Subota, 16 Maja, 2026
Subscribe
Pošalji vijest

KUM MU OTEO ŽENU: “Vratio se iz Njemačke s parama, a ona mene počela izbjegavati…”

By
Redakcija Sandžak Danas
-
0

Dominiko Poplašen iz sela Pougarje kod Travnika u Bosni i Hercegovini postao je lokalna senzacija zahvaljujući neobičnim ljubavnim zgodama koje dijeli sa šalom i osmijehom. Njegova najpoznatija priča, koju je otkrio na Jutjub kanalu Auslanderi, uključuje ljubavni trokut sa neočekivanim zapletom – kum mu je, kaže, “oteo” djevojku nakon povratka iz Njemačke. Dominiko s ponosom tvrdi da je svojevrsna “amajlija za žene”, jer svaka koja je bila u njegovoj blizini ubrzo pronađe “pravu ljubav” – ali ne s njim.

Priča koja je nasmijala regiju
Dominiko, koji svojim vedrim duhom osvaja publiku, opisuje kako je u mladosti bio u vezi s djevojkom koja je, kako kaže, bila njegov svijet. Međutim, sve se promijenilo kada je njegov kum, svjež povratnik iz Njemačke, došao u selo s punim džepovima.

– Imao sam 20 godina, zdravlje mi je bilo loše, a ona je počela izbjegavati da mi pomaže. Jedne večeri otišli smo u kafanu, kum je bio s nama, a stvari su se zakomplikovale. Posvađali smo se, a dok sam se vratio kući, nje više nije bilo – priča Dominiko kroz osmijeh.

Kumov “muški kodeks”
Dominiko je otkrio da mu je kum kasnije priznao šta se dogodilo te kako je djevojka sama odlučila otići s njim. Ipak, kum nije želio prekršiti “muški kodeks” i previše ulaziti u detalje.

– Nije bilo lako, ali što da radim? Sve je to život – dodaje Dominiko, ističući kako mu je priča danas smiješna, iako mu je tada bila bolna.

Ova anegdota nije jedina po kojoj je Dominiko poznat. Njegovi prijatelji kažu da je prava “amajlija” za žene – one ga ostavljaju, ali ubrzo pronađu muškarca s kojim ostanu zauvijek.

– Žene sa mnom pronađu pravu ljubav, ali uvijek s nekim drugim – našalio se Dominiko, dodajući kako ga prijatelji često zadirkuju zbog njegovog “dara”.

Dominikove priče i humor privukli su pažnju šire publike, posebno zahvaljujući platformama poput Jutjuba, gdje otvoreno dijeli svoja životna iskustva. Njegova autoironična priroda i iskrenost čine ga omiljenim sagovornikom u lokalnim kafanama, ali i na društvenim mrežama.

– Ako se nešto nauči iz mojih priča, to je da treba biti pozitivan. Šta god da vam se dogodi, smijte se i idite dalje – zaključio je Dominiko.

Dominikova priča o kumovoj izdaji i ljubavnim brodolomima osvaja ljude širom regije. Njegov vedar duh i sposobnost da se šali na vlastiti račun podsećaju nas na važnost optimizma i humora, čak i u najneočekivanijim situacijama.

Lista najsigurnijih zemalja u slučaju izbijanja Trećeg svjetskog rata – Spas u izoliranosti

By
Redakcija Sandžak Danas
-
0

Dok svijet klizi ka sve većim tenzijama i globalna nesigurnost raste, pitanje opstanka u slučaju Trećeg svjetskog rata postaje sve prisutnije. U takvim scenarijima, neutralne i geografski izolirane zemlje nameću se kao potencijalna utočišta. Njihova politička nesvrstanost, prirodni resursi i udaljenost od geopolitičkih žarišta čine ih privlačnim opcijama za one koji bi željeli izbjeći posljedice globalnih sukoba.

Antarktik: Ledeni mir izolacije

Iako tehnički nije država, Antarktik se našao na svim listama najsigurnijih mjesta zbog svoje potpune izoliranosti. Ova zamrznuta pustinja, sa svojim nestvarnim pejzažima i minimalnim ljudskim prisustvom, nije ni blizu epicentra globalnih sukoba. Iako nije mjesto na kojem bi se lako živjelo, njegova udaljenost pruža neprocjenjivu sigurnost.

Fidži: Utočište mira u Tihom okeanu

Fidži, mirna otočna država sa miroljubivom vanjskom politikom, nudi prirodnu zaštitu od svjetskih sukoba. Bogat prirodnim resursima poput ribe, mineralnih izvora i plodnih šuma, Fidži je samodostatno utočište koje bi moglo pružiti sigurnost i u najtežim vremenima.

