/VIDEO/ Najljepše djevojke Pešteri – Mjesto susreta i očuvanja kulturnog naslijeđa

5076

Pešter, SANDŽAK – Svake godine, tradicionalni vašari na Pešteru postaju centar okupljanja hiljada ljudi ne samo iz Srbije, nego i iz Crne Gore, Makedonije, Bosne i dalekih krajeva svijeta. Ova kulturna manifestacija privlači Pešterce koji žive širom svijeta, od Evrope i Amerike do Kanade i Australije, stvarajući jedinstvenu priliku za očuvanje i promociju bogate kulturne baštine ovog regiona.

Poseban naglasak vašara je na tradicionalnom nošenju narodne nošnje, a posebno su uočljive mlade nevjeste okićene zlatnicima. Ramiz Škrijelj Gener, koji je iz sela Boroštica, a već četiri decenije živi u Istanbulu, izrazio je svoje divljenje prema očuvanju tradicije: “Gledam u kolu mlade djevojke i nevjeste okićene zlatnicima i radujem se što čuvaju našu – peštersku tradiciju.”

Vašari na Pešteru pružaju jedinstvenu priliku za susrete i razmjenu iskustava između onih koji su ostali i onih koji su otišli u svijet. Faik Škrijelj, koji već decenijama živi u Njemačkoj, istakao je važnost ovih susreta: “Srce mi zaigra kad iz Njemačke krenem na Pešter, među svoje rođake i prijatelje.”

Meho Sijarić iz Glogovika naglašava važnost podrške dijaspore: “Više od 30.000 Pešteraca rasuto je širom svijeta, oni nam šalju novac da ovdje lakše prebrodimo sve nedaće.” Ovi vašari su također prilika da se sretnu i popričaju sa rodbinom i prijateljima, očuvajući tako snagu zajednice.

Pešterski vašari su postali i mjesto gdje se mladi mogu upoznati, a često i sklopiti brak. Munira Bulić, 20-godišnja djevojka iz okoline Sjenice, objašnjava: “Mladi se čuju i dogovore viđenje u Delimeđu, Rasnu, Karajukića Bunarima, Brezi… Pešterci u svijetu obično vole da se ožene djevojkom iz rodnog kraja, a mlade Pešterke da što prije odu u svijet.”

Pešterski vašari su više od obične godišnje manifestacije; oni su simbol otpornosti, očuvanja kulture i mjesto susreta za mnoge koji su daleko od svojih korijena. Kroz igru, pjesmu i zajedničko slavlje, Pešterci širom svijeta pronalaze put natrag do svojih korijena, očuvajući tako svoju kulturnu baštinu za buduće generacije.




Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *