Piše: Suad K Zoranić
Mnogi Bošnjaci već godinama postavljaju isto pitanje: kako je moguće da su odnosi između Srbije i Turske danas često bliži, vidljiviji i politički snažniji nego odnosi između Turske i Bosne i Hercegovine, zemlje koju Bošnjaci doživljavaju kao historijski i kulturno najbližu osmanskom naslijeđu na Balkanu? O tome se raspravlja na društvenim mrežama, u političkim krugovima, među intelektualcima, ali i među običnim ljudima koji sa nevjericom posmatraju brojne turske investicije u Srbiji, učestale susrete državnih delegacija i strateško partnerstvo Ankare i Beograda. Zanimljivo je da odgovor na dio tog pitanja možda leži u jednom dijalogu iz popularne turske historijske serije koja prikazuje vrijeme sultana Mehmeda Fatiha, osvajača Carigrada i vladara koji je 1463. godine osvojio Bosansko kraljevstvo.
Kako je u seriji predstavljena Bosna?
U sceni razgovora između sultana Mehmeda Fatiha i njegovog savjetnika, Bosna se opisuje kao prostor otpora i prkosa Osmanskom carstvu. Prevedeno na bosanski jezik, savjetnik govori:
„Ovako gledam na Bosnu.“
Sultan ga pita:
„Na šta tačno gledaš?“
Savjetnik odgovara:
„Neprestano se pitam, moj sultane. Prije pola stoljeća ratovali smo kod Doboja, dolazili smo ovamo, mnogo smo razmišljali o Bosni. I uvijek se pitam: u šta se uzda taj bosanski prvak? Odakle crpi hrabrost da se suprotstavi velikom vladaru svijeta, sultanu Mehmedu Fatihu?“
Na kraju dodaje:
„Ne znači da svaka naša pobjeda automatski donosi i njihovu pokornost.“
Ove riječi jasno pokazuju kako su scenaristi predstavili Bosnu – kao zemlju koja se nije lako pokoravala i koja je, čak i pred nadmoćnijom silom, zadržavala duh otpora.
A kako je predstavljena Srbija?
Potpuno drugačiji ton koristi se kada se govori o Srbiji. U istom serijskom prikazu savjetnik kaže:
„Pogledam one koji stoje pored mene. Zar ni oni nisu bili nevjernici? Njihova odanost je trajna. Oni se uvijek pokoravaju.“
Potom podsjeća na politiku sultana Murata II:
„Rahmetli moj otac, sultan Murat Han, nije ovu zemlju vezao za našu državu samo mačem, nego i brakom. Kroz brak sa Marom Hatun povezao ju je s našom državom.“
I nastavlja:
„Koliko je bilo naklonosti i prijateljstva, toliko je bilo i mudre politike.“
Upravo ova dva dijaloga izazvala su brojne reakcije među Bošnjacima koji smatraju da se Bosna u seriji prikazuje kao problematičan i neposlušan prostor, dok se Srbija opisuje kao saveznik s kojim se grade trajni politički odnosi. Naravno, riječ je o umjetničkom djelu i televizijskoj interpretaciji historije, a ne o historijskom dokumentu. Ipak, mnogi smatraju da takvi narativi nisu slučajni i da odražavaju određene poglede koji postoje u dijelu turske historiografije i političke tradicije.
Bošnjačko pitanje koje i dalje nema odgovor
Za mnoge Bošnjake ostaje otvoreno pitanje: kako je moguće da narod koji je stoljećima bio dio osmanskog kulturnog prostora danas često osjeća da nije prioritet u odnosima Ankare na Balkanu? Dok se u Srbiji grade fabrike, autoputevi i veliki infrastrukturni projekti uz podršku Turske, dio bošnjačke javnosti smatra da Bosna i Hercegovina, a posebno Bošnjaci Sandžaka, ne dobijaju pažnju koju očekuju od zemlje prema kojoj osjećaju historijsku i emocionalnu bliskost.
Možda upravo zato scena iz turske serije nije ostala samo televizijska epizoda. Za mnoge gledaoce ona je postala simbol osjećaja da se Bosna kroz historiju često posmatrala kao prostor otpora koji treba slomiti, dok je Srbija viđena kao partner sa kojim se može graditi dugoročna politika. Da li je takvo tumačenje ispravno ili nije, ostaje predmet rasprava. Ali činjenica je da je nekoliko minuta televizijskog dijaloga otvorilo pitanje koje među Bošnjacima postoji već decenijama – zašto su odnosi Ankare i Beograda često bliži od odnosa Ankare i Sarajeva, uprkos zajedničkoj historiji koju Bošnjaci i Turci dijele više od pet stoljeća. Pogledajte video ispod teksta.
Historijska scena koja je uznemirila Bošnjake: Ovako su u seriji opisani Bosna i Srbija pic.twitter.com/hoYeVdWNFR
— Sandzak Danas (@DanasSandz9154) June 1, 2026