Island: Samoodrživi raj sjevera

Island je redovno pri vrhu Globalnog indeksa mira. Ova država je primjer samoodrživosti, sa obilnim izvorima pitke vode, geotermalnom energijom i morskim resursima. Uz to, izolacija u sjevernom Atlantiku i minimalna uključenost u međunarodne sukobe čine ga sigurnim izborom. Najusamljenija kuća na svijetu, smještena na islandskim padinama, simbol je apokaliptične samoće i mira.

Grenland: Prirodna tvrđava

Iako dio Kraljevine Danske, Grenland zadržava autonomiju i političku neutralnost. Njegova udaljenost i surovi planinski tereni pružaju idealnu izolaciju. U potencijalnom globalnom sukobu, Grenland bi mogao ostati pošteđen zahvaljujući svojoj marginalnoj političkoj ulozi.

Novi Zeland: Stabilnost i samoodrživost

Otočna država Novi Zeland, poznata po svojoj stabilnoj demokratiji i odsustvu ratnih sukoba, predstavlja rajsku opciju. Sa plodnim zemljištem, čistom vodom i sposobnošću proizvodnje hrane, Novi Zeland pruža prirodne uvjete za opstanak čak i u najtežim okolnostima.

Butan: Skriveni dragulj Himalaja

Smješten u srcu Himalaja, Butan je primjer geografske i političke izolacije. Njegova politika „bruto nacionalne sreće“ i posvećenost nezavisnosti čine ga neprikladnom metom za napade. Butan pruža prirodnu zaštitu od vanjskih prijetnji zahvaljujući planinskom terenu i diplomatskoj neutralnosti.

Irska: Neutralnost u srcu Europe

Irska, poznata po svojoj vojnoj neutralnosti, održava nezavisnu vanjsku politiku i nije članica NATO-a. Iako je u blizini potencijalnih sukoba u Velikoj Britaniji, Irska bi mogla ostati pošteđena zbog svog nesvrstanog pristupa globalnim pitanjima.

Švicarska: Simbol neutralnosti

Sa svojim planinskim terenima, nuklearnim skloništima i dugom tradicijom političke neutralnosti, Švicarska je gotovo neprobojna tvrđava. Njena spremnost za vanredne situacije, uključujući mrežu bunkera, osigurava sigurnost čak i u najekstremnijim scenarijima.

Indonezija: Arhipelag mira

Indonezija, sa svojom strategijom „slobodne i aktivne“ vanjske politike, ostaje neutralna u međunarodnim sukobima. Njena geografska razuđenost i prirodni resursi čine je otpornom na vanjske prijetnje, dok se fokusira na očuvanje globalnog mira.

Tuvalu: Skrivena oaza u Tihom okeanu

Tuvalu, jedna od najmanjih i najizoliranijih država na svijetu, nalazi se usred ogromnih prostranstava Tihog okeana. Njena politička nesvrstanost i minimalni resursi čine je nezanimljivom metom za potencijalne napade, dok njena samoodrživost osigurava stabilnost i sigurnost.

Dok se svijet suočava sa sve većom neizvjesnošću, ove zemlje pružaju tračak nade za one koji bi željeli pronaći sigurno utočište. Njihova geografska izolacija, politička neutralnost i prirodni resursi čine ih logičnim izborom za preživljavanje u scenariju globalnih sukoba. Biste li se preselili na neko od ovih mjesta u slučaju potrebe?

Novi Pazar: Građani biraju između supermarketa i lokalnih prodavnica – Šta je presudno? /VIDEO/

By
Redakcija Sandžak Danas
-
0

U anketi koju je sprovela Connect televizija, građani Novog Pazara podijelili su svoje mišljenje o tome gdje najčešće kupuju namirnice – u velikim supermarketima ili u lokalnim prodavnicama. Rezultati pokazuju zanimljivu podjelu stavova među sugrađanima, otkrivajući šta im je najvažnije prilikom odabira mjesta za kupovinu.

Cijena ili podrška lokalnim biznisima?

Mnogi građani ističu da je cijena ključni faktor. Supermarketi često nude niže cijene zbog masovne prodaje i čestih akcija, što privlači one koji žele uštedjeti.

“Kupujem u supermarketima jer su cijene povoljnije, a često imaju i popuste na proizvode koje koristim svakodnevno,” rekao je Aladin Nikšić.

S druge strane, ljubitelji lokalnih prodavnica naglašavaju važnost podrške malim biznisima i osjećaj zajedništva koji pružaju.

“Volim kupovati u lokalnim prodavnicama jer želim podržati naše ljude. Osim toga, uvijek dobijem prijateljsku uslugu i osjećaj kao da sam dio zajednice,” istakla je jedna sugrađanka.

Lokacija i praktičnost

Blizina lokacije je još jedan presudan faktor. Lokalni marketi su često udaljeni samo nekoliko koraka od kuće, što ih čini idealnim za brzu kupovinu. “Kad mi zatreba nešto hitno, uvijek svratim do obližnje prodavnice. Uštedim vrijeme, a često se i ispričam s prodavcem,” kazao je jedan učesnik ankete.

S druge strane, supermarketi nude sve na jednom mjestu, što mnogima olakšava planiranje i veću kupovinu. “U supermarketu mogu kupiti sve – od hrane do kućne hemije, i to na jednom mjestu. To mi štedi vrijeme,” rekao je drugi ispitanik.

Šta vi mislite?

Anketa je otvorila raspravu o prioritetima građana, ističući različite prednosti oba izbora. Da li je za vas važnija ušteda, praktičnost ili osjećaj solidarnosti s lokalnim trgovcima? Podijelite svoje mišljenje u komentarima – gdje vi obavljate svoju kupovinu i zašto?

📌 Pridružite se diskusiji i saznajte gdje vaš komšiluk najčešće kupuje! Pogledajte anketu ispod teksta.

Na zgradi opštine Bujanovac istaknuta zastava Albanije: Simbol identiteta ili politička provokacija?

By
Redakcija Sandžak Danas
-
0

Na zgradi Općine Bujanovac u srijedu je podignuta zastava Republike Albanije, uoči obilježavanja Dana zastave, nacionalnog praznika Albanije. Ovaj čin izazvao je brojne reakcije u javnosti, ukazujući na složenu dinamiku između lokalne albanske zajednice i državnih institucija Srbije.

Zastava kao simbol identiteta

Zastavu je na jarbol svečano postavio predsjednik općine Arber Pajaziti, koji je na društvenim mrežama podijelio poruku posvećenu ovom prazniku:

– Naši korijeni, naš identitet, naše biće. Kako si lijepa, kako nezamjenjiva i kako si veličanstvena! Dragi sunarodnjaci, čestitamo veliki državni praznik – sretan Dan zastave!

Dan zastave Albanije zvanično se obilježava 28. novembra, ali je zastava podignuta dan ranije. Ovaj potez se tumači kao prilagodba rasporedu općinskih zvaničnika, budući da će Pajaziti i delegacija iz Bujanovca prisustvovati centralnoj proslavi praznika u Albaniji.

Pravne i političke kontroverze

Isticanje albanske zastave na javnim institucijama u Srbiji je pravno regulisano i često je predmet sporova. Prema važećim zakonima, korištenje zastava stranih država dozvoljeno je isključivo uz zastavu Srbije i uz jasno definirane uvjete. Tokom prethodnih godina, sudovi su zbog kršenja ovih propisa kaznili više albanskih lidera i građana.

Pajazitijev čin izazvao je oštre reakcije pojedinih političkih aktera u Srbiji, koji ovaj potez tumače kao provokaciju i kršenje suvereniteta. S druge strane, albanski lideri ističu da se radi o izrazu nacionalnog identiteta i prava na kulturno i političko samopredstavljanje.

– Ovo nije čin provokacije, već izraz ponosa i solidarnosti. Naša zajednica ima pravo da obilježi svoj nacionalni praznik, u skladu sa svojim kulturnim vrijednostima – izjavio je jedan od lokalnih albanskih zvaničnika.

Reakcije javnosti i šira implikacija

Podizanje zastave Albanije na zgradi općine polariziralo je javnost. Jedan dio građana i političara smatra da ovakvi postupci narušavaju integritet Srbije, dok drugi pozivaju na razumijevanje multietničkog karaktera regije.

„U Srbiji se mora poštovati zakon. Ovo je jasna politička poruka koja nije primjerena na zgradi državne institucije,“ naveo je jedan od kritičara na društvenim mrežama.

Nasuprot tome, pripadnici albanske zajednice naglašavaju da je ovaj čin simboličan i u duhu očuvanja identiteta. „Ovo je dio našeg naslijeđa. Niko ne bi trebao da nas kažnjava za izražavanje nacionalnog ponosa,“ izjavio je građanin Bujanovca.

