Na današnji dan, 23. oktobra 1834. godine, Perzija je izgubila jednog od svojih najpoznatijih i najekscentričnijih vladara, Fath Ali-šaha Kadžara, koji je ostao upamćen po titulama, ratnim ambicijama i kontroverznoj brojnosti svojih supruga i potomstva.

Vladar iz bajke s hiljadu žena

Fath Ali-šah, rođen 1772. godine u Damganu, na prijestolje je stupio 1797. godine kao drugi vladar Kadžarske dinastije koja je decenijama oblikovala politiku Perzije. Proslavio se nadimkom šahanšah – kralj kraljeva, a legenda kaže da je imao čak 1.000 žena, iako se ta brojka nikada nije mogla tačno potvrditi. Iza sebe je ostavio izuzetno brojan porodični krug: 57 sinova, 46 kćeri i više od 600 unuka, čime je Kadžarska loza dodatno ojačana.

Modni kralj i ljubitelj umjetnosti

Fath Ali-šah bio je poznat po svojoj sklonosti luksuzu i umjetnosti, s raskošnim odjevnim stilom i detaljno uređenim brkovima. Njegov lik često je ovjekovječen na veličanstvenim portretima, gdje je prikazan u kraljevskoj odjeći ukrašenoj draguljima. Strast za umjetnošću i modom nadmašivala je čak i onu najbogatijih evropskih vladara tog vremena.

Ambiciozni ratnik i enciklopedista

Nakon Napoleonovog uspona, Fath Ali-šah pokreće vojni pohod protiv Ruskog Carstva 1804. godine, s ciljem da povrati bivšu provinciju Gruziju. Iako je isprva ostvarivao vojne uspjehe, ruske trupe su na kraju zadržale kontrolu nad ovim područjem. Fasciniran epom “Šahnama” persijskog pjesnika Firdusija, Fath Ali-šah je naručio izradu vlastitog epa o vojnim pohodima – “Šahanšahaname.”

Njegova strast za znanjem nije bila ništa manje impozantna. Dobio je treće izdanje enciklopedije Britannica, koju je navodno detaljno proučio. U znak počasti britanskoj literaturi, dodao je svojoj tituli nastavak „najveći poznavalac Britannice,“ postavši tako prvi vladar u Aziji sa tolikom znatiželjom prema zapadnoj kulturi.

Smrt i nasljeđe

Fath Ali-šah Kadžar preminuo je 1834. godine u Isfahanu, nadživjevši Napoleona za više od decenije. Sahranjen je u svetom gradu Komu, a na prijestolu ga je naslijedio unuk Muhamed-šah. Ovaj raskošni i neobični vladar ostavio je neizbrisiv trag u perzijskoj historiji, kako po svojoj vojnoj ambiciji, tako i po ekscentričnoj ličnosti. Pogledajte video prilog ispod teksta.

Sjenica, sa svojim prirodnim ljepotama i turističkim potencijalom, postaje sve popularnija destinacija za ljubitelje zimskih sportova i prirode. Osim poznatih meandara Uvca i netaknutih rezervata, ovaj grad se ističe i kao centar nordijskog skijanja i biatlona u Srbiji, privlačeći posjetioce iz zemlje i inostranstva.

Ekipa jutarnjeg programa „Probudi se“ na TV Nova ovog jutra je posjetila Skijaški centar „Žari“. Reporterka Snježana Ostojić prenosi utiske s terena, gdje snijega još uvijek nema, ali pripreme za zimsku sezonu već su u punom jeku.

„Sve je spremno za prve snježne padavine,“ izjavio je Đorđe Đurić, direktor Ski centra „Žari“.

On je dodao da će, čim snijeg počne pokrivati padine, centar biti potpuno spreman za sve ljubitelje skijanja, snowboardinga i nordijskog skijanja.

„Ove godine uložili smo u unapređenje staza i infrastrukture kako bismo posjetiocima obezbijedili vrhunski doživljaj. Uz prirodne ljepote Sjenice i sve veći broj sportskih sadržaja, očekujemo još veću posjetu nego prethodnih godina,“ dodao je Đurić.

Dok centar s nestrpljenjem iščekuje prve snježne padavine, ljubitelji zimskih sportova već sada planiraju svoje posjete Sjenici, koja se pozicionira kao jedno od najprivlačnijih mjesta za zimski turizam u Srbiji. Pogledajte video prilog ispod teksta.

