Nedjelja, 17 Maja, 2026

Nagli porast potražnje za ogrevom zbog hladnijeg vremena: Cijene drva, peleta i uglja rastu

0
drva
drva

Sa dolaskom hladnijih dana, temperatura u Srbiji se drastično spustila, što je mnoge građane potaknulo da u posljednji čas osiguraju ogrev za predstojeću sezonu grijanja. Na stovarištima širom zemlje zabilježen je nagli porast potražnje za drvetom, peletom i ugljem, dok se zalihe, prema tvrdnjama dobavljača, i dalje održavaju stabilnim.

Prema Agenciji za energetiku Republike Srbije (AERS), najpovoljnije opcije za grijanje ove zime bit će drvo i pelet, uz uvjet korištenja peći visokih performansi. Prosječni troškovi grijanja na drva procjenjuju se na 53.000 dinara, dok su oni za pelet nešto viši i iznose 65.000 dinara. U poređenju sa prošlom sezonom, grijanje na pelet je sada jeftinije za čak 23%, što predstavlja olakšanje za mnoge porodice.

Cijene drveta i peleta: Šta sve utječe na cijenu?

Cijene ogrevnog drveta variraju zavisno od regije i kvaliteta drveta, a u prosjeku se kreću od 6.000 do 8.000 dinara po kubnom metru. U Beogradu cijena drveta dostiže 7.000 dinara, dok posebno isječeno i paletirano drvo može koštati i do 20.000 dinara. Najtraženije vrste uključuju bukvu, grab, hrast i bagrem, zbog svoje visoke kalorijske vrijednosti.

Cijena peleta, koja je prošle godine bila tema brojnih polemika zbog zabrane uvoza i ograničenja cijena, ove sezone se stabilizirala i iznosi oko 25.000 dinara po toni. Prosječnom domaćinstvu potrebno je između 2 i 3 tone peleta za sezonu, dok se za veće domove potrošnja penje i do 6 tona. Bukov pelet, koji se smatra najkvalitetnijim, košta oko 26.000 dinara po toni, a za paletiranu verziju cijena je nešto viša.

Troškovi uglja i grijanja na električnu energiju

Cijena uglja, zavisno od vrste i regije, kreće se između 16.000 i 25.000 dinara po toni. Lignit je među jeftinijim opcijama, dok mrki ugalj i uvozne varijante poput „Banovići kocke“ dostižu cijenu od 25.000 dinara.

Cijena grijanja na električnu energiju ostaje na nivou prošlogodišnje. Domaćinstva koja koriste termoakumulacione peći mogu očekivati troškove od 81.700 dinara za sezonu, što može biti isplativo ukoliko se koristi noćna tarifa struje.

Dostupnost i izazovi na tržištu ogreva

Na sajtu JP „Srbijašume“ navode da je cijena ogrevnog drveta sa PDV-om na šumskom putu 5.269 dinara po kubnom metru, dok je na glavnom stovarištu 7.053 dinara. Cijena prostornog metra drveta, sa PDV-om, kreće se od 3.635 dinara na šumskom putu do 5.419 dinara na glavnim stovarištima.

Situacija na tržištu ogreva za sada je stabilna, ali analitičari upozoravaju na potencijalne poremećaje ukoliko dođe do neočekivanih klimatskih promjena ili novih ograničenja uvoza, kao što je bio slučaj prošle godine kada su mnoge globalne kompanije, uključujući i lidera u proizvodnji peleta, „Enviva,“ imale ozbiljne poteškoće.

Ekonomisti savjetuju: Efikasne peći za niže troškove

Ekonomista i stručnjak za strateški menadžment, prof. dr Mihajlo Rabrenović, istakao je da je drvo i dalje najpovoljnije za ruralna domaćinstva zbog dostupnosti i niskih troškova transporta. Također, domaćinstva koja koriste prirodni gas mogu ostvariti uštedu, dok su termoakumulacione peći isplative opcije za korisnike noćne tarife.

S obzirom na sve veći fokus na efikasnost i uštedu, stručnjaci savjetuju domaćinstvima da što prije osiguraju ogrev po trenutnim cijenama, jer postoji mogućnost poskupljenja kako sezona bude odmicala i potražnja nastavila rasti.

/VIDEO/ Spasić Sandžak prikazuje kao utočište za kriminalca Balijagića – Skandal i sramota srpskih medija

0

Autor Suad K Zoranić

Gostujući na TV Prvoj, Božidar Spasić, bivši operativac Državne bezbjednosti, iznio je optužbe na račun Alije Balijagića, tvrdeći da je tokom boravka u zatvorima u Spužu i drugim ustanovama navodno upoznao pripadnike vehabijskog pokreta te iznio pretpostavku da planira potražiti sklonište u Sandžaku. Spasićeva izjava, kojom implicira da Balijagić traži utočište među „ekstremnim radikalnim vehabijama“ u Novom Pazaru i Sjenici, izazvala je oštre reakcije javnosti, dovodeći u pitanje profesionalnost i etičnost ovakvih medijskih istupa.

