Abdi -pašin vakuf je bio jedan od najvećih vakufa u Bijelom Polju. Za ovaj vakuf je postojala vakufnama koja je datirana na 6.šaban 1185. hidžretske godine (13.novembar 1771.godine).
Tekst vakufname je glasio – “Da se dovede voda i napravi sedam česama u varoš Bijelo Polje na sedam različitih mjesta” . Za ovu potrebu uvakufljen je han sa 15 dućana i kirijom od 72 groša.
Abdi- pašin vakuf je funkcionisao sve do Drugog svjetskog rata. Kako se imovina vakufa nalazila na atraktivnoj lokaciji tako je vakufska uprava 1912. godine započela izgradnju još jedne zgrade na zemljištu vakufa. Gradnja je prekinuta zbog izbijanja ratova- prvo Balkanskog, a onda Prvog svjetskog rata.
Gradnja je nastavljena 1926. godine i završena u narednom periodu (nema podataka kada je tačno završena).
Zahvaljujući sačuvanoj arhivskoj građi poznate su pojedini uptavnici vakufa.
Ono po čemu je ovaj vakuf bio različit od ostalih u Bijelom Polju jeste to što se dio sredstava davao za održavanje vodovoda i platu vodovođi.
U islamu voda ima posebno značajno mjesto, tako da nema nikakve sumnje da je Abdi paša ovim vakufom riješio jedan veliki problem građana Bijelog Polja u tom vremenu.
Nažalost, o njegovom identitetu, položaju, obrazovanju, porodici, nema podataka.
Ono što je nesumnjivo jeste da je po do sada dostupnoj arhivskoj građi, a i sam natpis na pronađenoj tabli Abdi-pašinog vakufa, potvrđuje da je Abdi paša bio jedan od najvećih dobrotvora u istoriji Bijelog Polja.
Ovo treba biti podsticaj institucijama da se intenziviraju istraživanje naše prošlosti jer pronađena tabla je kulturno dobro svih građana Bijelog Polja i Crne Gore.
Izvor: Medžlis Islamske zajednice Bijelo Polje