Izvor nova.rs

Velika Berta, poznata irska krava koja je živela od 1945. do 1993. godine, ostavila je neizbrisiv trag u Ginisovoj knjizi rekorda i postala simbol ruralne Irske. Berta je tokom svog života oborila dva Ginisova rekorda, čime je osigurala svoje mesto u istoriji: bila je najstarija krava na svetu, dočekavši gotovo 49. godinu života, i krava sa najviše potomaka, donoseći na svet 39 teladi.

Ova izuzetna krava postala je lokalna zvezda u svom selu i širom Irske, a njena popularnost iskorišćena je za dobrotvorne svrhe. Tokom brojnih događaja i parada, Berta je pomogla da se prikupi oko 75.000 dolara za različite humanitarne organizacije. Pre svakog pojavljivanja na bučnim manifestacijama, njen vlasnik, farmer O'Liri, imao je ritual: davao joj je malo viskija kako bi joj “smirio živce.” Ovaj potez je postao još jedan deo njenog jedinstvenog nasleđa, što je dodatno privuklo pažnju lokalnih medija i posetilaca.

Nakon smrti Velike Berte 1993. godine, njeno nasledstvo nastavilo je da živi kroz njene potomke, koje je O'Liri čuvao u svom stadu. Najstariji među njima dosegao je 35 godina, što je dodatno svedočanstvo o snazi i dugovečnosti ove jedinstvene linije.

U proljeće 1848. godine, u vremenu kada su ideje slobode i borbe za nacionalnu emancipaciju preplavile Balkan, jedan od istaknutih srpskih pjesnika i pisaca, Ljubomir Nenadović, napisao je pjesmu koja i danas svjedoči o složenim političkim i društvenim previranjima toga vremena. Pjesma „Ajd! Ajd!” poziva Bošnjake i Ilire da se pridruže Srbima i Bugarima u zajedničkoj borbi protiv neprijatelja, naglašavajući zajedništvo i slavensko bratstvo u borbi za slobodu.

Pjesma, koju je Nenadović napisao, bila je reakcija na revolucionarne promjene i nemire koji su zahvatili Europu 1848. godine, poznate kao „Proljeće naroda“. U tom periodu, mnoge nacije u habsburškoj i osmanskoj vlasti tražile su oslobođenje od tiranije i pravo na samoopredjeljenje. Nenadović je u svojim stihovima pozvao na oružje, ističući zajedništvo među slovenskim narodima, uključujući Srbe, Bugare, Bošnjake i Ilire.

Jedan od ključnih stihova pjesme ističe poziv Bošnjacima: „Ajd’ u pomoć nam Bošnjaci, Vatreni Iliri.“ Ovi stihovi svjedoče o značajnoj ulozi koju su Bošnjaci igrali u regionalnim vojnim i političkim događanjima, ali također i o širem Ilirskom pokretu, koji je imao za cilj ujedinjenje južnoslavenskih naroda pod zajedničkom idejom Ilirizma.

Ilirski pokret, predvođen Ljudevitom Gajem i drugim južnoslavenskim intelektualcima, bio je značajan faktor u tadašnjoj političkoj sceni, a Nenadovićeva pjesma odražava težnju za jedinstvom među slovenskim narodima. Nazivajući Bošnjake „vatrenim Ilirima“, Nenadović ih je poistovjetio s borbenošću i hrabrošću, ključnim vrijednostima u borbi protiv tuđinske vlasti.

Ljubomir Nenadović nije bio samo pjesnik, već i hroničar vremena u kojem je živio. Njegova pjesma „Ajd! Ajd!” predstavlja poziv na zajedničku borbu svih južnoslavenskih naroda, ujedinjenih u ideji slobode i bratstva. Ova pjesma podsjeća na dugu povijest borbe Bošnjaka i Ilira za očuvanje svojih prava i identiteta, a također i na važnost solidarnosti u teškim vremenima.

Nenadovićevi stihovi iz 1848. godine ostaju svjedočanstvo jednog perioda u kojem su narodi Balkana tražili svoje mjesto pod suncem slobode, pozivajući na hrabrost, zajedništvo i borbu protiv tiranije.

AJD! AJD!
1848. godine u proleće

Još slavenska slava živi
Dokle mi živimo
Što nam ote dušman divlji
Sabljom da vratimo.
(Ajd ajd braćo da ginemo
Il’ da pobiedimo
Ajd svi na oružje sada
Nek nam krvnik pada.)

Diž'te s’ hrabri vi junaci
Srbi i Bugari
Ajd’ u pomoć nam Bošnjaci
Vatreni Iliri.
(Ajd’, ajd braćo i t. d.)