U svojoj izjavi Spasić je naveo:

„Alija neće da bježi na Kosovo, već naprotiv, u pravcu Novog Pazara i Sjenice, jer tamo postoje ti džepovi, ti ekstremisti radikalnih vehabija koji su mu obećali pomoć,“ dodavši da je riječ o „pretpostavci zasnovanoj na obavještajnom iskustvu.“

Ovakva izjava ima dalekosežne posljedice, jer ne samo da prelazi granice spekulacije, već doprinosi stigmatizaciji jedne zajednice, posebno Bošnjaka u Sandžaku, koji su prikazani kao potencijalni saradnici kriminalnih i ekstremističkih grupa.

Ovako neodgovorne tvrdnje ne samo da prenaglašavaju i senzacionalizuju nedokazane optužbe, već doprinose formiranju negativnih stereotipa o cijeloj zajednici. Povezivanje Balijagića sa zajednicom bogate kulturne i historijske tradicije dodatno doprinosi stigmatizaciji Bošnjaka u Sandžaku, ostavljajući utisak da je radikalizam inherentan društvenom tkivu našeg kraja.

Problematično povezivanje kriminala i religije

Alija Balijagić, čije kriminalne aktivnosti uključuju radnje koje su u suprotnosti s islamskim učenjima, daleko je od toga da predstavlja vrijednosti i etička načela većine stanovnika Sandžaka. Spasićeve izjave na opasan način povezuju Balijagićeve postupke s cijelim narodom, narušavajući reputaciju Bošnjaka kao miroljubive i kulturno bogate zajednice.

Spasićev komentar predstavlja štetnu generalizaciju koja može podstaknuti negativne stereotipe i netrpeljivost prema stanovnicima Sandžaka. Takve izjave ne samo da narušavaju ugled i sigurnost zajednice, već i neprimjereno povezuju kriminalne aktivnosti sa religijom, čime se instrumentalizuje religija za potrebe stigmatizacije. Javnost se opravdano pita da li ovakvi komentari krše osnovna prava pojedinaca i zajednica te da li su utemeljeni na odgovornom i profesionalnom ponašanju.

Generalizacije koje produbljuju društveni jaz

Kao bivši obavještajac, Spasić bi trebao biti svjestan osjetljivosti ovakvih izjava. Njegove riječi imaju potencijal da potaknu predrasude i prodube postojeće društvene podjele, posebno među narodima koji se decenijama bore za ravnopravnost i integraciju. Kada bivši pripadnici obavještajnih službi koriste svoj „autoritet“ za iznošenje neprovjerenih spekulacija, to nije samo neprofesionalno, već doprinosi destabilizaciji međuetničkih odnosa. Retorika ovakve vrste reflektuje staromodne i uvredljive stavove prema multietničkim regijama poput Sandžaka, fokusirajući se na ekstremizam bez konkretnih dokaza.

Stanovnici Sandžaka su jasno izrazili neslaganje s ovakvim izjavama, ističući da je neprihvatljivo povezivati zajednicu s kriminalnim aktivnostima pojedinca. Mnogi građani smatraju da ovakve izjave, posebno kada dolaze od bivših obavještajaca, potiču mržnju i stereotipe koji otežavaju napore Bošnjaka u Sandžaku na izgradnji pozitivnog imidža svoje regije.

Poziv na odgovornost u javnom diskursu

Ovakve izjave trebaju poslužiti kao podsjetnik svim učesnicima javnog diskursa da su odgovorni za iznošenje svojih komentara, posebno kada ti komentari potencijalno narušavaju međuetničke odnose. Negativni stereotipi o čitavim zajednicama moraju se prepoznati i sankcionisati kako bi se očuvala društvena kohezija i poštovala prava svih građana na jednakost i dostojanstvo.

Spasićev istup predstavlja grubo kršenje principa odgovornog javnog djelovanja, doprinosi širenju predrasuda prema Bošnjacima u Sandžaku i podstiče netrpeljivost prema muslimanima. Povezivanje čitave zajednice s kriminalom i radikalnim pokretima ne samo da je neodgovorno, već dodatno otežava integraciju i stvara osjećaj nepravde. Javne ličnosti i mediji pozvani su da pokažu veću odgovornost u svojim izjavama, jer ovakvi nastupi dugoročno narušavaju društveni mir i harmoniju među zajednicama. Skandalovzni video pogledajte ispod teksta.

Karate klub Sjenica osvojio 25 medalja – Imran Zenović dominira na međunarodnom turniru

0

Na međunarodnom karate turniru održanom 10. novembra 2024. godine u Jagodini, članovi Karate kluba Sjenica ostvarili su izvanredan uspjeh, osvojivši ukupno 25 medalja. Takmičari iz ovog kluba ponijeli su 7 zlatnih, 9 srebrenih i 9 bronzanih medalja, što ih je svrstalo među najuspješnije timove na ovom prestižnom turniru.

