Alisa Bajraktarević, policajka iz New Yorka, podnijela je tužbu protiv kolega zbog širenja njene fotografije u toplesu, tvrdeći da je to utjecalo na njenu karijeru.
U centru skandala koji potresa New York Police Department (NYPD) našla se Alisa Bajraktarević iz Plava, policajka koja je odlučila poduzeti pravne korake protiv svojih kolega zbog dijeljenja njenih privatnih fotografija bez njenog pristanka. Bajraktarević, koja se pridružila odjelu 2012. godine, tvrdi da je njena karijera dovedena u pitanje nakon što su se eksplicitne fotografije na kojima je u toplesu proširile među kolegama.
Prema tužbi podnesenoj Vrhovnom sudu u Manhattanu, incident se dogodio nakon što je Bajraktarević poslala fotografiju poručniku Marku Riveri, s kojim je kratko izlazila te godine. Rivera je, kako se navodi, fotografiju podijelio u grupnom četu sa ostalim članovima odjela, što je dovelo do njenog širenja.
Situacija je dodatno eskalirala kada je Bajraktarević optužena za ometanje policajaca u aprilu prošle godine, tijekom intervencije kod njenog tadašnjeg dečka Kelvina Hernandeza. U tom trenutku, fotografija je ponovno postala predmetom interesovanja, uz dodavanje ličnih podataka policajke, uključujući adresu roditelja, što je prema njenim riječima predstavljalo ozbiljno kršenje privatnosti.
Bajraktarević izražava frustraciju zbog reakcije sindikata, tvrdeći da joj je predstavnik sindikata savjetovao protiv podnošenja žalbe i napomenuvši da “nije ni prva ni posljednja” žrtva takvog postupanja. Ovaj komentar samo je dodatno potaknuo Bajraktarević na djelovanje, u svjetlu očitog nepoštovanja i zanemarivanja problema seksualnog uznemiravanja unutar policijskih redova.
Advokat policajke, Džon Skola, izjavio je da je ovaj slučaj jasan primjer “ilegalne invazije na privatnost” te oslikava nepažnju NYPD-a prema postupanju s njegovim ženskim članovima. Bajraktarević traži neodređenu odštetu od grada, Rivera, te drugog nadzornika za kojeg tvrdi da ju je seksualno uznemiravao 2022. godine.
Gradsko pravosuđe je saopštilo da će razmotriti tužbu, dok je policija Njujorka odbila komentarisati slučaj, naglasivši svoju posvećenost radnom okruženju bez diskriminacije ili seksualnog uznemiravanja.
Ovaj slučaj baca svjetlo na ozbiljne probleme unutar policijskih snaga, gdje pitanja privatnosti, seksualnog uznemiravanja i diskriminacije ostaju bolne točke. Dok Bajraktarević nastavlja svoju borbu za pravdu, postavlja se pitanje koliko još sličnih slučajeva ostaje skriveno od javnosti i što je potrebno učiniti kako bi se osiguralo sigurno i pošteno radno okruženje za sve.
