Utorak, 5 Maja, 2026

Kosovo: Ubijen policijski komesar Muhamet Ljika, počinilac još uvijek nepoznat

0

Kačanik, Kosovo – 2. april 2025. godine – Policijski komesar iz Kačanika, Muhamet Ljika, izgubio je život nakon što je sinoć upucan ispred ulaza u svoju zgradu u ulici “Idriz Seferi”, potvrdili su nadležni iz Policije Kosova.

Portparol policije za region Uroševca, Kanun Veselji, izjavio je da su službe bezbjednosti odmah reagovale po prijemu dojave o pucnjavi. Ljika je pronađen u teškom stanju i hitno je transportovan u Zdravstveni centar u Kačaniku, gdje je, uprkos naporima ljekara, preminuo uslijed zadobijenih povreda.

„Primili smo informaciju da je jedna osoba ranjena i da se nalazi u teškom stanju na ulazu u svoju zgradu. Odmah su reagovale policijske jedinice i hitna pomoć. Nažalost, povrijeđena osoba – naš kolega iz policije – nije uspjela da preživi“, izjavio je Veselji.

Tragedija se, prema preliminarnim informacijama, dogodila oko 23 sata. Prema trenutnim saznanjima, komesar Ljika je pogođen dok je ulazio u svoj stan. Motiv napada za sada ostaje nepoznat, kao i identitet napadača.

O slučaju je obaviješten dežurni tužilac, a istragu vodi Inspektorat Policije Kosova. Policija apeluje na građane da, ukoliko imaju bilo kakve informacije, iste odmah dostave nadležnim organima.

Smrt Muhameta Ljikea, iskusnog policijskog komesara, izazvala je šok u lokalnoj zajednici. Kolege i mještani ga opisuju kao predanog službenika i čovjeka od integriteta, koji je bio poznat po svom mirnom i profesionalnom pristupu poslu.

Tjelohranitelj muftije Dudića brutalno napao SPP Usame Zukorlića – U alkoholisanom stanju napadate čelnike Islamske zajednice!

0
  • Lični pratilac muftije Dudića javno prozvao funkcionere SPP-a iz Prijepolja uz optužbe na račun njihovog ponašanja – reakcija iz vrha Islamske zajednice ili spontani ispad?

Sandžak – Poslije višemjesečne kampanje aktivista Stranke pravde i pomirenja (SPP) protiv čelnika Islamske zajednice u Srbiji, naročito usmjerene ka muftiji dr. Mevludinu Dudiću, čini se da se odgovor iz vrha Islamske zajednice konačno oblikovao – i to putem društvenih mreža.

Naime, lični vozač i obezbjeđenje muftije Dudića, Elvir Šabanović, poznatiji kao Ninya, objavio je noćas na svom Facebook profilu priču koja predstavlja direktnu prozivku prijepoljskog rukovodstva SPP-a. U objavi, koja je dostupna njegovim FB prijateljima već više od sat vremena i nije uklonjena, Šabanović optužuje funkcionere jedne političke partije (jasno se aludirajući na SPP, prozivajući funkcionera Alena Elzana Gojaka) da nakon asfalterskih radova po Prijepolju slave uz bogatu trpezu – implicirajući čak da je bilo i alkoholnog pića.

  • Za rubriku vjerovali ili ne… pojedini aktivisti (funkcioneri) jedne političke partije u PP. Proslavljaju asfaltiranje uličice u PP… pojedinci prozivaju čelnike Islamske zajednice i žele da je oni uređuju, dajući sebi za pravo da prelaze granice i vrijeđaju čelnike… doduše da li su u alkoholisanom stanju ili ne, to bi morali da utvrdimo preko alko testa. Što kaže Milo Đukanović – sedi Alene Elzana Gojak, SEDI ĐE SI I ZA ĐE SI NISI…“, stoji u objavi Elvira Šabanovića uz fotografiju sa sporne proslave.

Ova javna objava izazvala je zaprepaštenje u redakciji Sandžak Danas, ali i među vjernicima, s obzirom da dolazi od osobe iz najužeg kruga povjerenja muftije Dudića. Njegove riječi jasno sugerišu da Islamska zajednica više neće nijemo posmatrati višemjesečne napade koji dolaze iz krugova SPP-a, čiji su funkcioneri i simpatizeri konstantno targetirali imame i rukovodstvo Mešihata – od hafiza Seada Islamovića do muftije lično.

Objava Elvira Šabanovića, iako tehnički lična, praktično ima težinu institucionalne poruke, s obzirom na njegovu ulogu i bliskost sa muftijom Dudićem. Do sada Mešihat nije direktno odgovarao SPP-u, niti ih je imenovao u saopštenjima. Međutim, ovaj čin se može tumačiti kao jasno upozorenje – Islamska zajednica neće više tolerisati ni napade ni pokušaje političkog prisvajanja.

Podsjetimo, napadi su intenzivirani nakon što je u hadži Mehovo džamiji tokom ramazana ugostio ministar turizma i omladine Husein Memić, kao i predsjednik SDP-a Samir Lekić. Islamska zajednica, čiji vrh već duže vrijeme praktikuje otvorenost prema svim političkim subjektima i vjernicima, očigledno je trn u oku onima koji žele isključivo vlasništvo nad njom.

Dodatnu tenziju izazvao je nedavni sastanak u Priboju između imama Harun ef. Eminagića i lokalnog rukovodstva SDP-a na temu izgradnje džamije i muslimanskog groblja – što je za SPP, po svemu sudeći, bio povod za još žešće napade.

Redakcija Sandžak Danas će nastaviti da prati razvoj ovog konflikta.

Novi Pazar u znaku studenata: Najavljen veliki protest “Sloboda vlada čaršijom”

0
Vesna Lalić/Nova.rs
Vesna Lalić/Nova.rs

Novi Pazar, 1. april 2025. — Plenum studenata Državnog univerziteta u Novom Pazaru zvanično je usvojio inicijativu da se 12. aprila organizuje veliki studentski protest pod nazivom “Sloboda vlada čaršijom”. Očekuje se masovno okupljanje ne samo studenata iz Novog Pazara, već i iz drugih univerzitetskih centara širom Srbije.

Studentkinja Emina Spahić izjavila je za N1 da se sprema “nešto zanimljivo”, ali nije želela da otkrije detalje. Istakla je da će događaj imati i elemente druženja, te poručila da je atmosfera među studentima izuzetno pozitivna i puna očekivanja.

Ne bih odavala šta će konkretno biti, sprema se nešto zanimljivo, pre svega lepo druženje, ali neka to ostane iznenađenje, kazala je Spahić.

Protest 12. aprila dolazi nakon prvog masovnog okupljanja održanog 27. februara, a organizatori veruju da će nadmašiti prethodni skup kako po brojnosti, tako i po uticaju.

Nadamo se da će sva svetla biti uperena ka Novom Pazaru. Mi smo poznati kao sjajni domaćini i pokazaćemo to još jednom, poručila je Spahić.

Studenti iz Novog Pazara trenutno su u koordinaciji sa kolegama sa drugih univerziteta. Iako nije potvrđeno da li će biti zajedničkih pešačenja, poziv za učešće upućen je svim studentima iz zemlje.

U komunikaciji smo sa studentima sa svih fakulteta. Svi su pozvani i nadamo se njihovom dolasku, istakla je Spahić.

Jedan od ključnih zahteva koji se ponavlja od početka studentskih okupljanja odnosi se na smenu aktuelne rektorke i uvođenje prinudne uprave na Državnom univerzitetu u Novom Pazaru.

Smatramo da rektorka nije dostojna funkcije koju obavlja. U tom stavu nismo usamljeni – imamo podršku građana, ali i drugih univerziteta, zaključila je Spahić.

Protest “Sloboda vlada čaršijom” najavljuje novu fazu studentske borbe za autonomiju, akademsku čestitost i bolji položaj mladih u društvu.

Šta Novopazarce asocira na Bajram? Emocije, porodica i nezaboravna radost (VIDEO)

0

Novi Pazar – Bajram u Novom Pazaru nije samo praznik. To je osjećaj, miris djetinjstva, okupljanje voljenih i posebna toplina koja ispunjava domove i srca. U anketi koju je realizovao portal Free media, Novopazarci su iskreno i emotivno podijelili šta za njih znači Bajram – i svi odgovori imaju jednu zajedničku crtu: porodica i ljubav.

„Ne mogu da opišem tu ljepotu… Toliko je to posebno da ti dođe da zaplačeš od sreće“, kaže jedna sugrađanka kroz suze radosnice. „Radujemo se svi – i djeca, i odrasli. Kupiš poklone, daruješ, dočekuješ goste… sve je lijepo“, dodaje ona.

Za mnoge, Bajram znači ponovno okupljanje sa rodbinom i prijateljima. „Podsjeća me na druženje, okupljanje sa rođacima, drugovima…“, navodi jedan mladić, dok drugi sa sjetom ističe: „Kad sam bio dijete, ti bajramski dani su mi bili najljepši u godini. To za mene predstavlja nešto nevjerovatno.“

Porodica se kao tema neprestano provlači kroz odgovore: „Najljepše je kad se svi okupimo. Bajramska atmosfera se ne može opisati riječima“, kaže jedan učesnik ankete, dok drugi dodaje: „To je osjećaj koji se ne kupuje. Porodica, djeca, zajednički ručak, obilazak rodbine – to je Bajram.“

Neki građani Bajram doživljavaju i kao kulminaciju Ramazana: „Kao cvijet koji nikne nakon posta. Prva pomisao mi je porodica, da se svi okupimo, iako smo sa svih strana svijeta.“

Bajram je, kažu ispitanici, i vrijeme mira, razumijevanja i zajedništva. „Volim da praznike provodim sa svima – i svojom i drugim zajednicama. Lijepo je biti zajedno, slaviti zajedno“, zaključuje jedan od ispitanika.

U vremenu kada su ljudi često razdvojeni kilometrima, posao i obaveze ne ostavljaju mnogo prostora za porodična okupljanja, Bajram se čeka s nadom da će barem tih dana svi biti na jednom mjestu, u toplini doma, uz osmijehe, bajramsku kahvu i zagrljaje.

📹 Pogledajte cijeli video ankete na YouTube kanalu portala Free media ispod teksta.

Dušanka Jovanović postala Emmina: Priča o duhovnom ispunjenju

0

U džematu Gornja Koprivna, nadomak Cazina, 27. marta 2025. godine, zabilježen je dirljiv i duboko simboličan trenutak – Dušanka Jovanović je izgovorila šehadet i time primila islam, odabravši ime Emmina, koje u arapskom jeziku simbolizira povjerenje, sigurnost i unutarnji mir. Ova odluka, kako je sama istaknula, rezultat je dugotrajnog razmišljanja i traganja za duhovnim smislom, a novi put prihvatila je s ljubavlju, iskrenošću i potpuno svjesna značaja tog čina.

Obred primanja islama predvodio je efendija Senid Orlić, koji nije skrivao emocije, naglasivši da je biti dio ovakvog trenutka posebna čast za svakog vjernika. Kako je kazao, prelazak na islam nije samo administrativni čin, već duboka unutarnja promjena i potvrda duhovne zrelosti i predanosti. Među prisutnima su bile i porodice Hairlahović i Pasić, koje su Emmini izrazile srdačne čestitke, uputivši dove za njeno zdravlje, sreću i blagostanje na novom životnom putu.

Emmina je u svojoj izjavi istaknula da je kroz prihvatanje islama pronašla ono što je dugo tražila – unutarnji mir, pripadnost i duhovno ispunjenje. Njen iskren osmijeh i spokoj kojim je zračila tog dana, ostavili su snažan utisak na sve prisutne, a njena odluka postala je izvor inspiracije i podsjetnik na snagu lične vjere i vrijednost zajednice u trenucima transformacije.

Ovaj događaj ostaje zabilježen kao svijetli primjer da je duhovni mir moguće pronaći u svakom životnom dobu, te da vjera ne poznaje granice porijekla, imena ili ranijih puteva – već samo iskrenost srca koje traži smisao.

Tragedija u Rožajama: Dženaza Džemailu Dautoviću 8. aprila

0

Rožaje – U direktnom sudaru putničkog automobila i teretnog vozila život je izgubio Dž.D. (1994), dok je njegov rođak I.D. (1993), koji je upravljao vozilom, zadobio teške tjelesne povrede i prebačen je u Kliničko-bolnički centar u Podgorici, gdje se, prema posljednjim informacijama, nalazi van životne opasnosti.

Selo Balotiće zavijeno je u crno nakon što je u teškoj saobraćajnoj nesreći, koja se dogodila 6. aprila 2025. godine, tragično preminuo Džemail Dautović (31), sin Jašara Dautovića, uglednog mještanina i mjesnog šumara poznatog u rožajskom kraju.

Porodica Dautović i cijela zajednica Balotića pogođeni su još jednom teškom tragedijom, a vijest o njegovoj smrti odjeknula je s bolom u ovom mjestu koje već godinama pamti više sličnih gubitaka.

Dženaza-namaz rahmetliji Džemailu obavit će se u utorak, 8. aprila, s polaskom od porodične kuće u Balotićima u 13:30 sati, nakon čega će se klanjati dženaza u haremu i ukop na lokalnom mezarju u selu Balotiće.

Pored oca Jašara, za Džemailom tuguju majka Hava, supruga Almina, sinovi Atmadža i Harkan, sestre Azra, Aldina i Nurija, kao i brojna rodbina: amidže Šućo i Zehrudin, hala Šaha, daidža Mersad, i mnogi drugi iz porodice i sela.

Balotići su i ranije bili pogođeni sličnim tragedijama, a ova nesreća dodatno je potresla selo koje još uvijek pamti gubitke mladih života iz prethodnih godina. Džemailovo ime sada se, nažalost, pridružuje tužnoj listi onih koji su prerano otišli.

Neka mu Allah dž.š. podari džennet, a porodici sabur i snagu da izdrže ovaj težak trenutak.

Detalji stravičnog ubistva na Pešteri: Nusret D. trpio jake bolove, a zatim bačen u bunar

0

Novi Pazar – Prikazivanjem snimaka nadzornih kamera te iskazima vještaka trasologa i obducenta, danas je pred Višim sudom u Novom Pazaru nastavljeno suđenje Seadu Z. (29) iz Sjenice, optuženom za teško ubistvo Nusreta D. (28) iz Tutina, počinjeno prošle godine na Pešterskoj visoravni.

Na video zapisima, koji su danas prikazani u sudnici, zabilježeni su ključni trenuci sukoba dvojice mladića u mjestu Karajukića Bunari. Snimci prikazuju kako Sead Z. prilazi česmi i umiva se, dok N.D. stoji oslonjen na ogradu s predmetom nalik štapu u ruci, prije nego što ulazi na suvozačevo mjesto u automobil.

Vještak trasolog je naveo da se s potpunom sigurnošću ne može tvrditi da je optuženi na snimku držao nož, ističući kako svjetlucanje zabilježeno kamerom može poticati i od mobilnog telefona.

Međutim, najpotresniji dio današnjeg suđenja odnosio se na iskaz obducenta i forenzičkog tima koji su detaljno opisali povrede koje je zadobio N.D.

Obducent je istakao da su na tijelu žrtve uočene višestruke ubodne i posjekotine, naročito u predjelu vrata, što ukazuje da povrede nisu bile slučajne niti odbrambene, već ciljane i nanesene s namjerom. Naveo je i da je korišten klasični nož s oštricom dužine najmanje 15 cm i širinom do 2,5 cm.

Prema riječima obducenta, najteže povrede nisu nastale na mjestu sukoba, već na teritoriji sela Međugor, u blizini bunara u koji je optuženi, prema navodima optužnice, bacio tijelo žrtve.

Na pitanje predsjednika sudskog vijeća Radana Nišavića, obducent je kazao da je žrtva tokom transporta od Karajukića Bunara do mjesta gdje je tijelo pronađeno bila svjesna i da je sve vrijeme trpjela bolove “jakog intenziteta”, iako je obilno krvarila.

Seadu Z. Više javno tužilaštvo u Novom Pazaru na teret stavlja krivično djelo teško ubistvo iz člana 114 Krivičnog zakonika, za koje je predviđena kazna zatvora od najmanje 10 godina pa do doživotne robije.

Nastavak suđenja zakazan je za srijedu, 2. aprila.

Izvor Radio Sto plus

/VIDEO/ Pazarci ne daju ćevape bez borbe – Ekipa Agro TV posjetila Novi Pazar

0
  • Autor: Redakcija Sandžak Danas / prema emisiji Agro TV

Novi Pazar nije samo geografska tačka na karti – on je raskrsnica okusa, mirisa i običaja koji su odoljeli vremenu. U ovom gradu, svaka česma ima svoju priču, a svaki ćevap – svoj karakter. Ekipa Agro TV zabilježila je tu atmosferu, a Sandžak Danas prenosi najzanimljivije trenutke iz jedinstvene gastro-ture kroz srce Pazara.

Na početku šetnje gradom, domaćini su nas uputili na Sebilj – česmu izgrađenu po uzoru na onu sarajevsku. Danas, osim što privlači turiste i prolaznike, Sebilj simbolizira spoj kulturne baštine i moderne živosti grada. Odmah pored njega – mirisi sa roštilja, gužva i pitanje koje se u Pazaru ne izbjegava: „Gdje su najbolji ćevapi?“

Bez dileme – kod Jonuza, odgovaraju prolaznici. I zaista, Ćevabdžinica Šadrvan, poznata i kao „kod Jonuza“, nije samo ugostiteljski objekat – ona je institucija. Tamo se kafa ne poslužuje bilo kako, već u Ajnceru starom preko 200 godina, na žaru, u bakrenoj džezvi. Prava domaća, bez šećera, uz ratluk i poštovanje prema gostu – ili kako Pazarci kažu – musafiru.

Za one gladnije, tu je i srebrno-plava daska sa specijalitetima – od mariniranih pilećih bataka, preko suđuka, do bifteka spremljenog na maslinovom ulju, uz dodatak svježeg začinskog bilja. Sve to prati aromatični krompir, tartar sos, crveni luk i – naravno – nezaobilazni kajmak, koji se topi na vrelom mesu, kako nalaže stara majstorska škola.

Ipak, zvijezda dana su – ćevapi. Ne samo zbog popularnosti, već i zbog načina pripreme. „Tajna je u zrenju“, kaže Altan, treća generacija poznatih roštiljdžija iz porodice Jonuz. Meso zrije na idealnoj temperaturi, ručno se siječe, koristi se samo najkvalitetnije – plećka, rebra, vrat – bez ikakvih emulgatora, boja ili industrijskih dodataka.