Imran Zenović, mlada nada kluba iz Sjenice, posebno se istakao svojim nastupima. Njegove izvanredne tehnike i nepokolebljiv duh oduševili su publiku i protivnike, a rezultat je bio niz impresivnih pobjeda koje su mu donijele zlato. Zenovićeva dominacija na turniru pokazala je da Karate klub Sjenica ima talente koji se mogu takmičiti na najvišem nivou.

Imran Zenović
Imran Zenović

Trener Karate kluba Sjenica izrazio je ponos na postignute rezultate, ističući da je ovo priznanje za trud i posvećenost svih članova tima.

“Naši sportisti su pokazali izuzetnu vještinu i posvećenost. Ovi rezultati su potvrda njihovog napornog rada i našeg kontinuiranog zalaganja za razvoj karate sporta u Sjenici,” izjavio je trener.

Ovaj uspjeh je dodatna inspiracija za sve mlade sportiste u Sjenici i dokaz da se uz rad i disciplinu mogu postići vrhunski rezultati. Karate klub Sjenica nastavlja da podstiče mlade generacije na bavljenje sportom, razvijajući borilačke vještine i sportsku kulturu u svojoj zajednici.

Sto godina od državnog genocida u Šahovićima – Zaboravljena bol bošnjačkog naroda

0

Suad K Zoranić

Prije tačno jednog vijeka, u Šahovićima (današnje Tomaševo kod Bijelog Polja, Crna Gora) dogodio se stravičan zločin nad bošnjačkim stanovništvom. Oko 9. i 10. novembra 1924. godine, više od dvije hiljade ljudi, uglavnom Crnogoraca i Srba iz plemena Vasojevići, brutalno je napalo i pobilo preko hiljadu Bošnjaka, ne štedeći žene ni djecu. Ova etnički motivisana akcija ostavila je trajne posljedice na bošnjačku zajednicu, a preživjeli su bili prisiljeni napustiti svoje domove, tražeći utočište, uglavnom u Turskoj.

Kontekst i priprema zločina

Zločin je izveden u organiziranim uslovima, uz prećutnu saglasnost vlasti. Nekoliko dana prije napada, vlasti iz Beograda i Cetinja provele su akciju oduzimanja oružja od Bošnjaka, čime su ih ostavili nenaoružane i ranjive. Neposredno nakon tog događaja, Boško Bošković, tadašnji načelnik Kolašinskog okruga, bio je ubijen u režiranoj zasjedi. Iako su Vasojevići ubili Boškovića, vlasti su optužile bošnjačkog junaka Jusufa Mehonjića, koji se tada nalazio u Albaniji. Ova optužba poslužila je kao povod za osvetnički pohod.

Stravičan zločin i etničko čišćenje

Napadači su opkolili bošnjačka sela, stvorivši prsten prečnika 20 kilometara oko Šahovića. Bošnjački prvaci su prvi zarobljeni i mučki ubijeni, dok su žene, djeca i nemoćni masakrirani na najsvirepije načine. Prema svjedočenjima, čak su i djeca i starci bili izloženi nasilju bez presedana. Brutalnost ovog masakra uključivala je morbidna ubijanja i zlostavljanja, do tada nezabilježena u crnogorskoj historiografiji.

Posljedice zločina

Ovaj genocid izazvao je masovno iseljavanje Bošnjaka, koji su, pritisnuti strahom i nasiljem, napuštali domove i naseljavali se u Turskoj, kao i u dijelovima Bosne. Šahovići, nekada prosperitetno bošnjačko selo, postali su simbol patnje. Zemlja je prodana ili oduzeta, a ime sela je promijenjeno u Tomaševo po partizanu Tomašu Žižiću.

Prikrivanje i osvrti savremenika

Država nikada nije sprovela istragu o ovom zločinu. Milovan Đilas je u knjizi “Land Without Justice” (1958) otvoreno opisao brutalnost događaja, priznavši da je njegov otac učestvovao u ovim zlodjelima. Đilas piše o osvetničkom pohodu nad muslimanima, opisujući taj čin kao nezapamćen primjer mržnje i zla. Posebno šokantno u njegovim svjedočanstvima je opis sadističkih načina ubijanja, poput ritualnog mučenja i sakaćenja.

Bošnjački intelektualci, poput akademika Šefketa Krcića, kroz književna i naučna djela posvetili su se očuvanju sjećanja na stradanja u Šahovićima. Krcić u poemi “Šahovića zemlja” iz 1992. godine opisuje priče potomaka preživjelih, kao i vezu između ovog masakra i prethodnih pokušaja nasilne asimilacije i genocida nad Bošnjacima, posebno onog iz 1913. godine u Plavu.

Značaj i ostavština

Genocid u Šahovićima ostavio je trajne ožiljke na kolektivnoj svijesti Bošnjaka. Sjećanje na ovaj događaj živi kroz literaturu, historiju i svjedočanstva preživjelih. Bez zvaničnog priznanja i izvinjenja, Bošnjaci i dalje nose teret ovog masakra. Profesor Krcić je izjavio da Šahovići zaslužuju status historijskog spomenika, mjesto na kojem bi se redovno evocirala sjećanja na nepravde i bol koju je bošnjački narod doživio.

Ovaj masakr predstavlja jednu od najmračnijih epizoda u historiji Sandžaka i ostaje trajna opomena o opasnosti etničke mržnje i nekažnjenog nasilja.

Požar na porodičnoj kući Drljevića u Ćukovcu

0
Pozar
Pozar

U naselju Ćukovac u Bijelom Polju sinoć je oko 22:50 izbio požar na porodičnoj kući Drljevića, koji je izazvao veliku štetu, ali srećom, nije bilo povrijeđenih. Požar je zahvatio jednu prostoriju kuće koja je u potpunosti izgorela, dok su ostale prostorije pretrpjele oštećenja.

Komandir Službe zaštite i spašavanja Bijelog Polja, Edin Kolić, istakao je da je brzom intervencijom spriječeno širenje požara na ostatak objekta i obližnje kuće, čime je izbjegnuta veća materijalna šteta.

„Požar je izbio oko 22 sata i 50 minuta, a poziv smo primili samo dvije minute kasnije. Brzom reakcijom sedam vatrogasaca sa dva specijalna i jednim tehničkim vozilom, požar je stavljen pod kontrolu i ugašen,“ kazao je Kolić.

U trenutku izbijanja požara, kuća je bila prazna, što je dodatno olakšalo intervenciju vatrogasaca. Uzrok požara još nije poznat, ali istražitelji iz Policijske uprave Bijelo Polje nastavljaju istragu i rade na utvrđivanju okolnosti koje su dovele do ove nesreće.

Stanovnici naselja Ćukovac izražavaju zahvalnost Službi zaštite i spašavanja zbog brze i efikasne intervencije, koja je spriječila širenje požara i moguću tragediju.

Šokantno pijanstvo u Sjenici: P.U.(2001) uhvaćen sa skoro 5 promila alkohola u krvi

0
vozio pijan
vozio pijan

Pripadnici saobraćajne policije u Sjenici uhvatili su u subotu u noći mladog vozača koji je svojim ponašanjem na putu zaprepastio čak i iskusne policijske službenike. Dvadesettrogodišnji vozač automobila marke „Škoda“ zaustavljen je oko ponoći u Ulici kralja Tvrtka Prvog, nakon što je uočeno da njegovo ponašanje u saobraćaju izaziva sumnju. Ono što je uslijedilo šokiralo je sve – policijskim testiranjem je utvrđeno da je imao nevjerovatnih 4,95 promila alkohola u krvi, gotovo pet puta više od dozvoljene granice.

Sinoć, nešto posle ponoći, oko 00:30 časova, patrola saobraćajne policije u Sjenici zaustavila je putničko vozilo marke Škoda, sjenickih registarskih oznaka. Policija je odmah primijetila sumnjivo ponašanje vozača, što ih je navelo da ga podvrgnu alkotestiranju. Vozač, P.U., rođen 2001. godine, šokirao je policijske službenike kada je alkotest pokazao nevjerovatnih 4.95 promila alkohola u krvi, što se smatra izuzetno visokim nivoom, opasnim po život.

Prema izjavama policijske uprave u Novom Pazaru, ovako visok nivo alkohola predstavlja ozbiljnu prijetnju ne samo za vozača već i za sve učesnike u saobraćaju. Stručnjaci upozoravaju da se sa više od 4 promila alkohola u krvi kod većine ljudi javljaju gubitak svijesti, motorika i kognitivne sposobnosti su značajno smanjene, a u ovom slučaju postoji čak i opasnost po život.

„U ovakvim situacijama, prioritetno djelovanje je policije, da spriječi dalju vožnju i osigura bezbjednost svih učesnika u saobraćaju,“ dao nam je izjavu jedan građanin Sjenice koji je bio svjedok hapšenja P.U.

Odmah je određeno zadržavanje vozača do istrežnjenja, čime je spriječena moguća saobraćajna nesreća s teškim posledicama. Nasilnička vožnja ovog tipa u Sjenici se ne dešava često, ali policija navodi da ovakvi incidenti zahtijevaju ozbiljne mjere. Mladi vozač je zadržan u pritvoru, a protiv njega će biti podnesena prekršajna prijava zbog nasilničke vožnje. Osim pravnih posljedica, policija apeluje na javnost da se uzdrže od vožnje pod uticajem alkohola, naročito u noćnim satima kada su putevi manje opterećeni, ali opasnost od pijanih vozača može biti veća.

U okviru pojačane kontrole saobraćaja koja je uvedena radi povećanja sigurnosti, policijski službenici u Sjenici ističu da će nastaviti sa ovakvim akcijama i u narednom periodu. Cilj je da se spriječe tragične posljedice koje mogu nastati kao rezultat pijanstva za volanom i da se učesnici u saobraćaju osjećaju sigurnije.