Širi kontekst

Bujanovac, zajedno s Preševom i Medveđom, često je u fokusu političkih debata o pravima manjina i međunacionalnim odnosima. Ova regija, sa značajnim brojem albanskog stanovništva, predstavlja izazov za ravnotežu između očuvanja manjinskih prava i očuvanja državnog suvereniteta.

Isticanje zastave Albanije u ovakvom kontekstu ima i šire političke implikacije, ukazujući na potrebu za dijalogom i jačanjem povjerenja između zajednica.

Podizanje albanske zastave na zgradi Općine Bujanovac pokazuje kako simboli mogu postati tačke razdora u multietničkim zajednicama. Ovaj događaj otvara pitanja primjene zakona, prava manjina i očuvanja identiteta, a reakcije institucija i javnosti ostaju ključne za buduće odnose u ovom osjetljivom regionu.

OVO JE TINEJDŽER (17) KOJI JE NASMRT PRETUČEN – Osumnjičeni (18) prije ubistva PRETUKAO DJEVOJKU?

By
Redakcija Sandžak Danas
-
0

Vijest o tragičnoj smrti sedamnaestogodišnjeg A.I. iz Leskovca potresla je Srbiju. Ovaj mladić, učenik trećeg razreda Tekstilne škole, izgubio je život nakon brutalnog napada dok se mirno vraćao kući iz škole. Napad se dogodio u naselju Ohridska, gdje je A.I. proteklih devet godina živio u hraniteljskoj porodici.

Osumnjičeni za ubistvo je N.A. (18) iz Leskovca, koji je odmah uhapšen. U trenutku napada s njim je bio i maloljetni V.T. (15), koji nije učestvovao u fizičkom obračunu, već je bio svjedok događaja. Prema riječima staratelja nastradalog mladića, A.I. je bio povučen i miran tinejdžer koji nije pravio probleme i nije mogao naslutiti da će postati žrtva ovakvog nasilja.

Informacije o osumnjičenom dodatno su šokirale javnost. N.A. je od ranije poznat policiji zbog problematičnog ponašanja. Samo nekoliko dana prije incidenta, policija je izvršila pretres u njegovoj kući, a njegovu nasilnu narav potvrdila je i ispovijest bivše djevojke, koja je na društvenim mrežama objavila fotografije i video na kojima su vidljive modrice i povrede. Kako je navela, osumnjičeni ju je pretukao, zbog čega je prekinula vezu s njim.

„Ne dozvolite da vam ovo uradi vaš dečko. Zbog toga smo mi prekinuli“, napisala je djevojka u objavi koja je izazvala brojne reakcije.

Hraniteljska porodica u kojoj je A.I. živio devet godina duboko je potresena ovom tragedijom. Staratelj G.V. opisao je mladića kao mirnog i vrijednog dječaka koji je želio da se obrazuje i ide svojim putem.

„Nikoga nije dirao. Bio je dijete koje je željelo da uči i ide svojim putem. Vraćao se kući istom rutom kao i svakog dana“, izjavio je staratelj kroz suze.

Napad se dogodio u ranim popodnevnim satima, a A.I. je ubrzo prebačen u Urgentni centar u Leskovcu. Nažalost, uprkos svim naporima ljekara, tinejdžer nije preživio. Policija je brzo reagovala i privela osumnjičenog, kojem je određeno zadržavanje do 48 sati. Uz krivičnu prijavu, N.A. će biti predat nadležnom tužilaštvu.

Građani Leskovca izražavaju tugu i bijes zbog izgubljenog života mladog čovjeka, a javnost zahtijeva brzu i pravednu istragu kako bi se odgovorni suočili s posljedicama svojih djela i kako bi se slični događaji spriječili u budućnosti. Nasilje koje je odnijelo jedan mladi život ne smije biti zaboravljeno.

Novi Pazar: Festival televizijskog dokumentarnog filma – Omaž herojima i umjetnosti

By
Redakcija Sandžak Danas
-
0

Udruženje „Journalistic Plan“ s ponosom najavljuje Festival televizijskog dokumentarnog filma, koji će se održati u četvrtak, 28. novembra 2024. godine, u svečanoj sali Kulturnog centra Novi Pazar. Početak manifestacije zakazan je za 19 sati.

Ovaj jedinstveni događaj okupit će ljubitelje dokumentarnih filmova i istaknute umjetnike, uključujući rediteljicu Branku Bešević Gajić i Branka Stankovića, autora čuvene emisije „Kvadratura kruga“ na RTS-u. Gosti festivala imat će priliku uživati u projekciji dva izuzetna dokumentarca: „Lauš“ i „Zaboravljeni heroj Sarajeva“.

