Novi Pazar je oduvijek čuvao dobrosusjedske odnose i razvijao svoju multietničnost. Ovdje Bošnjaci i Srbi žive kao dobre komšije i poštuju jedni druge. Svako poštuje svoju nacionalnu pripadnost, svoju vjeru, kulture i običaje, ali nikada na štetu onih koji žive pored njih. Ili bolje rečeno žive jedni s drugima. U Pazaru se poštuju komšije i čuva čast i obraz. Dešavalo se i ovdje da nekada neko učini nešto čime uvrijedi pripadnike druge nacije, ali to odmah naiđe na osudu svih. Možda se i u Pazaru desilo da je nekada neko napisao uvredljiv natpis na zidu, ali se to odmah prekreči. Čak prije vlasti građani to i sami obrišu sa svojih kuća. Novopazarci znaju da je suživot uslov opstanka i razvoja grada i da samo tako mogu svi prosperirati.
Da je sve zaista tako pokazuju i statistički podaci po kojima Novi Pazar kao sigurno i dobro mjesto za život stalno raste i razvija se. Po posljednjim statistčkim podacima za 2021. godinu u Novom Pazaru ima 107822 stanovnika što je u odnosu na popis iz 2011. godine, više za 7400 stanovnika. U Gradu živi po popisu iz 2011. godine 100410 stanovnika od čega Srba ima 16234, a Bošnjaka 77443. Proporcionalno značilo bi da u Novom Pazaru ima oko 4,7 puta više Bošnjaka dok se to u samom gradu nigdje ne može primjetiti jer svi žive ravnopravno i u dobrim komšijskim odnosima zasnovanim na međusobnom uvažavanju i toleranciji.
Zbog toga Novi Pazar po godinama stalno raste i razvija se te je tako 2013. godine imao 102122 stanovnika, 2014. – 103087, 2015. – 103892, 2016. – 104674, 2017. – 105490, 2018. – 106261, 2019. – 107071, 2020. godine – 107822.
Poređenja radi u glavnom gradu Srbije po popisu iz 2011. godine živi 1659440 stanovnika od čega Srba ima 1505448, a Bošnjaka 2376 od čega onih koji su se izjasnili da im je maternji jezik bosanski 541. Proporcionalno Bošnjaka u Beogradu, u odnosu na većinski narod Srbe ima oko 633 puta manje što opet ne sprečava da u Beogradu ima nebrojeno puta ispisanih šovinistkih poruka manjinskim narodima. Veličanje ratnih zločinaca i murali na zidovima Beograda govore o pojedinim stanovnicima samog Beograda i ljudima kojima je mržnja prema pripadnicima druge vjeroispovjesti i kulture na prvom mjestu.
Vrijeđanje pripadnika druge nacije na žalost nije samo odlika Beograda te rastužuju vijesti da i u obližnjem Priboju situacija nije puno bolja. U Priboju inače po popisu iz 2011. godine živi 27133 stanovnika od čega Srba 20582, a Bošnjaka 3811. Kada grad nije dobro mjesto za život i kada su poremećeni odnosi u njemu dešava se da svakim danom postaje manji i da iz njega stanovnici idu. Umjesto da se bave time ovih dana dolazi do eskalacije šovinizma i mržnje prema onome što je drugačije vjere, običaja, kulture. Priboj po godinama statistički ima: 2013. godine 26386, 2014. – 25979, 2015. – 25583, 2016. – 25171, 2017. – 24745, 2018. – 24299, 2019. – 23847, 2020. – 23373… znači Priboj se iz dana u dan smanjuje. I dokle? Dok vi pjevate pjesme mržnje i pišete po zidovima vaše ludilo će vas odvesti ispod one šljive Tarabića gdje ćete svi tim redom stati. Nama ostaje da radimo. Da gradimo dobre odnose sa komšijama i da činimo dobra djela i za sebe i za druge. To je naš put nauke, kulture i poštovanja različitosti, a na vama ostaje da izaberete šta ćete vi raditi za opšte dobro.
U Novom Pazaru predsjednik Bošnjačkog instituta za nauku, kulturu i umjetnost
9.1.2021. godine Elijas Rebronja
