Subota, 23 Maja, 2026
Subscribe
Pošalji vijest

/VIDEO/ Ljetni vašar u Novom Pazaru privukao kupce iz cijele Srbije – Rekordna posjećenost i nevjerovatne cijene

By
Redakcija Sandžak Danas
-
0

  • Očekuje se da će ovogodišnji broj posjetilaca premašiti prošlogodišnjih 35 hiljada, dok niske cijene i atraktivna ponuda nastavljaju oduševljavati sve generacije.

Novi Pazar se ponovo našao u centru pažnje zahvaljujući Ljetnjem vašaru, koji iz godine u godinu privlači sve veći broj posjetilaca. Ova manifestacija, koja je postala sinonim za grad trgovine i poduzetništva, ove godine bilježi rekordnu posjećenost, dok organizatori očekuju da će broj posjetilaca premašiti prošlogodišnjih 35 hiljada.

Razlog za ovakvu pomamu leži u nevjerovatnim cijenama i bogatoj ponudi, koja privlači kupce ne samo iz Srbije, već i iz susjednih zemalja. Na vašaru se mogu pronaći različiti artikli po izuzetno povoljnim cijenama. Na primjer, dječije trenerke su dostupne već od 300 dinara, dok trenerke za odrasle koštaju između 500 i 1.000 dinara. Majice su po cijeni od 500 do 1.000 dinara, a šorcevi se mogu naći za 800 dinara. Također, dječije pantalone su dostupne za samo 600 dinara.

“Posjetioci najviše dolaze organizovano iz Bosne i Hercegovine, ali i iz drugih dijelova Srbije, poput Zrenjanina i Arilja. Ljudi žele da se uvjere u naše niske cijene i da iskoriste popuste koji dosežu i do 70 posto. Kada jednom dođu, postaju stalni posjetioci,” rekao je Enes Pljakić, predsjednik organizacionog odbora, za RTV Novi Pazar.

Osim povoljne ponude odjeće, vašar je idealno mjesto za pripremu za predstojeći školski period. Kupci mogu pronaći sve što je potrebno za školarce, od rančeva i svezaka do olovki i blokova.

Ljetni novopazarski vašar također ima i humanitarni karakter. Učesnici izdvajaju dio svojih proizvoda za pomoć materijalno ugroženom stanovništvu, čime se dodatno potiče duh zajedništva i solidarnosti.

“Situacija je nevjerovatna, interesovanje je ogromno. Posjetioci dolaze sa svih strana, posebno jer smo na putu ka Crnoj Gori, pa mnogi svrate i na povratku s odmora. Pored toga, vikendom bilježimo ozbiljan priliv turista, naročito iz Bosne, što dodatno potvrđuje očekivanja da ćemo premašiti prošlogodišnji broj posjetilaca,” ističu organizatori.

Vašar će biti otvoren još sutra, 27. augusta, od 10 do 21 sat. Ne propustite priliku da posjetite ovu manifestaciju i iskoristite popuste koji su mnoge već natjerali da se „preseljenje“ u Novi Pazar isplati. Pogledajte tv prilog TV Prve ispod teksta.

Foto/Izvor Telegraf

Kuća Čavića – Prva moderna zgrada izgrađena u Novom Pazaru 1911. godine

By
Redakcija Sandžak Danas
-
0
  • Priča o ljepoti, historijskom značaju, navodnom prokletstvu i tragičnoj sadašnjosti čuvene kuće Čavića

Na početku Ejup-begovog sokaka, koji je počinjao na mjestu današnjeg Kulturnog centra, nalazila se stara kuća bogate begovske porodice Čavić. Braća Čavić, Šahsuvar-beg (1878-1935) i Šemsi-beg Čavić (1892-1973), inspirisani ljepotom stambene zgrade u Solunu, odlučili su da izgrade sličnu trospratnicu u Novom Pazaru.

Izgradnja Kuće

Za izgradnju ove monumentalne trospratnice, braća su angažovala arhitektu i majstore iz Soluna, uz pomoć domaćih radnika iz Novog Pazara. Finansiranje izgradnje kuće izvršeno je zlatom, prema predanju, u iznosu ćupa zlata. Kuća je izgrađena 1911. godine u samom centru Novog Pazara i predstavlja prvu kuću zidanu ciglom i pokrivenu crijepom u ovom gradu.

Arhitektonski Stil i Enterijer

Kuća Čavića nije bila nalik na dotadašnje begovske kuće u orijentalnom stilu. Fasade su završene u neoklasicističkom stilu, ukrašene stubovima, vijencima, balustradama i timpanonima. Unutrašnjost kuće bila je opremljena skupocjenim namještajem, tepisima iz Soluna, kristalnim lusterom iz Trsta, te sahani i đugumi iz Stambola.

Priča o “Ukletosti”

Iako je izgrađena za stanovanje, ova trospratnica nikada nije poslužila za tu svrhu. U Novom Pazaru živi predanje o “Ukletom bliznakinji”, prema kojem su kuću proklele žene zbog navodne namjere braće Čavić da sa terasa posmatraju lijepe hanume preko visokih avlijskih ograda. Iako nema historijsku osnovu, ova priča dodatno doprinosi mistici koja okružuje ovu zgradu.

Javna Uloga Kuće

Kuća Čavića je odmah nakon izgradnje postala sjedište za različite vojne i civilne ustanove. U njoj su bili smješteni štabovi tokom Prvog svjetskog rata, a kasnije je služila kao prostor za novopazarsku Gimnaziju, osnovnu školu, te Trgovinsko preduzeće “SLOBODA”. Nakon propadanja društvenih preduzeća, nasljednici su započeli sudski proces za povrat imovine, koji je rezultirao podjelom zgrade između potomaka Šahsuvar-bega i Šemsi-bega.

Trenutno Stanje i Sudbina

Danas je kuća Čavića simbol grada, ali se nalazi u vrlo zapuštenom stanju. Iako je proglašena kulturnim dobrom pod zaštitom Republike Srbije, sistematski propada. Na jednoj od terasa poraslo je drvo, simbol nebrige i zanemarivanja. Postoji prijedlog da Grad Novi Pazar otkupi kuću i u njoj smjesti kulturne ustanove, čime bi se ovaj arhitektonski biser sačuvao za buduće generacije.

Begovi Čavići – Porodična Tradicija

Porodica Čavić jedna je od najuglednijih sandžačkih i novopazarskih begovskih porodica, sa korijenima u Sjenici. Mustaj-beg Čavić, koji je komandovao odbranom Sjenice 1809. godine, najpoznatiji je njihov predak. Porodica Čavić je ostavila dubok trag u historiji i kulturi Sandžaka, a njihova kuća ostaje trajan simbol tog naslijeđa.

Slika: Kuća Čavića u Novom Pazaru (prikazana na fotografiji).

Esad Rahić

Mladen Panić: Istine koje nam nisu rekli – Zašto je važno da učimo pravu istoriju?

By
Redakcija Sandžak Danas
-
0

Kroz vijekove, narodi su oblikovani pričama koje im se prenose. Često, te priče postaju osnova identiteta, kolektivnog pamćenja i osjećaja pripadnosti. No, šta se događa kada te priče nisu potpune? Kada su izobličene da bi služile interesima moćnika, a ne istini?

Mladen Panić postavlja ovo pitanje u svom emotivnom i potresnom tekstu, koji nas poziva da se suočimo s istinom, čak i kada je neugodna.

Mitovi o “zlim Turcima” i “nevinoj srpskoj crkvi”

Jedna od ključnih tema koju Panić ističe jeste mit o srpskoj crkvi kao čuvaru naroda od zla Otomanskog carstva. Učili su nas, kaže on, da je crkva bila ta koja je, u teškim vremenima, očuvala narod od potpunog uništenja. Međutim, Panić podsjeća da nas nisu naučili jednoj važnoj činjenici: Otomansko carstvo je samo održalo srpsku crkvu, postavljajući srpske patrijarhe i pomažući izgradnju crkava. To je omogućilo opstanak srpskog naroda pod Osmanlijama.

Ovaj narativ otvara pitanje: zašto su ove činjenice izostavljene iz naše istorije? Zašto se demonizacija jednog naroda i religije koristi kao temelj za uzdizanje drugog?

Realnost brojki i istina o muslimanskim žrtvama

Još jedna bolna istina koju Panić ističe jeste brojnost pravoslavnog stanovništva za vrijeme Osmanlija. Umjesto da je pravoslavni živalj uništen, kako nas često uče, broj stanovnika se zapravo povećao za 60% na ovim prostorima. Međutim, kada su Osmanlije otišle, ta narasla brojka bila je “korektno smanjena” od strane Austrougarske monarhije.

Nadalje, Panić nas podsjeća na užasne zločine počinjene nad muslimanskim življem Balkana, naročito u Sandžaku i Bosni, između dva svjetska rata. Instrumentalizovani narativi o “zlom islamu” poslužili su kao opravdanje za etničko čišćenje koje je odnelo bezbroj nevinih života. Panić s pravom naglašava da su ove istine izostavljene iz našeg obrazovnog sistema, čime se perpetuira neznanje i mržnja.

Zašto je važno učiti pravu istoriju?

Ono što je u suštini Panićeve poruke jeste poziv na obrazovanje koje se temelji na istini. Samo kroz iskreno suočavanje s prošlošću možemo izgraditi budućnost u kojoj su mir i razumijevanje mogući. Istina nije prijetnja; ona je put ka ozdravljenju.

Ako ćemo ikada živjeti u društvu koje cijeni pravdu i jednakost, moramo učiti našu djecu istini, bez obzira na to koliko je ona bolna. Znanje, kako kaže Panić, nije prijetnja neznanju. Ono je ključ za otkrivanje istine o sebi, drugima, i za postizanje mira – u sebi i oko sebe.

U vremenu kada se istina sve više potiskuje i prekriva manipulacijama, moramo se truditi da je tražimo i prenosimo dalje. To je jedini način da se izvučemo iz začaranog kruga mržnje i neznanja.

Sportski plato u Ribariću: Ljajićevo obećanje postaje stvarnost uz podršku ministra Memića

By
Redakcija Sandžak Danas
-
0

Radovi na izgradnji sportskog platoa ispred osnovne škole “Meša Selimović” u Ribariću su u punom jeku, a sve zahvaljujući sredstvima obezbijeđenim od strane Ministarstva turizma i omladine, na čelu sa ministrom Huseinom Memićem. Ovaj projekat, obećan prije nekoliko mjeseci od strane Rasima Ljajića, postat će nova sportska oaza za učenike škole, ali i za mlade iz cijelog područja.

Projekat, koji se trenutno realizuje, obuhvata izgradnju najmodernijih sportskih terena, tribina, teretane na otvorenom, te raznovrsnih rekreativnih sadržaja, stvarajući tako uslove kojima teže mnoge gradske škole širom zemlje. Prema riječima izvođača radova, Adnana Seleka, već su završeni pripremni radovi, uključujući postavljanje podloga, uklanjanje stare ograde, te pripremu terena za nove instalacije i asfaltiranje.

“Ovo nije samo ulaganje u infrastrukturu, već i u budućnost naše djece. Plato će služiti ne samo učenicima, već i omladini, turistima i lokalnom stanovništvu. Radovi teku prema planu, a investicija od 25 miliona dinara osigurava da će Ribariće dobiti moderni sportski centar kakav zaslužuje,” izjavio je Samir Kačapor, direktor Regionalne razvojne agencije Sandžaka SEDA, koja je nosilac projekta.

Pored sportskih terena za odbojku, košarku i fudbal, predviđena je i završna faza izgradnje sportske hale, čija je konstrukcija godinama stajala nedovršena. Očekuje se da će ovaj projekat značajno unaprijediti kvalitet života u Ribariću, posebno za mlade koji će sada imati priliku da se razvijaju u okruženju koje podstiče njihov sportski duh i zdrav način života.

Ministar Husein Memić je istakao da ovaj projekat predstavlja važan korak ka unapređenju sportske infrastrukture u ruralnim područjima, dodajući da će Ministarstvo nastaviti podržavati slične inicijative širom zemlje.

Realizacija ovog projekta označava početak novog poglavlja za Ribariće, naselje koje je dugo čekalo na ovakav vid investicije. Pogledajte video prilog ispod teksta.

Neupitni bosanski korijeni plemena Hoti, Keljmendi, Grude i Škrelji prema Edith Durham – Detaljna analiza

By
Redakcija Sandžak Danas
-
0
Autor: Suad K Zoranić / Dokumenti, upute i usmeni dokazi Damir Gruda

  • Bogumilsko nasljeđe: Porijeklo sjevernoalbanskih plemena prema Edith Durham

Meri Edit Daram, engleska putnica, umjetnica i spisateljica s početka 20. vijeka, svojim radom ostavila je neizbrisiv trag u proučavanju etnografskih i antropoloških osobenosti Balkana. Njena knjiga “Visoka Albanija i njeni običaji” iz 1908. godine predstavlja ključni izvor za razumijevanje plemenske strukture Sjeverne Albanije, ali i za dublji uvid u porijeklo tih zajednica. Iako je Durham u početku podržavala ujedinjenje Srba, kasnije se distancirala zbog srpske politike prema Albancima, što je uveliko oblikovalo njen istraživački rad.

Durham, koja je u svojoj knjizi detaljno opisala plemena kao što su Skreli, Hoti, Gruda i Kilmeni, iznosi zanimljivu tvrdnju da ova plemena potječu od bogumila iz Bosne i Hercegovine. Ova tvrdnja donosi novo svjetlo na migracione procese nakon pada Bosne pod Osmanlijama 1463. godine, kada su mnoge bogumilske porodice bile prisiljene da napuste svoja ognjišta i pronađu utočište u planinskim predjelima Sjeverne Albanije.

Mary Edith Durham (8. decembar 1863 – 15. novembar 1944) bila je engleska putnica, umjetnica i spisateljica, poznata po svojim antropološkim zapažanjima o životu Srba i Albanaca s početka 20. vijeka. Kao saradnica Kraljevskog antropološkog instituta i članica Kraljevskog instituta za međunarodne poslove, Durham je stekla reputaciju stručnjaka za balkanske prilike. Njena knjiga “Visoka Albanija i njeni običaji” iz 1908. godine predstavlja jedno od najvažnijih djela koje detaljno opisuje plemensku strukturu, običaje i porijeklo stanovništva sjeverne Albanije.

Plemena i njihovo porijeklo

Durham navodi da su plemena Gruda, Hoti i Skreli, uz nekoliko manjih zajednica, direktni potomci bogumila iz Bosne. Ova plemena su migrirala tokom nekoliko generacija, sačuvavši svoje običaje, vjerovanja i međusobne veze. Zanimljivo je da se ova plemena, prema kazivanjima lokalnog stanovništva, održavaju i dalje u mješovitim vjerskim zajednicama – s jednim dijelom populacije koji se pridržava islamske vjere, dok drugi dio ostaje vjeran katoličkoj tradiciji.

Pleme Gruda, smješteno između rijeke Tsem i crnogorske granice, predstavlja primjer mješovitog društva koje je sačuvalo vezu s Hercegovinom, dok su plemena Hoti i Skreli zadržala sjećanje na svoje bosansko porijeklo kroz tetovaže i običaje.

Pleme Gruda:

Gruda, smještena između rijeke Tsem i crnogorske granice, predstavlja jedno od većih plemena sjeverne Albanije. Durham navodi da je pleme Gruda podijeljeno na muslimansku i katoličku populaciju. Ističe se da su pojedini članovi ovog plemena migrirali iz Hercegovine, što potvrđuje vezu s bosanskim prostorima. Crkva u Grudi, prema lokalnom stanovništvu, izgrađena je prije oko 380 godina, nedugo nakon dolaska plemena.

I. Gruda – Plemenski ogranak smješten između rijeke Tsem i crnogorske granice. Sjeverno od nje je pleme Kuči (Crnogorci), a južno Hoti. Gruda se sastoji od oko 500 kuća (računa se da u jednoj kući živi osam do deset osoba). Oko osamdeset kuća vodi porijeklo od Beriša, dok ostali, koji se nazivaju Gjell (ili Djell), potiču iz Hercegovine. Prema lokalnim kazivanjima, crkva u Grudi izgrađena je prije 380 godina. Danas je Gruda podjednako muslimanska i katolička. Porodice Beriša i Djell povezane su brakovima.

II. Hoti – Veliko pleme smješteno južno od Grude, proteže se do obale Skadarskog jezera. Na istoku ga od Kastrata odvaja Lichenij Hoti, istočni krak jezera. Sastoji se od oko 500 kuća, većinom katoličkih, osim tri koje pripadaju Barjaktarovoj porodici. Ovaj muslimanski ogranak prešao je na islam prije sedam generacija. Sve kuće, osim dvanaest koje pripadaju porodicama nepoznatog porijekla, vode porijeklo iz Bosne.

III. Kastrati – Pleme s oko 500 kuća, smješteno između Lichenij Hoti i Skreli. Oko 300 kuća vodi porijeklo od Dedli, povezanih sa sinovima Barjaktara Drekolija iz Kuči. Ostatak od 200 kuća potiče od ljudi koji su već bili na tom području kada su Dedli stigli, a smatra se da su ti ljudi bili Sloveni. Danas su svi Albanci, većinom katolici, dok je manji dio muslimanski.

Pleme Hoti:

Hoti je jedno od najvećih plemena u regiji i također vodi svoje porijeklo iz Bosne. Durham spominje da sve kuće, osim dvanaest koje pripadaju porodicama nepoznatog porijekla, tragaju svoje korijene u Bosni. Hoti su muslimansko pleme koje je prešlo na islam prije sedam generacija, dok su prije toga bili katolici.

Pleme Skreli i bogumilska tradicija:

Durham ističe plemena Skreli i Hoti, koja, prema njenim istraživanjima, vode porijeklo iz Bosne, tvrđave bogumilizma. Ova plemena karakterišu specifične tetovaže na rukama i ponekad na grudima, koje su slične onima pronađenim u Bosni, naročito u regiji oko Jajca. Simboli sunca i polumjeseca, česti u ovim dizajnima, potvrđuju kulturnu i religijsku vezu s bosanskim bogumilima.

IV. Skreli – Pleme smješteno u dolini Proni Thaat, uglavnom katoličko, također vodi porijeklo iz Bosne.

V. Kilmeni – Široko rasprostranjeno pleme s četiri ogranka – Seltze, Vukli, Boga i Nikshi, svi potiču od jednog pretka, Kilmeni. Stigli su u zemlju prije oko trinaest generacija. Sada se međusobno žene, što je iznimno. Kilmeni dolazi nejasno sa sjevera. Većina kuća, Djenovići Seltze, potiče od Kilmeni, dok ostatak, Rabijenovići Seltze, potiču iz Rijeke u Crnoj Gori.

VI. Loke (ili Lohia) – Malo pleme s jednim ogrankom, sastoji se od osamdeset muslimanskih i četrdeset katoličkih kuća.

VII. Rechi – Malo pleme, uglavnom muslimansko, mješovitog porijekla iz Shkalu i Pulati.

VIII. Rjoli – Malo kršćansko pleme, čije porijeklo nije poznato.

Sva ova tri plemena leže između Skreli i Pulati, i svih osam tvore grupu Malsia e madhe, koja je uključena u biskupiju od Skutari. Važno je napomenuti prisustvo slavenskih imena po cijeloj Malsia e madhe.

Ovi izvatci iz Durhamine knjige pružaju rijedak uvid u život i običaje tih plemena, istovremeno naglašavajući kulturne i vjerske veze između Bosne i Sjeverne Albanije. Durhamina knjiga ostaje ključni izvor za proučavanje ove teme, a njena zapažanja su i danas relevantna za historijske i etnološke studije Balkana.

Edith Durham, kroz svoja antropološka istraživanja, pruža vrijedne uvide u složene odnose između različitih plemena sjeverne Albanije i njihovih migracionih tokova. Njen rad potvrđuje značaj bosanskog nasljeđa u oblikovanju identiteta ovih plemena, naročito kroz bogumilsko nasljeđe i specifične kulturne običaje poput tetoviranja.

Njen rad predstavlja vrijedan doprinos razumijevanju kako su bogumilska vjerovanja i bosansko porijeklo ostavili traga na plemenskoj strukturi Sjeverne Albanije. Stranice kao dokaz možete pogledati ispod teksta.

Novi Pazar: Memorijalni kup “Rifat Škrijelj-Laki” održava se 1. septembra

By
Redakcija Sandžak Danas
-
0

Predsjednik ribolovačkog udruženja Novi Pazar, Elvir Hodžić, najavio je putem svog Facebook profila da će naredne sedmice biti organizovan Memorijalni kup “Rifat Škrijelj-Laki”. Ovaj značajan događaj održaće se 1. septembra 2024. godine na takmičarskoj stazi Pazarska Plaža, sa početkom u 8 sati ujutru.

Na ovom takmičenju očekuje se učešće 15 ekipa, što čini ukupno 60 takmičara iz zemlje i regiona. Ovaj događaj ima za cilj ne samo promociju sportskog ribolova, već i očuvanje uspomene na Rifata Škrijelja-Lakija, koji je ostavio neizbrisiv trag u ribolovačkoj zajednici.

Elvir Hodžić je, povodom organizacije takmičenja, uputio apel svim prijateljima i članovima udruženja koji parkiraju čamce na takmičarskoj stazi. “Poštovani prijatelji, čast mi je da vas obavijestim da ćemo sledeće nedelje organizovati memorijalni kup Rifat Škrijelj Laki. Apelujem na sve naše prijatelje koji parkiraju čamce na takmičarskoj stazi da u subotu pomjere čamce uzvodno ka Enverovoj vikendici kako bi naš tim mogao postaviti stazu,” napisao je Hodžić.

Memorijalni kup “Rifat Škrijelj-Laki” predstavlja priliku da se ribolovci iz različitih krajeva okupe i odmjere svoje vještine u prijateljskoj atmosferi, a ujedno i odaju počast osobi koja je dala značajan doprinos razvoju ribolova u ovom regionu.

Svi zainteresovani pozvani su da prisustvuju i podrže učesnike u ovom prestižnom takmičenju koje obećava da će biti događaj za pamćenje.

Penzioner Mehmed Baručić nestao na putu iz Austrije: Porodica u očajničkoj potrazi za informacijama

By
Redakcija Sandžak Danas
-
0

Zvornik, BiH – Mehmed Baručić, austrijski državljanin i penzioner, nestao je tokom putovanja iz Klagenfurta, Austrija, prema svom rodnom gradu Zvorniku u Bosni i Hercegovini. Njegova porodica je zabrinuta i apeluje na sve koji imaju bilo kakve informacije da im pomognu u pronalasku.

Mehmed je u petak ujutro, oko 11 sati, napustio Klagenfurt u tamnozelenom Mercedesu C klase sa austrijskim registarskim oznakama K 942 CC. Nažalost, u žurbi je zaboravio svoj mobilni telefon, zbog čega je komunikacija s njim od tada onemogućena.

Prema dostupnim podacima, Mehmed je kupio vinjetu i ušao u Sloveniju, ali trag mu se gubi na granici s Bosnom i Hercegovinom, gdje se čini da nije zabilježen njegov ulazak.

Porodica Baručić živi u strahu i neizvjesnosti te moli sve koji su ga možda vidjeli ili imaju informacije o njemu ili njegovom vozilu da se hitno jave. Svaki trag ili detalj mogao bi biti od ključne važnosti za njegovo sigurno pronalaženje.

Izvor: GP Maljevac

Istina izlazi na videlo: Porodica i prijatelji brane čast poznatog gorštaka sa Golije Daneta Bijelića

By
Redakcija Sandžak Danas
-
0

Nakon što su mediji objavili vijest da je Danijel Dane Bijorac, poznati gorštak sa Golije, tužio svoju suprugu Kristinu za klevete i lažne optužbe, izvor blizak porodici otkriva da to nije tačno. Prema saznanjima redakcije, Danetov advokat mu je savjetovao da ne podnosi tužbu, jer bi to samo bilo bacanje novca i energije, s obzirom na neosnovanost optužbi.

Kristina, koja je nekoliko godina živjela s Danetom na planini, iznijela je ozbiljne optužbe protiv njega i njegove majke Vesne, tvrdeći da su je zlostavljali i trovali. U svojoj ispovijesti za medije, Kristina je navela da je zbog zdravstvenih problema završila u bolnici i da boluje od neizlječive bolesti crijeva. Također je tvrdila da je porodica koristila njeno stanje kako bi primala donacije, koje su navodno trošili na sebe.

Dane i Kristina
Dane i Kristina

“Nikada nisu bili vjenčani, jedina tužba je za starateljstvo nad djetetom”

Izvor blizak porodici, koji je želio ostati anoniman, naglašava da su Kristinine optužbe neosnovane i da je njena priča daleko od istine.

“Kristina i Dane nikada nisu bili vjenčani, živjeli su u vanbračnoj zajednici i imaju sina. Dane se posvećeno brine o svom djetetu, dok je Kristina otišla u Bosnu i Hercegovinu. Fotografije koje je objavila na društvenim mrežama i u medijima su stare nekoliko godina i nastale su dok je bila bolesna i skupljala novac za liječenje. Jedina pravna akcija koju je Dane poduzeo jeste tužba za lišavanje Kristine starateljstva nad djetetom, jer smatra da ona nije u stanju da se brine o njemu,” kaže naš izvor.

“Dane je uvijek bio uzoran otac i domaćin”

Porodica Daneta Bijelića ističe da je on oduvijek bio uzoran otac i domaćin, te da je Kristina svojim postupcima i izjavama narušila njegov ugled bez ikakvih osnova.

“Dane je čitav svoj život posvetio svojoj porodici i domaćinstvu na Goliji. Nikada nije zanemario svoje obaveze kao otac, niti je ikada postupao nasilno prema Kristini, kako ona tvrdi. Sve optužbe koje je iznijela su lažne i motivisane ličnim interesima. Advokat ga je savjetovao da ne podnosi tužbu protiv nje jer je smatrao da je to bespotrebno trošenje vremena i novca,” dodaje izvor.

Glavni urednik Sandžak Danasa potvrđuje viđanja Daneta i Kristine

Situaciju dodatno pojašnjava i glavni urednik portala Sandžak Danas, koji svojim autoritetom može potvrditi da je često viđao Daneta i Kristinu zajedno po gradu i kod ljekara.

“Viđao sam ih zajedno više puta, i u gradu i u čekaonicama kod ljekara. Njihov odnos nikada nije izgledao kao da je obilježen bilo kakvim zlostavljanjem. Sve što se sada iznosi protiv Daneta zaista djeluje kao neistina,” izjavio je urednik.

Kristinine optužbe i bolna prošlost

Kristina je u svojim izjavama za medije opisala kako je navodno trpjela zlostavljanje i nasilje u kući Danijelove majke. Prema njenim tvrdnjama, porodica nije željela izdvojiti novac za njeno liječenje, iako je bila teško bolesna.

“Nakon što sam se razboljela, neko vrijeme sam boravila kod Danijelove majke. Molila sam ih da zovu doktore, ali nisu htjeli. Bila sam u tako lošem stanju da sam izgledala kao mrtvac, a njegova majka me svakodnevno provocirala i vrijeđala,” izjavila je Kristina.

Ona je također tvrdila da su joj, kada je njena majka došla po nju iz Sarajeva, Danetova majka i policija onemogućili da povede svoje dijete. Kristina je navela da je trpjela psihičko i fizičko nasilje, a odnosi su se dodatno pogoršali kad je pokušala otići iz kuće, ali ju je Danijel navodno fizički napao.

Kristina je kontaktirala Centar za socijalni rad u Novom Pazaru, ali, kako kaže, nije postignut nikakav napredak u rješavanju ovog slučaja.

Ovaj slučaj predstavlja složenu priču o odnosima, optužbama i pravnim dilemama. Dok Kristina tvrdi da je žrtva zlostavljanja, članovi Danetove porodice odlučno negiraju te optužbe i naglašavaju da su informacije iznesene u javnosti netačne. Ističu da je Dane Bijelić bio i ostao posvećen otac i uzoran član zajednice. Jedina pravna akcija koju je poduzeo jeste tužba za starateljstvo nad djetetom, kako bi zaštitio svoje dijete od neprimjerenih utjecaja. Glavni urednik portala Sandžak Danas također potvrđuje da je Dane često viđan s Kristinom, što dodatno dovodi u pitanje vjerodostojnost njenih tvrdnji. Ovaj slučaj ostaje u centru pažnje, a javnost čeka na daljnji razvoj događaja.

 

Izvor Blic / Sandžak Danas

/VIDEO/ Bolid preletio iznad Sandžaka: Vatrena kugla osvijetlila noćno nebo

By
Redakcija Sandžak Danas
-
0

Večeras je nebo iznad Sandžaka osvijetlila neobična svjetlost koja je privukla pažnju stanovnika Novog Pazara i drugih sandžačkih gradova.

Društvene mreže preplavljene su snimcima ovog spektakularnog prizora, a među posmatračima se proširila prava euforija.

Prema informacijama iz Astronomskog udruženja „Eureka“, riječ je o bolidu – meteoru većih razmjera koji je karakterističan po izrazito jakom sjaju.

„Bolid se kretao veoma sporo zbog oštrog ugla pod kojim je ušao u Zemljinu atmosferu. Na kraju je u potpunosti sagorio, stvarajući spektakularnu vatrenu kuglu na nebu,“ objasnili su stručnjaci iz ovog udruženja putem Instagram objave.

Kako su dalje naveli, pojava bolida ponekad može biti praćena i pucketanjem zvuka zbog sagorijevanja meteora u atmosferi. Ovaj događaj još jednom je podsjetio na moć i nepredvidivost svemira, ostavljajući mnoge posmatrače u Sandžaku u čudu i divljenju.

Nezamisliva tragedija u Novom Pazaru: „Dođe mi da vrisnem, a trpim zagrljaje da ne bi bol postao mračno ludilo“

By
Redakcija Sandžak Danas
-
0

Porodica iz Novog Pazara pogođena je nezamislivom tragedijom nakon strašne saobraćajne nesreće koja se dogodila 9. avgusta kod Sjenice. U nesreći su život izgubili otac Hasredin F. (42) i njegove dve ćerkice, od kojih je jedna imala samo tri godine. Danas, u njihovom domu vlada neopisiva tuga, a prizori ispred kuće odražavaju svu bol koja je zadesila ovu porodicu.

Vozač “mercedesa” koji je izazvao nesreću, Dženan Korać, takođe je izgubio život zbog zadobijenih povreda. Prema rečima bliskih izvora, otac i njegova najmlađa ćerka preminuli su na licu mesta, dok je druga ćerka preminula u bolnici nakon 15 dana borbe za život. Hasredin i mlađa ćerka već su sahranjeni, dok će druga devojčica biti sahranjena danas u Novom Pazaru.

Na društvenim mrežama, jedan od rođaka porodice podelio je potresnu fotografiju tri umrlice na kapiji njihove kuće, uz poruku koja je dirnula sve koji su je pročitali.

„Do juče su nam dolazili ljudi, poznati i nepoznati, hvala im… Od danas će nam opet dolaziti, sa suzama u očima i rečima utehe… Njihove senke u maglovitom jutru pokušavaju da nas izvedu iz dvorišta, tamo gde je neka druga hava, kao što je nekad i u našem domu bila. Dođe mi da vrisnem, da ih rasteram, ali nemam više snage ni za to. Trpim zagrljaje i stisak toplih ruku da bol ne postane mračno ludilo. Hvala im što su tu, sa nama…“ napisao je rođak u svom oproštaju.

U jednoj od prethodnih objava, rođak je podelio sećanje na to kako su najmlađa ćerka i otac otišli zajedno, zagrljeni.

„Sigurno je svom babi bila mezimica, kao najmlađa u porodici. Zagrlila ga je, nije ga pustila, i otišla je za njim,“ stoji iznad fotografije nastradale devojčice.

Ova mlada devojka, čije je srce prestalo da kuca prerano, bila je poznata po svojoj vedrini i ljubavi prema životu. Njeni prijatelji i poznanici pamtiće je kao nasmejanu i plemenitu osobu, uvek spremnu da pomogne drugima.

„Ovo je nezamisliva tragedija za sve nas. Njena smrt je bila neočekivana i bolna, kao da smo izgubili deo sebe. Bila je dete koje je donosilo svetlost u živote svih oko sebe, i ova bol nikada neće nestati,“ rekao je prijatelj porodice za lokalne medije.

U automobilu su se nalazili i brat stradalih devojčica, koji je prošao bez težih povreda, i majka, koja se još uvek nalazi u bolnici.

Podsećamo, nesreća se dogodila nešto posle 21 sat te kobne večeri, kada je mladić Dženan Korać, vozeći svoj „mercedes“, u pokušaju preticanja kolone vozila, direktno udario u „audi“ u kojem se nalazila petočlana porodica koja se vraćala iz Sarajeva.

Izvor Kurir

1...1.0371.0381.039...3.746Page 1.038 of 3.746

Kontakt – Sandžak Danas Viber / WhatsApp / Poziv: +381 65 333 9741 Email: [email protected]

Sandzak danas

U trendu

Kategorije

© Sandzak Danas 2025