Join our community of SUBSCRIBERS and be part of the conversation.
To subscribe, simply enter your email address on our website or click the subscribe button below. Don't worry, we respect your privacy and won't spam your inbox. Your information is safe with us.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump izjavio je da je američka vojska izvela napade na tri iranska nuklearna postrojenja — Fordow, Natanz i Isfahan — te da su avioni koji su učestvovali u misiji već na putu povratka u Sjedinjene Države.
„Završili smo naš vrlo uspješan napad na tri nuklearna postrojenja u Iranu, uključujući Fordow, Natanz i Esfahan“, napisao je Trump 21. juna na društvenim mrežama.
„Svi avioni su sada izvan iranskog zračnog prostora. Velika količina bombi bačena je na glavno postrojenje, Fordow. Svi su avioni sigurni i na putu kući.“
Izraelski javni servis KAN prenio je izjavu jednog izraelskog zvaničnika koji je rekao da su napadi izvedeni u potpunoj koordinaciji s Washingtonom.
Iranske vlasti još uvijek nisu komentarisale ove navode.
Trump je i ranije razmatrao mogućnost direktnog vojnog angažmana SAD-a u sukobu između Izraela i Irana. Njegova objava stigla je samo dva dana nakon što je izjavio da će „u roku od dvije sedmice“ odlučiti hoće li se pridružiti Izraelu u napadima s ciljem uništenja iranskih nuklearnih postrojenja.
Prema ranijim izvještajima od 21. juna, američki bombarderi B-2 — sposobni za nošenje bombi za probijanje bunkera — poletjeli su iz SAD-a i letjeli preko Tihog okeana.
Američki i izraelski zvaničnici ranije su istakli da su SAD jedina zemlja koja posjeduje kapacitete za napad na duboko ukopana iranska nuklearna postrojenja. Trump je takođe podijelio objavu naloga Open Source Intel, u kojoj se navodi: „Fordow je nestao.“
Snimka iz objekta Fordow ne prikazuje značajne učinke dima ili eksplozije na površini ili u blizini objekta, što bi moglo ukazivati na to da napad nije rezultirao značajnim prodiranjem utvrđene podzemne strukture. Inače bi bila vidljiva.
Prema izvješćima, većina štete koncentrirana je na izlazu i ulazu iz objekta Fordow, bez ikakve štete na njegovoj čvrstoj unutarnjoj strukturi. Očekuje se da će se znakovi toga otkriti u nadolazećim satima. Pogledajte video ispod teksta.
New York, 12. juni 2025 – Sjednica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o trenutnoj eskalaciji sukoba između Irana i Izraela obilježena je izuzetno nezgodnim trenutkom za američku diplomatiju. Tokom izlaganja, američka ambasadorica pri UN Dorothy Shea nenamjerno je optužila Izrael za širenje terora i haosa na Bliskom istoku – izazvavši trenutnu reakciju u diplomatskim krugovima.
Raspravljajući o posljednjim tenzijama između Teherana i Tel Aviva, ambasadorica Shea je izjavila: “Izraelska vlada također je širila haos, teror i patnju širom regije.” Shvativši gaf, Shea se odmah ispravila, navodeći da je mislila na iransku vladu kao glavnog aktera destabilizacije.
Njena izjava, međutim, nije prošla nezapaženo. Snimak sa sjednice brzo se proširio društvenim mrežama i izazvao niz reakcija, od diplomatskih analitičara do običnih građana. Mnogi su Shea-inu grešku nazvali klasičnim Frojdovskim lapsusom – nenamjernom verbalnom greškom koja, prema psihoanalitičkoj teoriji Sigmunda Freuda, može otkriti prave, potisnute misli govornika.
Politički analitičari podsjećaju da se Izrael, iako saveznik Sjedinjenih Država, često nalazi na meti kritika zbog vojnih operacija i politike prema palestinskom narodu, ali i šire u regionu. Upravo zato, Shea-in lapsus otvorio je raspravu o američkoj ulozi i istinskim stavovima prema izraelskoj politici na Bliskom istoku.