Filmovi koji inspiriraju i podsjećaju

„Lauš“: Dokumentarac koji osvjetljava život i rad jednog od najvoljenijih glumaca s prostora bivše Jugoslavije. Njegova strast prema glumi i ostavština zauvijek su promijenili kulturnu scenu regije.

„Zaboravljeni heroj Sarajeva“: Priča koja oživljava herojstvo i požrtvovnost u teškim vremenima. Ovaj film vraća u centar pažnje one koji su svojim djelima zaslužili vječnu zahvalnost.

Festival je podržan od strane Ministarstva kulture Republike Srbije, Kulturnog centra Novi Pazar i hotela „Vrbak“. Ulaz je slobodan, a svi zainteresirani pozvani su da prisustvuju ovom kulturnom događaju i odaju počast veličinama koje su obilježile našu historiju i umjetnost.

Pridružite se i doživite večer ispunjenu emocijama, inspiracijom i sjećanjem na ljude koji su ostavili neizbrisiv trag.

EKSKLUZIVNO: Ko je Rifat Halilagić – ključna karika u mreži lažnih identiteta povezanoj s Usamom Zukorlićem i Salahudinom Fetićem?

By
Redakcija Sandžak Danas
-
0
usame fetic
usame fetic

U eri digitalne komunikacije, kada mediji imaju moć da informišu, obrazuju i grade mostove među ljudima, portal Sandžak Press postao je simbol svega što novinarstvo ne bi smjelo biti. Ovaj portal, daleko od profesionalnog izvještavanja i etike, već godinama se koristi za brutalne napade na neistomišljenike Stranke pravde i pomirenja (SPP) i porodicu Zukorlić. Štaviše, ne biraju se sredstva – prozivke sežu do ličnog nivoa, uključujući vrijeđanje ženskih članova porodice, što dodatno potvrđuje odsustvo svakog morala i dostojanstva.

Sandžak Press se ne zadovoljava samo napadima na pojedince. On udara u samu srž porodičnih vrijednosti, pokušavajući da diskredituje one koji su se usudili misliti drugačije. Nažalost, u svijetu gdje istina često strada pod teretom klikova i senzacionalizma, ovaj portal je pronašao plodno tlo za svoje djelovanje.

Ko stoji iza portala?

Godinama unazad, vlasništvo Sandžak Pressa obavijeno je velom tajne. Međutim, naša prethodnih istraživanja su otkrila da iza portala stoji mreža, to jest otkrili smo dva ključna detalja: prvo, da je jednom hosting za Sandžak Press plaćen s kartice Salahudina Fetića, i drugo, da je žiroračun za Google Adsense isplate isti za Sandžak Press i sajt bosnjackidnk.com. Vlasnik sajta bosnjackidnk.com je Usame Zukorlić, što je potvrđeno javnim uvidom. Ova povezanost direktno implicira Fetića i Zukorlića u finansijsko upravljanje i kontrolu portala.

Međutim, na upit novinara Medina Halilovića Tužilaštvu u Beogradu za visokotehnološki kriminal, dobili smo odgovor da je Salahudin Fetić sklopio ugovor sa “vlasnikom” portala, R.H., osobom sa prebivalištem u Frankfurtu, slovačkim pasošem i navodnim mjestom rođenja u Izačićima, Bosna i Hercegovina.

Prema prikupljenim podacima, hosting za Sandžak Press plaćen je karticom Salahudina Fetića, dok je Adsense žiro račun za isplatu Google reklama identičan sa računom portala bosnjackidnk.com, čiji je vlasnik Usame Zukorlić.

Nakon višemjesečnog istraživanja, došli smo do ovjerene kopije ugovora između tzv. Rifata Halilagića i Salahudina Fetića. Dokument je dostupan na uvid, uz prevod na bosanski jezik, dok se original na njemačkom jeziku nalazi ispod teksta.

Daljom analizom utvrdili smo da je Rifat Halilagić u ugovoru priložio pasoš i ličnu kartu s adresom u Bratislavi, Mudranova 14/16. Međutim, zvaničnom provjerom utvrđeno je da ovakva adresa ne postoji – postoje samo brojevi 14 i 16, dok kombinacija 14/16 nije validna. Trenutno je u toku provjera pasoša u Slovačkoj pod brojem E18080210. Iako smo nezvanično saznali da se radi o falsifikatu, čekamo zvaničnu potvrdu kako bismo pokrenuli krivični postupak.

Sumnju u vjerodostojnost dokumentacije dodatno povećava informacija iz Tužilaštva u Beogradu, prema kojoj je Rifat Halilagić rođen u Izačićima. S druge strane, naše istraživanje otkrilo je prijavu Rifata Halilagića u Njemačkoj, gdje na dokumentima stoji da je rođen u Priboju.

Rifat Halilagić
Datum rođenja: 15.01.1985
Mjesto rođenja: Priboj, Srbija
Adresa: Bahnhofstraße 77, 44866 Bochum
Period boravka: 26.07.2021 – 28.10.2021
Odjava: 11.10.2021 (rückwirkend)
Poreski broj: 66045316284 (Steuernummer)

Definitivno je riječ o osobi s lažnim dokumentima, jer je odjavu prijave u Njemačkoj izvršila druga osoba, a ne lično famozni Rifat Halilagić. Prijava boravka ubrzo je prekinuta nakon što je Rifat Halilagić potpisao ugovor sa Salahudinom Fetićem.

Nakon prikupljanja svih relevantnih podataka, pokrenućemo postupak u Njemačkoj koji će obuhvatiti sve učesnike, uključujući Salahudina Fetića, koji je platio hosting za Sandžak Press, i Usamea Zukorlića, koji je koristio isti PUB žiroračun za sajtove bosnjackidnk.com i sandzakpress.net. Takođe ćemo pokrenuti krivični postupak protiv svih učesnika, uključujući utvrđivanje odgovornosti osobe koja je s lažnim pasošem jednom prelazila granicu Srbije.

Širenje mržnje pod maskom informisanja

Pokušaji da se odgovornost prebaci na fiktivne likove, poput takozvanog Rifata Halilagića s lažnim pasošem i nepostojećom adresom u Slovačkoj, samo dodatno potvrđuju namjeru da se izbjegnu zakonske posljedice. Ovaj nivo manipulacije ne samo da vrijeđa inteligenciju prosječnog čitaoca, već i podsjeća na praksu skrivenih propagandnih mašinerija koje djeluju iz sjene.

Najtužnija činjenica u cijeloj priči nije samo manipulacija, već i trajni efekat koji Sandžak Press ostavlja na društvo. Sistematsko širenje mržnje, podjele i neistina šteti cijeloj zajednici. Udarci na čast pojedinaca i porodica imaju za cilj diskreditaciju neistomišljenika, ali dugoročno nanose štetu povjerenju u medije, urušavajući temelje svakog demokratskog društva.

Vrijeme za odgovornost

Sandžak Press je ogledalo društva koje je zaboravilo osnovne principe časti, etike i odgovornosti. No, dok ovaj portal nastavlja sa svojim djelovanjem, pitanje je – dokle ćemo kao društvo to tolerisati? Vrijeme je da se postave jasne granice, ne samo zakonske, već i moralne, kako bi se spriječilo daljnje propadanje javnog diskursa.

U konačnici, borba protiv ovakvih portala nije samo pravna. To je borba za istinu, čast i dostojanstvo svih nas. Ako želimo budućnost u kojoj će se mediji koristiti za izgradnju, a ne razaranje, vrijeme je da se suočimo s onima koji koriste medije za najprizemnije obračune. Sandžak zaslužuje bolje.

Ugovorpo pisan na njemačkom jeziku.

Adresa i objekat gdje se nalaze notari u Njemačkoj

Sud ukinuo pritvor Goranu Vesiću: Nedostatak dokaza ključan za odluku

By
Redakcija Sandžak Danas
-
0

Novi Sad, 27. novembar 2024. – Vanpretresno vijeće Višeg suda u Novom Sadu ukinulo je pritvor bivšem ministru građevinarstva Goranu Vesiću, koji je bio uhapšen zbog tragedije na Željezničkoj stanici u Novom Sadu. Odluka o ukidanju pritvora donesena je nakon razmatranja žalbi Višeg javnog tužilaštva i Vesićevog advokata.

Nema osnovane sumnje za pritvor

Prema saopćenju suda, u dosadašnjem toku istrage nije utvrđena osnovana sumnja da je Vesić počinio krivično djelo teško djelo protiv opće sigurnosti, što je ključni uvjet za zadržavanje u pritvoru. Istraga se, kako navode, može pokrenuti na osnovu osnova sumnje, što podrazumijeva posredne činjenice koje ukazuju na mogućnost izvršenja krivičnog djela, dok za određivanje pritvora mora postojati viši stepen sumnje – osnovana sumnja.

“Javni tužilac za sada nije dostavio dokaze koji bi ukazivali na uzročno-posljedičnu vezu između opisanih radnji Gorana Vesića i nastale posljedice. Zbog toga, pritvor nije opravdan,” navedeno je u saopćenju Višeg suda.

Pritvor ukinut, istraga se nastavlja

Sud je naglasio da ukidanje pritvora ne znači prekid istrage. Istraga će se nastaviti kako bi se utvrdilo da li postoje dodatni dokazi koji bi eventualno mogli potvrditi odgovornost bivšeg ministra.

“Pritvor se može odrediti isključivo u slučaju kada osnovana sumnja jasno ukazuje na povezanost osumnjičenog s izvršenim djelom, što u ovom slučaju za sada nije potvrđeno,” dodaje se u odluci.

Vesić prebačen u bolnicu zbog pogoršanog zdravlja

Podsjećamo, Goran Vesić je uhapšen 21. novembra, dok mu je Viši sud u Novom Sadu 25. novembra odredio pritvor u trajanju od 30 dana. Međutim, zbog naglog pogoršanja zdravstvenog stanja, 26. novembra je prebačen na Institut u Sremskoj Kamenici.

Tragedija na Željezničkoj stanici u Novom Sadu ostaje predmet opsežne istrage, dok je sud ukazao da će sve daljnje odluke zavisiti od novih dokaza koje dostavi Više javno tužilaštvo.

 

Razija Čolaković: „Niti minić znači Džehennem, niti marama znači Džennet“ – Kontroverznom izjavom napravila HAOS

By
Redakcija Sandžak Danas
-
0

Srijeda, 27.11.2024. | Redakcija Sandžak Danas

Motivacijska govornica i autorica, mr. Razija Čolaković, ponovo je u centru pažnje nakon što je njen komentar „Niti minić znači Džehennem, niti marama znači Džennet“ izazvao snažne reakcije. Dok neki pohvaljuju njenu otvorenost i pokušaj da razbije stereotipe, drugi je optužuju za traženje publiciteta i nesmotreno ulazak u klizavo područje tumačenja vjere.

Razijina poruka nije prošla nezapaženo, ali je pokrenula pitanja o granici između ličnog mišljenja i javnog izražavanja o temama koje se tiču vjere. Tvrdeći da je suština vjere u onome što nosimo „u sebi, a ne na sebi,“ Čolaković je otvorila prostor za raspravu, ali i kritiku. Njeni kritičari ističu da ovakve izjave mogu izazvati konfuziju, jer pojednostavljuju kompleksne vjerske principe i skreću pažnju s duhovne discipline na subjektivnu interpretaciju.

Reakcije s društvenih mreža

Mnogi su na društvenim mrežama izrazili nezadovoljstvo njenim pristupom. Među kritikama se izdvajaju komentari poput:

Edin Edo Zulfic: „Eeee, čak i golub ima više mozga nego ti moja Razija. Bolje ti je šuti.“

Islam Ferati: „Oooooo Razooooo bona Razooo tebe treba svaki dan dobro izdegenčit i to kandžijom 20 puta udarit, a jednom da se broji! S kojim pravom ti tumačiš Islam?“

Dok su pojedini komentari, poput ovih, ekstremni, oni reflektuju frustraciju dijela javnosti koja smatra da Čolaković prelazi granice kompetencije u svojim izjavama o vjeri.

S druge strane, bilo je i komentara koji brane Razijino pravo na mišljenje.

Traženje balansa ili javne pažnje?

Čolaković se često predstavlja kao glas razuma i tolerancije, ali njene izjave o temama poput vjerske interpretacije izazivaju sumnju u njene motive. Njeni kritičari sugerišu da je ovakva izjava više marketinški trik nego iskren pokušaj da se otvori dijalog. Umjesto dubljeg razumijevanja, njeni komentari često stvaraju dodatne podjele i izazivaju kontroverze koje generišu pažnju.

Razijina poruka da „duhovnost nije uniforma“ mogla bi biti dobrodošao poziv na dublje razumijevanje vjere, ali mnogi smatraju da ovakvi komentari banalizuju osnovne principe religije. Isticanje unutrašnjih vrijednosti svakako je važno, ali ignorisanje vanjskih elemenata vjere, koji su jasno definisani u religijskim propisima, može biti problematično.

Iako su izjave Razije Čolaković često namijenjene poticanju tolerancije i razumijevanja, njen pristup izaziva podijeljene reakcije. Dok je dio publike podržava zbog otvorenosti, drugi je optužuju za traženje publiciteta i neodgovorno tumačenje vjere. Ovakvi potezi, iako privlače pažnju, nose rizik dodatnih podjela u već polariziranom društvu. Možda bi Razija trebala preispitati svoj pristup i težiti većem balansu između promovisanja razumijevanja i poštovanja vjerskih normi, kako bi njene poruke imale dublji i trajniji utjecaj.

