Kosovo je u završnoj fazi institucionalnih priprema za moguće upućivanje pripadnika Kosovskih bezbednosnih snaga (KBS) u Pojas Gaze, u okviru međunarodne stabilizacione misije koja bi bila formirana uz mandat Ujedinjenih nacija.

Kako je potvrđeno za televiziju Dukagjini, proces je prešao iz faze izražavanja političke volje u fazu sprovođenja zakonskih i proceduralnih koraka, što podrazumijeva razmatranje operativnih, bezbjednosnih i finansijskih aspekata eventualnog angažmana.

Prema informacijama Ministarstva odbrane, 10. decembra prošle godine Kosovo je primilo zvaničan poziv od američke Centralne komande da se uključi u proces formiranja stabilizacionih snaga za Gazu. Prvi koordinacioni sastanak održan je u Dohi, u Kataru, uz učešće predstavnika oko 40 država.

Na tom skupu, uz odobrenje premijera Albin Kurti, Kosovo je predstavljalo rukovodstvo KBS-a, predvođeno komandantom, general-potpukovnikom Baškim Jašari, koji je potvrdio spremnost Kosova da doprinese misiji.

Kosovo je, prema navodima ministarstva, izrazilo namjeru da ponudi specijalizovane kapacitete, uključujući:

• jedinice za deminiranje,

• timove za potragu i spašavanje,

• kao i druge profesionalne kapacitete relevantne za stabilizaciju i bezbjednosnu podršku na terenu.

U skladu sa Zakonom o upućivanju KBS-a u inostranstvo, sada slijedi detaljna analiza troškova i obima misije, u zavisnosti od broja pripadnika i trajanja angažmana. Nakon toga, prijedlog će biti upućen Vladi Kosova na razmatranje, zatim Skupštini na odobrenje, dok konačnu formalnu autorizaciju mora dati predsjednica države, Vjosa Osmani. Iz Ministarstva poručuju da je riječ o strateškoj odluci koja ima značaj ne samo u bezbjednosnom, već i u spoljnopolitičkom kontekstu.

Potencijalno učešće Kosova u stabilizacionim snagama u Gazi tumači se kao potvrda bliskog partnerstva sa Sjedinjenim Američkim Državama, ali i kao signal da Kosovo želi da se profilira kao aktivan učesnik međunarodnih misija mira.

Ukoliko Skupština i predsjednica daju zeleno svjetlo, ovo bi bio jedan od najznačajnijih međunarodnih bezbjednosnih angažmana Kosova do sada, sa snažnim političkim i diplomatskim implikacijama.

Nekadašnja manekenka iz Sremske Mitrovice, Anika Božić, ponovo je u centru pažnje javnosti nakon što su sa njenog Instagram profila nestale objave u kojima je govorila o, kako je navela, “zabrinjavajućoj situaciji” u Dubaiju. Božićeva je, prema dostupnim informacijama, objavila nekoliko storija i kratkih video snimaka na kojima se vidi gust dim iznad grada, uz poruke u kojima je opisivala stanje u kojem se, kako tvrdi, našla. Međutim, nedugo nakon objave – sadržaj je uklonjen ili je postao nedostupan pratiocima.

Slična situacija zadesila je i druge korisnike društvenih mreža. Influenserica Sara TKD saopštila je da joj je video na istu temu uklonjen, te da joj je, kako je navela, onemogućeno dalje oglašavanje o toj temi. Za sada nije poznato da li su objave uklonjene zbog kršenja pravila platforme ili iz drugih razloga, niti je bilo zvaničnog saopštenja nadležnih institucija u Dubaiju koje bi potvrdilo ozbiljnije incidente u gradu.

Anika Božić je domaćoj javnosti poznata kao Srpkinja koja se udajom za Jusufa al Saraja našla u krugu imućnih porodica Bliskog istoka. Njen suprug je, prema javno dostupnim podacima, Kanađanin palestinskog porijekla, a sama Anika je u ranijim intervjuima naglašavala da njen muž nije princ, već da potiče iz ugledne i politički uticajne porodice.

Ova situacija ponovo je otvorila pitanje kontrole sadržaja na društvenim mrežama u kriznim trenucima, ali i brzine kojom informacije – bilo tačne ili neprovjerene – kruže digitalnim prostorom.

Da li je riječ o stvarnoj bezbjednosnoj prijetnji, tehničkom problemu ili moderiranju sadržaja od strane platformi, ostaje da se utvrdi. U međuvremenu, interesovanje javnosti ne jenjava, a brojna pitanja i dalje čekaju odgovore.

Novi Pazar – U dijelu rijeke Raške na kojem važi stroga zabrana ribolova, u ranim jutarnjim satima 1. marta 2026. godine zabilježen je slučaj pecanja koji je izazvao ogorčenje među ribolovcima i građanima.

Prema navodima objavljenim na društvenim mrežama, sporni događaj snimljen je na lokaciji koja se smatra jednom od posljednjih očuvanih oaza potočne pastrmke u čitavom toku Raške. Ovaj dio rijeke, kako tvrde ribolovci, pod posebnim je režimom zaštite upravo zbog očuvanja ribljeg fonda.

U objavi se navodi da je ribolov obavljen uprkos zabrani, te da je na terenu bio prisutan i ribočuvar. Takve tvrdnje izazvale su brojne reakcije, uz pozive nadležnim institucijama da utvrde sve okolnosti i eventualnu odgovornost.