Sama ambasadorica nije se dalje oglašavala o ovoj grešci, dok je portparol američke misije u UN-u pokušao umanjiti značaj događaja, nazivajući ga “ljudskom greškom u trenutku žustre debate”.
Međutim, u diplomatskim kuloarima i dalje se nagađa – da li je u pitanju bio samo gaf ili, kako mnogi vjeruju, odraz skrivenih neslaganja unutar američke administracije u pogledu podrške Izraelu.
TUTIN/EVROPA – Ljubitelji motora iz Tutina, okupljeni u Moto Clubu Tutin, ostvarili su podvig koji će se dugo prepričavati među motociklistima Sandžaka. Trojica neustrašivih članova – Ismet Ika Dudić, Amer Vejselović i Adnan Tutić – uspješno su završili jednu od najizazovnijih moto tura u Evropi, vozeći legendarnu rutu “Grande Alpes” od Azurne obale do Ženevskog jezera, preko spektakularnih francuskih Alpa.
Avantura je započela sa obala Jadrana, odakle su, puni entuzijazma, nastavili prema Mentonu na Azurnoj obali, simboličnom polazištu ove svjetski poznate rute. Od tuda je krenulo pravo moto-iskustvo života: serpentine, dramatični usponi, nepregledni vidici i svjež planinski zrak, dok su se jedan po jedan nizali najpoznatiji alpski prevoji – Col du Galibier, Col d’Izoard, Col du Vars, te impozantni Col de l’Iseran na čak 2.770 metara nadmorske visine, najviši asfaltirani prevoj Evrope.
Kroz planinske masive, klub je stigao i do Chamonixa, čuvenog alpskog gradića podno veličanstvenog Mont Blanca, gdje su se, kako ističu, na trenutak osjećali kao na “krovu Evrope”.
„Naša ruta je više od obične vožnje – ona je simbol hrabrosti, upornosti i prijateljstva. Pokazali smo da i mali gradovi, poput Tutina, mogu imati velike snove i još veće podvige,“ poručuju članovi kluba.
Njihova ekspedicija nije završila sa silaskom u dolinu – povratak ih vodi kroz slikovite predele Švicarske, Italije, Slovenije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Time će, kako kažu, zaokružiti svoj “moto krug” kroz srce Evrope i sa ponosom donijeti nezaboravne utiske u svoj grad.
Ova tura predstavlja prekretnicu za Moto Club Tutin, jer su prvi iz ovog kraja koji su realizovali ovako zahtjevnu i spektakularnu avanturu. Na svakom kilometru puta, nosili su zastavu Tutina i Sandžaka, šaljući snažnu poruku: snovi su tu da se ostvaruju, a granice postoje samo u našim glavama.
Moto Club Tutin i dalje ostaje inspiracija – ne samo za moto entuzijaste, već i za sve koji vjeruju da je svaka granica dostižna uz zajedništvo, hrabrost i upornost.
Muslimansko bratstvo, jedan od najutjecajnijih islamskih pokreta u svijetu, javno je izrazilo punu podršku Iranu u aktuelnim sukobima na Bliskom istoku, ocjenjujući da napadi na ovu zemlju predstavljaju napad na čitav islamski otpor.
Vršilac dužnosti vođe Muslimanskog bratstva, dr. Salah Abdel Haq, uputio je u srijedu pismo vrhovnom vođi Islamske Republike Iran, ajatolahu Aliju Khameneiju, u kojem je osudio nedavni izraelski napad na iranski grad Ahvaz. On je taj čin opisao kao “stratešku eskalaciju” čiji je cilj da dodatno osnaži izraelsku dominaciju u regiji, ističući da su takvi potezi mogući zahvaljujući “bezuvjetnoj podršci Sjedinjenih Američkih Država i nekoliko zapadnih sila”.
U poruci, objavljenoj na službenim kanalima Muslimanskog bratstva, Abdel Haq je izrazio saučešće zbog pogibije iranskih zvaničnika i civila, nazivajući ih šehidima i ponovio da Islamska Republika Iran ima punu podršku Muslimanskog bratstva u, kako je naveo, “borbi protiv brutalne izraelske agresije”.
Abdel Haq je podsjetio na operaciju “Poplava Al-Akse” iz oktobra 2023. godine, tokom koje je, prema njegovim riječima, izraelska vojska doživjela jedan od najsnažnijih sigurnosnih udaraca u svojoj istoriji. On je naglasio da Izrael, u svojoj strategiji, ne pravi razliku između država, naroda i vjerskih zajednica, već nastoji ugušiti svaki otpor – bilo da dolazi iz Irana, Palestine ili drugih pokreta poput samog Muslimanskog bratstva.
Message to the Supreme Leader of the Islamic Republic of Iran
In the Name of Allah, the Most Gracious, the Most Merciful
His Eminence Mr. Ali Khamenei, the Supreme Leader of the Islamic Republic of Iran,
May Allah’s peace, blessings, and mercy be upon you
“Ovo nije samo borba Irana. Ovo je borba cijelog islamskog ummeta. Izrael ne pravi razliku između naših etničkih ili sektaških razlika – zato se ni mi ne smijemo dijeliti”, poručio je Abdel Haq, pozivajući sve muslimane da prevaziđu međusobne razlike i formiraju zajednički front protiv “cionističkog entiteta”.
Citirajući osnivača Muslimanskog bratstva Hassana al-Bannu, Abdel Haq je zaključio da “nijedna pravna ili doktrinarna razlika ne smije biti prepreka jedinstvu islamskog naroda”. On je podvukao da trenutna situacija na Bliskom istoku, od Palestine, preko Libana i Jemena, pa sve do Irana, zahtijeva “sveobuhvatno islamsko strateško jedinstvo”.
Ova poruka Muslimanskog bratstva dolazi u trenutku kada Bliski istok prolazi kroz jednu od najtežih faza u novijoj istoriji, a regionalna polarizacija dostiže vrhunac. Poziv na jedinstvo ummeta, uprkos historijskim i mezhebskim razlikama, još jednom je podsjetio na potrebu za zajedničkim odgovorom islamskog svijeta na rastuće prijetnje i izazove.
Teheran – Iran je izdao ozbiljno upozorenje svim državama koje razmatraju slanje vojne ili tehničke podrške Izraelu, navodeći da će svaki takav čin smatrati direktnim učešćem u agresiji protiv Islamske Republike i učiniti te isporuke legitimnim metama iranskih oružanih snaga.
“Oštro upozoravamo da će slanje bilo kakve vojne ili radarske opreme, bilo brodom ili avionom, u svrhu podrške cionističkom režimu biti smatrano učešćem u agresiji protiv Irana i automatski postati legitimna meta naših oružanih snaga,” poručio je visoki iranski zvaničnik u obraćanju emitiranom na državnoj televiziji, prenosi agencija AFP.
Rat bez prestanka
Rat između Irana i Izraela traje već devet dana, a napetosti su dostigle vrhunac prošlog petka kada je izraelski napad pogodio iranske vojne položaje, pri čemu je poginulo više od 20 visokih vojnih komandanata. Odgovor Teherana uslijedio je istog dana u večernjim satima uz raketiranje izraelskih ciljeva, što je označilo početak niza balističkih udara koji su se nastavili narednih dana.
Iako Izrael zvanično tvrdi da su meta isključivo vojni i nuklearni objekti u Iranu, prema posljednjim izvještajima, broj civilnih žrtava prelazi 400.
SAD pred ključnom odlukom
Posebnu pažnju međunarodne javnosti privlači pitanje potencijalnog uključivanja Sjedinjenih Američkih Država u sukob na strani Izraela. Bivši predsjednik Donald Trump izjavio je ranije ove sedmice da će “u naredne dvije sedmice” donijeti odluku o eventualnoj intervenciji, što dodatno podiže tenzije u regionu.
Analitičari upozoravaju da bi svaki pokušaj dostavljanja oružja ili vojne tehnologije Izraelu iz trećih zemalja mogao dovesti do širenja sukoba van granica Bliskog istoka.
Nastavlja se globalna zabrinutost
Međunarodna zajednica poziva na hitnu deeskalaciju i prekid vatre, ali konkretni diplomatski pomaci zasad izostaju. S obzirom na najnovije prijetnje iz Teherana, jasno je da svaka odluka o vojnoj pomoći Izraelu nosi ozbiljan rizik i potencijalne posljedice za države koje se odluče na taj korak.
Premijer Izraela Benjamin Netanyahu izazvao je buru reakcija širom Bliskog istoka nakon što je u intervjuu za izraelski javni servis Kan otvoreno govorio o izraelskoj strategiji prema Iranu i ulozi arapskog svijeta u regionalnim dešavanjima. Netanyahu je, po prvi put ovako eksplicitno, priznao da je Izrael sistematski radio na razbijanju arapskog jedinstva od samog osnivanja države 1948. godine.
Poruka Iranu: “Niko nije zaštićen”
Upitan o mogućnosti atentata na iranskog vrhovnog vođu, ajatolaha Alija Khameneija, Netanyahu nije isključio takav scenarij. “Izdao sam uputstva da niko u Iranu nema imunitet. Nije potrebno da dalje objašnjavam. Djela će govoriti više od riječi”, poručio je izraelski premijer, što su analitičari protumačili kao direktnu prijetnju najvišem političkom i vjerskom vrhu Islamske Republike.
Netanyahu je naglasio da je glavni cilj Izraela “uklanjanje nuklearne prijetnje” iz Teherana, ali i eliminacija opasnosti od iranskih balističkih projektila. “Rušenje režima nije cilj, ali može biti posljedica, što zavisi od iranskog naroda”, dodao je.
O izraelskim operacijama: “Historijski korak”
Govoreći o najnovijim vojnim operacijama, Netanyahu je istakao da je napad na Iran bio “historijski korak koji se morao preduzeti dok je ova vlada na vlasti”. Kao ključni motiv naveo je “sprječavanje da buduće generacije ostanu bez mogućnosti djelovanja”.
“Slomili smo iransku osovinu, Hezbollah je urušen, Assad svrgnut, a Iranu su ostale samo nuklearna prijetnja i rakete”, izjavio je, naglašavajući efikasnost izraelskih obavještajnih i sigurnosnih službi, koje su, prema njegovim riječima, djelovale bez oklijevanja.
Netanyahu je naglasio i da Izrael nije čekao odobrenje iz Washingtona za posljednje operacije, ali je zahvalio administraciji bivšeg predsjednika Donalda Trumpa na, kako je rekao, “izuzetnoj podršci u oblasti odbrane”. Potvrdio je i učešće američkih pilota u presretanju iranskih dronova tokom nedavnih eskalacija.
“Podijelili smo Arape”
Posebnu pažnju regionalnih medija izazvala je Netanyahuova izjava o arapskom svijetu: “Nakon osnivanja Države Izrael, suočili smo se sa ujedinjenim arapskim blokom. Vremenom smo ih uspjeli podijeliti. Danas Arapi više ne nastupaju kao jedinstven front”, istakao je.
Ova izjava protumačena je kao priznanje višedecenijske izraelske strategije, čiji su efekti danas vidljivi kroz normalizaciju odnosa sa više arapskih država i izostanak jedinstvene regionalne politike prema izraelsko-palestinskom sukobu.
Burne reakcije i upozorenja na eskalaciju
Netanyahuove izjave izazvale su oštre reakcije u medijima i među političkim analitičarima širom Bliskog istoka. Mnogi upozoravaju da ovakav retorika može dodatno pogoršati ionako napetu situaciju između Izraela, Irana i njihovih saveznika, te izazvati novi talas nestabilnosti u regionu.
Izraelski premijer, s druge strane, poručuje da “Izrael neće odustati od zaštite svojih nacionalnih interesa – bez obzira na cijenu”.
Istanbul – Iranski šef diplomatije Abbas Araghchi poslao je snažnu poruku Zapadu nakon sastanka s kolegama iz Saudijske Arabije, Iraka i Katara, održanog na marginama zasjedanja ministara vanjskih poslova Organizacije islamske saradnje (OIC) u Istanbulu. Tema razgovora bila je, između ostalog, aktuelna agresija Izraela na Iran i šire posljedice za region.
Araghchi je zahvalio zemljama članicama OIC-a na, kako je naglasio, nedvosmislenoj podršci Iranu u suočavanju s, kako je opisao, “agresijom izraelskog režima”. U saopćenju za javnost istakao je da se u islamskom svijetu osjeća do sada neviđeni talas solidarnosti i jedinstva.
— Dok Zapad zatvara oči pred izraelskim zločinima, ne samo nad Iranom nego i nad muslimanima širom regije, u islamskom svijetu raste ogorčenje. Zapad, koji je izgubio svoj moralni kompas, trebao bi to ozbiljno uzeti u obzir — poručio je Araghchi.
Na sastancima sa Faisalom bin Farhanom (Saudijska Arabija), Fuadom Husseinom (Irak) i Abdulrahmanom Al-Thanijem (Katar) razmatrana su trenutna regionalna dešavanja, uz poseban fokus na najnoviju izraelsku agresiju protiv Irana.
POGLEDAJTE GOVOR ERDOGANA ISPOD TEKSTA
Organizacija islamske saradnje, koja okuplja 57 država članica, oštro je osudila izraelske vojne akcije i pozvala međunarodnu zajednicu na zaštitu suvereniteta Irana i prava muslimanskih naroda širom Bliskog istoka.
Novi Pazar – Malo ko bi danas, šetajući obalama Jošanice ili brdima Golije, mogao da zamisli da je čitavo područje Novog Pazara nekada bilo prekriveno tropskim morem. Upravo to otkrivaju nalazi geologa i entuzijasta, čiji radovi i zbirke fosila svjedoče o jedinstvenoj, a gotovo zaboravljenoj prošlosti ovog kraja.
Prema riječima stručnjaka, područje Novog Pazara se u periodu krede, između 145 i 65 miliona godina prije današnjice, nalazilo ispod tropskog mora ili velikih jezera. O tome svjedoče brojni ostaci morskih organizama, fosili i slojevi krečnjaka, koji su sačuvani širom ovog kraja.
Na lokacijama poput Bajevice, Tenkova, Svilanova, ali i na padinama Golije, mogu se pronaći razni fosili morskih bića – od školjki, preko hipurita (neobičnog organizma koji oblikom podsjeća na kravlji rog), pa do ostataka prastarih riba i biljaka. Zanimljivo je da se na novopazarskoj strani Golije, na čak 1260 metara nadmorske visine, nalaze fosili morskih organizama, što pokazuje koliko su se reljef i tlo ovih prostora izdigli tokom miliona godina geoloških procesa.
„Svaki put kada koristimo kreč, bilo u domaćinstvu ili industriji, trebalo bi da znamo da su to zapravo ostaci ljuštura morskih bića“, objašnjava arheolog i entuzijasta iz Novog Pazara. Danas su te krečnjačke stijene dostupne na površini zemlje, dok su nekada bile duboko pod morem.
Bajevica: Prirodni muzej pod otvorenim nebom
Posebno mjesto na geološkoj mapi ovog područja zauzima Bajevica, selo nedaleko od centra Novog Pazara. Bajevica je prava riznica fosila – ovdje su pronađeni brojni ostaci prastarih morskih bića, poput školjki i hipurita, neobičnog organizma koji oblikom podsjeća na kravlji rog. Iako fosili u narodnoj mašti često bude slike dinosaurusa, u Bajevici su pronađeni ostaci morskih organizama i biljaka koji su živjeli prije desetina miliona godina.