 

U Frankfurtu obilježen Dan Sandžaka: Manifestacija koja je spojila tradiciju i savremeni duh Sandžaklija u dijaspori

By
Redakcija Sandžak Danas
-
0
frankfurt Dan Sandžaka
frankfurt Dan Sandžaka

Centralna svečanost povodom obilježavanja Dana Sandžaka, u organizaciji Zajednice sandžačke dijaspore (ZSD), održana je 23. novembra u Frankfurtu, a privukla je nekoliko stotina posjetilaca, uključujući ugledne profesore, ljekare, biznismene i brojne druge istaknute članove sandžačke zajednice.

Veče kulture, tradicije i emocija

Ova manifestacija, koja je postala simbol očuvanja identiteta Sandžaklija u dijaspori, bila je bogata kulturnim sadržajem. Program je otvorio domaćin i organizator, poznati humanista i publicista hadži Muzafer Hadžić, koji je emotivnim govorom podsjetio prisutne na značaj očuvanja korijena i tradicije, ma gdje se nalazili.

– „Dan Sandžaka nije samo podsjetnik na našu bogatu historiju, već i prilika da proslavimo ono što smo danas – ljudi ponosni na svoje korijene, koji grade mostove između prošlosti i budućnosti. Večeras smo, iako daleko od zavičaja, svi zajedno donijeli duh Sandžaka ovdje u Frankfurt,“ istakao je Hadžić.

Kulturni program: Spoj umjetnosti i emocija

Kulturni dio večeri obilježen je izvedbom monodrame „Hamalska idara“, u maestralnoj interpretaciji Rifata Rifatovića, prema tekstu bošnjačke književnice Šefke Begović Ličina. Njegova izvedba izazvala je oduševljenje publike, koja je dugotrajnim aplauzom iskazala zahvalnost za duboko emotivnu i autentičnu predstavu.

U svom obraćanju, Rifatović je istakao poseban značaj dijaspore za očuvanje kulture i identiteta Sandžaka:

– „Oduševljen sam načinom na koji naši ljudi u Frankfurtu čuvaju svoje naslijeđe. Njihova ljubav prema Sandžaku je nevjerovatna, a njihova spremnost da ulažu u kulturu i tradiciju inspiracija je za sve nas.“

Pored monodrame, muzički dio programa upotpunili su nastupi Adema Mehmedovića, Sulejmana Zatrića i Almedina Varošanina, koji su svojim izvedbama tradicionalnih sandžačkih pjesama oživjeli uspomene na rodni kraj.

Zahvalnost i povezanost sa Sandžakom

Posebno dirljive bile su riječi domaćina, hadžije Muzafera Hadžića, koji je podsjetio na neprocjenjivu ulogu dijaspore u očuvanju kulture i identiteta Sandžaka.

– „Vaša povezanost sa zavičajem, kroz ovakve manifestacije, pokazuje da Sandžak nije samo mjesto na mapi, već osjećaj pripadnosti i ljubavi. Vi ste pravi ambasadori našeg kraja,“ zaključio je Hadžić.

Pohvale organizaciji i zajedništvu dijaspore

Manifestacija je ocijenjena kao izuzetno uspješna, a brojni prisutni izrazili su zadovoljstvo što se Dan Sandžaka na ovakav način obilježava u dijaspori.

Jedan od gostiju, poznati bosanskohercegovački glumac Mirzet Juković, istakao je važnost ovakvih događaja:

– „Ovo je prilika da se povežemo, da podsjetimo na naše korijene i da pokažemo svijetu bogatstvo naše kulture.“

Manifestacija u Frankfurtu bila je još jedan dokaz da Sandžak živi ne samo u svom geografskom prostoru, već i u srcima svojih ljudi, gdje god da se nalazili.

Zaključak: Snaga zajedništva u dijaspori

Večer je završena u duhu zajedništva, uz obećanje da će Dan Sandžaka i ubuduće biti obilježavan na ovako svečan i dostojanstven način. Ovaj događaj pokazao je snagu i jedinstvo sandžačke dijaspore, koja kroz ovakve inicijative ne samo da čuva sjećanje na zavičaj, već i prenosi ljubav prema Sandžaku na buduće generacije.

1...885886887...3.734Page 886 of 3.734

Kontakt – Sandžak Danas Viber / WhatsApp / Poziv: +381 65 333 9741 Email: [email protected]

Sandzak danas

U trendu

Kategorije

© Sandzak Danas 2025