Pređimo Drinu, Timok, Savu
Složno s’ Bugarima;

Sjenica – Nakon dugogodišnjih problema s nestabilnim napajanjem električnom energijom zbog opasnog i dotrajalog stuba, mještani sela Ugao kod Sjenice mogu odahnuti jer je problem konačno riješen. Uoči zime, nadležne ekipe su brzo reagovale i zamijenile nesigurni stub, poznat među mještanima kao “bandera smrti”, osiguravši stabilno napajanje električnom energijom.

Nusret Pjakić, mještanin Ugla, istakao je koliko je ova intervencija značajna za stanovnike sela:

“Ovi ljudi su nam doslovno spasili kuće. Nismo se usuđivali ni prići stubu jer smo se bojali da će se srušiti ili izazvati strujni udar. Veliko hvala ekipi koja je odmah reagovala i omogućila nam miran ulazak u zimu.”

Elektrodistribucija Čačak, sa svojim sjeničkim pogonom, redovno održava mrežu u ovom području, koja pokriva čak 122 naselja na više od 1300 kilometara mreže. Iz EPS-a ističu da, uprkos teškim vremenskim uslovima, stanovnici Sjenice i okoline imaju redovno snabdijevanje strujom zahvaljujući brzom reagovanju njihovih ekipa.

“Prilikom svake prijave građana, naše ekipe odmah izlaze na teren i nastoje riješiti problem u što kraćem roku. Tokom vanrednog stanja, koje je trajalo 90 dana, nijedno domaćinstvo u Sjenici nije ostalo bez struje,” rekli su iz EPS-a.

Ovaj primjer pokazuje kako brza i efikasna intervencija može značiti sigurnost i kvalitet života za mnoge, dok mještani sela Ugao sada mogu s više sigurnosti gledati na predstojeću zimu.

Izvor Rina

Tanja, penzionerka iz Zagreba, iza sebe ima desetljeća borbe, radnog staža i odricanja, ali umjesto mirnog života s porodicom, dočekala ju je hladna samoća. Tokom svoje radne karijere, Tanja je radila kao knjigovođa i, uprkos turbulentnom braku i nasilju koje je godinama trpjela, odgajala troje djece. Razvod 1998. godine za nju je bio početak novog života, ali i novih borbi.

“Imam dva sina i kćerku. Brak mi nikada nije bio skladan, bio je to pakao. Godinama sam trpjela nasilje i poniženje dok nisam našla snage da se izborim za svoju slobodu i sreću djece,” govori Tanja za “Moje vrijeme”.

Nakon razvoda, suočavala se s neizvjesnošću. Djecu je sama odgajala, uz rad i stalan strah za egzistenciju. Međutim, nakon godina borbe, napokon su dočekali sigurnost i krov nad glavom, misleći da će im taj mir potrajati. No, njena nada se ubrzo raspršila.

Njen stariji sin, kojeg je smatrala privrženim, odjednom je prekinuo svaki kontakt. “Samo mi je poslao poruku: ‘Briši moj broj.’ Bez objašnjenja, bez odgovora na pitanje ‘Zašto?’ Bila sam u šoku, ali nisam htjela da ga zadržavam silom ako je u tome nalazio sreću,” priča Tanja kroz suze.

Njena podrška porodici nastavila se i dalje, uprkos neprijateljstvu koje je osjećala s druge strane. Kada je mlađi sin prolazio kroz tešku situaciju nakon razvoda, pomogla mu je sav svoj životni fond.

“Nisam žalila. Vjerujem u Boga, i bila sam zahvalna što mogu da mu pomognem. Ali, ubrzo nakon toga, i on je prekinuo kontakt,” sjeća se Tanja, sada s bolnim osmijehom.

Naposljetku, i njena kćerka, emotivno iscrpljena porodičnim nesuglasicama, odlučila je da se solidarizira s braćom.

“Ostala sam sama. Nije lako, ali nema te sile koja bi me natjerala da ih molim za pomoć ili novac. Radije ću umrijeti u tišini i siromaštvu nego tražiti od njih ono što mi nisu voljni dati.”

Tanjina priča oslikava realnost mnogih starijih osoba koje su, uprkos desetljećima posvećenosti porodici, ostale same, prepuštene borbi s prazninom u kojoj su nekad bili smijeh i prisutnost voljenih. Dok završava svoju ispovijest, Tanja se moli za njihovo zdravlje i sreću, vjerujući da će ih sudbina jednom ponovo spojiti.

