Imena označena zvjezdicom su izmijenjena zbog zaštite identiteta.
Dok su se početkom marta Rusijom počele širiti glasine o vanrednom stanju, neki mladi muškarci brzo su napustili svoju domovinu, bojeći se da će biti regrutirani i poslati na ratište u Ukrajinu.
Oni su dio od više hiljada ljudi koji su pobjegli iz Rusije od 24. februara, dok u toj zemlji raste pritisak na dio stanovništva koji se protivi ratu.
Ivan*, kojem je 17 godina, u ponedjeljak je iz Rusije otišao u Tursku.
„Ne mislim da je normalno da u 21. stoljeću osoba može biti protiv svoje volje odvedena u vojsku na čitavu godinu. Sada se regruti šalju na prvu liniju. Ja sam kategorično protiv ‘vojne operacije’ koju vrši moja zemlja“, rekao je Al Jazeeri, ironično koristeći termnologiju državnog vrha pri spominjanju rata u Ukrajini.
Nakon što je na početku insistiralo da će se u Ukrajini boriti samo profesionalni vojnici, rusko ministarstvo odbrane kasnije je priznalo da je ipak na ratištu rasporedilo i regrute, od kojih su neki ubijeni ili zarobljeni.
‘Kako izbjeći vojnu službu?’
Rusija ima sistem regrutacije još iz carskog perioda. Tada su regruti mogli biti prisiljeni na službi u trajanju i do 15 godina. No, moderna regrutacija uspostavljena je u sovjetskoj eri.
Svaki sposoban muškarac starosti od 18 do 27 godina, teoretski, mora služiti godinu vojske, a odbijanje povlači teške kazne i do dvije godine zatvora.
Izuzetak su studenti, osuđenici i rođaci ubijenih vojnika, a samohranim očevima i njegovateljima članova porodice sa invaliditetom služenje vojske može se odgoditi.
U praksi, ostali su ranije imali mogućnost da izbjegnu regrutaciju. Oni koji su imali novac, mogli su pribjeći podmićivanju i dobiti ljekarske nalaze kojima bi dokazali da nisu sposobni za vojsku, pozvati se na psihološke probleme ili falsificirati podatke o školovanju.
„Kod nas se često postavljalo pitanje – kako izbjeći službu“, kaže Al Jazeeri Elena Popova, koordinatorica ruskog Pokreta prigovora savjesti.
„Općenito, primijetila sam da se ljudi od početka ovog rata jako plaše na mnogo načina. Osjećaju da je njihova sloboda pod pritiskom“, dodaje.
Postoji još jedan način izbjegavanja odlaska u vojsku.
Prema ruskom ustavu, ljudi čija su religijska ili lična uvjerenja u suprotnosti sa vojnom službom, kao i članovi pojedinih etničkih manjina koje žive tradicionalnim stilom života, mogu se umjesto vojske opredijeliti za „alternativnu građansku službu“.
Takva vjerska ili lična uvjerenja nejasno su definirana – jednostavno reći da ste pacifist, naprimjer, nije dovoljno, jer se to treba i dokazati.
‘Nisam obučavan da ubijam’
To se može učiniti kroz birokratsku proceduru koja završava ispitivanjem pred vojnim komitetom. Od desetaka hiljada ljudi koji se svake godine pozovu u vojsku samo mali dio dobije mogućnost alternativne službe.
Griša Retvanov, kojem je 29 godina, bio je u alternativnoj civilnoj službi od 2018. do 2020., kao domar u staračkom domu u blizini svog doma u Sankt Petersburgu.
„Uslovi su bili sjajni. Okolo je bilo šume i prirode. No, ono što je najvažnije je da nisam obučavan da ubijam“, kaže.
Sedamanestogodišnji Vječeslav, koji je tražio da mu se ne objavi prezime, kaže da se planira prijaviti za alternativnu službu.
„Ovo je zastrašujuće. Konflikt će završiti nekad, ali dotad, zastrašujuće je što se nešto ovakvo može događati u našem vremenu i u našoj zemlji“, rekao je, govoreći o ratu.
„Ne mogu niti zamisliti da fizički ozlijedim drugo ljudsko biće. Čak i kada me uvrijede ili učine nešto užasno onima koje volim, mogu biti ljut ili uznemiren, ali ne bih ih mogao povrijediti. To mi je van pameti“, dodao je.
No, za Ivana u Turskoj, i alternativna opcija je previše.
„To su dvije godine mog života“, govori. „Nekada u narednih 18 mjeseci ću se vratiti u Rusiju i aplicirati za njemačku vizu, ali u budućnosti, u Rusiju se neću vraćati na duže od tri mjeseca sve dok sa 28 godina ne postanem nesposoban za služenje vojnog roka“.
„Možda se nekada u dalekoj budućnosti vratim u svoju domovinu, ali to će biti onda kada bude drugačija – slobodna zemlja“.
Izvor: Al Jazeera