Od Alije ni traga ni glasa: Evo šta se do sada zna o slučaju

0
alija balijagic 2
alija balijagic 2

Policija Crne Gore već više od dvije sedmice neumorno traga za odbjeglim Alijom Balijagićem (65), osumnjičenim za dvostruko ubistvo koje je potreslo Bijelo Polje i okolna naselja. Balijagić, koji je optužen za ubistvo brata i sestre Jovana (60) i Milenke Madžgalj (69), posljednji put viđen je 25. oktobra u zaseoku Sokoloac, gdje se sumnja da je pucao u žrtve hicima iz lovačke puške. Od tada, nadležne službe su bez prestanka na terenu, ali rezultati potrage još uvijek izostaju.

Intenzivna potraga u tri države

Osim crnogorske policije i vojske, u potrazi za Balijagićem učestvuje i policija Srbije, a pridružili su se i hrvatski policajci sa specijalno obučenim psima tragačima. Prema izjavama iz Uprave policije, pripadnici bezbjednosnih snaga ne odustaju i svakodnevno pretražuju svaki pedalj područja koje bi moglo ukazati na prisustvo odbjeglog Balijagića.

„Naši timovi danonoćno rade na terenu. Provjeravamo svaku prijavu građana i pretražujemo napuštene objekte, vikendice i šumske predjele. Policajci i vojnici nisu ni na trenutak povučeni sa terena,“ kazao je jedan od izvora iz bezbjednosnog sektora.

Nepoznata lokacija i bezuspješni napori

Unatoč pretragama sa kopna i iz zraka, korištenju termovizijskih kamera, dronova i pasa tragača, trag za Balijagićem ostaje neuhvatljiv. Ni na teritoriji Srbije nije bilo uspjeha, iako je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić 4. novembra izjavio kako očekuje da će bjegunac biti uskoro pronađen.

„Mislim da su mu sati odbrojani. Proveo je decenije u zatvoru, i dobro poznajemo rute kojima se može kretati,“ izjavio je Vučić, naglašavajući da se ne radi o njegovom prvom bijegu.

Ogorčenost mještana i zahtjevi za odgovornošću

Nemogućnost policije da uhvati Balijagića dovela je do sve veće napetosti među stanovnicima Vraneške doline. Oni su najavili blokadu magistralnog puta Bijelo Polje – Mojkovac, izražavajući nezadovoljstvo zbog neispunjenih zahtjeva za ostavke na vrhu policijskog aparata.

Mještani su ranije zahtijevali smjenu direktora Uprave policije Zorana Brđanina, načelnika regionalnog centra sjevera Harisa Đurđevića i drugih visokih funkcionera, optužujući ih za propuste koji su, prema njihovim riječima, omogućili dvostruko ubistvo. Premijer Crne Gore Milojko Spajić, međutim, izjavio je da u ovom trenutku nije vrijeme za procjenu odgovornosti, naglašavajući da institucije ne mogu biti obezglavljene dok su ključni bezbjednosni postupci u toku.

Stravični trenuci: Svjedočanstvo porodice Madžgalj

Balijagić je, prema svjedočenju, navodno pucao u Jovana Madžgalja s leđa. Njegova sestra uspjela je da pozove policiju i prijavi zločin, ali je i ona ubrzo podlegla napadu. „Veza se prekinula… Ubio je i nju,“ izjavio je ranije brat ubijenih, Velibor Madžgalj.

Od tada, bezbjednosne službe su u stalnoj potrazi, uključujući i patrole po šumama i kontrolne punktove postavljene kroz Vranešku dolinu. Policijski i vojni specijalci pretražuju širok reon iznad Bijelog Polja, Mojkovca, Kolašina, Pljevalja i Berana, koristeći savremene tehnologije i opremu kako bi locirali odbjeglog Balijagića.

Iako su napori u potrazi za Alijom Balijagićem uloženi s obje strane granice, rezultati izostaju. Uz ogorčenost lokalnog stanovništva i njihovu odlučnost da ne dozvole da slučaj prođe nezapaženo, potraga se nastavlja, a vlasti obećavaju da će uložiti sve resurse u cilju pronalaženja i privođenja odbjeglog osumnjičenog pravdi.

Alija se vratio u Crnu Goru i spavao u napuštenom katunu, krajnji cilj mu je Kosovo?

0
alija balijagic
alija balijagic

Alija Balijagić – Odmetnik u Bjekstvu: Čovjek koji noći u Katunima, Kroz Drevne Putanje Bježi ka Kosovu?

Alija Balijagić, višestruki povratnik sa dugom kriminalnom prošlošću i optuženik za dvostruko ubistvo, još uvijek uspješno izmiče policiji. Dok ulazimo u treću nedelju potrage, posljednje informacije ukazuju da se Balijagić skriva u zabačenim predjelima na granici Crne Gore i Srbije, sa mogućom namjerom da preko Kosova pronađe utočište.

Nedavni tragovi iz napuštenog katuna u selu Kamena Gora, kao i DNK analiza flaše pronađene u blizini, upućuju na to da je Balijagić u ovim područjima proveo nekoliko dana, koristeći prirodne zaklone u opustošenim seoskim krajevima. Čitav region je u stanju pripravnosti – škole u selima Brodareva i Bijelog Polja prešle su na online nastavu zbog prijetnje koju Balijagić predstavlja.

