liderstvo. Njegova posvećenost ekologiji i održivom rudarstvu donosi novu perspektivu rudniku Stavalj, koji se pod njegovim rukovodstvom može transformirati u moderan i ekološki odgovoran rudarski kompleks.

Selma Gusinac ponovo šokira: Njene izjave ne prestaju intrigirati javnost

0

Glumica iz Tuzle, Selma Gusinac, koja se takmiči u hrvatskom reality showu “Gospodin savršeni”, ponovo je dospjela u centar pažnje javnosti svojom nesvakidašnjom izjavom koja je izazvala lavinu komentara.

Naime, u jednoj od epizoda, jedan od “Gospodina savršenih”, Miloš, upitao je Selmu šta bi voljela raditi sa svojim partnerom kada su u pitanju zajedničke aktivnosti, a njen odgovor bio je sve samo ne uobičajen: “Možda da idemo na psihoterapiju, zajedno.”

Miloš se na ovu izjavu počeo smijati, dok je Selma hladnokrvno dodala: “Zašto da ne? To je toliko normalno.” Ovaj dijalog nije prošao neopaženo, a mnogi gledaoci su ga prokomentarisali kao jedan od najsmješnijih momenata sezone.

Selma je potom nastavila sa prijedlozima, među kojima su bili i odlazak u teretanu, kao i “neke sesije”, aludirajući ponovo na psihoterapiju. Miloš je na to uz smijeh reagovao riječima:

“Opet ta psiho priča?” te dodao u šaljivom tonu: “Dragi, da ti kažem. Ti prvo ideš na psihoterapiju tri puta sedmično, a onda mi možemo dalje razvijati naš odnos.”

Nakon emitovanja ove scene, društvene mreže su eksplodirale od komentara, a Selmini odgovori izazvali su širok spektar reakcija. Dok su jedni njene izjave doživjeli kao duhovite i iskrene, drugi su smatrali da je previše direktna i provokativna.

  • „Kako se riješiti frajera u 10 dana”, „Oni Miloša malo plaćaju za ove traume što proživljava”, „Koja kraljica”, „Selma, sve ti je oprošteno, ne brini! Volimo te”, samo su neki od komentara koji su se mogli pročitati ispod video snimka scene.

Neki su primijetili i da njene izjave podsjećaju na sarkastičan humor, dok su drugi tvrdili da ona jednostavno igra ulogu jer je, kako mnogi podsjećaju, profesionalna glumica. „Profesionalna glumica, logično da glumi, ako neko još nije shvatio onda stvarno…”, napisao je jedan od gledalaca.

Selma Gusinac nije novajlija u pravljenju kontroverzi unutar showa. Nakon što se pridružila “Gospodinu savršenom” naknadno, brzo je postala prepoznatljiva po svom britkom jeziku i direktnim izjavama.

Jedna od njenih najkomentiranijih rečenica ranije u showu bila je: “Ja se nemam s kim posvađati ovdje, stvarno bih se posvađala, ali tolike su idiotkinje, nemam temu… O čemu da pričam? Hodaju kao duhovi. Niko mi nije konkurencija ovdje.”

Njene riječi izazvale su burne reakcije, a mnogi gledaoci su zaključili da se njena strategija u showu oslanja na oštroumne i provokativne izjave kojima nastoji da ostane u centru pažnje.

Bilo da njene izjave doživljavate kao vrhunsku satiru ili iskreno mišljenje, jedno je sigurno – Selma Gusinac ne prestaje intrigirati javnost i čini se da je upravo to njen najveći adut u showu “Gospodin savršeni”.

Nana Hafiza Suljović: „Imam tri snahe, ali nisam svekrva – nego majka“/VIDEO/

0

U vremenu kada su porodični odnosi često ispunjeni nesporazumima i udaljenošću, priča nane Hafize Suljović dolazi kao pravo osvježenje. Ova plemenita žena iz Sandžaka nosi mudrost generacija u svom srcu, a njene riječi odjekuju poput poruke nade i ljubavi.

“Imam tri snahe, ali nisam svekrva – nego majka”, kaže Hafiza, s osmijehom koji odražava njenu iskrenost. I zaista, u njenom domu nema podjela, nema hladnih pogleda i neizgovorenih riječi. Ona je stub porodice, žena koja razumije da se ljubav ne dijeli, već množi.