Stručnjaci ističu da su ovi fosili tihi svjedoci vremena kada je područje današnjeg Novog Pazara bilo dno toplog, plitkog tropskog mora. Nije rijetkost pronaći u Bajevici školjke, a svaki novi iskop ili građevinski rad može donijeti neko iznenađenje iz prošlosti – kao što je nedavno otkriven fosil ribe iz perioda krede.
Slični fenomeni nisu rijetkost samo u Novom Pazaru – na Himalajima, čak i na samom Mont Everestu, takođe su pronađeni fosili morskih organizama. To je još jedan dokaz koliko je planeta Zemlja živi mehanizam koji se stalno mijenja, i koliko su procesi stvaranja i oblikovanja tla dugotrajni i tihi.
Nažalost, uprkos bogatstvu fosilnih ostataka, šira javnost Novog Pazara nedovoljno je upoznata sa ovim prirodnim naslijeđem. Jedna od rijetkih izložbi o fosilima održana je u lokalnom muzeju prije više od decenije, kada je preko 1200 posjetilaca, mahom djece i omladine, po prvi put vidjelo fosile pronađene na ovom području. „Oduševljenje posjetilaca je bilo ogromno, jer malo ko može da zamisli da je naš kraj nekada bio dno mora“,prisjećaju se organizatori izložbe.
Brdo kod stare ciglane, poznato po bogatstvu fosila, krije jezerske, a ne samo morske ostatke, što svjedoči da je dio Novopazarske kotline u jednom trenutku bio i jezero, prije oko 40 miliona godina.
Glavni problem ostaje nedostatak edukacije i šireg naučnog interesovanja. „Nedovoljno je poznato šta su sve geolozi i paleontolozi otkrili na našem području. Osim nekoliko entuzijasta, nije bilo intenzivnijeg naučnog istraživanja i obrade ovih fosila“, upozoravaju stručnjaci.
Međutim, u planu je nova, bogatija izložba u muzeju, kao i izrada kataloga i pratećih prezentacija. Cilj je da mladi, ali i svi građani, nauče nešto više o zaboravljenoj, ali fascinantnoj prošlosti svog zavičaja. „Svaka nova generacija treba da zna na kakvom tlu živi i koliko je ono bogato istorijom mnogo starijom od ljudske.“
Ova otkrića nas podsjećaju da je zemlja na kojoj danas živimo nastala kroz milione godina, oblikovana prirodnim procesima i bogata životom koji je davno iščezao. Svaki sloj kamena nosi priču o prošlim vremenima, a na nama je da tu priču čuvamo, istražujemo i prenosimo novim generacijama. POgledajte tv prilog Sandžak televizije ispod teksta.
U popodnevnim satima u beogradskom naselju Jakovo došlo je do brutalnog sukoba u kojem su dve osobe zadobile teške telesne povrede. Kako nezvanično saznajemo, reč je o sukobu između Gorana P., poznatijeg pod nadimkom „Pop“, i jednog mladića kojem je navodno dugovao novac.
Prema prvim informacijama iz istrage, incident je započeo kada je Goran P. navodno namamio mladića, a zatim ga – kako se sumnja – dvaput udario automobilom na različitim lokacijama. Snimci sigurnosnih kamera koje su dospele u javnost prikazuju trenutke kada mladić biva udaren vozilom i doslovno bačen preko ograde. Potom je, prema iskazima svedoka, pretučen pištoljem.
U nastavku sukoba, došlo je do upotrebe hladnog oružja – mladić je, u pokušaju samoodbrane ili iz osvete, izbo Gorana P. nožem. Obojica su prebačena u Urgentni centar u teškom stanju i odmah operisana. Trenutno se nalaze pod nadzorom lekara, a stanje im je, prema poslednjim informacijama, stabilno.
Policija je odmah po prijavi reagovala i pokrenula opsežnu istragu. Preliminarna verzija motiva upućuje na višemesečni dug od 50.000 evra koji je bio kamen spoticanja između dvojice muškaraca. Istraga će utvrditi sve okolnosti sukoba, kao i da li je oružje kojim je mladić pretučen bilo legalno posedovano.
