Umjesto sa Bošnjacima konsultovao se sa Albancima- Bosanski STAV o Ugljaninu

551

STAV o Ugljaninovoj inicijativi: Umjesto sa Bošnjacima konsultovao se sa Albancima
11 June 2019
FacebookMessengerViberWhatsAppEmailMore
Već više od mjesec dana pažnju sandžačke, moglo bi se reći i cjelokupne srbijanske, javnosti zaokuplja pitanje statusa Sandžaka i položaja Bošnjaka u tom dijelu Republike Srbije.

Priča je “potekla” na Izvršnom odboru Bošnjačkog nacionalnog vijeća (BNV), koji je, bez prisustva članova liste “Vakat je”, koja sa listom “Samoopredjeljenje” čini većinu u aktuelnom sazivu ovog organa, donio odluku o pokretanju inicijative za rješavanje statusa Bošnjaka i statusa regije Sandžak i utvrdio, kako je saopšteno, “stavove po svim pitanjima za koja postoji najviša moguća saglasnost u bošnjačkom narodu”.

U inicijativi se, između ostalog, ističe uspostavljanje specijalnog statusa za regiju Sandžak, kao teritorijalne političke zajednice ravnopravnih građana i naroda koji u njemu žive, sa ustavom kao najvišim pravnim aktom, posebnom zakonodavnom, izvršnom i sudskom vlašću i policijom, trajno demilitarizovanom oblašću koja će imati i pravo stupanja u međunarodne odnose u pojedinim oblastima.

Nekoliko dana nakon toga, tu inicijativu, na posebnoj sjednici, prihvatio je i Glavni odbor Stranke demokratske akcije Sandžaka, jedne od tri najjače političke stranke na tom području. Vrlo brzo, međutim, “protiv” inicijative izjasnili su se predstavnici liste “Vakat je”, ističući da se time vrši politizacija BNV-a i da je ona donesena bez njihove saglasnosti i učešća.

Veoma brzo u javnost je krenula i priča o “pucanju” aktuelne koalicije, kako u BNV-u, tako i na nivou lokalnih samouprava u svim sandžačkim opštinama. Oštro protivljenje inicijativi i pravu BNV-a na njeno pokretanje izrazili su i najviši državni predstavnici a podrška je, za sada, došla jedino s albanske strane.

Predsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća Esad Džudžo danima se nije izjašnjavao o inicijativi, a nakon upućivanja iste na adrese predsjednika, premijera i predsjednika skupština Srbije i Crne Gore, u izjavi za medije kazao je da je za predsjednika BNV-a izabran glasovima obje liste (i “Samoopredjeljenje” i “Vakat je”) i da o tome mora voditi računa.

“Na narednoj sjednici Predsjedništva BNV ponudit ću svoje viđenje rješenja statusa Sandžaka. Taj moj prijedlog mogao bi da bude prihvatljiv i da pomiri stavove i zahtjeve i ‘Samoopredjeljenja’ i liste ‘Vakat je'”, rekao je Džudžo, dodajući da će taj prijedlog, naravno, biti dostavljen i opozicionim vijećenicima liste koju predvodi Muamer Zukorlić.

Džudžo je apsolutno siguran u to da Bošnjačko nacionalno vijeće može i nadležno je da razmatra i “krupna” pitanja, poput statusa Bošnjaka i Sandžaka, shodno zakonskoj odredbi da nacionalni savjet, u skladu sa zakonom i svojim statutom, preko svojih organa samostalno, može da “zauzima stavove, pokreće inicijative i preduzima mjere u vezi sa svim pitanjima koja su neposredno povezana sa položajem, identitetom i pravima nacionalne manjine”.

I dok, i Vijeće i lokalne samouprave u Sandžaku, čekaju rasplet događaja, kako u vezi sa pričom o utvrđivanju naziva ulica u Novom Pazaru, Tutinu i Sjenici, tako i u vezi sa inicijativom o specijalnom statusu, određeni politički faktori u Sandžaku i Bosni reafirmisali su Rezoluciju Bošnjačkog nacionalnog vijeća o položaju i ostvarivanju prava i sloboda bošnjačkog naroda u Srbiji iz 2012. godine. U tom dokumentu, usvojenom od strane Bošnjačkog nacionalnog vijeća, 1. marta 2012. godine, u deset tačaka, navedene su osnovni elementi i modaliteti unapređenja aktuelnog položaja Bošnjaka u Srbiji i rješenja statusa Sandžaka.

U Rezoluciji se konstatuje da “u Srbiji postoji konstantno višedecenijsko osporavanje prava Bošnjacima na njihov nacionalni identitet, kao i prisvajanje i svojatanje sveukupnog bošnjačkog kulturnog naslijeđa od strane zvaničnih državnih ustanova i preimenovanje tog naslijeđa u baštinu srpskog naroda”. U vezi sa tim, zahtijeva se “puno priznanje bošnjačkog nacionalnog identiteta i mogućnost korišćenja individualnih ljudskih i manjinskih prava Bošnjaka u Srbiji, a u regionu Sandžaka deblokada procesa potpune primjene kolektivnih manjinskih prava garantovanih Ustavom, zakonima i standardima Evopske unije”, u svim oblastima.

Rezolucijom se ističe zalaganje za demokratsku i na evropskim principima uređenu multietničku državu Srbiju, kao zajednicu ravnopravnih građana i naroda koji u njoj žive, u kom smislu se traži i njeno adekvatno ustavno redefinisanje, odnosno, promjena člana 1. Ustava Republike Srbije iz 2006. godine, kojim će se to na takav način i urediti. U skladu sa tim, Bošnjacima bi se vratio i raniji status naroda.

Izražavajući zabrinutost zbog činjenice da sandžački Bošnjaci u Srbiji i dalje osjećaju nesigurnost na ovim prostorima, zbog poznatih dešavanja i zločina koji su nad Bošnjacima vršeni tokom devedesetih godina XX. vijeka, Rezolucijom se traži od nadležnih državnih organa potpuno rasvjetljavanje i procesuiranje odgovornih za teška kršenja ljudskih prava i zločine počinjene nad bošnjačkim narodom u Sandžaku, kao i realizacija programa povratka izbjeglih, raseljenih i prognanih Bošnjaka, posebno u pogranična područja opštine Priboj, njihov održiv opstanak i život, kao i podizanje dostojnih spomen-obilježja žrtvama otmica u Štrpcima i Sjeverinu, te pravična materijalna naknada njihovim porodicama.

Bošnjačko nacionalno vijeće ovom rezolucijom poziva nadležne državne organe na usaglašavanje nacionalnog sastava zaposlenih u policiji, sudstvu, tužilaštvu i drugim javnim službama u sandžačkim opštinama, kao i na intenzivniji infrastrukturni i sveukupni ekonomski razvoj i veća ulaganja na području Sandžaka, a u cilju ublažavanja višedecenijske nerazvijenosti ovoga kraja i postizanja ravnomjernog regionalnog razvoja.

Izvor: Stav.ba