Ramazan, sveti mjesec posta i duhovne čistoće, Hafiza doživljava od malih nogu. „Postim otkad znam za sebe“, kaže, prisjećajući se vremena kada su se iftari spremali s mnogo pažnje i ljubavi, bez obilja koje danas uzimamo zdravo za gotovo. U njenim riječima nema žaljenja – samo zahvalnost.

U priči koju dijeli, posebnu pažnju privlači način na koji govori o svom mužu. Njena sjećanja odišu poštovanjem i privrženošću, rijetkim u današnjem vremenu. Hafizina priča nije samo o prošlosti – to je svjedočanstvo o vrijednostima koje ne bi smjele nestati.

Možda je tajna sreće upravo u onome što nam Hafiza poručuje – u zajedništvu, razumijevanju i ljubavi koja nema granice. Njene riječi su podsjetnik da su istinske porodične vrijednosti vječne, bez obzira na to koliko se svijet oko nas promijenio.

Poslušajte njenu priču – možda u njoj pronađete inspiraciju da i sami budete bolji sinovi, kćeri, roditelji i supružnici.

Uhapšen Novopazarac (22) na granici: Policija otkrila šokantan tovar u kamionu

0
hapsenje
hapsenje

Na graničnom prijelazu Kelebija, pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Odjeljenja za borbu protiv korupcije Uprave kriminalističke policije, u saradnji s Upravom carina, sproveli su uspješnu akciju sprečavanja krijumčarenja robe, prilikom čega je uhapšen 22-godišnji P. A. R. iz Novog Pazara.

Prema zvaničnom saopćenju policije, osumnjičeni je pokušao preko granice prokrijumčariti 1.269 boksova cigareta različitih marki, čija je procijenjena vrijednost 1.350.000 dinara. Policijski službenici su prilikom detaljne kontrole kamiona kojim je upravljao P. A. R. otkrili duplo dno u prikolici, gdje je krijumčarena roba bila sakrivena s ciljem izbjegavanja carinskog nadzora.

Nakon otkrivanja krijumčarene robe, osumnjičenom je određeno zadržavanje do 48 sati. Protiv njega će biti podnesena krivična prijava, a u narednim danima bit će saslušan pred nadležnim tužilaštvom.

Ova akcija dio je šireg nastojanja nadležnih organa da suzbiju ilegalnu trgovinu i spriječe štetu budžetu Srbije izazvanu krijumčarenjem.

Unuk Franje Tuđmana prešao u islam: Njegova supruga oštro reagovala

0

Unuk prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, Igor Tuđman (45), objavio je da je prešao u islam, što je izazvalo reakcije u javnosti, ali i njegovog bivšeg supružnika.

U izjavi za medije, Igor Tuđman je otkrio da je odluku o promjeni vjere donio iz ljubavi prema Marokanki s kojom je u vezi, a koja, prema njegovim riječima, ima 45 godina i živi u Francuskoj.

  • “Morao sam da se preobratim u islam kako bi naša veza opstala. Moje muslimansko ime je Aladin. Počeo sam s prvim ramazanskim postom prije pet dana i nadam se da ćemo uskoro ozvaničiti našu vezu”, izjavio je Igor Tuđman, dodajući da trenutno živi blizu Pariza.

Na pitanje kako je njegova porodica reagovala na ovu odluku, kratko je odgovorio:

“Prihvatili su to zbog mene. I njena porodica je mene odlično prihvatila.”

Međutim, njegov potez naišao je na negativne reakcije njegove bivše supruge Nataše Ivkošić, poznate kao Nataša Moskva, koja je u izjavi za medije istakla da nikada ne bi promijenila vjeru zbog ljubavi.

  • “Komentar za promjenu vjere mog bivšeg supruga u islam je za mene dno dna! Nikada ni za jednu ljubav ne bih prešla u islam! Ma ni za sve pare ovog svijeta! Ali nemam ništa protiv onih koji su rođeni u toj vjeri i odgajani po tim vjerskim pravilima”, izjavila je bivša rijaliti učesnica “Zadruga 2”.

Ovaj događaj izazvao je brojne komentare u javnosti, dok su reakcije na društvenim mrežama podijeljene. Dok jedni podržavaju Igorovu odluku kao lični izbor, drugi je kritikuju, naglašavajući simboliku prezimena Tuđman u hrvatskoj historiji.

Sandzak Danas/Informer/Kurir