Snimci sa sigurnosnih kamera izazvali su burne reakcije na društvenim mrežama, a mnogi korisnici izražavaju šokiranost brutalnošću scena i pitanjima o bezbednosti u naseljima oko Beograda.
UPOZORENJE: Video snimci incidenta sadrže uznemirujući sadržaj. Preporučuje se diskrecija pri gledanju.
SJENICA – Muamer Dacić, jedan od najpoznatijih ovčara iz ovog kraja, priprema svoje stado za šišanje. Iako su kišni dani usporili poljske radove, u njegovom domaćinstvu nema mjesta dokolici – svaki trenutak je ispunjen poslom, jer, kako sam kaže, besposlen ne može biti nikako. “Ko hoće da radi, uvijek nađe posla. Ko neće, taj ni ne traži – oni što ne žele raditi, traže izgovore na ulici ili lutaju, a dobar domaćin radi svoj posao i od toga živi”, iskren je Muamer. Na njegovim pašnjacima danas pase oko 550 ovaca, uz veliki broj jagnjadi, od kojih je većinu već prodao zahvaljujući dugogodišnjoj saradnji sa poznatim beogradskim marketom. Njegovo gazdinstvo prepoznato je kao pouzdan dobavljač, posebno za praznične dane, dok se većina ostalih proizvođača još uvijek bori s neizvjesnošću i naplatom.
Priča Muamera Dacića ne bi bila potpuna bez spomena njegovog povratka na selo. Godine 2014, nakon što je država povećala premije za ovčarstvo, Dacić se vratio iz grada i odlučio okušati sreću na rodnom ognjištu. “Seo sam, uzeo hemijsku i papir, proračunao i vidio da se od ovčarstva može živjeti. Naravno, inflacija je pojela dobar dio tih para, ali opet moramo biti zahvalni na subvencijama i premijama koje nam daje država.” Ipak, život na selu nije nimalo lak. “Radimo 24 sata, sedam dana u sedmici, nema vikenda, nema odmora – jedino što se prespava, i to zavisi od sezone.” Tokom zime i perioda jagnjenja, dešava se, kaže, da ni noći ne prospava kod kuće, već uz stado.
Ovčarstvo u ovom kraju donosi i ozbiljne izazove. Najveći problem ove godine je nedostatak sijena zbog loše sezone, ali i vode za napajanje stada. “Vode ima dovoljno na izvorima, ali nema ko da je održava, a kada dođemo da napojimo ovce, vode često nema. Zimi cisterne zalede pred štalom, pa nema pomoći. Tu bi mnogo značila podrška općine – ne mora država sve, dovoljno bi bilo da lokalna samouprava izdvoji dio sredstava i povede računa o seljaku.” Muamer naglašava da je za moderan rad na selu potrebna ozbiljna mehanizacija: traktori, balirke, grabulje, obrtači – sve su to morali kupiti. Ipak, neke stvari, poput bacanja bala, još uvijek se rade ručno, jer je teško pronaći radnu snagu spremnu na takav posao.
Ljeto je period kada selo oživi dolaskom dijaspore, ali Dacić ističe da je to kratkog daha. “Većina je odselila, dođu možda na vikend tokom godine, ali da ostanu i iskoriste godišnji odmor na selu – to se rijetko dešava. Ko je okrenuo leđa selu, taj se teško vraća.” Ipak, Muamer je sa porodicom ostao. “Imam četvero djece, najstarija studira medicinu, dvoje su još u školi, a najmlađi tek treba da pođe. Najljepše ovdje je čist zrak – prava vazdušna banja. Još uvijek ovdje nije došla hemija.”
Priča Muamera Dacića svjedoči o istrajnosti, ljubavi prema rodnom kraju i vjeri u bolje sutra. Dok drugi odlaze, on i slični njemu dokazuju da je najveće bogatstvo Sandžaka upravo u vrijednim ljudima koji ne odustaju od sela, tradicije i poštenog rada. Pogledajte tv prilog ispod teksta.