Zločin i Bjekstvo kroz Divljinu

Balijagićeva priča zvuči kao scenarij iz filma o opasnim odmetnicima: bivši zatvorenik koji je robijao gotovo tri decenije, sada se ponovo našao u centru pažnje nakon monstruoznog čina koji je ostavio zajednicu u šoku. Profesorica Dijana Lazić Puškaš, neuropsihijatar i sudski vještak, objašnjava njegov profil kao čovjeka odrastalog u okruženju gdje nasilje diktira pravila.

“Od takve osobe, višestrukog povratnika koji je robijao 30 godina, možete očekivati sve. To su ljudi vukovi koji se snalaze po prirodi. Psiholozi su dali jako loše mišljenje o njemu, da je sklon svemu i svačemu, da nema osjećanja ni za koga i da je opasan po sebe i okolinu. Kada on izađe iz zatvora, policija mora da bude obaviještena. Kada je izašao, on je rekao „više nikada policiji neću pasti u ruke“, rekao je na početku Ivković.

„Odrastao je u sredini gdje se preživljavanje postiže agresijom – nasilje je dio svakodnevice“, kaže Lazić Puškaš. „Ljudi iz tih krajeva preživljavaju zahvaljujući snalažljivosti u prirodi, što ga čini još opasnijim kada je u bjekstvu.“

Stručnjaci o opasnosti i njegovim namjerama

Trivun Ivković, bivši načelnik zatvora Sremska Mitrovica, iznosi pesimističnu ocjenu o mogućnosti resocijalizacije kod osoba poput Balijagića. „To su ‘ljudi vukovi’ koji preživljavaju u divljini – opasni po sebe i okolinu,“ ističe on. „Uvjeren sam da bi Balijagić bio proglašen ‘narodnim herojem’ u određenim krugovima kada bi stigao na Kosovo, što bi dodatno zakomplikovalo njegovo pronalaženje.“

“Ako on zaustavi nekoga sa puškom i naredi mu da ga vozi, ko ga ne bi vozio? On će biti ubijen, sa razlogom su snajperisti postavljeni. To je zvijer u ljudskom obliku koja je izašla iz zatvora”, naveo je Ivković.

Rajko Nedić, urednik lista Kurir, smatra da Balijagićevo kretanje po granicama čini potragu izazovnijom nego ikad. „Prošao je stotinjak kilometara od Bijelog Polja i koristi nepristupačne planinske staze koje dobro poznaje,“ dodaje on. „To su predjeli gdje je policiji teško ući, a Balijagić je vješt u korištenju terena za skrovišta.“

“Pronašao je napušteni katun, iz temelja izvadio nekoliko kamenih kocki i pretpostavlja se da je tu spavao nekoliko dana. To je na samoj granici sa Srbijom. Pronađena je i jedna flaša koja je odnijeta na DNK analizu. Ne samo što su u pitanju ogromna prostranstva, tu ima i tri granice”, rekao je Nedić.

“On je već prešao od 100 do 150 kilometara od Bijelog Polja. On je odrastao u tom predjelu i već zna sve putanje. Jednom ga je policija i po snijegu jurila. U potezu gdje se on skriva ima mnogo planina, on se možda pripremao i ne zna se da li on može da dođe do hrane”, ističe Nedić.

Strah od nastupajuće zime

“Jedino što njega može istjerati je zima, ona i životinje istjera iz pećine, a kamoli ljude. Njegove namjere sada su da sačuva glavu. On zna da ga traže, umije da se krije i tražiće mjesto da se smjesti kako bi preživio. Ja vjerujem da je njemu krajnji cilj Kosovo”, rekao je Ivković.

Dok se sezona mijenja, stručnjaci spekulišu da bi Balijagića mogla istjerati sama priroda – hladnoća, nedostatak hrane i divlje životinje mogli bi prisiliti bjegunca da napusti zaklone. Ivković dodaje: „Jedino što ga može istjerati je zima. Kada stignu prave hladnoće, tražiće stabilno sklonište. No, zasad je vješt u pronalasku privremenih zaklona, a njegovo kretanje ka Kosovu je vrlo vjerovatno.“

Sociopatski profil i prijetnja za društvo

“Ipak, to se ne poklapa sa zahtjevima društva i potrebi da se neko prilagodi većini. To je dio Srbije gdje su se Srbi krili od Turaka, tamo ima pećina i prolaza koje samo mještani znaju”, rekla je Lazić Puškaš.

Lazić Puškaš dodatno objašnjava sociopatske tendencije ovog bjegunca. „Balijagić je izuzetno inteligentan, ali ima poremećaj ličnosti. On nema emocija prema drugima, antisocijalan je, i uvijek je protiv društvenih normi,“ ističe ona. „Njegova povreda pravila i nasilne tendencije čine ga ekstremno opasnim.“

“On je vrlo inteligentan ali ima poremećaj ličnosti, on je sociopata i asocijalan. Ne umije da se druži i uspostavlja odnose, uvijek je protiv svih, a samo je on u pravu. Kada se neko odluči na takvo djelo, on mora da ima razlog za to, a on je ubio ljude jer mu nisu dali rakiju i nisu ga pustili da uđe u kuću”, zaključuje ona.