Tutin – Sandžak – Smješteno visoko u planinskim predjelima Sandžaka, selo Raduhovce predstavlja primjer autentičnog, ruralnog života u ovom dijelu Srbije. Selo karakteriziraju jednostavne seoske kuće i drvene kolibe raspoređene po prostranim zelenim poljima, dok se u centru nalazi stara džamija kao simbol zajedništva i vjerovanja lokalnog stanovništva.

Refik Muratović, dugogodišnji stanovnik i domaćin iz Raduhovaca, ponosan je na svoje selo i način života koji se zasniva na tradicionalnim vrijednostima i bliskoj povezanosti s prirodom.

„Ovo je mjesto gdje sam rođen i gdje želim ostati. Uzgajamo stoku, bavimo se poljoprivredom, a svi poslovi se obavljaju zajedničkim trudom,“ kaže Refik.

Njegova supruga, praktična i posvećena radnica, ističe gostoprimstvo kao važan dio njihove kulture. „Radujemo se gostima jer oni donose svježinu i prenose priču o našem kraju dalje,“ kaže ona.

Život u Raduhovcima nije bez izazova, priznaje Refik, ali dodaje da mu to daje poseban smisao. Uprkos udaljenosti od grada i često teškim uvjetima, stanovnici sela ostaju vezani za svoje korijene i život u skladu s prirodom, koji im pruža osjećaj mira i stabilnosti.

Selo Raduhovce, svojim specifičnim položajem i očuvanim načinom života, privlači pažnju onih koji žele razumjeti suštinu tradicije i života u ruralnim dijelovima Sandžaka. Pogledajte prilog RTV NP ispod teksta.

U Novom Pazaru, ispred Višeg suda, održan je protest roditelja uhapšenih mladića i navijača nakon nereda na utakmici između FK Novi Pazar i FK Partizan. Više desetina građana, među kojima su bili roditelji i prijatelji uhapšenih, okupilo se u znak podrške, pozivajući vlasti na pravdu i tražeći da se mladima omogući da se brane sa slobode.

Okupljeni su nosili transparente s natpisima kao što su: „Dajte nam pravdu“, „Pravda za nevinu djecu“, „Ne braniš državu zatvaranjem nevinih“ i „Poštujte ljudska prava“, ukazujući na osjećaj da su neki od mladića nepravedno uhapšeni.

Majka jednog od uhapšenih, Bisera Biševac, obratila se prisutnima s riječima podrške i apelom na vlasti.

„Mi roditelji smo protiv svakog oblika nasilja, bilo prema policiji, našoj djeci, ili našem gradu. Vjerujemo da je većina naše djece možda bila izmanipulisana i da nisu potpuno svjesna šta se dogodilo. Oni nisu huligani i ne mrze ni ovaj grad ni ovu državu,“ izjavila je Biševac, naglasivši da roditelji očekuju od države da bude majka, a ne maćeha.

Biševac je istakla da je njen sin sinoć pušten iz pritvora, dok su još trojica uhapšenih mladića oslobođena.

„Apelujem na sve društvene i političke aktere da se uključe i pomognu u oslobađanju nevine djece koja noćima spavaju u pritvoru,“ dodala je.

Nakon obraćanja, učesnici protesta su se mirno uputili prema zgradi Policijske uprave u znak protesta, iskazujući solidarnost s uhapšenim navijačima.

Incidenti tokom utakmice rezultirali su nasiljem i sukobima s policijom, pri čemu su povrijeđena četiri policajca, a oštećeno je pet automobila u blizini Gradskog stadiona. Policija je odmah reagovala, uhapsivši jedanaest osoba osumnjičenih za nasilničko ponašanje i napad na službena lica. Među uhapšenima, koji su dobili pritvor u trajanju od mjesec dana, nalazi se i A.H. (27) kao navodni organizator incidenta.

Više javno tužilaštvo u Novom Pazaru navelo je da se uhapšeni terete za nasilničko ponašanje na sportskoj priredbi i napad na službena lica, a slučaj i dalje privlači pažnju javnosti koja zahtijeva transparentnost i pravičnost. Pogledajte video snimak ispod teksta.

Kako saznaje Sandžak Danas, Pljevlja su juče potresena napadom na neuropsihijatra dr. Ilhana Tursumovića, koji je teško povrijeđen kada ga je pacijent napao nožem zbog odbijanja da mu izda ljekarsko uvjerenje za vozačku dozvolu. Tokom brutalnog napada, dr. Tursumović je zadobio višestruke ubodne rane, no njegov život je spašen zahvaljujući hrabrosti sugrađanina Emira.

U dramatičnim trenucima kada je izgledalo da će ovaj incident završiti tragično, u pomoć je priskočio Emir L., mladi nezaposleni Pljevljak koji je tog dana čekao svoj red za ljekarsko uvjerenje. Čuvši panične povike, Emir je bez oklijevanja reagovao, savladao napadača i omogućio medicinskom osoblju da pruži prvu pomoć teško ranjenom ljekaru. Ovim nesebičnim činom, Emir je spriječio dalju eskalaciju sukoba i sačuvao život dr. Tursumovića, kao i mir unutar zajednice.

Za Sandžak Danas jedan od svjedoka izjavio je:

“Emir, koji je tog dana čekao svoj red za ljekarsko uvjerenje, odmah je priskočio u pomoć čim je čuo povike medicinskog osoblja. Bez razmišljanja o vlastitoj sigurnosti, obuzdao je napadača i omogućio medicinskom osoblju da pruži prvu pomoć teško ranjenom ljekaru, spriječivši tragediju koja je mogla imati još teže posljedice.”

Dr. Tursumović, predan građanin i otac petoro djece, uprkos mnogim prilikama da karijeru nastavi u većim sredinama, ostao je u svom rodnom gradu Pljevljima. Njegova posvećenost i profesionalizam često su ga dovodili u teške situacije, jer niko nije mogao dobiti ljekarsko uvjerenje bez stvarne medicinske podobnosti. Mnogi prepoznaju ovu posvećenost kao doprinos zdravlju i sigurnosti zajednice, ali ovaj događaj pokazao je koliko je dr. Tursumović izložen rizicima u obavljanju svog posla.

Heroj koji zaslužuje podršku

Kako saznaje Sandžak Danas, Emir, koji je zbog svog nesebičnog čina propustio priliku da završi potrebne formalnosti za konkurisanje na posao, postao je istinski heroj u očima svojih sugrađana. Iako nezaposlen, pokazao je hrabrost i nesebičnost koje Pljevlja prepoznaju kao vrijedne priznanja. Građani sada apeluju na lokalne vlasti i poslodavce da podrže Emira L. i pruže mu priliku za stabilno zaposlenje, jer je svojim postupkom dokazao da je itekako vrijedan povjerenja i odgovornosti.

Ovaj događaj poslužit će kao podsjetnik na važnost solidarnosti i međusobnog podržavanja unutar zajednice. Pljevlja, kao i cijela Crna Gora, trebalo bi da prepoznaju vrijednost hrabrih i nesebičnih pojedinaca poput Emira.

Poznati sandžački atletičar Asmir Kolašinac iz Sjenice doživio je neugodnost na sarajevskoj Ilidži koja je rezultirala pravnom zavrzlamom i finansijskim teretom. Nakon što je uredno platio parking na Velikoj aleji Ilidža, nesreća ga je zadesila kada se drvo, koje se odlomilo sa starog kestena ili platana, srušilo na njegov automobil.

Kolašinac, uvjeren da će pravda biti na njegovoj strani, odmah je pozvao policiju i pokrenuo postupak za naknadu štete. Međutim, situacija se drastično promijenila – umjesto da dobije odštetu za pretrpljenu štetu, nakon sedam godina pravne borbe, Kolašinac je bio primoran platiti sudske troškove u iznosu od 1.300 KM i 350 KM sudskih taksi, pored već postojećih troškova popravke vlastitog automobila.

Policajac Pete Policijske Uprave MUP-a, koji je obavio uviđaj na licu mjesta, nije dostavio fotografije štete, a kasnije je svjedočio da nije mogao utvrditi kako je do štete došlo. U nevjerici, Kolašinac je sarkastično izjavio kako izgleda da je on sam uzeo drvo i izudarao vlastiti automobil. Još je nevjerovatnija situacija kada je zaposlenik parkinga dao gotovo identičnu izjavu, što je izazvalo dodatnu sumnju u cijeli postupak.

Kolašinac je, ogorčen ishodom, podijelio svoje iskustvo na društvenim mrežama, upozorivši sve građane da dobro vode računa gdje parkiraju svoja vozila, posebno na Ilidži. Poručio je da je možda bolje samostalno riješiti štetu, umjesto prolaziti kroz dugotrajan i neizvjestan sudski proces. Njegova objava izazvala je brojne reakcije, a mnogi su građani izrazili podršku Kolašincu, kritikujući nedostatak pravne zaštite u ovakvim situacijama.

Kolašinac sada savjetuje sve da, u slučaju slične nesreće, sami saniraju štetu kako bi izbjegli dodatne komplikacije.