Kako će zamrzavanje kripto sektora uticati na novac ljudi koji su investirali u njega

719

Ako imate 1.000 dolara na svom Celsius računu – kripto banci koja je zamrznula mogućnost podizanja novca, i tako aktivirala poslednju fazu u sektoru kripto-valuta – koliko novca zapravo imate? Odgovor na ovo pitanje bi trebalo da bude prilično prost: imate 1.000 dolara. Možete da podignete taj novac i trošite ga kako želite. Naravno, možda je taj novac uložen u neku ezoteričnu kripto-valutu sa varirajućom vrednošću, i možda ćete morati da platite određenu nadoknadu da 1.000 digitalnih dolara pretvorite u fizički novac, ali svakako možete da ga tretirate kao nešto što vam je praktično već u džepu.

Međutim, nakon Celsiusovog blokiranja korisnika i ukidanja mogućnosti podizanja i prebacivanja novca, koliko novca zaista imate?

Jedan odogovor je – ništa, jer ne možete da pristupite novcu, tako da ga praktično ni nemate. Možda ćete u budućnosti ponovo imati tih 1.000 dolara, ali sada ste ga izgubili, piše Guardian.

Još jedan moguć odgovor je da se novac trenutno samo „odmara“ na vašem računu i, iako ne možete da mu pristupite, vi ga i dalje imate.

Koliki je ulog cele ove priče zapravo?

Nijedan od ova dva odgovora sasvim sigurno nije zadovoljavajuć kada su novca u pitanju, posebno jer je procena likvidne imovine teška. Lako je tretirati novac kom nemate pristup na isti način kao i novac kom imate kada su dobra vremena, ali kada ona postanu nezgodna, razlika postaje ozbiljna – i našli ste se u krizi likvidnosti.

Problem ne pogađa samo one koji su deponovali svoj novac, već i sam Celsius. Kripto-banka ima veliku količinu novca koja je zaključana u komplikovanom kritpo-derivatu pod imenom stETH do koje ne može da dođe.

Na početku je sve izgledalo kao sjajna ideja. Ethereum je jedna od najpopularnijih kripto-valuta, ali opcije za investiranje u nju su prilično tanke. U isto vreme, postoji paralelni projekat pod imenom ETH2, koji je pokrenut kao test mreža za novi tip blockchaina nazvan „proof of stake“.

U proof of stake, ljudi ulažu svoju kripto-valutu – zaključavajući je na određeni vremenski period kako bi generisali tikete za tombolu od verifikovanja transakcija. Rezultat je sličan kamati u bankama, samo sa opcijom da imate pravo glasa po pitanju načina na koji banka funkcioniše.

Ledena zima

Celsius je koristio posrednika pod imenom Lido, kako bi ETH u koji su korisnici ulagali, uložio u ETH2 mrežu, zauzvrat zarađujući kamatu.

Ali tu postoji problem, ne možete da ETH2 ponovo pretvorite u ETH dok se obe mreže ne spoje u određenom trenutku u budućnosti. Kao i sa mnogim drugim naprednim i nepredvidivim stvarima, procenjeno je da je taj trenutak udaljen 3 meseca, i on traje već 3 godine.

Zbog toga, Lido korisnicima daje token nazvan stETH, ili uložen ETH, koji predstavlja njihov ETH2 ulog.

Posedovanje stETH-a bi trebalo da bude sjajna stvar, jer one ne oslikava samo ETH koji ste zaključali, već i dobitke koje će ETH imati kada do spajanja dođe. Ukoliko vam je potrebno da povratite ETH, uvek možete da prodate stETH nekom drugom – dok ne otkrijete da nema kupaca za stETH, i tada kreću loše stvari.

To je situacija u kojoj se Celsius našao početkom juna jer su ljudi počeli da povlače svoj ETH usled užasnog stanja na kripto-tržištu. Svako povlačenje novca zahtevalo je od Celsiusa da proda malo stETH-a vidno opadajućem krugu ljudi koji su bili spremni da ga kupe.

A onda je kupaca ponestalo na glavnoj berzi i nije bilo moguće prodati stETH po bilo kojoj ceni.

stETH i dalje ima vrednost, novac je i dalje tu, ali Celsius ne može da mu pristupi.

Ako imate luksuz da zamrznete mogućnost podizanja novca, kriza likvidnosti može da se prevaziđe: vremenom će stETH postati ETHm i Celsius će ulagačima moći da dozvoli da podižu novac. Naravno, ako svi podignu novac u isto vreme zbog gubitka poverenja u banku, Celsius će se vrlo brzo ponovo naći u krizi.

Pseudo banke i fizičko bogatstvo

Koliko zaista novca imate ako na bankovnom računu stoji 1.000 dolara, zajedno sa 99 drugih osoba, a banka ima samo 50.000 dolara? Onda nemate krizu likvidnosti, već nesolventnosti.

U klasičnoj banci, ovaj problem se detektuje prilično brzo. Vrlo često se dešava i da država uskoči i dopuni razliku, ljudi podignu svoje pare, a banka prestane da trguje.

U kripto svetu, ako je vaš novac u nesolventnoj banci, delite određeni deo gubitaka, možda ćete na računu imati 1.000 dolara, ali ćete dobiti samo 500 ako kripto-banka proglasi bankrot.

Prosto rečeno, banka će vam samo dati taj novac i reći da nema više.

Vrlo lako može da se desi da, ljudi koji su imali milione na svojim bankovinim računima otkriju da to više nisu, i da novac čak nije bio čuvan u pravim bankama.

Jasno je da u sredini celog kripto sektora postoji velika rupa, a čini se da smo tek sada ozbiljno počeli da otkrivamo koliko je duboka.

Izvor Heloworld.rs
Autor Uroš Jelić




Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *