HFZ. ABDULLAH EF. KAČAPOR, hafiz od šesnaeste godine

466

Posljednji u nizu hafiza iz ulemanske porodice Kačapor, bioje Abdullah ef. Kačapor, posljednji imam ove džamije iz te porodice, rođen 20. aprila, 1900. godine, hafiz Kur’ana Časnog od svoje šesnaeste godine.

Hifz je učio pred svojim starijim bratom, hfz. Muharemom, a zanimljivo je spomenuti da je prije svakog sjedanja za sofru obavezno bio preslišavan stranicu Kur’ana od strane spomenutog hafiza, pa ako je eventualno ne bi dobro naučio bivao bi udaljen sa sofre, sve dok stranicu ne bi u potpunosti obnovio onako kako treba.

Svršenik je novopazarske medrese, 1922. godine, a studirao je na Sultaniji, prestižnom univerzitetu u Istanbulu, u to vrijeme kvalitetnijem od samog Al-Azhara u Kairu.

Nakon studija na spomenutom univerzitetu, boravio je i u Kairu, gdje je sakupljao znanje od tadašnjih velikih šejhova.Od 12. oktobra 1922. godine, pa sve do 12. maja 1933. godine, u prekidima, bio je na mjestu vjeroučitelja u jednoj od novopazarskih osnovnih škola.

Od 1. marta 1935. godine, pa do 12. jula 1942. godine, bio je i mualim u Ahmed-vojvoda džamiji, kao i u Altun Alem džamiji, od 13. jula 1942. godine, pa sve do 31. decembra 1950. godine. Od 1. januara 1951. godine, dolazi na mjesto imama Paričke džamije.

Nesumnjivi autoritet i veliki poznavaoc šerijatskog prava, alim koji je svaku svoju tvrdnju potkrepljivao hadisom Muhammeda.Hfz. Abdullah, možemo slobodno reći, bio je osoba na koga se u njegovom vaktu života i djelovanja, oslanjala cijela Islamska zajednica Sandžaka.

U jednom vrlo teškom vaktu, kao vrhovni predvodnik muslimana, na poziciji Muftije, uspio je sačuvati islam i ahmediju. Sebetom svog znanja i ljudskih kvaliteta, bivao je biran u svim mogucim tijelima Islamske zajednice u bivšoj SFRJ.

Da je htio i hlepio za položajem i vlašću, prihvatio bi ponudu visoke delegacije Saudijske Arabije, koja mu je nudila mjesto ambasadora, međutim, odbio je, jer kako je rekao “ u Novom Pazaru hafize ubijaju, te da je ovdje potreban”.

Za svojeg života, ženio se tri puta, a iz tih brakova izrodilo mu se šestero djece, Omer, Ifeta, Rifat, Mithad, Nusret i Mehdija, od kojih su prvo dvoje preselili na ahiret.

Preuzeto: Historijat pazarskih džamija




Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *