Pitanje nasljedstva izaziva duboke emocije i često otvara rane u porodicama. Na društvenim mrežama, priče o raspodjeli imovine između braće i sestara podijelile su ljude na dva tabora, dokazujući koliko je ova tema osjetljiva i kompleksna.

„Kakva to sestra uzima dio nasljedstva od brata?“ — jedno jednostavno pitanje koje je pokrenulo lavinu komentara. Dok neki smatraju da zakon treba biti neprikosnoveni vodič, drugi ističu moralnu obavezu prema onima koji su decenijama ulagali u porodičnu imovinu, često bez formalnog priznanja tog truda.

Jedan korisnik na društvenim mrežama iznio je svoje ogorčenje mnogih porodica gdje se trud i ulaganje jednog člana često zanemaruju:

„A kad sin (brat) ulaže godinama u kuću, kupi namještaj, sredi dvorište, održava sve to dvadesetak godina, a nakon smrti roditelja sestra kaže: ‘Moja polovina kuće po zakonu i ko te tjerao da ulažeš!’? To jeste po zakonu, ali nije pravedno.“

No, nisu svi korisnici saglasni. Jedan od njih pokušava pronaći balans:

„Ako se nasljeđuje pet stanova, nije u redu da brat sve uzme. Ali, ako je riječ o parceli zemlje negdje na selu, a žena nikada ne dolazi, to mi je skroz besmisleno da ona to uzima.“

Priče iz stvarnog života daju ovom problemu ljudsko lice. Jedan korisnik je podijelio:

„Moja tetka se odrekla nasljedstva u korist brata. Sad kad najavi da svrati kod njega u posjetu, on joj kaže: ‘Možeš samo jedan dan da ostaneš.’“

Ova bolna ispovijest ukazuje na to da ni velikodušni gesti ne garantuju zahvalnost ili toplije porodične odnose. Često čak i nakon podjele imovine, nesuglasice ostaju i produbljuju se.

„Neprikosnoveno je pravo roditelja da rasporede svoju imovinu kako žele,“ piše jedan korisnik, dodajući: „Gledajte da steknete nešto, a ne da se borite oko tuđe muke. Pustite roditelje da mirno dočekaju starost, a ne da razmišljaju kako će se brat i sestra posvađati nakon njihove smrti.“ No, drugi smatraju da roditelji trebaju biti osjetljivi i pravedni prema djeci, kako bi se spriječili sukobi.

Postoje i svijetli primjeri. Jedna žena podijelila je svoju priču, i pokazala da ljubav i povjerenje mogu nadvladati zakonske okvire. :

„Naslijedila sam stan od bike, otac mi poklonio svoj dio, a brat se odrekao svog dijela kako bih ja naslijedila cijeli stan. Babo je regulisao da brat i ja kasnije dobijemo po pola od njegovog stana. Sve smo lijepo dogovorili i nema nikakvih problema.“

Islamski propisi također nude poseban pogled na ovu temu. Prema islamskim pravilima, nasljedstvo se dijeli precizno i uzimaju se u obzir prava svih nasljednika. Ipak, praksa u nekim porodicama često odstupa od ovih propisa. O ovom problemu govorila je i vjeroučiteljica iz Novog Pazara, Selma Mekić, u emisiji na RTS-u.

„I dalje postoji to da ‘ženama ništa ne ostaje od imovine, a braći sve, jer su žene tuđa kuća.’

Ova praksa nije u skladu ni sa zakonom ni sa islamskim propisima, ali je duboko ukorijenjena u mentalitetu pojedinih porodica,“ stakla je Selma, naglašavajući važnost podizanja svijesti o pravima žena.

Jedan korisnik dodaje širi kontekst:

„Ovo pitanje nije samo pravno, već i kulturno. Kod nas su muškarci tradicionalno ti koji vode računa o porodici i imanju, a žene su se odricale nasljedstva zarad mira u kući. No, danas su vremena drugačija, a prava i obaveze treba prilagoditi savremenom životu.“

I dok se komentari nižu, jedno je jasno — nasljedstvo može biti izvor dubokih nesuglasica, ali i prilika za velike geste ljubavi i razumijevanja. Kako porodice pronalaze ravnotežu između zakona, morala i emocija, ostaje izazov koji svaka zajednica rješava na svoj način.

Višestruki silovatelj Radonja Ćirković (59) iz Novog Pazara uhapšen je 10. decembra zbog krivičnog djela polnog uznemiravanja, što je njegovo peto hapšenje do sada. Ćirković, koji je prvi put osuđen još 1985. godine, veći dio života proveo je iza rešetaka, ali svaki njegov izlazak na slobodu izaziva strah i nezadovoljstvo među građanima.

Prema dostupnim informacijama, te večeri prišao je šesnaestogodišnjoj djevojčici na ulici u centru grada, upućivao joj nepristojne komentare i pozivao je da pođe s njim. Djevojčica je odmah obavijestila porodicu, a slučaj je prijavljen policiji, koja je brzo reagirala i privela Ćirkovića. Svjedoci tvrde da je već nekoliko dana nakon izlaska na slobodu počeo prilaziti maloljetnicama, upućivati im komplimente i nepristojno ih posmatrati.

Građani Novog Pazara izrazili su ogorčenost i zabrinutost zbog njegovog prisustva na slobodi, navodeći da je to ozbiljna prijetnja sigurnosti, posebno za žene i djevojke. Jedna od stanovnica grada izjavila je da je Ćirković poznat po nepristojnom ponašanju i da su žene često bile meta njegovog uznemiravanja, čak i u javnim ustanovama. Na društvenim mrežama posljednjih dana objavljeno je više svjedočanstava žena koje tvrde da ih je pratio, dobacivao im i izazivao neprijatne situacije.

Radonja Ćirković prvi put je osuđen 1985. godine na 13 godina zatvora zbog silovanja. Nakon što je odslužio kaznu, ubrzo je počinio novo krivično djelo, za što je bio osuđen na 14 godina. Njegova hapšenja i presude ponavljale su se više puta, a posljednji izlazak na slobodu trajao je samo dva mjeseca prije nego što je ponovo uhapšen. Prema tvrdnjama stručnjaka, riječ je o osobi koja se nikada nije resocijalizirala i koja kontinuirano predstavlja prijetnju društvu.

Građani su ogorčeni i na pravosudni sistem, koji, prema njihovim riječima, ne pruža adekvatnu zaštitu. Mnogi postavljaju pitanje zašto povratnici poput Ćirkovića nisu pod strožim nadzorom ili zašto kazne za ovakva krivična djela nisu rigoroznije. Jedan od građana kazao je:

“Kako ne postoji nešto da se to spriječi? Ovo nije prvi put da ga hapše, a ko garantuje da neće opet izaći i ugroziti nekoga?”

Izvor Kurir