“33 godine za slobodu”: SDA Sandžaka obilježila godišnjicu osnivanja uz političke zaključke
Tutin – Stranka demokratske akcije Sandžaka (SDA Sandžaka) proslavila je 33 godine svog postojanja na političkoj sceni u Sandžaku pod sloganom “33 godine za slobodu”. Bez pompe i slavljeničkih ushićenja, kao što je bilo uobičajeno do prije petnaestak godina, ovaj značajan jubilej obilježen je mirnom sednicom Glavnog odbora, uz skroman broj novinara prisutnih na događaju.
Portali bliski SDA Sandžaka izvještavaju da su na sednici Glavnog odbora usvojeni zaključci koji se odnose na položaj i zaštitu prava i interesa pripadnika bošnjačke zajednice, kao i status Sandžaka i Bosne i Hercegovine (BiH) kao matične države. U zaključcima, jedini novi zahtjev upućen je međunarodnoj zajednici, tražeći da sazove završnu konferenciju o trajnom rješenju krize u bivšoj Jugoslaviji, kako bi se razmotrio status Bošnjaka i BiH. Sve ostalo je već poznato i mnogo puta ponovljeno.
Predsjednik stranke, Sulejman Ugljanin, istakao je da “rješenje jugoslavenske krize ulazi u završnu fazu, a svi narodi na prostoru bivše SFRJ su riješili svoj status i status svojih matičnih država”, osim BiH i bošnjačkog naroda. Stoga je tražio od EU, SAD i UN da održe konferenciju kako bi se riješili ovi statusi, koju bi sazvali visoki predstavnik Kristijan Šmit i Vijeće za implementaciju mira u BiH.
U zaključcima je također zahtijevano da se u svim bivšim jugoslavenskim republikama prizna ranije stečeni status Bošnjaka kao naroda, te da se BiH vrati statusu suverene i nedjeljive države, sa ravnopravnim građanima i narodima. Istaknuto je da favoriziranje koncepta nacionalne organizacije sa nacionalnim predznakom u BiH može dovesti do legalizacije etničkog čišćenja i biti ključna prepreka povratku građanskog uređenja u zemlji.
S tim u vezi, ponovno je zatraženo poništenje političkih dobiti ostvarene osvajanjem teritorija silom, genocidom i nasilnom promjenom nacionalne strukture stanovništva. Također, traži se da se Bošnjacima iz Sandžaka omogući pravo da uspostavljaju i razvijaju sve vrste odnosa sa sunarodnicima u BiH, što ne bi trebalo biti manje od specijalnih paralelnih odnosa koje srpski narod u BiH ima sa svojim matičnim narodom u Srbiji.
“Smo protiv velikosrpske politike, a ne protiv Srba kao naroda ili pojedinaca. Suverena, jedinstvena i nedjeljiva BiH je preduslov za opstanak Bošnjaka na cijelom Balkanu. Entitet koji nema državne institucije nestaje. Nismo rekli da je autonomija Sandžaka najviši ili najniži stepen, ili da je ono što je na referendumu izglasano gotovo i da će biti sutra. Rekli smo da je to uslov za opstanak građana Sandžaka, za brži ekonomski razvoj i za opstanak Bošnjaka u ovoj zemlji”, poručio je Ugljanin.
SDA Sandžaka osnovana je 29. jula 1990. godine u Novom Pazaru kao regionalna stranka sa sjedištem u Sarajevu. Tada je bila bošnjački pokret i “bošnjačka emocija”, a Sulejman Ugljanin postao je neosporni lider sandžačkih Bošnjaka. Međutim, nakon nekoliko godina osnivanja, počela su se pojavljivati neslaganja lidera sa osnivačima i najbližim saradnicima, što je rezultiralo formiranjem novih bošnjačkih stranaka.
Iz redova SDA Sandžaka ponikli su i veliki bošnjački lideri Rasim Ljajić i muftija Muamer Zukorlić, koji su našli rješenje za politička neslaganja sa Ugljaninom u osnivanju svojih stranaka, Sandžačke demokratske partije (SDP) i Stranke pravde i pomirenja (SPP).
Borba za bošnjačke glasove postala je žestoka između ove tri stranke – SDA Sandžaka, SDP-a i SPP-a. U lokalnim zajednicama gdje su Bošnjaci većinski narod (Novi Pazar, Sjenica i Tutin), SDA može vladati samo u koalicijama, osim u Tutinu, gdje je na vlasti od 1996. godine. U Sjenici je stranka vladao s promjenjivim uspjehom, dok je u Novom Pazaru već duže vrijeme opozicija koja potencira “stvaranje stabilnih skupštinskih većina u sandžačkim opštinama”.
Sulejman Ugljanin obnaša funkciju predsjednika SDA Sandžaka od njenog osnivanja i ima najduži staž na mjestu predsjednika političke stranke na prostoru bivše Jugoslavije.
