Oksana Voevodina, bivša mis Moskve, dospela je u centar svetske javnosti 2018. godine kada se udala za tadašnjeg kralja Malezije, Muhameda V. Njihova romansa, koja je delovala kao moderna bajka, završila se iznenadnim razvodom već naredne godine, ostavivši za sobom lavinu kontroverzi, optužbi i teških emocija.

Brak, koji je rezultirao rođenjem sina Leona, brzo se raspao nakon što je sultan optužio Oksanu za neverstvo i izneo sumnju u očinstvo deteta. Iako javnost nije mogla da ostane ravnodušna na optužbe koje su usledile, Oksanina verzija događaja bacila je novo svetlo na celu priču.

Kako je za ruski portal eg.ru izjavila njena bliska prijateljica, Oksana je bila potpuno posvećena braku i godinama je živela s Muhamedom pre venčanja, verujući da je jedina žena u njegovom životu. Međutim, otkriće da sultan nije prekinuo vezu s drugom ženom, i to tokom celog njihovog odnosa, bio je šok koji je doveo do konačne odluke o razvodu – koju je, kako tvrdi izvor, Oksana prva predložila.

Njihov brak izazvao je i političku buru – Muhamed V je abdicirao sa trona Malezije, što mu mnogi u zemlji nikada nisu oprostili, naročito jer je kraljevsku titulu ostavio zbog braka sa strankinjom. U međuvremenu, Oksana se povukla iz javnosti, vratila u Rusiju, a zatim se preselila u London.

Danas vodi potpuno drugačiji život – bavi se nekretninama, redovno putuje, posvećena je sportu i odgaja sina bez podrške bivšeg muža. Na društvenim mrežama retko govori o svojoj prošlosti.

• „Ne mešam posao i privatan život. U firmi mnogi ni ne znaju za moju prošlost niti da imam preko pola miliona pratilaca na Instagramu. A ni ne moraju. Ne želim da izazivam sažaljenje – već da gradim svoj život na svojim nogama“, izjavila je Oksana u jednoj od retkih ispovesti.

Svi tragovi veze sa Malezijom, uključujući i fotografije sa sinom, uklonjeni su sa njenih naloga. Ostala je tišina – i hrabrost žene koja je preživela kraljevsku bajku i iz nje izašla sama, ali dostojanstvena.

Sandžak, Tutin – Piše: Sandžak Danas

U selu Braćak, nadomak Tutina, vrijeme kao da stoji. Stariji stanovnici, poput Aćifa Mulića, i dalje čuvaju ognjište i tradiciju, dok njihova djeca i unuci traže budućnost širom Njemačke, Srbije i drugih krajeva. U emotivnom razgovoru za naš portal, Aćif svjedoči o tišini koja je zamijenila nekadašnji životni žamor sela.

„Imao sam šestoro djece – tri sina, tri kćerke. Dva sina su u Njemačkoj s porodicama, treći sprema se da ode. Kćerke, svaka na svoju stranu – jedna u Naboje, jedna u Rajčinoviće, jedna u Njemačku. A mi, ja i žena, ostali sami“, kaže Aćif, s osmijehom u kojem se miješaju ponos i tuga.

Iako im je ponuđena kuća u Rajčinovićima, srce ih vuče na Braćak. „Ovdje je ljepše. Iako su zime oštre, otvorili su put prije dvije godine, ambulanta dolazi odmah kad zatreba. Ne žalimo se – samo starost i bolest, to ne bira“, priča.

Tokom pandemije, kaže, nije imao straha. „Dok su drugi bježali, doktori su dolazili svaki dan. Kažu – ovdje vam je zdravlje, voda, vazduh, priroda – ne treba vam bolnica.“

Braćak danas broji samo 36 stanovnika. Nekada ih je bilo više od 70. „Sve otišlo – neko u grad, neko u inostranstvo. I nije im za zamjeriti. Ko ima snage i volje, sad država daje sve – premije za mlijeko, krave, ovce. Nikad nije bilo bolje za poljoprivrednika. Ali mladost neće ostati“, dodaje Aćif.

On sam ne može više držati više od nekoliko krava. Supruga mu je operisana, on već u 75. godini. „Ali sve za djecu – sve što proizvedemo, šaljemo njima. Imam 20 unučadi, i još pet praunučadi. Iako su daleko, svi znaju gdje je djed.“

Prisjeća se teških dana kad je podizao djecu. „Plaćao sam pašu, zemlju, hranu, obuću. Danas država sve to pokriva, a opet je sve nekako prazno.“

Penziju nema, iako je radio više od sedam godina kod privatnika. „Nisu mi uplaćivali. Da sam znao, sam bih plaćao. Sad samo žena ima penziju, pa se šalim s njom – kaže, ostaviće me jer ja nemam ništa.“

Na kraju, Aćif dodaje s gorkim osmijehom: „Nekada nismo imali ništa, a bili smo sretniji. Danas imamo sve, ali kao da ništa nije ostalo. Nema starešina po kućama, nema glasa. Samo sjećanja.“

Braćak, poput mnogih sela na Pešteru, živi kroz one koji ostaju – i kroz one koji, ma koliko daleko bili, ne zaboravljaju gdje im je korijen.

Pogledajte tv prilog ispod teksta.

PRIŠTINA – Jedna maturantkinja iz Prištine izazvala je ogromnu pažnju regionalne javnosti nakon što se na svom maturskom slavlju pojavila u haljini koja je istovremeno oduševila i šokirala korisnike društvenih mreža. Video njenog ulaska u salu, zabilježen na Fejsbuku, munjevito se proširio internetom, pokrenuvši raspravu o granicama modnog izraza i društvenim očekivanjima.

Haljina je bila usko krojena u gornjem dijelu, s dubokim dekolteom i istaknutim korsetnim delom, dok se od kukova širila u glamuroznu suknju sa svetlucavim detaljima. Poseban akcenat dat je prorezima u predelu stomaka, čime je silueta dodatno istaknuta. Kombinaciju su upotpunile spuštene naramenice, viseće rese i platinasto plava kosa maturantkinje.

Ovaj smjeli modni izbor nije ostao nezapažen – društvene mreže su preplavili komentari koji variraju od oduševljenja do žestokih kritika. Dok jedni maturantkinju nazivaju ikonom stila i hrabrosti, drugi smatraju da je haljina bila neprimerena za jednu školsku svečanost.

• „Ona izgleda kao da je sišla sa crvenog tepiha, ne iz školskih klupa“, glasi jedan od komentara, dok drugi poručuju: „Gde su granice ukusa?“

„Moda je, prije svega, izraz ličnosti. I dok će jedni videti ekstravaganciju, drugi će prepoznati hrabrost, autentičnost i moć da se izdvaja iz mase“, navodi jedan beogradski stilista.

Bez obzira na podeljena mišljenja, jedno je sigurno – ova mlada žena uspjela je da se nametne kao tema dana, pokrenuvši širu raspravu o estetici, društvenim očekivanjima i slobodi izražavanja mladih na Balkanu.

Iz skromnog Sandžačkog kraja, gde su znanje, rad i skromnost najviša vrednost, ponikao je čovek čije rešenje koristi sama finansijska elita Amerike. Jasmin Grahovac, rođen u Tutinu, danas je senior softverski inženjer u prestižnoj kompaniji TradeStation sa sedištem u Majamiju, a njegov profesionalni put vodi preko najuglednijih svetskih firmi – od Morgan Stanleya do Mercator Softwarea.

Iza njega su decenije inovacija, posvećenosti i stalnog usavršavanja, ali ono što ga dodatno izdvaja jeste činjenica da nikada nije zaboravio svoje korene. U njegovoj karijeri ogleda se duh Tutina – nepokolebljiv, uporan i nenametljiv, ali sposoban da ostavi trag i u najzahtevnijim globalnim industrijama.

Grahovčeva profesionalna biografija deluje gotovo kao mapa razvoja softverskih rešenja u savremenoj finansijskoj industriji. Počeo je 1998. godine u firmi SB Soft, nakon čega je radio u TeleTraderu i Mercator Softwareu. Već 2001. prešao je u američke vode kroz Strategic Trading Services, a kasnije u ITD LLC i Tactical Asset Management. U periodu od 2006. do 2008. bio je deo renomiranog Morgan Stanley-a, gde je dodatno izbrusio znanje iz domena finansijske tehnologije. Pre dolaska u TradeStation, radio je i u Emerson Network Poweru.

Njegova profesionalna putanja obuhvata rad u nekoliko renomiranih firmi:

• SB Soft (1998)
• TeleTrader (1999)
• Mercator Software (2000)
• Strategic Trading Services (2001–2003)
• ITD LLC (2003–2006)
• Morgan Stanley (2006–2008)
• Tactical Asset Management (2008–2011)
• Emerson Network Power (2011–2013)

U TradeStationu, gde je od 2013. godine, Grahovac je danas jedan od ključnih ljudi u razvoju softverskih rešenja koja se koriste za algoritamsko trgovanje, upravljanje portfoliom i analizu tržišta – rešenja koja pokreću svakodnevni rad profesionalnih investitora sa Wall Streeta.

Diplomirao je na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta u Beogradu, gde je stekao zvanje master inženjera elektrotehnike i računarstva. Njegova akademska baza postavila je temelje za ono što je danas – jedan od najcenjenijih softverskih inženjera u domenu finansija.

Danas živi u Parklandu, na Floridi, ali srce mu je i dalje u Sandžaku. Njegova priča inspiriše mnoge mlade ljude sa Pešteri i šire, poručujući im da se uz rad, znanje i posvećenost može stići daleko – čak i do vrha američke finansijske industrije.

• „Nikada ne potcenjujte snagu znanja. I ne zaboravite odakle ste krenuli. Možda nećete imati sve na početku, ali ako imate volju da učite i da radite, put će vam se sam otvarati“, poručuje Jasmin Grahovac u jednoj od svojih retkih javnih izjava.

Njegov životni put potvrđuje da i iz jedne male sredine kao što je Tutin mogu poteći ljudi čije ideje i rešenja oblikuju svet.