Ćevapi se peku tačno koliko treba – „življi“, sočni i s koricom, ali nikada presušeni. Poslužuju se u pitici iz pekare „Stara čaršija“, s kojom ćevabdžinica sarađuje već više od 70 godina. „Ćevap se ovdje jede dok je vruć, mekan kao jastučić“, poručuje domaćin i dodaje: „Ko dođe u Pazar, a ne proba ćevap – kao da nije ni bio.“

Uz ćevape, desert se ne preskače. Od tradicionalne pazarske baklave, preko modernijih turskih rolanih, do starinskih slastica poput sukan i duda – sve je ručno rađeno, po receptima koji se prenose generacijama.

Na kraju, poruka iz Pazara je jasna: „Grad je živ, mladi rade, porodice zajedno čuvaju zanate i biznise, kao što smo i mi čuvali ovu priču skoro stotinu godina.“

Za one koji se još dvoume, domaćini poručuju: „Ćevap se ne može prenijeti riječima. Dođite i probajte!“ POgledajte video prilog ispod teksta.

Hanefija Fazlić iz Ramoševa: „Obrađujemo 50 hektara zemlje i čuvamo 35 rasnih krava“

0

Na prostranim poljima Pešterske visoravni, među hladnim jutarnjim maglama i mirisom planinskih trava, živi Hanefija Fazlić – čovjek koji se vratio svojim korijenima i odlučio da poljoprivredu i stočarstvo ne prepusti zaboravu. Njegova priča je priča o istrajnosti, porodičnom zajedništvu i poštovanju prema prirodi koja hrani.

  • „Ne bih ništa menjao u životu“, kaže Hanefija dok pokazuje na svoje imanje u Ramoševu. „Sve što sam prošao imalo je svoj razlog. Vratio sam se na Pešter, ali to više nije ona ista Pešter – danas je teže, ali nisam stao. Uvećao sam stočni fond i to mi je najbitnije. Treba samo raditi.“

Hanefijina porodica obrađuje oko 50 hektara zemlje, a na tri lokacije gaje čak 35 rasnih krava.

  • „Jedan dio stoke je kod kuće, drugi je gore kod škole, a treći u Reževici“, objašnjava on. U poslu mu pomažu supruga, snaha i mlađi članovi porodice. „U kući svi solidno zarađujemo. Posla ima mnogo, ali kad je složna porodica – sve ide.“

Dan za njih počinje u pola pet ujutru.

  • „Imamo muzelice, neko pušta krave, neko muze. Mlijeko se prodaje odmah, jer nam je lakše tako, nego da se bavimo pravljenjem sira“, kaže Hanefija, dodajući da svakodnevno imaju između osam i deset novih teladi. „Stoku stalno obnavljamo. Ako jednu stariju kravu prodam, tele iz prethodne godine već pristiže. Sve planiramo.“

I pored godina, Hanefija ne posustaje.

  • „Imam 62 godine, lomio sam nogu, ali ne odustajem. Više volim da radim nego da sjedim. Rad je lijek. Ko hoće da radi, ima posla i na selu i u gradu. Samo treba da se prihvati.“

Dok mnogi mladi odlaze u inostranstvo, Hanefijin sin je u Njemačkoj.

  • „On misli da je lakše tamo, ali meni je ovdje bolje – imam slobodu, radim za sebe. Nekad i više zaradim nego on, a ne moram nikome da polazim račune.“

Jedna od Hanefijinih najvećih briga bila je obezbjeđivanje hrane za stoku, ali i tu je uspio.

  • „Imamo oko šest hiljada bala sijena, raspoređenih na različitim lokacijama. Godina je bila rodna, pašte je bilo dosta.“

Na pitanje da li planira proširenje farme, odgovara skromno:

„Vidjećemo. Ako bude moglo, zašto da ne. Samo fali još radnika. Mladi neće da se bave ovim poslom – misle da je teško, a u stvari samo treba voljeti ovo što radiš.“

Njegov dom je ispunjen slogom – sinovi, snahe i unučad žive zajedno.

  • „Svi se slažemo, pomažemo jedni drugima. To mi je najveće bogatstvo. Djeca su dobra, unučad rastu uz prirodu, i to je za mene pravi život.“

Hanefija Fazlić je primjer kako se na Pešteru, u inat vremenu i modernim trendovima, može živjeti dostojanstveno, radno i s osmijehom. Njegova farma nije samo imanje – to je škola života, gdje se uči da se samo radom i slogom može opstati. Pogledajte tv prilog ispod teksta.

Život u Švajcarskoj: Visoke plate, ali i visoki troškovi – realnost naših Balkanca

0
svajcarska, svicarska, baustela

Mnogi sanjaju o Švicarskoj kao o obećanoj zemlji visokih plata i kvalitetnog života. Ipak, stvarnost je često složenija, posebno za radnike sa Balkana koji dolaze bez lokalnog obrazovanja ili državljanstva. Jedan čovjek koji živi i radi u kantonu Tićino podijelio je svoja iskustva i pružio iskren uvid u svakodnevnicu u ovoj alpskoj državi.

Za razliku od većine evropskih zemalja, u Švicarskoj ne postoji zagarantovana minimalna plata na državnom nivou. Samo pet kantona, među kojima je i Tićino, imaju propisan minimalac – od 19 do 21,5 franaka po satu. Prosječna bruto plata u zemlji za 2024. godinu iznosila je 6.788 franaka, što je oko 7.273 eura.

Osobe koje rade u osnovnim zanatima poput molera ili montera mogu u Tićinu očekivati satnicu od 24 do 28 franaka, u zavisnosti od iskustva i kvalifikacija. U sektoru ugostiteljstva i čišćenja satnice su niže – od 19 do 21 franaka. Autor svjedoči da je kao početnik imao platu od 21 franaka po satu, a vremenom je dostigao gotovo 25 franaka.

Međutim, visoke plate prate i visoki troškovi života. Cijena najma stana za skromniji jednosoban stan kreće se oko 800 franaka, dok se za dvosoban stan na boljim lokacijama izdvaja i do 1.800 franaka mjesečno. Zdravstveno osiguranje je obavezno i iznosi od 200 do čak 800 franaka mjesečno, u zavisnosti od paketa. Porez na godišnjem nivou odnosi jednu do jednu i po mjesečnu platu. Kada se dodaju troškovi za telefon, komunalije, odvoz smeća i druge osnovne stvari, mjesečno ostane oko 1.200 franaka za hranu i lične potrebe.

Hrana je među najskupljim stavkama u budžetu. Kilogram domaće teletine košta i do 80 franaka. Ipak, mnogi svakodnevni proizvodi, poput dezodoransa, praška za veš ili obuće, često su jeftiniji nego u Srbiji, zahvaljujući čestim akcijama u supermarketima poput Aldija, Migrosa i Coopa. Također, članarine u teretanama su povoljnije – jedna potpuno opremljena teretana s turskim kupatilom i saunom košta oko 700 franaka godišnje.

Autor naglašava da život u Švicarskoj za samca može biti veoma težak. Nakon svih troškova, teško je uštedjeti. “Ako si sam, teško je – ne može se uštedjeti, živiš kao i kod kuće, samo bez svojih ljudi”, navodi. Međutim, kada dvoje ljudi radi i dijeli troškove, ostaje čitava jedna plata na raspolaganju, što omogućava kvalitetniji život i uštede.

Na kraju poručuje:

  • „Ne bih se vratio – meni je ovdje dobro. Ali ako si sam, došao iz Srbije, Bosne, Hrvatske, Makedonije, Crne Gore… teško je. Kad nađeš osobu svog života, kad radite zajedno, to je već druga priča. Tada može i da se štedi i da se putuje. Švicarska ne bi bila lider po standardu u Evropi da nije dobra zemlja za život, ali realnost je – ako si sam, teško je. Ako niste – onda je sve mnogo lakše.“ Pogledajte video prilog ispod teksta.