Join our community of SUBSCRIBERS and be part of the conversation.
To subscribe, simply enter your email address on our website or click the subscribe button below. Don't worry, we respect your privacy and won't spam your inbox. Your information is safe with us.
Na autoputu između Nove Gradiške i Okučana, u Hrvatskoj, juče, 18. septembra 2024. godine, dogodila se stravična saobraćajna nesreća koja je odnijela jedan život.
Prema prvim informacijama, vozač kamiona novopazarskih registarskih oznaka, A. Smajović, zaspao je za volanom uslijed umora, nakon čega je njegov kamion udario u zaštitne bankine i popriječio se na putu.
Kombi koji je vozio iza kamiona nije uspio da na vrijeme zakoči i udario je direktno u prikolicu kamiona. Nažalost, vozač kombija je poginuo na licu mjesta, dok su dvije osobe zadobile povrede i prevezene su u obližnju bolnicu.Kombi, koji je vozio iza kamiona, nije uspio da na vrijeme zakoči te je udario u zadnju osovinu prikolice kamiona. Nesrećni vozač kombija, nakon što je zakačio prikolicu, izgubio je kontrolu nad vozilom, što je dovelo do zanošenja vozila i, nažalost, tragične smrti na licu mjesta. Dvije osobe koje su se našle na mjestu nesreće zadobile su lakše povrede i prevezene su u bolnicu.
Nesreća se dogodila nešto poslije dva sata ujutru, a na mjestu nesreće trenutno se vrši policijski uviđaj kako bi se utvrdili svi detalji ove tragedije. Saobraćaj na ovoj dionici autoputa bio je otežan nekoliko sati dok su nadležne službe radile na raščišćavanju ostataka i normalizaciji prometa.
Na autoputu između Nove Gradiške i Okučana, juče u ranim jutarnjim satima dogodila se teška saobraćajna nesreća koja je odnijela jedan život. Prema prvim pretpostavkama, vozač kamiona novopazarskih registarskih oznaka je, zbog umora, zaspao za volanom.
U tom trenutku kamion je udario u zaštitne ograde i popriječio se na cesti, što je izazvalo ozbiljnu nesreću.
Kombi, koji je išao neposredno iza kamiona, nije uspio da na vrijeme zakoči i udario je direktno u prikolicu kamiona. Vozač kombija je na mjestu poginuo, dok su dvije osobe zadobile povrede i prevezene su u bolnicu.
Nesreća se dogodila nešto poslije dva sata ujutro, a policijski uviđaj još uvijek traje. Očekuje se da će više informacija biti dostupno nakon detaljnije istrage o uzrocima nesreće.
U toku je raščišćavanje saobraćaja na ovoj dionici puta, a vozačima se savjetuje oprez zbog mogućih zastoja i usporene vožnje.
Hrvatska policija apeluje na sve vozače da se pridržavaju saobraćajnih propisa i ne voze ukoliko su umorni, kako bi se izbjegli slični tragični incidenti.
Bjelopoljac Hilmo Franca, vlasnik mesne industrije i trgovačkog lanca Franca Marketi, najavio je otkup jagnjadi i tržišnih viškova krupne stoke, naglasivši kako će ova akcija biti korisna za poljoprivrednike i penzionere.
Franca je počeo svoj poslovni put skromno, radeći u zanatskoj radnji za preradu mesa, a veliki preokret u njegovoj karijeri dogodio se 2003. godine, kada je otkupio većinski paket akcija AD „Eko-Meso“. Od tada, njegovo poslovno carstvo neprestano raste, uključujući trgovački lanac, hotele i restorane. Prošle godine, Franca Marketi su ostvarili impresivnih 2,2 miliona eura čiste dobiti, što predstavlja povećanje od 88% u odnosu na godinu ranije.
U razgovoru za podgoričke Vijesti, Franca se prisjetio svojih početaka:
„Kada sam krenuo u privatni posao, bila su teška vremena zbog promjene društvenog uređenja u cijelom regionu. Počeo sam od nule, iz jedne barake, sa pozajmljenih nekoliko hiljada maraka.“
Danas je tema otkupa jagnjadi aktuelna. Franca je naglasio da će otkup početi već od sljedeće sedmice, s ciljem da pomogne poljoprivrednicima da pripreme svoja stada za narednu sezonu.