Podsjetimo, rijeka Raška je u prethodnom periodu pretrpjela ozbiljne ekološke udare. Nakon pomora ribe koji je potresao javnost, brojni dijelovi vodotoka suočili su se s posljedicama zagađenja i devastacije riječnog korita. Posebno se ističe dio od Pazarišta do Vareva, za koji ribolovci tvrde da je ranije bio zahvaćen zagađenjem, dok je sektor od Luga do Vareva izmijenjen regulacijom korita.

Zbog svega navedenog, ribolovci postavljaju pitanje svrhe kupovine dozvola ukoliko se, kako navode, pravila ne primjenjuju jednako na sve.

Redakcija poziva nadležne organe i upravljače ribarskog područja da se oglase i javnosti pruže jasne informacije o ovom slučaju, kako bi se otklonile sumnje i zaštitio preostali riblji fond rijeke Raške.

U interesu očuvanja prirodnog bogatstva i povjerenja građana, neophodno je da eventualne nepravilnosti budu transparentno ispitane, a odgovorni sankcionisani ukoliko se utvrdi kršenje zakona. Pogledajte video ispod teksta.

Ekološki alarm u Novom Pazaru: Pecanje u zaštićenoj zoni Raške pic.twitter.com/pLDlsrCq0k

— Sandzak Danas (@DanasSandz9154) March 3, 2026

U zeničkom naselju Blatuša jučer ujutro dogodio se incident koji je uznemirio vjernike i širu javnost – nepoznata osoba provalila je u džamiju i otuđila novac iz kutije za sergiju. Prema informacijama iz džemata, muškarac je ušao u objekat džamije u naselju Blatuša, obio kutiju za dobrovoljne priloge i prisvojio manju količinu novca. Cijeli događaj zabilježile su nadzorne kamere, a snimci su proslijeđeni nadležnim organima.

Posebnu težinu ovom incidentu daje činjenica da se dogodio tokom mjeseca ramazana, kada je prisustvo vjernika u džamiji znatno povećano, posebno u jutarnjim i večernjim satima. Iz džemata ističu da su iznenađeni smjelošću počinioca, te navode da način na koji se kretao kroz prostorije upućuje na određeni stepen proračunatosti.

Snimci nadzornih kamera, koji su objavljeni i putem lokalnih medija, prikazuju rutu kretanja osumnjičenog unutar objekta, što bi moglo pomoći u njegovoj identifikaciji. Džemat je uputio apel građanima da, ukoliko prepoznaju osobu sa snimka, informacije prijave najbližoj policijskoj stanici. Iz policije je potvrđeno da se radi na rasvjetljavanju slučaja i identifikaciji počinioca, te da će protiv odgovorne osobe biti poduzete zakonom predviđene mjere.

Hiljade ljudi okupile su se u južnom iranskom gradu Minab kako bi prisustvovale kolektivnoj dženazi za djecu stradalu u napadima za koje iranske vlasti tvrde da su ih izvele Sjedinjene Američke Države i Izrael.

Prema navodima državnih medija i Iranskog Crvenog polumjeseca, u napadu na žensku osnovnu školu poginulo je najmanje 165 djevojčica i više učiteljica. Ukupan broj stradalih u talasu napada širom zemlje, kako se tvrdi, premašuje 700 osoba u više od 150 gradova.

Snimci objavljeni na društvenim mrežama i preneseni od strane medija prikazuju rijeke ljudi koji u tišini prate male kovčege prekrivene iranskim zastavama. Ožalošćeni roditelji i rodbina nose fotografije djevojčica, od kojih su neke imale svega sedam ili osam godina. U zraku se čuju molitve i jecaji, dok se povorka kreće ulicama Minaba prema mezarju.

Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi optužio je Washington i Tel Aviv za, kako je naveo, „namjerni masakr civila“. U objavi na platformi X poručio je da su žrtve „nevine djevojčice čija su tijela rastrgana u bombardovanju“, uz fotografije svježih mezara.

S druge strane, američki državni sekretar Mark Rubio izjavio je da Sjedinjene Američke Države „ne bi namjerno ciljale školu“, dodajući da bi svaka eventualna operacija bila predmet interne istrage nadležnih institucija.

Mass funerals are underway in #Minab, southern #Iran, after Iranian authorities claimed 168 schoolgirls and teachers were killed in an alleged U.S.-Israeli strike. Crowds gathered to mourn as coffins were carried through the streets pic.twitter.com/MNvZbu1LWT

— BNN Channel (@Bavazir_network) March 3, 2026

Dok optužbe i demantiji stižu sa obje strane, situacija na terenu ostaje izuzetno napeta. Iz Teheran su u međuvremenu objavljene fotografije stambenih blokova pretvorenih u ruševine, dok Izrael nastavlja vojne operacije protiv ciljeva u Iranu, tvrdeći da su usmjerene na vojnu infrastrukturu.

Sukob između Irana i Izraela, uz uključenost Sjedinjenih Američkih Država, prerasta u jednu od najozbiljnijih regionalnih kriza posljednjih godina. Kolektivna dženaza u Minabu postala je simbol ogromne ljudske tragedije koja, bez obzira na političke narative, ostavlja duboke rane među civilnim stanovništvom.

Video snimke sa kolektivne dženaze možete pogledati ispod teksta.

Footage of hundreds of thousands of the proud people of Iran in Minab at the funeral procession for the bodies of 165 elementary school girls who were massacred in the joint US-Israeli attacks pic.twitter.com/wwxvMoavJR

— IRNA News Agency ☫ (@IrnaEnglish) March 3, 2026