U crnogorskoj prijestonici, Cetinju, u srijedu, 22. januara, održan je skup protivnika aktuelnih litija i molebana u organizaciji Srpske pravoslavne crkve (SPC) u Crnoj Gori, koji su prethodno najavili da će sličnu protestnu litiju organizovati i u tom gradu.
Skup koji je trajao oko pola sata, protekao je mirno, a kako je saopšteno, poslata je poruka da je na Cetinje dobrodošao svako ko nema namjeru da narušava mir i spokoj građana Cetinja i Crne Gore.
Uz crnogorske državne zastave, povike “Živjela Crna Gora”, pesmu “Branićemo ovih dana Crnu Goru od dušmana” i zvuke sirena automobila, oko par hiljada građana Cetinja je prošetalo kroz taj grad, protiveći se namjeri SPC da i u prijestonici održi moleban i litiju.
Takođe, nakon najave da će biti održana litija na Cetinju, društvenim mrežama se proširio transparent nepoznatih autora, sa porukom, da “na Cetinju neće biti šetnje”, kojim je upućen poziv građanima da dođu na skup protivnika SPC protesta.
Na ovom linku možete pogledati snimak protesnog skupa https://www.facebook.com/RSE.Balkan/videos/834216817027378/
Cetinjani protestovali protiv litija SPC
U crnogorskoj prijestonici, Cetinju, u srijedu, 22. januara, održan je skup protivnika aktuelnih litija i molebana u organizaciji Srpske pravoslavne crkve (SPC) u Crnoj Gori, koji traju od decembra 2019. zbog usvojenog Zakona o slobodi vjeroispovijesti.
Posted by Radio Slobodna Evropa on Wednesday, January 22, 2020
Mitropolija odustala od litije
Mitropolija crnogorsko -primorska SPC je u međuvremenu obavjestila vjernike da je otkazala litiju planiranu za četvrtak 23. januar, na osnovu sugestija Uprave policije Crne Gore.
“Argumentacija policije je bila, da je u posjedu informacija da bi u toku litije moglo doći do ozbiljnog narušavanja reda i mira i da bi za litiju morale biti angažovane brojne policijske snage”, saopšteno je iz Mitropolije SPC u kome se dodaje:
“Kako se ne bi doprinosilo mržnji među braćom… litija na Cetinju zasad neće biti održavana”.
Šta poručuju organizatori?
Peđa Vušurović, jedan od članova organizacionog Odbora skupa na Cetinju, je saopštio da je crnogorskoj javnosti poručeno da je u crnogorsku prijestonicu dobrodošao svako, osim onih čija je namjera da narušava mir grada i vrši političke zloupotrebe.
“Potvrđen je civilizacijski nivo koji prijestonica vjekovima sa sobom nosi i poslata je poruka da je svaki građanin Crne Gore dobrodošao i svako sa strane ko dolazi sa dobrom namjerom, u svetinjama se Bogu moli i to ni jednog trenutka ne pokušava da zloupotrijebi u političke svrhe”, rekao je Vušurović, najavljući moguće nove skupove.
“Okupljaćemo se bude li potrebe, isto ovako mirno i dostojanstveno, slavićemo samo Crnu Goru i njene svetinje ne vrijeđajući nikog, kao što smo to uradili danas. Nadamo se da provokacije i pokušaji narušavanja mira, kako građana Cetinja tako i Crne Gore neće biti. Drago mi je da su neki drugi odustali od svojih inicijativa, prepoznavši kuda bi to moglo da odvede Crnu Goru. I hvala im na tome”, rekao je.
Protestnih litija nije bilo jedino na Cetinju
Cetinje je jedini grad u Crnoj Gori sa većinskim pravoslavnim stanovništvom, u kojem nijesu organizovane protestne litije SPC, koje su uperene protiv usvojenog Zakona o slobodi vjeroispovijesti.
Cetinje, rat i SPC
Cetinje ima dugu tradiciju otpora nacionalističkim tendencijama. Početkom devedesetih tu su organizovani protesti protiv rata, posebno protiv napada na stotinaka kilometara udaljeni Dubrovnik, od strane tadašnje Jugoslovenske narodne armije (JNA), uz učešće crnogorskih rezervista.
U to vreme među predvodnicima ratne ideologije bila je vlast i danas vladajuće Demokratske partije socijalista (DPS). Među onima koji su iskazivali otpor ratno-nacionalističkoj politici bile su kulturne i političke organizacije osnovane na Cetinju, među kojima je bio najdominantniji Liberalni savez Crne Gore na čelu sa Slavkom Perovićem.
Od 1996. godine DPS, među čijim čelnicima je i u to vreme bio aktuleni cenogorski predsjednik Milo Đukanović, distancira se od srpskog nacionalizma, tada oličenog u Slobodnu Miloševiću.
Kada je o Srpskoj pravoslavnoj crkvi riječ, njen vrh se nikada nije jasno distancirao od nacionalističke ideologije, a to nije učinio ni mitrpolit crnogorsko-primorski Amfilohije.
Mitropolit se nije protivio ni tome što su, druge godine ratne tragedije (1992.), u prostorije Cetinjskog manastira ušli naoružani pripadnici paravojnih formacija iz Srbije, po zlu upamćenih u BiH i Hrvatskoj, na čelu sa Željkom Ražnatovićem Arkanom (ubijen u Beogradu 2000.). Izgovor za taj potez bila je tvrdnja da se brani Cetinjski manastir od ‘crnogorskih separatista’.
Već 30 godina se na Cetinju nalažu dva badnjaka, u organizaciji SPC ispred Cetinjskog manastira i CPC ispred Dvora Kralja Nikole.
Prijestonica Cetinje na tridesetak kilometara zapadno od Podgorice, smještena je iznad Jadranskog mora i crnogorskih planina, bila je tokom prethodnih vjekova sjedište svetovnih i duhovnih vladara Crne Gore.
Zašto protesti?
Od usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti u Crnoj Gori, 28. decembra prošle godine, u organizaciji Mitropolije Crnogorsko-primorske Srpske pravoslavne crkve u gotovo svim crnogorskim gradovima održavaju se mirni, masovni protestni skupovi.
Litije prevođene sveštenstvom i sljedbenicima SPC-aorganizuju se dva puta sedmično, četvrtkom i nedjeljom, i kako poručuje vrh te crkve, neće stati sve dok se sporni zakon ne povuče.
Zakonom o slobodi vjeroispovijesti predviđeno je da vjerske zajednice u Crnoj Gori moraju dokazati da je crkvena imovina, izgrađena prije 1918. godine, u njihovom vlasništvu, jer će se u suprotnom smatrati državnom imovinom.
Sa druge strane, Srpska pravoslavna crkva tvrdi kako bi primjena tog zakona značila otimačinu crkvene imovine i takav zakon smatra neustavnim i diskriminatornim.
Izvor Radio Slobodna Evropa
