Egipat predlaže formiranje Arapskog NATO-a: Napad na Katar otvara novo bezbjednosno poglavlje

By
Redakcija Sandžak Danas
-
0
egipat vojska

Kairo/Doha, 15. septembar 2025. — Bliski istok mogao bi se naći pred velikom bezbjednosnom prekretnicom. Nakon nedavnog izraelskog napada na vođe Hamasa u Dohi, Egipat je — prema diplomatskim izvorima — obnovio prijedlog za formiranje Arapskog NATO-a, zajedničke vojne alijanse koja bi štitila arapske države od spoljnog ugrožavanja.

Šta predlaže Egipat?

Plan predviđa formiranje snaga za brzo reagovanje koje bi se mogle rasporediti na teritoriji svake napadnute arapske države.

  • Egipat je spreman da uputi oko 20.000 vojnika, uz nominaciju svog generala sa četiri zvjezdice za vrhovnog komandanta.

  • Saudijska Arabija bi bila glavni strateški partner, dok bi Maroko, Alžir i još nekoliko država mogle da se priključe.

  • Struktura saveza bila bi usklađena sa demografskom i vojnom snagom svake članice, ali i sa osjetljivom ravnotežom regionalnih interesa.

Zašto baš sada?

Napad na Katar, koji je prošao bez aktivacije arapskih protivvazdušnih sistema, pokazao je ranjivost regiona i nedostatak koordinacije. Egipat u ovoj situaciji vidi priliku da se nametne kao lider kolektivne bezbjednosti u arapskom svijetu, nudeći konkretan okvir za zajedničku odbranu.

Prepreke i dileme

Iako ideja o Arapskom NATO-u postoji već gotovo deceniju, tek sada dobija novi zamah. Ipak, izazovi su brojni:

  • Duboke razlike u spoljnopolitičkim stavovima pojedinih zemalja (posebno prema Iranu, Siriji i ratu u Jemenu).

  • Tradicionalno nepovjerenje među ključnim igračima u regionu.

  • Pitanje komandne strukture i finansiranja, koje bi moglo izazvati dugotrajne nesuglasice.

Realnost i simbolika

Dok jedni smatraju da bi ovakva inicijativa mogla donijeti stabilnost i snažnu poruku jedinstva, drugi upozoravaju da bi unutrašnje podjele mogle osuditi projekat na neuspjeh, baš kao i prethodne pokušaje.

Za sada, Egipat računa na to da trenutna kriza u Kataru može postati katalizator za nešto što bi, kako naglašavaju analitičari, moglo promijeniti bezbjednosnu arhitekturu Bliskog istoka u decenijama koje dolaze.

/VIDEO/ Vjosa Osmani odlikovala majke Srebrenice: „Vaša borba je svjetionik pravde“

By
Redakcija Sandžak Danas
-
0

Priština, 14. septembar 2025. – Predsjednica Kosova Vjosa Osmani uputila je snažnu poruku majkama Srebrenice tokom Međunarodnog foruma o ženama, miru i sigurnosti u Prištini. U emotivnom govoru, Osmani se obratila na bosanskom jeziku, naglašavajući da „narod Kosova suosjeća sa vašom patnjom“ i podsjećajući da su i Kosovo i Bosna i Hercegovina pretrpjeli bol od istog agresora.

Kao priznanje njihovoj nepokolebljivoj borbi, Osmani je uručila Predsjedničku medalju za hrabrost, dostojanstvo i potragu za pravdom udruženju Pokret majke enklave Srebrenica i Žepa.

  • „Vaša snaga da tugu pretvorite u nadu, a sjećanje na voljene u neumornu potragu za pravdom, služi kao bezvremenska inspiracija generacijama koje dolaze,“ poručila je predsjednica Kosova.

Majke Srebrenice, svojim višedecenijskim zalaganjem za istinu i pravdu, postale su simbol moralne snage i otpora. Osmani je naglasila da njihova borba prevazilazi lokalne okvire:

„Vaša borba je borba svih nas koji vjerujemo u pravdu, istinu i ljudsko dostojanstvo.“

Ceremonija u Prištini nije samo čin odlikovanja, već i jasna poruka regionu u trenutku kada se balkanska društva suočavaju s izazovima pomirenja i izgradnje povjerenja. Poruka koja je poslana s Kosova glasi: zločini se ne zaboravljaju, a žrtve genocida nikada ne smiju ostati bez glasa.

 

🔴Majke Srebrenice odlikovane Medaljom predsedničke časti na Kosovu 👇👇👇

Danas je u prestonici Kosova održana svečana ceremonija u čast Majki Srebrenice, kojima je predsjednica Republike Kosovo, Vjosa Osmani, uručila Medalju predsjedničke časti za izuzetnu hrabrost, dostojanstvo i nepokolebljivu borbu za pravdu.

U istorijskom trenutku, predsednica Osmani se po prvi put obratila javnosti na bosanskom jeziku, ističući važnost priznanja i poštovanja prema žrtvama genocida, kao i simboličnu snagu majki koje su izgubile sve, ali nikada nisu odustale od istine.

Ceremoniji su prisustvovali zamjenica premijera Emilija Redžepi kao i visoki službenici iz cijelog svijeta, predstavnici civilnog društva i diplomatski kor, uz snažnu poruku solidarnosti, sećanja i trajne borbe za pravdu.
Autor: Berzati Berzat

🎥 Video u cijelosti pogledajte ispod.

#MajkeSrebrenice, #emilijaredzepi #VjosaOsmani, #Kosovo,#PravdaZaŽrtveGenocida,#Sjećanje #InstitucionalnoPriznanje

Objavljuje Kosova.info na Bosanskom jeziku u Ponedjeljak, 2. lipnja 2025.

FK Tutin na vrhu Zone Morava – Pet kola bez poraza

By
Redakcija Sandžak Danas
-
0
fk Tutin

Tutin, 14. septembar 2025. — Fudbaleri FK Tutin nastavljaju da oduševljavaju svoje navijače i potvrđuju odličnu formu na startu nove sezone. Pobjedom u Kraljevu protiv Budućnosti rezultatom 0:1, Tutinci su zadržali lidersku poziciju na tabeli Zone Morava i nakon pet odigranih kola ostali neporaženi.

Sa četiri pobjede i jednim remijem, Tutin je upisao ukupno 13 bodova, koliko ima i drugoplasirani Polet iz Ljubića, ali uz bolju gol-razliku ostaje na čelu tabele. Trener i stručni štab ističu da je tim pokazao veliku taktičku disciplinu i mentalnu stabilnost, što daje nadu da se ova sezona može završiti u velikom stilu.

Sledeći izazov – derbi u Raški

U šestom kolu Tutin gostuje u Raški, gdje ih očekuje derbi protiv trećeplasirane ekipe Bane 1931, koja ima 11 bodova. To će biti direktan duel za vrh tabele i prilika da se potvrdi dominacija.

„Derbi protiv Bane je više od utakmice. To je test karaktera, timske snage i ambicije,“ poručuju iz kluba.

Navijači Tutina s nestrpljenjem očekuju ovaj meč, uvjereni da njihov tim ima snage da nastavi pobjednički niz i ostane lider Zone Morava.

 Tabela nakon 5. kola

Poz Tim Utak Pob Ner Por Bod
1 FK Tutin 5 4 1 0 13
2 Polet (Lj) 5 4 1 0 13
3 Bane 1931 5 3 2 0 11
4 Mokra Gora 5 2 2 1 8
5 Polet (R) 5 2 2 1 8
6 Vujan 5 2 2 1 8
7 Jedinstvo (K) 5 2 1 2 7
8 Budućnost (K) 5 2 1 2 7
9 Goč 5 1 2 2 5
10 Napredak 5 1 1 3 4
11 Sloboda (Č) 5 1 1 3 4
12 Šumadija 1934 5 0 1 4 1

Put dostojanstva ili put poniženja – Kako Gorski vijenac oblikuje bošnjačku djecu!

By
Redakcija Sandžak Danas
-
0
istrage poturica za portal

Autor Suad K Zoranić

  • Sve češće bošnjačka djeca u Srbiji biraju da umjesto bosanskog jezika pohađaju nastavu srpskog jezika. Roditelji možda misle da će im time olakšati obrazovanje, ali treba znati – biranjem srpskog jezika vaša djeca će učiti i o djelima poput Gorskog vijenca. Oni će od malih nogu biti suočena sa stihovima u kojima se islam naziva „smradom“, a muslimani „gubom“ i „izrodima“.
  • Takva lektira stvara podanički duh, osjećaj krivnje i kompleks da je grijeh biti ono što jesi – Bošnjak i musliman. Nasuprot tome, djeca koja pohađaju bosanski jezik imaju šansu da izbjegnu ovakve ponižavajuće sadržaje u svom obrazovnom sistemu, te da odrastaju bez nametnute stigme i osjećaja manje vrijednosti.

Petar II Petrović Njegoš, vladar i mitropolit Crne Gore, 1846. godine napisao je Gorski vijenac, djelo koje se u crnogorsko-srpskoj tradiciji uzdiže kao vrhunsko književno i patriotsko ostvarenje. Međutim, za Bošnjake i muslimane ovo djelo nije samo pjesnička priča o borbi za slobodu, već i manifest šovinističkog odnosa prema islamu i muslimanima, posebno kroz opis ozloglašene „istrage poturica“.

  • U obrazovnom sistemu Crne Gore i Srbije generacije bošnjačke djece bile su prisiljene učiti Gorski vijenac kao obaveznu lektiru. Iako se ovo djelo uzdiže kao „nacionalni ep“ Crne Gore, u svojoj srži ono je šovinistički pamflet protiv islama i muslimana.

U stihovima Gorskog vijenca muslimani se ne prikazuju kao ravnopravni sugrađani, već kao „izrodi“, „smrad“ i „guba“. Vladika Danilo izgovara rečenicu: „Trijebimo gubu iz torine!“, što jasno sugerira da muslimani predstavljaju bolest koju treba ukloniti. Savremeni bošnjački intelektualci taj stih smatraju jezivom anticipacijom kasnijih etničkih čišćenja.

U drugom dijelu epa stoji: „Bog vas kleo, pogani izrodi, / što će turska vjera među nama?“ – otvoreno prokletstvo muslimanima i islamu. Još oštriji je stih: „Sve je pošlo đavoljijem tragom, / zaudara zemlja Muhamedom.“ Ove riječi muslimane prikazuju kao đavolske sljedbenike, a islam kao smrad koji se mora ukloniti.

  • „Trijebimo gubu iz torine“ – poziv na istrebljenje

U stihovima Gorskog vijenca muslimani se ne prikazuju kao ravnopravni sugrađani, već kao „izrodi“, „smrad“ i „guba“. Vladika Danilo izgovara rečenicu: „Trijebimo gubu iz torine!“, što jasno sugerira da muslimani predstavljaju bolest koju treba ukloniti. Savremeni bošnjački intelektualci taj stih smatraju jezivom anticipacijom kasnijih etničkih čišćenja.

U drugom dijelu epa stoji: „Bog vas kleo, pogani izrodi, / što će turska vjera među nama?“ – otvoreno prokletstvo muslimanima i islamu. Još oštriji je stih: „Sve je pošlo đavoljijem tragom, / zaudara zemlja Muhamedom.“ Ove riječi muslimane prikazuju kao đavolske sljedbenike, a islam kao smrad koji se mora ukloniti.

Njegoš u Gorskom vijencu opisuje događaj poznat kao „istraga poturica“, kada su muslimani u Crnoj Gori nasilno protjerivani, ubijani ili prisiljavani da se vrate pravoslavlju. Profesor Zumber Muratović ističe da je generacijama učenika u školama nametano da uče stihove koji islam i Bošnjake prikazuju kao neprijatelje, čime se stvarala „kulturna matrica netrpeljivosti“. Bivši reis-ul-ulema Mustafa Cerić otišao je korak dalje, ocijenivši da se u Gorskom vijencu „nalaze korijeni genocida nad Bošnjacima“.

U Crnoj Gori i Srbiji Gorski vijenac i dalje je obavezna školska lektira. U bošnjačkoj javnosti, međutim, njegovo prisustvo u obrazovnom sistemu izaziva ogorčenje i zahtjeve da se problematični dijelovi uklone. Bošnjački publicisti Enver Ćorović i Šemso Agović nazivaju spjev „ideološkim pamfletom“ i „apologijom zločina“ nad muslimanima.

Islamska zajednica u BiH je više puta upozoravala da Njegoševi stihovi nisu samo „umjetnička metafora“, već i otvoreni poziv na nasilje: „Kako smrde ove poturice!“, „Nekršću se fore usmrdeše…“ i slični izrazi ostavili su duboke rane u kolektivnoj svijesti Bošnjaka.

  • Gorski vijenac ostaje simbol dvostrukih tumačenja: za njih je „sveto pismo crnogorskog otpora“, za nas – „literarni temelj mržnje“.

Izabrani citati iz Gorskog vijenca i tumačenje

Ispod je tabela s nekim ilustrativnim stihovima Gorskog vijenca koji sadrže direktne uvrede ili hladne opise muslimana/konvertita („poturica“). Uz svaki citat navešćemo kratak komentar o značenju i kontekstu:

Citat (izvorni stihovi) Kontekst i analiza
“Kako smrde ove poturice!” Knez Janko krovitelj ljutnji u jednom kasnijem prizoru govori Knezu Roganu: ovdje hrvatski „poturice” označava domaće muslimane. Ovaj direktan stih vrijeđa muslimane kao „smrdljive izrod“ (smrad koji osjećaju) i smatra ih izdajnicima. U bošnjačko-muslimanskom tumačenju takvi opisi izražavaju stereotipnu mržnju prema „drugima” koji su prihvatili islam.
“Bog vas kleo, pogani izrodi, / što će turska vjera među nama?” Vladika Danilo govori Crnogorcima da proklinje svoje sunarodnjake muslimane (nazvane „pogani izrodi”). Ovo je snažna osuda: proklinje i razara islam među njima. Takvi stihovi apsolutno negiraju legitimnost islama u crnogorskom narodu, te pokazuje etno-vjersku isključivost. Islamska zajednica primjećuje da Njegoš ustvari “vjersku mržnju prema muslimanima” izriče riječima poput „odža riče na Cetinju” (muezinskim pozivom) i sličnim tvrdnjama o navodnoj nespojivosti islama i hrišćanstva.
“Sve je pošlo đavoljijem tragom, / zaudara zemlja Muhamedom.” Vojvoda Batrić ohrabruje Vladiku (kneza) da u ime borbe protiv Osmanlija (turske vlasti) napadne i domaće muslimane. Izriče da “zemlja smrdi po Muhamedu” – dakle, cijelu Crnu Goru kao da je obuzeo smrad islama. Izbjegavši da u potpunosti uništi vlastite, batrićevske riječi potvrđuju orijentalistički ton: islamsko nasljeđe se opisuje kao đavolsko i štetno. Hrvatski autor Hadžiabdić navodi da je Njegoševa slika „Turaka” u epizodu klasičan primjer orijentalizma – ubjedljivo “opisivanje Turaka kako smrde”.
“Što, pogani, od ljudi činite? / Što junački ljude ne smaknete…” Ovaj stih (Vojvoda Draško) dobacuje zloglasnim vlastodršcima nad muslimanima: s podsmijehom ih pita zašto ubijaju nevine mučenike zarobljene u tamnicama, umjesto da ih smaknu „junački”. Ipak, riječju “pogani” vrijeđa ih kao necivilizovane pagane. U kontekstu teksta, muslimani su prikazani kao bezvrijedni ljudi, a to pitanje se zapravo podsmijehno postavlja zločincima – no u očima savremenih kritičara i ovaj stih odslikava brutalni konflikt i porugu nad osvojenima.
“Nekršću se fore usmrdeše… / Ujedno su ovce i kurjaci, / združi se Turčin s Crnogorcem… / Smrad uhvati lafa u kljusama, / zatrie se ime crnogorsko… U opisu rata protiv Turaka, pojavljuje se slika opšte izdaje: “združi se Turčin s Crnogorcem” (domaći musliman na strani Turaka), a „smrad” (od Hriscanskog krsta) guši Crnogorce – nemamo više ni „krsta od tri prsta”! Iz ovih stihova proizlazi teza da je crnogorsko pravoslavlje pod krvavim pritiskom islama; muslimani su prikazani kao „zlokobna gomila” koja guši i pretvara zemlju u „groblje” (npr. stihovi 441–498, vide [51†L198-L206]). Taj narativ, prema Islamskoj zajednici, javno opravdava etničko čišćenje muslimana tvrdeći da se branimo od „gube” i „đavola” među nama.
“Trijebimo gubu iz torine!” Vladika Danilo poziva okupljene glavešine da „istrijebe kugu iz sopstvenih redova”, pod čime se misli na Bošnjake-Muslimane (porodično i terminološki nazvane „gubom”). Ovaj stih, često nazivan i motom zbivanja, eksplicitno demonizira muslimane kao kužnu bolest koju treba istrijebiti. Islamski komentatori ističu da je upravo takav jezik – usporedba Bošnjaka sa kugom – ideološka osnova kasnijih etničkih čišćenja na Balkanu.

Zajedno pili, pa je jedan od njih dobio dva metka u glavu: Strašan zločin u Srbiji

By
Redakcija Sandžak Danas
-
0
pucnjava pistolj
pucnjava pistolj

NIŠ – Sinoć, nešto poslije 18 časova, u blizini niškog naselja Beverli Hils dogodilo se teško ubistvo koje je potreslo građane. Prema nezvaničnim informacijama, muškarac je pogođen iz vatrenog oružja sa dva hica u glavu, a ubica je pobjegao sa mjesta zločina.

Tijelo stradalog ležalo je na trotoaru između dvije stambene zgrade. Policija je odmah blokirala čitav kraj, a uviđaj je u toku.

Jedna komšinica opisuje potresne scene:
„Čula sam dva hica. Izašla sam na terasu i vidjela čovjeka kako nepomično leži. Bilo je užasno, ljudi su u šoku.“

Pijana rasprava kobno završila

Prema prvim saznanjima, žrtva i osumnjičeni su nekoliko sati ranije zajedno sjedili u obližnjem parkiću i pili pivo. U jednom trenutku, navodno nakon bezazlenog povoda, nastala je rasprava.

Jedan od očevidaca tvrdi da je napadač ustao da podigne pantalone, a zatim iznenada izvukao pištolj i ispalio smrtonosne hice u svog poznanika.
„Sve se dogodilo za par sekundi, niko nije ni slutio da će se završiti na ovakav način,“ rekao je jedan komšija.

Iako su pripadnici MUP-a brzo izašli na lice mjesta i blokirali naselje, napadač je uspio da pobjegne. Istraga je u toku, a policija radi na identifikaciji i lociranju osumnjičenog.

Potvrđen život nakon smrti: Naučnici pronašli dokaze da ljudska svijest nadilazi kabur

By
Redakcija Sandžak Danas
-
0
smrt, zivot posle smrti, umiranje

Engleski fizičar i nobelovac Roger Penrose iznio je teoriju da ljudska svijest ne prestaje smrću tijela. Prema njegovim istraživanjima, mikrotubule u moždanim ćelijama čuvaju kvantne informacije koje nakon smrti ne nestaju, već se oslobađaju u svemir. Ako osoba oživi, te informacije se vraćaju, što objašnjava iskustva bliske smrti.

  • Sir Roger Penrose i njegov tim iznijeli su teoriju da je ljudska svijest povezana sa kvantnim informacijama pohranjenim u mikrotubulama – mikroskopskim strukturnim komponentama moždanih ćelija. Prema njihovom modelu, te informacije ne nestaju nakon smrti tijela, već se oslobađaju u univerzum. Ukoliko se osoba vrati iz stanja kliničke smrti, kvantna energija se vraća u ćelije, što može objasniti iskustva “svjetla na kraju tunela” i druge fenomene bliske smrti.

Institut Max Planck iz Minhena ide još dalje – tvrdeći da je naš materijalni svijet samo percepcija, dok izvan njega postoji beskonačna, nematerijalna stvarnost. Time nauka potvrđuje da svijest može nadživjeti tijelo.

Kur’anski pogled na život poslije smrti

Islam već više od 14 stoljeća jasno govori o životu poslije smrti i opstanku ljudske svijesti/duše (nefsa i rūha) nakon prestanka tjelesnih funkcija. Kur’an i hadisi nude bogat opis ovog procesa:

  1. Duša ne umire s tijelom

    “I nikako ne smatrajte mrtvima one koji su na Allahovom putu izginuli! Ne, oni su živi! Ali vi to ne osjećate.” (Kur’an, Ali Imran 3:169)
    Ovaj ajet naglašava da smrt tijela ne znači i nestanak svijesti – već prelazak u novu dimenziju života.

  2. Berzah – međufaza nakon smrti
    Kur’an spominje stanje između smrti i Sudnjeg dana, poznato kao berzah:

    “Ispred njih je berzah sve do Dana kada će biti oživljeni.” (Kur’an, El-Mu’minun 23:100)
    Berzah se može razumjeti i kao polje energije ili dimenzija koja obuhvata dušu nakon tjelesne smrti.

  3. Očuvanje djela i svijesti

    “Onaj koji je stvorio smrt i život da bi iskušao koji od vas će bolje postupati.” (Kur’an, El-Mulk 67:2)
    Djela i svijest čovjeka prelaze u naredni život – ne nestaju s raspadom tijela.

Penroseova ideja da se kvantne informacije ne mogu uništiti u svemiru bliska je islamskom shvatanju da se duša ne uništava smrću tijela. Naučnici govore o “energiji” i “informaciji”, a Kur’an o rūhu i nefsi.

Islamska tradicija dodatno pojašnjava ono što nauka tek pokušava dokazati: svijest i djela prelaze u novu realnost, gdje čovjek polaže račun za svoj život. Dok nauka govori o beskonačnosti svemira, Kur’an govori o Ahiretu – vječnom životu, gdje svaka duša doživljava svoj nastavak postojanja.

Savremena naučna istraživanja, iako ograničena i još uvijek hipotetička, otvaraju prostor da shvatimo kako materijalna smrt nije kraj svijesti. Islam već stoljećima jasno opisuje ono što nauka tek otkriva – da postoji nastavak života nakon smrti, da svijest nadilazi grob i da čovjekova suština nije ograničena na materijalno tijelo.

Za muslimane, ovakva otkrića nisu senzacija, već potvrda kur’anskih istina. Dok Penrose govori o kvantnim informacijama, Kur’an govori o duši – a oba pravca ukazuju na isto: smrt nije kraj, nego prelazak u novu fazu vječnog postojanja.

U Podgorici održan protest solidarnosti sa Palestinom: “Crna Gora mora osuditi genocid u Gazi”

By
Redakcija Sandžak Danas
-
0
Detalj, Foto: Danilo Misita

PODGORICA – Na Trgu nezavisnosti u Podgorici održan je “Regionalni mirni protest solidarnosti sa narodom Palestine”, na kojem su učesnici zatražili od institucija Crne Gore da jasno i nedvosmisleno stanu na stranu ljudskih prava i međunarodnog prava.

FOTO: Danilo Misita
FOTO: Danilo Misita

Organizator skupa bio je Pokret solidarnosti sa Palestinom Crne Gore, a okupilo se nekoliko stotina građana iz različitih krajeva države. Prevoz je bio organizovan iz Nikšića, Rožaja, Plava, Gusinja i Ulcinja, što je pokazalo široku podršku ovoj inicijativi.

Protest je počeo okupljanjem kod murala palestinske djece na Bulevaru Mitra Bakića, u blizini glavne autobuske stanice. Nakon toga, učesnici su krenuli u mirovni marš podgoričkim ulicama do Skupštine Crne Gore, gdje su poruke solidarnosti kulminirale pred državnim institucijama.

FOTO: Danilo Misita
FOTO: Danilo Misita

Tokom okupljanja i šetnje u vazduhu su odjekivali uzvici: “Free Palestina”, “Pravda, mir, sloboda Palestini” i “E viva Palestina”. Među učesnicima su se vijorile zastave Palestine i Crne Gore, a brojni transparenti nosili su poruke protiv rata i nasilja.

Zahtjevi učesnika protesta

Okupljeni su pozvali vlasti Crne Gore da hitno preduzmu “konkretne i odgovorne korake”, među kojima su:

  • uvođenje embarga na oružje i prekid svih oblika saradnje sa Izraelom,

  • usvajanje jasne rezolucije u Skupštini Crne Gore kojom bi se osudio genocid nad civilima u Gazi,

  • organizacija humanitarne pomoći stanovništvu Pojasa Gaze.

Govornici na protestu istakli su da Crna Gora ne smije ostati nijema na, kako su rekli, “zločine koji se odvijaju pred očima cijelog svijeta”.

“Naš zahtjev je jasan – Crna Gora mora stati na stranu pravde, na stranu ljudi čija djeca ginu i koji su svakodnevno izloženi bombardovanju”, poručili su organizatori, uz gromoglasan aplauz prisutnih.

Okupljanje je proteklo mirno, bez incidenata, a događaj je završen simboličnim minutom šutnje za stradale u Gazi.

Bokseri iz Novog Pazara briljirali u Jagodini – Bukvićev tim ostvario maksimalan učinak

By
Redakcija Sandžak Danas
-
0

Jagodina, 13. septembar – Bokserski klub DSS Novi Pazar, pod vođstvom trenera Seada Bukvića, ostvario je savršen rezultat na otvaranju 1. kola lige Šumadije i Pomoravlja, održanog u Jagodini. Svi takmičari iz Pazara zabilježili su pobjede i time potvrdili sjajnu formu.

U glavnim mečevima večeri posebno se istakao Tarik Rašljanin, koji je spektakularnim nokautom u prvoj rundi osigurao trijumf i time pokazao dominaciju u svojoj kategoriji. Jelena Juroš donijela je timu sigurnu pobjedu na poene, dok je Imer Lakota slavio nakon što je protivnik predao meč. Četvrti takmičar, Imran Hodžić, dobio je borbu bez ulaska u ring jer se protivnik povukao.

Trener Sead Bukvić naglasio je da je ponosan na disciplinu, predanost i borbeni duh svojih boksera:

– Ovi mladi sportisti su pokazali da naporan rad i posvećenost uvijek daju rezultat. Ponosan sam što smo ostvarili maksimalan učinak i vjerujem da će ovo biti motiv da nastavimo još jače – izjavio je Bukvić.

Ovim uspjehom novopazarski bokseri najavili su ambicioznu sezonu, a sportska javnost u Sandžaku već ih vidi kao ozbiljne kandidate za vrhunske rezultate na državnom nivou.

Erdogan dobio poklon star 1.400 godina: Replika Omerovog zavjeta uručena u Istanbulu

By
Redakcija Sandžak Danas
-
0
Turski predsjednik Erdogan primio grčkog pravoslavnog patrijarha Jerusalema

ISTANBUL, 13. septembar – Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan sastao se u subotu sa grčkim pravoslavnim patrijarhom Jerusalema, Teofilosom Giannopoulosom, koji mu je uručio poseban poklon – repliku historijskog dokumenta iz 7. stoljeća kojim su kršćanima garantirana prava nakon muslimanskog osvajanja Jerusalema.

Svečani prijem održan je u palati Dolmabahče u Istanbulu, gdje je patrijarh Giannopoulos Erdoganu predao uramljeni primjerak dokumenta poznatog kao “Omerov zavjet”, izdat kršćanskom vođi Jerusalema Sofroniju 638. godine.

Ovaj zavjet, izdat od strane halife Omera ibn el-Hattaba nakon što su muslimanske snage preuzele Jerusalem, osigurao je sigurnost i slobodu vjeroispovijesti za kršćansko stanovništvo grada. Njime su zaštićene i najvažnije hrišćanske svetinje – Crkva Svetog groba u Jerusalemu i Bazilika Rođenja Isusova u Betlehemu.

