Nedjelja, 3 Maja, 2026

Treći mandat ministra Memića – nakon Rasima Ljajića, Bošnjaci opet imaju jakog predstavnika!

0
husein memic

Ministar Husein Memić, poznatiji kao Beli, jedini je Bošnjak koji je, nakon Rasima Ljajića, ostvario treći ministarski mandat. U periodu do 2025. godine dao je značajan doprinos razvoju Sandžaka, a njegove aktivnosti bile su usmjerene na poboljšanje položaja građana, razvoj infrastrukture i jačanje zajednice.

Tokom mandata kao ministra turizma i omladine, Husein Memić uspio je da u Novi Pazar uloži gotovo 198 miliona dinara (oko 1,7 miliona eura) kroz projekte za mlade i razvoj turizma. Ukupna ulaganja u Sandžaku od strane njegovog ministarstva iznose 375,5 miliona dinara (oko 3,2 miliona eura).

Posebno značajan projekat za Novi Pazar bio je izgradnja Omladinskog centra površine preko šest hiljada kvadratnih metara (tačno 6.592,31 m²), smještenog između Osnovne škole “Jovan Jovanović Zmaj” i Tehničke škole. Centar će biti multifunkcionalni prostor za obrazovne, kulturne, sportske i komercijalne aktivnosti, omogućavajući mladima ekonomsko osamostaljivanje.

Ministar Memić samo u posljednjih mjesec dana inicirao je nekoliko važnih projekata za Novi Pazar. Među njima su velika rekonstrukcija Hamama, kao i vraćanje hidrocentrale u centru grada u vlasništvo Novog Pazara. Također, zahvaljujući njegovom ličnom angažmanu kod ministra zdravlja Zlatibora Lončara, obezbijeđene su desetine ljekarskih specijalizacija za novopazarske ljekare. Za 2025. godinu ponovo je osigurao i dodatna višemilionska sredstva neophodna za obnovu čuvene Altun-alem džamije.

Pored rada u sektoru turizma i omladine, Memić se posebno istakao humanitarnim djelovanjem u zajednici. Lično je učestvovao u nabavci ogrjeva za svoje komšije, pomagao porodicama pogođenim požarima u naselju Lug i zgradi Bor, gdje je pokazao izuzetnu hrabrost spasavajući živote sugrađana.

U oblasti zdravstva, ministar Memić doprinio je rješavanju problema djece oboljele od dijabetesa. Omogućio je prekid monopola na tržištu insulinskih pumpi i senzora, što je dovelo do smanjenja cijena i bolje dostupnosti ovih medicinskih pomagala. U saradnji s ministarstvima zdravlja i prosvjete izmijenjen je i protokol postupanja s učenicima oboljelima od dijabetesa u školama.

Ministarstvo je finansijski podržalo rekonstrukciju značajnih vjerskih objekata u Sandžaku, poput Altun-alem džamije u Novom Pazaru sa 56 miliona dinara, Islamskog centra u Sjenici sa 30 miliona dinara, te Islamskog centra u Lugu. Osim institucionalne podrške, Memić je i lično učestvovao u akcijama prikupljanja sredstava za obnovu džamije „Dibak ishak“.

U domenu kulture, Memić je kao dugogodišnji direktor Kulturnog centra Novi Pazar omogućio njegovu potpunu rekonstrukciju, nakon čega je ovaj centar postao moderna ustanova kulture sa preko 100 hiljada posjetilaca godišnje. Uz Kulturni centar, započeta je izgradnja IT i inovacionog centra, što Novi Pazar postavlja na regionalnu mapu razvoja digitalnih tehnologija.

Zbog svoje skromnosti, humanitarnog djelovanja i kontinuirane posvećenosti razvoju Novog Pazara i Sandžaka, ministar Husein Memić (Beli) uživa veliku podršku sugrađana, što potvrđuju i rezultati izbora. Njegov rad karakteriše nenametljivost i efikasnost, čime je postao primjer odgovornog obnašanja javne funkcije i predanosti potrebama bošnjačke zajednice.

Kada popularnost nadjača vjeru: Pogled iz Sandžaka na javne ličnosti koje su zaboravile svoje muslimanske korijene

0
dzej, brena, saban
  • Redakcija Sandžak Danas otvara pitanje javne odgovornosti i identitetske svijesti među umjetnicima muslimanskog porijekla

Novi Pazar – april 2025.
U vremenu kada su vjerski i kulturni identiteti često na udaru relativizacije, sve češće svjedočimo primjerima pojedinaca koji, iako rođeni i odrasli u muslimanskim porodicama, javno prigrle običaje druge vjere. Ova tema ne bi izazvala toliku pažnju da se ne radi o osobama čiji uticaj na široke mase, posebno među mladima, nije zanemarljiv. Redakcija Sandžak Danas, kao glas muslimanske većine u ovom dijelu Srbije, osjeća odgovornost da otvori razgovor o granici između lične slobode i javne poruke koju šalju ovakvi postupci.

  • Kada slava zasjeni vjeru

Tri imena se često navode kao simboli te “pop-kulturne tolerancije”: Šaban Šaulić, Lepa Brena i Džej Ramadanovski. Svako od njih je imao svoj put i odnos prema vjeri, ali ono što ostaje kao gorak utisak jeste – njihovo skoro potpuno odbacivanje korijena i vjerskog identiteta iz kojeg su ponikli.

  • Šaban Šaulić – umjetnik bez vjerskog okvira

Šaban Šaulić, iako porijeklom iz muslimanske porodice u Šapcu, nikada nije kročio u džamiju. Njegova supruga Gordana slavila je krsnu slavu – pravoslavni običaj koji Šaban nije samo poštovao već i prihvatio, učestvujući u slavama, muzici i veselju, dok istovremeno nikada nije pokazao javnu povezanost sa islamskom tradicijom. Čak je i njegova sahrana, prema dostupnim informacijama, protekla bez ikakvog vjerskog obreda, što je izazvalo tiho razočaranje među mnogim Bošnjacima.

  • Lepa Brena – potpuna asimilacija

Možda i najeklatantniji primjer potpune vjerske asimilacije jeste Fahreta Jahić, javnosti poznata kao Lepa Brena. Rođena u Brčkom u muslimanskoj porodici, danas javno slavi Aranđelovdan sa porodicom Živojinović, a u njenom domu ikone i crkvene sveće postale su uobičajeni prizor. Njen prelazak u pravoslavlje nije samo lični čin, već i snažna javna poruka – poruka koja zbunjuje i vrijeđa osjećaje onih koji su s njom odrasli i kojima je nekada predstavljala simbol zajedničkog jugoslovenskog identiteta, bez potrebe za napuštanjem vlastitog.

  • Džej Ramadanovski – između poštovanja i zaborava

Džej Ramadanovski, iako nikada nije formalno promijenio vjeru, često je viđan u crkvama, kako pali svijeće i moli se kod kapele Svete Petke. Njegov emotivan susret sa patrijarhom Pavlom, iako ljudski dirljiv, postavlja i pitanje – gdje je u njegovom životu bila džamija? Njegova djeca i nasljednici rijetko su javno govorili o islamskoj vjeri svoga oca. Iako je Džej pokazivao humanost i toplinu, izostala je jasna poruka vjernosti svojoj vjeri.

  • Zaboravljeni zov džamije

Ono što je zajedničko za sve troje jeste – potpuni izostanak identifikacije s džamijom, islamskom zajednicom, bajramima, postom, dovom, ili bilo kojom odrednicom muslimanske duhovnosti. I sve to dok su imali moć da kao idoli miliona pokažu da vjera nije prepreka karijeri, već njen oslonac.

U vremenu kada su Bošnjaci i muslimani u Srbiji i regionu i dalje suočeni sa stereotipima, asimilacijskim pritiscima i diskriminacijom, ovakvi primjeri ne doprinose izgradnji dostojanstva zajednice. Naprotiv – šalju poruku da se uspjeh mjeri prihvatanjem tuđe, dominantne kulture, a ne čuvanjem vlastite.

  • Pravo na izbor, ali i dužnost prema narodu

Redakcija Sandžak Danas ne osporava ničije pravo na lični vjerski put. Međutim, kada javna ličnost – idol hiljada – izabere da ignoriše svoje naslijeđe, tada to više nije privatna odluka. Tada to postaje poruka. A poruka je, nažalost, da muslimanska vjera i identitet nisu vrijedni da se nose na sceni, pred kamerama, u velikim momentima života.

Zato se s pravom pitamo: kada će neki od naših velikana javno proslaviti bajram, proučiti dovu, pomoći izgradnju džamije ili izgovoriti da je njihovo ime ne samo na papiru – već i u srcu muslimansko?

Jer biti umjetnik znači biti glas naroda. A narod kojem pripadaš ne zaboravlja.

Sandžak Danas – Vaš glas. Vaša vjera. Vaša istina.

Titova posjeta Novom Pazaru: Kako je drhtava ruka konobara Ćaze otkrila ljudsku stranu državnika

0

Novi Pazar – Dok Novi Pazar danas s nestrpljenjem iščekuje studentski protest zakazan za 12. april, prisjećanje na jedan gotovo zaboravljen trenutak iz prošlosti pruža širu sliku odnosa ovog grada prema vlasti, gostoprimstvu i historijskim trenucima. Jedna epizoda iz 1971. godine, kada je Josip Broz Tito posjetio Pazar, i dalje živi u sjećanjima starijih Novopazaraca.

Bio je april, a priroda u punom cvatu kada je tadašnji predsjednik SFRJ posjetio Sopoćane, poznati manastir i okolinu koja se tih dana pretvorila u jedinstveni prijemni salon pod otvorenim nebom. Na travnatoj ledini, u neposrednoj blizini motela Sopoćani, bila je postavljena sofra za najvišeg državnog gosta.

Titu je tom prilikom poslužen lokalni specijalitet – tembala, tradicionalno jelo servirano u malim zdjelicama po kojima je i dobilo ime. Hranu je pripremio tada čuveni kuhar Iso Varcar, a goste su posluživali lokalni ugostitelji među kojima i konobar Ćazo.

Upravo se Ćazina trema pretvorila u anegdotu koju i danas prenose stariji: kada je prišao da Titu posluži kahvu, ruke su mu zadrhtale i dio pića se prosuo preko šoljice. Umjesto oštre reakcije, Tito je mirno odgovorio:

Tito u restoranu u Sopoćanima
Tito u Motelu Sopoćani
  • „Ništa, ništa, to smo obojica krivi. Hajde onda obojica da popijemo kahvu.“

Ova rečenica, jednostavna i ljudska, ostala je zapisana kao dokaz Titove sposobnosti da u svakom trenutku zadrži dostojanstvo i pokaže razumijevanje.

Tog dana, prema svjedočenju Bude – tadašnje kuharice motela koja je preminula 2021. godine – Tito je bio izuzetno zadovoljan gostoprimstvom:

„Bio je prijatan, zahvalio se svima. Čak sam se i slikala s njim. Taj dan mi je ostao u srcu za cijeli život.“

Fotografije tog susreta pažljivo su čuvane u privatnim albumima, odolijevajući decenijama političkih promjena i društvenih previranja.

Motel Sopoćani tada je bio važno mjesto – okupljalište jugoslavenskih zvaničnika, diplomata i članova partije poput Edvarda Kardelja i Aleksandra Rankovića. Ipak, posjeta Josipa Broza Tita ostaje najznačajnija i najemotivnija.

U vremenu kada mladi u Novom Pazaru ponovo pokazuju društvenu angažovanost i spremnost da učestvuju u političkim procesima, vrijedno je prisjetiti se ovakvih priča. Jer historija nije samo ono što je zapisano, već i ono što biramo da pamtimo i prenosimo dalje.

Kad ti priroda postane kancelarija: Braća Husein i Saud i život među stadima

0

Vlašić – Dok većina ljudi svoj radni dan počinje u kancelariji, za braću Huseina i Sauda Gulamića priroda je jedina kancelarija koju poznaju. Njihovi dani počinju prije zore, uz pucketanje vatre i miris prve kafe, negdje visoko na planini Vlašić. Njihov dom su šatori, a saputnici stada ovaca – njih oko 180.

„Mi smo rođeni među ovcama. Naš otac je bio čoban, djed je bio čoban… Ostalo nam je to u krvi“, govori Saud, mlađi brat, dok se kroz maglu jutra nazire njegovo stado kako kreće prema pašnjacima.

Braća Gulamić dolaze iz Zenice, iz sela Bukatić. Već dvije i po decenije bave se nomadskim stočarstvom, čuvajući svoja i tuđa stada. Njihova životna priča počinje tužno – izgubili su oca 1992. godine, kada se nije vratio iz Hrvatske, gdje je sa stadom krenuo u sezonsku ispašu. Od tada, o njemu i njegovom saputniku Smaji Zelkanoviću više nikad nije bilo ni traga ni glasa.

  • „Ostali smo s majkom i dvije sestre. Brat je bio najstariji i morao je odmah preuzeti odgovornost. Nismo imali ništa, ali smo imali volju“, prisjeća se Saud.

Godinama su radili za nadnice, čuvali tuđa stada, da bi polako izgradili svoje. Danas imaju vlastito stado, a život provode pod vedrim nebom – zimi kod dobrih domaćina u podnožju planine, a čim snijeg okopni, sele se visoko na pašnjake. Njihov način života mnogi zovu „nomadski“, ali oni i dalje sa ponosom kažu – čobanski.

  • „Treba ti barem 15 godina rada da imaš nešto svoje, da se isplati. A i tada, moraš voljeti ovo. Bez ljubavi, ne možeš čuvati ovce“, iskreno kaže Saud.

Kroz šalu, priznaju da je teško pronaći djevojku koja bi prihvatila takav način života.

  • „Danas svi hoće gotovo, niko neće u šumu. A ovdje nema gotovog – sve se gradi svojim rukama i trudom.“

Pored prodaje ovaca za kurbane, ranije su pravili i sir, ali su zbog vremenskih uslova i nedostatka radne snage prestali s tom praksom. Ovce se kod njih janje dva puta godišnje, što donosi mnogo posla, ali i obavezu da se stado redovno pregleda, vakciniše i vodi računa o zdravlju.

U šali kažu da poznaju svaku ovcu „po faci“. Iako ih je skoro 200, razlikuju svaku. Ljubav prema životinjama i osjećaj odgovornosti čine njihov svijet jedinstvenim.

  • „Ne bih mijenjao ništa. I da mi ponudiš drugu vrstu života – ne bih znao šta s njim. Ovo je moj svijet. U njemu sam rođen, u njemu želim i ostariti“, kaže Saud.

Oni koji ih poznaju, kao porodica Glibanović iz kraja gdje borave zimi, govore o njima s poštovanjem. Video prilog pogledajte ispod teksta.

  • „Otvorili su nam vrata svog doma kad nam je bilo najteže. Januar, februar, mart – tri mjeseca smo kod njih prezimili“, zahvalno ističe Saud.

Za kraj, Saud šalje poruku omladini:

  • „Ako voliš ovo što radiš, možeš od sto ovaca imati solidan život. Nisi nikome dužan, sam si svoj gazda. A to danas vrijedi više od svega.“

Građani Srbije oduševljGrađani Srbije oduševljeni gostoprimstvom u Novom Pazaru: „Nikad nas ovako nisu dočekali“eni gostoprimstvom u Novom Pazaru

0

Novi Pazar – Dok su se stotine građana iz različitih dijelova Srbije slijevale u Novi Pazar povodom sveopšteg okupljanja i studentskih protesta, jedno je bilo zajedničko svima – oduševljenje toplinom i gostoprimstvom grada koji ih je dočekao kao najrođenije.

„Magija, ljubav, sloboda“ – tim riječima su mnogi opisali atmosferu koja je vladala ulicama, trgovima i kafanama Novog Pazara. Ekipa televizije N1 i brojni posjetioci svjedočili su nesvakidašnjoj gostoljubivosti – domaćini su ih nudili kafom, hurmama, mantijama, čokoladom i nezaobilaznim ćevapima.

Na društvenim mrežama su se pojavile stotine komentara u kojima ljudi prenose da su ih vlasnici restorana častili večerom, a nepoznati prolaznici pozivali na kahvu, uz riječi: „Došli ste kod nas – to je najmanje što možemo da uradimo“.

Posebnu pažnju privukao je Emir Paljevac, koji je, u želji da se približi i pojasni islamske vrijednosti gostima nemuslimanske vjere, besplatno dijelio primjerke Kur'ana štampane ćirilicom na srpskom jeziku.

– Gost i komšija u islamu imaju poseban status. Ova verzija Kur'ana štampana je upravo za naše komšije pravoslavne vjere, kako bi mogli razumjeti ono što i mi čitamo. Cilj je bolja međusobna spoznaja i razbijanje predrasuda, rekao je Paljevac za N1.

On je istakao da ovakvi susreti doprinose međusobnom razumijevanju i izgradnji povjerenja.

– Ljepše je kada ljudi dođu, kada se pogledi sretnu, kada se razgovara. Tada padaju barijere, i svi vide da nije onako kako se često predstavlja u medijima. Vidjeli su naš stvarni duh i zbog toga se sada osjećaju opušteno i prihvaćeno, dodao je.

Jedan domaćin koji je ugostio novinarsku ekipu u svojoj kući, kazao je da u islamu postoji vjerovanje da „gost u kuću unosi sreću, a kada izlazi – sa sobom odnosi sve zlo i lošu energiju“.

Ovakva poruka iz Novog Pazara, u vremenu sveprisutnih podjela, pokazala je da solidarnost, poštovanje i istinsko gostoprimstvo ne poznaju granice. Novi Pazar je još jednom dokazao da je čaršija velikog srca.

Vučić: Skup u Novom Pazaru nije bio impresivan, bilo je u maksimumu 4.320 lica

0

Beograd – Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se danas javnosti zahvalivši se građanima na podršci i prisustvu na velikom svenarodnom skupu održanom tokom vikenda, ocijenivši taj događaj kao „veličanstven i svečan“.

„Cijeli dan je vladao dobar osjećaj – od mladih do starih, svi su bili tu. Kao preslikan narod“, kazao je Vučić.

U svom obraćanju, osvrnuo se i na pokušaje pojedinih studenata da blokadama spriječe odlazak građana na miting vlasti, naglašavajući da takvo ponašanje nije prihvatljivo.

  • „To je za njih postalo normalno – da nekoga sprečavaju. Umijte se hladnom vodom. Nemate pravo da ograničavate slobodu kretanja drugih. Čak im i policajac reče: ‘Cijelu noć sam s vama, a sada vi druge blokirate’. To je posljedica mržnje i uticaja grupa za pritisak“, rekao je Vučić.

Komentarišući protest u Novom Pazaru, predsjednik Srbije naveo je da skup u tom gradu nije bio brojčano značajan.

  • „Što se tiče Pazara, mogu da kažem da skup nije bio impresivan. U maksimumu je bilo 4.320 ljudi, od čega 2.875 sa strane. Sve je to tačno evidentirano“, istakao je.

Vučić je također komentarisao isticanje zastava i poruke koje su se čule tokom protesta, navodeći da mu ne smetaju simboli, već određene izjave koje su, kako kaže, imale separatistički ton.

  • Zastave mi ne smetaju, ali smetaju poruke – pominjanje Nasera Orića, separatističke izjave. Odnosi Srba i Bošnjaka moraju da budu najbolji mogući. To su naša braća i sestre, razlike ne smiju da postoje“, poručio je Vučić.

Zaboravljeni biser Pešteri: Kijevci, selo mira i prirodne ljepote

0

Gornji Pešter – Na samoj granici Gornje Pešteri, u sjeverozapadnom dijelu ove jedinstvene visoravni, smjestilo se naseljeno mjesto Kijevci, koje se nalazi na visini između 1100 i 1250 metara nadmorske visine.

Ovo malo selo, okruženo prostranstvima netaknute prirode, predstavlja tipičan primjer pešterskog načina života koji opstaje uprkos vremenu, modernizaciji i migracijama. Iako brojem stanovnika možda nije veliko, Kijevci su simbol izdržljivosti, skromnosti i suživota s prirodom.

Visinska zona u kojoj se nalazi čini ovo područje posebno pogodnim za stočarstvo i uzgoj domaćih životinja, dok čisti zrak i otvoreni horizonti privlače sve više ljubitelja prirode, fotografa i istraživača koji žele osjetiti mir i tišinu koju moderna urbana sredina više ne poznaje.

Kijevci su jedno od onih mjesta gdje vrijeme kao da sporije teče, gdje se dani mjere ritmom stoke i godišnjih doba, a ljudi još uvijek vjeruju u vrijednosti zajedništva i tradicije. Tokom zime, selo biva pokriveno snježnim pokrivačem, dok ljeti postaje idealno utočište za one koji traže bijeg od gradske vreve i vrućine.

Upravo ovakva mjesta predstavljaju srce Peštera – visoravni koja odiše ponosom, prirodnim bogatstvima i istorijom duboko ukorijenjenom u kamenu i zemlji koju generacije obrađuju.

U krvavom obračunu porodica Ćazim Osmanović ubio B. M. – Uhapšeni muž, žena i brat osumnjičenog

0
policija
policija

Sarajevo – Jedna osoba je smrtno stradala, a više ih je povrijeđeno u teškom incidentu koji se dogodio u Sarajevu, a prema nezvaničnim informacijama, riječ je o sukobu između dvije porodice u kojem je učestvovalo oko 20 osoba.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo potvrđeno je da je slobode lišen Ć.O. (1984) iz Sarajeva zbog osnova sumnje da je počinio krivično djelo ubistva. On je, kako se navodi, tokom fizičkog obračuna upotrijebio oštar predmet kojim je teško povrijedio B.M. (1981), koji je potom preminuo u 14:20 sati na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu.

