Otpor Bošnjaka Plava i Gusinja i odbrana od Crnogoraca i Berlinskog kongresa

444

Tokom velike istočne krize između 1875. i 1878. godine, Balkan je bio žarište značajnih promjena. Berlinski kongres 1878. priznao je nezavisnost Srbije i Crne Gore, uz teritorijalno proširenje. Srbija je, usvajanjem četiri nova okruga, obećala slobodu vjeroispovijesti, odgovarajući na međunarodne pritiske. U Crnoj Gori, pripojeni bošnjački gradovi su brzo promijenili demografsku sliku, ali otpor Bošnjaka Plava i Gusinja odbio je prihvatiti ove promjene.

Situacija u Srbiji
U Srbiji, prema Berlinskom ugovoru, zagarantovana je sloboda vjeroispovijesti. Srpska vlada je brzo usvojila zakone koji su osigurali ovu slobodu. Međutim, realnost je bila drugačija. Muslimansko stanovništvo u novopripojenim okruzima bilo je prisiljeno na iseljavanje, ostavljajući velike dijelove teritorije napuštenima.

Crnogorska Ekspanzija
Crna Gora, stekavši nezavisnost, anektirala je bošnjačke gradove, što je dovelo do velike migracije pravoslavnog stanovništva i odlaska većine bošnjačkog stanovništva. Mnoge bošnjačke porodice su se preselile unutar Balkana, ali i dalje, tragajući za sigurnošću.

Otpor u Plavu i Gusinju
Međutim, Bošnjaci Plava i Gusinja su se istakli odbijanjem da prihvate odluke Berlinskog kongresa. Na čelu s Ali-begom Šabanagićem, oni su dve godine pružali snažan oružani otpor crnogorskoj vojsci. Njihov otpor doveo je do internacionalizacije pitanja, sa Austro-Ugarskom koja je predložila “formalnu predaju” ovih područja Crnoj Gori. Ali-paša Gusinjski je uz podršku Albanaca uspio organizovati snažan otpor, što je uvjerilo evropske sile da se odluke Berlinskog kongresa ne mogu provesti bez daljeg krvoprolića.

Rezolucija i posljedice
Kao rezultat, Francuska je inicirala kompenzaciju, predajući Ulcinj Crnoj Gori umesto Plava i Gusinja. Ali-beg Šabanagić nagrađen je titulom paše, a Plav i Gusinje su postali poseban sandžak pod njegovom upravom. Ovaj događaj je ključan primjer otpora malog naroda protiv velikih sila i promjena koje su one nametale.

Zaključak
Priča o otporu Bošnjaka Plava i Gusinja je više od puke bilješke u historiji Balkana. To je priča o otporu, identitetu, i održavanju samosvojnosti usprkos pritiscima većih sila. Njihova borba i uspjeh su svjedočanstvo o snazi zajednice koja se bori za svoja prava i svoj identitet.




Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *