Tel Aviv, 19. juni 2025. – Iranski raketni napad na izraelsku teritoriju nanio je ozbiljnu štetu na ključnu energetsku infrastrukturu, a najteže je pogođena glavna rafinerija nafte u Haifi, koja je potpuno van pogona i biće izvan funkcije najmanje mjesec dana, potvrdile su izraelske vlasti.

Ministar energetike Izraela, Eli Cohen, izjavio je na današnjoj vanrednoj konferenciji za novinare da, uprkos ozbiljnoj šteti, ne očekuje nestašice goriva.

– Ne postoji trenutna potreba za korišćenjem strateških rezervi. Druga velika rafinerija u Ašdodu, koja je bila privremeno zatvorena radi planiranog održavanja, već je uskladištila dovoljne količine naftnih derivata za domaće potrebe – poručio je Cohen.

Dodao je da, iako su dvije od tri platforme za eksploataciju prirodnog gasa obustavile rad zbog sigurnosnih razloga, elektroenergetski sistem Izraela ostaje stabilan.

– Termoelektrane imaju mogućnost prebacivanja na ugalj i dizel kao alternativne izvore, a tokom vršnih sati trenutno se između 30 i 40 posto ukupne električne energije dobija iz obnovljivih izvora, uglavnom solarne energije – istakao je ministar.

Napad na rafineriju u Haifi dolazi u trenutku kada se sukob između Irana i Izraela intenzivira, podižući zabrinutost međunarodne zajednice zbog mogućeg pogoršanja energetske i humanitarne krize u regionu.

• Stručnjaci upozoravaju da bi napad na iranski objekat Fordo izazvao lokalizovanu kontaminaciju, ali ne i šire posljedice po životnu sredinu – sve dok se ne gađa nuklearni reaktor.

Dok napetosti između Irana i Izraela ne jenjavaju, sve češće se spekuliše o mogućnosti izraelskog vojnog udara na iranske nuklearne objekte, među kojima je i duboko ukopani kompleks Fordo. Međutim, prema ocjenama stručnjaka, čak i u slučaju bombardovanja tog postrojenja, došlo bi samo do ograničenog curenja radijacije — bez globalnih ekoloških posljedica.

Za CNN je direktorka za politiku neširenja nuklearnog oružja pri Asocijaciji za kontrolu naoružanja Kelsi Davenport izjavila da bi eventualni napad, ukoliko bi probio zaštitne slojeve Fordoa, mogao izazvati „određenu lokalizovanu radijaciju“ zbog prisustva obogaćenog uranijuma.

„Obogaćeni uranijum u Fordou nije gorivo koje se koristi u nuklearnim reaktorima. Njegovo curenje može uzrokovati hemijsku toksičnost i nisku alfa radijaciju, ali bez značajnog uticaja van samog kompleksa,” navela je Davenport.

U objektu se, prema riječima stručnjaka, nalazi i uranijum heksafluorid – supstanca koja može biti opasna pri curenju, ali efekti ostaju ograničeni ako se koriste odgovarajuće zaštitne mjere. „Ova vrsta kontaminacije bi bila podnošljiva uz upotrebu zaštitne opreme“, dodala je ona.

Sličan stav iznio je i Scott Roker, potpredsjednik za bezbjednost nuklearnog materijala u organizaciji NTI, naglašavajući da je Fordo projektovan da izdrži napade. „S obzirom na to da se objekat nalazi duboko pod zemljom, čak i u slučaju proboja, vjerovatno bi radijacija ostala zarobljena unutar samog kompleksa.“

Međutim, stručnjaci jasno razlikuju napad na objekat poput Fordoa od napada na aktivni nuklearni reaktor. Davenport je upozorila da bi takav čin predstavljao „jasno kršenje međunarodnog prava“ i izazvao katastrofu. „Udar na reaktor može uzrokovati topljenje jezgra, masovno zračenje i ekološku tragediju u cijelom regionu,“ rekla je.

Iako se često koristi u političkoj retorici, potencijalna vojna akcija na nuklearne objekte sa sobom nosi višeslojne rizike – kako za lokalno stanovništvo, tako i za međunarodne norme i stabilnost Bliskog istoka.