Prema informacijama iz istrage, radi se o Ćazimu Osmanoviću, koji je navodno zadao smrtonosne povrede Brusu Mučištu. Osim njega, policija je privela još dvije osobe.

Njegova supruga, S. Osmanović, uhapšena je zbog sumnje da je počinila krivično djelo pomaganja, dok se njegov brat, A. Osmanović (1991), tereti za teško tjelesno povređivanje.

U sukobu su teške tjelesne povrede zadobile i supruga preminulog B.M., E.P. (1983), kao i njena sestra A.P. (1988), obje iz Sarajeva.

Nadležno tužilaštvo preuzelo je dalju istragu, a okolnosti koje su dovele do sukoba još se utvrđuju. Motiv sukoba za sada nije zvanično saopšten.

Selma Mekić iznenadila stajlingom ispred Arhiva Vojvodine – crveni total-look izazvao lavinu komentara

0

Subota u Novom Sadu donijela je modno iznenađenje koje su svi primijetili – Selma Mekić, islamska teologinja i bivša savjetnica u Vijeću naroda, pojavila se u dramatičnom crvenom outfitu ispred zgrade Arhiva Vojvodine, ostavivši prolaznike, ali i društvene mreže – bez teksta.

Obučena u vatreno crvenu haljinu s upečatljivom mašnom, modernim šeširom i velom koji je uokvirio cijeli stajling, Mekić je modnu izjavu pojačala i odabirom plavih čizama, što je izazvalo brojne reakcije. Društvene mreže su odmah “eksplodirale” komentarima, a fotografije su brzo obišle Instagram i Facebook.

  • “Selma kao da je izašla sa piste Fashion Weeka, a ne iz Arhiva. Ovo je hrabro i umjetnički!”, napisala je korisnica @modna_duša.
  • “Ne znam šta je poruka, ali ovo ne možeš ignorisati. Ili je genijalno, ili potpuno van kontrole”, dodao je jedan korisnik Twittera.

U drugom planu, pored Mekić, pojavila se i dama u elegantnoj crnoj kombinaciji sa čipkastim detaljima, čime je vizuelni kontrast dodatno naglašen. Neki komentari su se fokusirali upravo na taj kontrast:

  • “Crveno i crno – vatra i tmina. Modna poruka ili suprotnosti koje se privlače?” zapitala se korisnica @anabela_stil.

Mekić, koja je poznata po ekstravagantnom stilu i javnim nastupima, ovoga puta je odlučila prekršiti pravila – i izgleda da joj to nije promaklo ni jednom oku. Posebnu pažnju izazvao je i natpis pored ulaza u Arhiv Vojvodine, što je dodatno podstaklo špekulacije da se radi o umjetničkom performansu ili snimanju za neki modni editorijal.

Do zaključenja ovog teksta, Selma Mekić se nije oglasila povodom reakcija, ali je fotografiju iz crvenog izdanja već podijelila na svom profilu uz opis: “Arhiviraj utisak.” Pogledajte video ispod teksta.

Memić brani bošnjačku zastavu: “To je simbol našeg naroda, a ne teroristički čin”

0

Ministar turizma i omladine Srbije Husein Memić oštro je reagovao na sve učestalije medijske napise u kojima se bošnjačka zastava Sandžaka pogrešno etiketira kao “separatistička” ili čak “teroristička”. U objavi na FB, Memić je poručio da je riječ o zvaničnom i legalno priznatnom simbolu bošnjačkog naroda u Srbiji.

  • — “Nije ovo nikakva teroristička zastava. Prestanite s tim! Ovo je zastava Bošnjaka, naš nacionalni simbol, i sramotno je da je nazivaju autonomaškom ili terorističkom. To nije samo nepoštovanje prema simbolima jednog naroda, već i prema državi koja ih je priznala”, naglasio je ministar.

Dodao je da svi koji ovakve simbole nazivaju terorističkim ne čine dobro ni Srbiji ni Bošnjacima.

“Ovo je zastava koju je priznala naša država i svi vi kojima izgleda teroristički, ne mislite dobro ni državi niti Bošnjacima. Molim sve novinare i medije da obrate pažnju kako se ophode prema nacionalnim simbolima manjinskog bošnjačkog naroda”, poručio je Memić.

Ministar Memić je ranije više puta isticao važnost međusobnog poštovanja, suživota i afirmacije multietničnosti, kao temelja stabilne i demokratske Srbije.