Tokom razgovora, patrijarh je naglasio simboliku ovog dokumenta kao temelja suživota i poštovanja među religijama, dok je Erdogan istakao da je Turska posvećena očuvanju svetih mjesta i međuvjerskog dijaloga.

Ovaj susret dodatno potvrđuje Erdoganovu politiku održavanja bliskih odnosa sa vjerskim liderima različitih konfesija, čime Turska, kako je ocijenjeno, želi naglasiti ulogu mosta između Istoka i Zapada.

Sandžak na mapi Evrope: Naši košarkaši nose Tursku do najvećih uspjeha

By
Redakcija Sandžak Danas
-
0

Košarkaška reprezentacija Turske već tri decenije živi i diše kroz igrače porijeklom iz Sandžaka i Bosne i Hercegovine. Gdje god da pogledate – od Istanbula i Ankare pa sve do NBA parketa – korijeni vode pravo u Novi Pazar, Sjenicu, Žepče ili Sarajevo.

Najbolji primjer današnjice je Čedi Osman. Njegova majka je iz Novog Pazara, a otac Turčin. Odrastao je u Sarajevu, igrao sa bratom u KK Bosna, a onda je krenuo putem Efesa i NBA lige. Kada govori našim jezikom, jasno se osjeti da pripada ovom podneblju – Sandžak mu je u srcu.

Pored njega, tu je i Kenan Sipahi, koji je prve korake napravio na Kosovu, čija je porodica takođe iz Sandžaka, tačnije iz Bijelog Polja, a danas igra za Tursku. Govori i bosanskii albanski, a njegova priča podsjeća na mnoge mlade talente sa Balkana koji su sportski procvjetali tek kada su dobili šansu u Turskoj.

Ne možemo zaboraviti ni Semih Erdena, čija porodica vodi porijeklo iz Sjenice – Šehovići. Njegovi počeci vezani su za beogradski Partizan, a danas je jedno od prepoznatljivih lica turske košarke.

Hidajet Turkoglu, legenda Fenerbahčea i reprezentacije, rođen je u Istanbulu, ali u naselju Bajrampaša – mjestu gdje živi veliki broj ljudi iz Sandžaka. Njegova porodica nosila je prezime Ramićević i potiče iz okoline Sjenice. On je dokaz da Sandžak daje šampione i onda kada promijene dres.

Mirsad Turkdžan, brat naše Emina Jahović, još je jedno ime koje je obilježilo Tursku i evropsku košarku. Malo je onih koji znaju da je njegovo pravo prezime Jahović, ali istorija sporta to jasno bilježi.

Posebnu priču nosi Asim Pars, rođen kao Asim Paščanović u Kalesiji. Njegova karijera u Turskoj je ostavila dubok trag, iako se završila tragično.

Iz BiH dolazi i Emir Preldžić, koji je godinama bio među najboljim evropskim košarkašima. Nakon blistave karijere u Fenerbahčeu i reprezentaciji Turske, vratio se u Žepče, gdje gradi sportsku infrastrukturu i ulaže u budućnost djece.

Nova generacija Sandžaka ponovo blista. Tarik Biberović, sin Eska iz Novog Pazara, iz sarajevskih Sparsa otišao je pravo u Fenerbahče. Danas ga mnogi vide kao nasljednika velikih turskih imena. Njegovi poeni i borbenost podsjećaju da Sandžak nikada nije bio samo geografska regija, nego rasadnik talenata.

Sutra, kada Turska izađe na parket u finalu Eurobasketa protiv Njemačke, čitav Sandžak će gledati i navijati. Jer na tom parketu, kroz osmijeh i borbu Čedija Osmana, kroz šut Tarika Biberovića, kroz tradiciju i naslijeđe Jahovića, Preldžića, Erdena i Turkoglua – igra i naš Novi Pazar, igra i naša Sjenica, igra cijeli Sandžak.

Sandžak je opet na mapi Evrope – ovoga puta kroz košarku.

1...496497498...3.833Page 497 of 3.833