Oslo, Norveška – U svijetu gdje se borba protiv kancera odvija na raznim frontovima, istraživanja koja vodi Riad Hajdarević, naučnik iz Bosne i Hercegovine zaposlen u prestižnom Institutu za istraživanje kancera u bolnici Radium u Oslu, donose novu nadu. U centru za liječenje kancera PRIMA (Precision Immunotherapy Alliance), Hajdarević koristi najnovije tehnologije i imunoterapijske metode kako bi razvio efikasnije pristupe liječenju.
Hajdarević, sa završenim doktoratom iz imunologije, fokusira se na istraživanje glioblastoma, agresivnog oblika kancera mozga, koristeći svoje znanje o autoimunim bolestima. Njegov rad omogućava kolaboraciju s vodećim centrima za istraživanje kancera u Europi i Americi, te tako doprinosi globalnom napretku u ovoj oblasti.
Novi pristupi liječenju
Tradicionalne metode liječenja kancera, kao što su kemoterapija i zračenje, iako efikasne, često imaju ozbiljne nuspojave. Prema Hajdareviću, ključ uspjeha leži u imunoterapiji – upotrebi imunog sistema za borbu protiv kancera. “Imunoterapija nudi razne opcije, od monoklonskih antitijela do ćelijske terapije, gdje se posebne imune stanice dizajniraju u laboratoriju, umnožavaju i zatim ubrizgavaju pacijentu,” objašnjava Hajdarević.
Ova metoda se pokazala veoma uspješnom kod nekih vrsta tumora, ali je njezina primjena kod solidnih tumora još uvijek izazov. Hajdarevićeva grupa istraživača radi na prevladavanju ovih izazova kroz vještački dizajnirane T regulatorne ćelije, koristeći CRISPR tehnologiju za modifikaciju gena kako bi se poboljšala njihova efikasnost u borbi protiv kancera.
“Donedavno, koncept liječenja nehirurškim metodama kancera je bio relativno jednostavan – uništiti što više ćelija kancera a da se pritom uništi ili ošteti što manji broj zdravih stanica. Svima su poznati izrazi ‘kemoterapija’ i ‘zračenje’. Međutim, svako zna da oboje nose nekada ogromne posljedice za pacijenta u pogledu kvaliteta života, a i u nekim slučajevima su direktan razlog smrti. Baš zbog toga se traže nove terapije koje bi mogle zamijeniti standardni tretman”, naznačio je.
Budućnost liječenja kancera
Pored napretka u imunoterapiji, Hajdarević vidi veliki potencijal u prevenciji kroz nove tehnologije za vakcinaciju i ističe važnost adekvatnog informisanja javnosti o zdravstvenim rizicima modernog društva, kao što su gojaznost, visok pritisak i dijabetes. Također, upoređujući zdravstvene sisteme Bosne i Hercegovine i Norveške, naglašava superiornost norveškog sistema, ne samo u pogledu resursa, već i organizacije i pristupa pacijentima.
“Imunoterapija ima mnogo vrsta, od liječenja monklonskim antitijelima (kao što je rituximab) do ćelijske terapije gdje se dizajniraju posebne imune stanice u laboratoriji, umnože i ubrizgaju se nazad u pacijenta u nadi da će se tijelo tako izboriti bolje sa oboljenjem. Taj vid ćelijske terapije (CARTcell therapy) je veoma uspješan kod nesoldnih tumora, ali zbog dosta kompleksnije slike intratumorlanog prostora kod solidnih tumora one su manje efikasne”, razjasnio je.
Izazovi i nada
Riad Hajdarević svojim radom i posvećenošću doprinosi ključnim istraživanjima koja mogu značajno unaprijediti liječenje kancera. Njegovo istraživanje imunoterapije otvara nove puteve za razvoj terapija koje bi bile efikasnije i sa manje nuspojava, nudeći tako novu nadu pacijentima širom svijeta. Kroz međunarodnu saradnju i inovacije, Hajdarević i njegova grupa nastavljaju svoju misiju spašavanja života, dokazujući da nauka ima ključnu ulogu u borbi protiv jedne od najvećih zdravstvenih prijetnji današnjice.
“Imunoterapija je vrsta liječenja raka koja pomaže imunološkom sistemu tijela da se bori protiv kancera. Imunološki sistem, koji pomaže vašem tijelu da se bori protiv infekcija i drugih bolesti, sastoji se od bijelih krvnih ćelija i tkiva i organa limfnog sistema. Neki oblici imunoterapije povećavaju sposobnost imunološkog sistema da otkrije i uništi stanice kancera. Drugi oblici imunoterapije mogu ciljati određene dijelove celija raka ili signale koji pomažu rastu tumora”, objasnio je.
“Hemoterapija koristi hemikalije za ubijanje brzorastućih ćelija u tijelu, uključujući stanice kancera. Ne cilja specifično ćelije kancera, što znači da također može oštetiti zdrave ćelije koje se brzo dijele, kao što su ćelije u kosi, koži. S druge strane, imunoterapija potiče ili pomaže imunološkom sistemu tijela da prepozna i uništi stanice kancera. Može ciljati specifične markere na stanicama kancera ili modulirati opću aktivnost imunološkog sistema kako bi poboljšala njegovu sposobnost borbe protiv kancera. Režimi liječenja kancera su nekada veoma složeni tako da ćete nerijetko vidjeti više različitih tretmana istodobno ili u nizu”, napomenuo je.
“Pokušavamo odgonetnuti sta to T regulatorne stanice zapravo rade i kako kontrolišu T efektorske stanice i kako da nas to znanje dovede do kontrole ubijanja ćelija kancera. Da bi to uradili koristimo CRISPR modifikacije tako što selektivno ubacujemo ili izbacujemo gene iz tih T regulatornih stanica za koji imamo sumnju da vrše značajnu funkciju na imunosupresivnost koji pokazuje T regulatorne stanice. Nakon toga, vještački induciramo rak u miševima i ubrizgamo im te modifikovane T regulatorne stanice i posmatramo kako se stanje mijenja iz dana u dan”, opisao je.
“Pojavljivanjem vještačke inteligencije na sceni u svim sferama života mnogo toga će se kretati brže nego očekivano. Osobno smatram da će najbolji lijek biti prevencija u obliku novih tehnologija za vakcinaciju”, tvrdi on.
“Nisam neko ko bi branio ljudima bilo šta da rade šta žele u bilo kojem pogledu. Svako ima pravo da jede ili radi bilo šta. Međutim, nedostatak adekvatnog vida informisanja kroz internet i medije me strašno iritira, a i pomalo plaši”, istaknuo je.