Balijagić, koji je svoje žrtve napao jer su odbile da mu daju alkohol i sklonište, ostavlja iza sebe osjećaj straha gdje god da se pojavi. Njegova priča ukazuje na duboke sociopatske sklonosti i naglašava potrebu za ozbiljnim psihijatrijskim tretmanom – ali za takve tretmane sada je prekasno.

Zaključak: Potraga se nastavlja

Dok traje potraga, cijeli region je u iščekivanju i strahu. Balijagić se, kako se čini, snalazi u nehumanim uslovima i, prema riječima Ivkovića i Nedića, njegova dugoročna strategija ostaje neizvjesna. Ostaje da se vidi hoće li hladna planinska zima okončati ovo opasno bjekstvo, ili će Balijagić uspjeti u svojoj namjeri da dosegne Kosovo.

Izvor Sandžak Danas/Adria TV

Mladi iz Srbije zbog ovog vikendom masovno hrle u Novi Pazar: Profesor Redžep otkrio razlog pomame

0

Mladi iz Srbije zbog nižih cijena i kvaliteta vikendom hrle u Novi Pazar! Profesor Škrijelj otkriva zašto je tradicija zlatarstva u opasnosti! Novi Pazar, stara čaršija, Zlatni sokak – srce zlatarskog zanata!

Novi Pazar vikendom postaje prava atrakcija za mlade iz cijele Srbije, koji dolaze privučeni jedinstvenim spojem tradicije i kvaliteta u najpoznatijoj zlatarskoj ulici – Zlatnom sokaku. Međutim, iza sjaja izloga i raskoši nakita stoji duboko ukorijenjena priča o zanatima, njihovoj vrijednosti i izazovima s kojima se suočavaju.

Univerzitetski profesor i istaknuti zlatar Redžep Škrijelj svakodnevno se trudi da održi duh tradicije, ne samo kao zanatlija već i kao kulturni čuvar svog grada.

RINA
RINA

„Naša tradicija se polako gasi. Tehnologija preuzima primat, a zanati nestaju. Mi moramo zaštititi zanat ne samo kao tradiciju, već i kao dio naše kulture“, ističe Škrijelj s dozom zabrinutosti.

Zlato u Novom Pazaru: Pristupačnost i kvalitet kao magnet za posjetitelje

Cijene zlata u Novom Pazaru, nešto povoljnije u poređenju s drugim gradovima, privlače brojne posjetitelje.

„Zbog nižih cijena i specifičnih modnih detalja, mladenci i parovi iz različitih krajeva Srbije dolaze ovdje u potrazi za vjenčanim burmama,“ objašnjava Škrijelj, dok s pažnjom popravlja oštećeni prsten. Pored kupovine, veliki broj mušterija dolazi i zbog popravke porodičnog nakita, a Škrijelj je poznat po tome da uspješno popravlja i najsitnija oštećenja.

Tradicionalni zanat u opasnosti: Niko neće u šegrte

Iako ovaj zanat nosi historijsku vrijednost, sve je manje mladih koji su voljni da ga nauče i nastave tradiciju.

„Mladi izbjegavaju zanate jer u njima vide napor, a ne priliku. Naša djeca žele fakultete, često pod pritiskom roditelja, umjesto da otkriju svoje talente u praktičnim vještinama,“ kaže Škrijelj. Smatra da je važno poštovati želje djece i dopustiti im da slijede svoje talente, umjesto da ih obuzimaju ambicije roditelja.

RINA
RINA

Cijena zlata diktirana svjetskim prilikama

Škrijelj dalje objašnjava ekonomske faktore koji utiču na cijene zlata.

„Berze diktiraju cijenu zlata, a ona je podložna uticaju svjetskih dešavanja. Ogroman skok cijena zlata od preko 20 hiljada eura po kilogramu izazvan je viškom novca bez pokrića i geopolitičkim tenzijama,“ dodaje on. Danas kilogram zlata na zapadnim berzama košta oko 83.000 eura, dok u Novom Pazaru gram četrnaestokaratnog zlata možete nabaviti za oko 70-80 eura.

„Zlatarska umjetnost“: Zanat kao dio kulturne baštine

Za Škrijelja, zlatarstvo nije samo posao, već umjetnost i strast.

„Ovaj posao se isplati samo ako ga volite. U njemu leži umjetnost – ukrašavanje, restauracija i kreativno izražavanje,“ ističe on. Smatra da Srbija može postati ozbiljna turistička destinacija zahvaljujući zanatima, koji su dio kulturne baštine.

RINA
RINA

Zlato kao simbol i ponos Bošnjaka Sandžaka

Zlato ima posebno mjesto u tradiciji Bošnjaka Sandžaka, posebno tokom vjenčanja, kada mlade na Pešteru budu okićene zlatom u vrijednosti od dva stana u Beogradu. Taj običaj predstavlja simbol bogatstva i stabilnosti porodice u koju ulazi mlada.

Redžep Škrijelj: Čuvar zanatske tradicije

Zlatar Redžep Škrijelj nije samo zanatlija, već čuvar tradicije i umjetnosti u Novom Pazaru. Njegova radnja nije samo prodavnica, već kreativni centar i mjesto očuvanja kulturnih vrijednosti. U vremenu kada zanati polako nestaju, Škrijelj poziva društvo i mlade da se uključe i doprinesu očuvanju onoga što zlatni sokak i zlatarska umjetnost znače za Novi Pazar i Srbiju.

RINA
RINA

Ovaj medijski sadržaj dio je projekta „Kad pogledam sa bedema“ u produkciji UG „Journalistic plan“, pripremljen za novinsku agenciju RINA.

Novi Pazar među najboljima: Zavod za urbanizam osvojio drugo mjesto na međunarodnom salonu

0

Autor Suad K Zoranć

Arhitekti Emir Aščerić i Mihajlo Čukanović, članovi tima Javnog preduzeća “Zavod za urbanizam grada Novog Pazara,” postigli su veliki uspjeh osvajanjem druge nagrade na 33. međunarodnom salonu urbanizma, u kategoriji “Urbanistički projekti i realizacije.” Ova prestižna nagrada dodijeljena im je za projektovanje Omladinskog kulturnog centra sa trgom u Novom Pazaru.

Regionalna konkurencija i prestižna nagrada

Salon urbanizma, koji je održan u Centru za kulturu u Bijeljini, okuplja stručnjake iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Crne Gore i Sjeverne Makedonije. Među 144 selektovana rada u različitim kategorijama, projekat Aščerića i Čukanovića prepoznat je kao istaknuto dostignuće. Prvu nagradu ponijeli su urbanisti iz Brčkog za projekat rekonstrukcije područja Ciglane, dok je treće mjesto pripalo kolegama iz Bijeljine za idejno rješenje studentskog centra.

Inspiracija i značaj za Novi Pazar

Emir Aščerić, arhitekta iz Novog Pazara, istakao je koliko mu znači ovo priznanje:

„Ponosan sam na još jednu nagradu za naš grad na ovom prestižnom Salonu urbanizma. Sretan sam što je rad selektovan među najbolje, i to u konkurenciji renomiranih instituta i urbanističkih organizacija iz regiona. Ova nagrada je velika srebrna medalja za naš grad, njegovo ime u regionu, ali i podsticaj za dalji razvoj kvaliteta u urbanističkom planiranju.“

Projekat Omladinskog kulturnog centra sa trgom ima za cilj da oživi gradski prostor i otvori nove mogućnosti za okupljanje, kulturu i kreativnost mladih Novopazaraca. Prepoznat od strane stručnog žirija, ovaj projekat najavljuje značajan korak naprijed za Novi Pazar, donoseći mu regionalno priznanje u oblasti urbanizma.

Salon urbanizma kao platforma za ideje

Ovaj godišnji događaj, organizovan od strane Udruženja urbanista Srbije, predstavlja smotru na kojoj se predstavljaju najznačajnija dostignuća u oblasti prostornog planiranja, urbanističkog projektovanja i realizacije. Sajam je otvoren za javnost do 13. novembra, pružajući priliku građanima i posjetiocima da upoznaju kreativne projekte koji oblikuju urbanu budućnost regiona.

Nagrada za Aščerića i Čukanovića predstavlja još jedno priznanje za Novi Pazar na regionalnoj sceni urbanizma i dodatno motiviše timove u Zavodu za urbanizam na buduće projekte koji će grad činiti ljepšim i funkcionalnijim mjestom za sve njegove građane.

Poredak i priznanja

 

Na ovogodišnjem Salonu, prvu nagradu u kategoriji “Urbanistički projekti i realizacije” osvojio je tim iz Brčkog za projekat “Ciglane,” koji su predvodili Mensura Kadrić, dipl.ing.arh., Samir Fazlović, dipl.ing.arh., Anis Kevrić, dipl.ing.arh., i Nebojša Đurić, dipl.ing.arh., iz Zavoda za planiranje, projektovanje i razvoj Brčko distrikta Bosne i Hercegovine.

Treću nagradu ponijela je Draženka Tuka iz Bijeljine za idejno rješenje studentskog centra, realizovanog u saradnji sa Javnim preduzećem “Direkcija za izgradnju i razvoj grada” Bijeljina.

Pored glavnih nagrada, dodijeljena su i posebna priznanja za dva rada: urbanistički projekat za utvrđivanje javnog interesa za izgradnju Tunela 4 sa pristupnim saobraćajnicama na trasi željezničke pruge Stalać–Đunis (Marijana Radovanović, Tatjana Stjepanović i Saša Špišić, CIP doo, Beograd) i idejni arhitektonsko-urbanistički i pejzažni projekat “Sportsko-rekreativne zone Park-šume Hum” za područje Vidikovca, koji su izradili stručnjaci iz Instituta za arhitekturu i urbanizam.