„Otkup jagnjadi vidim kao dobar posao za poljoprivrednike i penzionere. Planiramo da plasiramo jagnjad po povoljnim uslovima za penzionere. Cijena otkupa je načelno dogovorena na 4,50 eura po kilogramu, dok je prošle godine bila 3,70 eura. To je stimulacija za poljoprivrednike da se konsoliduju i nastave raditi s nama kao partneri,“ izjavio je Franca.
On je dodao da se ovaj posao sa poljoprivrednicima radi već 20 godina, a cilj im je da ne ostane nijedno grlo stoke neprodato. Pored jagnjadi, Franca planira otkupiti i tržišne viškove krupne stoke.
Franca je time poslao poruku kako se radi na jačanju domaće poljoprivrede i podršci zajednici, ističući da je ovo dugoročno koristan posao za sve uključene strane. Pogledajte tv prilog ispod teksta.
Reprezentativci Crne Gore u sportskom ribolovu, među kojima su i članovi Sportsko-ribolovnog kluba “Ibar” iz Rožaja, doputovali su u Francusku kako bi učestvovali na Svjetskom prvenstvu. Ovaj prestižni događaj okuplja 27 ekipa iz cijelog svijeta, a Rožajci su spremni da odmjere snage sa najboljima.
U sastavu crnogorske reprezentacije nalaze se Suad Sutović, Admir Dautović i Almir Ćorović, trojica iskusnih takmičara koji su proteklih godina postigli značajne uspjehe na nacionalnom nivou. Njihovo učešće na Svjetskom prvenstvu u Francuskoj predstavlja vrhunac karijere i priliku da pokažu svoj talent na međunarodnoj sceni.
Takmičenje će se održati tokom vikenda, a očekuje se da će Rožajci, kao i ostatak crnogorske ekipe, pružiti svoj maksimum u želji da donesu medalju u svoju domovinu.
Pešterska visoravan, zahvaljujući svojim prirodnim prednostima poput snažnih vetrova i više od 200 sunčanih dana godišnje, postaje jedno od najperspektivnijih područja za proizvodnju električne energije u Evropi. Uz državne podsticaje i najnovije tehnologije, ovo područje je predodređeno da postane regionalni lider u obnovljivim izvorima energije.
Pionirska ulaganja i stručni kadrovi
Iskustvo elektroinženjera Safeta Šmakovića, koji je decenijama posvećen alternativnim izvorima energije, pokazuje da Srbija ima ogroman potencijal u ovoj oblasti. Šmaković je radio na projektima u Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Turskoj, na Kosovu, u Crnoj Gori, Srbiji i Albaniji, i njegova reč ima težinu kada govori o perspektivama Peštera.
Šmaković, koji danas radi kao kontrolor i serviser u srpsko-slovenačkoj firmi “Hidro-vind”, podseća da su prvi koraci u pravcu iskorišćavanja vetra na Pešterskoj visoravni već učinjeni pre šest godina, kada je instalirana prva vetrenjača u Srbiji, kapaciteta blizu 500 kilovata.
Safet Šmaković
Vetrogeneratori budućnosti: Kilovati iz vazduha
Jedna od najzanimljivijih inovacija o kojoj govori Šmaković jeste vetrogenerator postavljen u balon, napunjen helijumom, koji lebdi na visini od 330 metara. Ova turbina koristi horizontalne vazdušne struje za proizvodnju električne energije, i zahvaljujući Magnusovom efektu, ostaje stabilna uprkos rotaciji. Ovo rešenje omogućava proizvodnju struje čak i u područjima gde tradicionalni vetrogeneratori ne mogu da funkcionišu.
Pravna država kao osnov razvoja
Međutim, da bi Srbija postala ozbiljan igrač u ovoj oblasti, potrebno je da funkcioniše pravna država. Šmaković naglašava da su ključni izazovi u poštovanju ugovora i rokova plaćanja, kao i u postojanju mehanizama koji regulišu odnose između poverilaca i dužnika. Bez stabilnog pravnog okvira, slobodno tržište električne energije ne može da funkcioniše.
„Da bi vetrenjače proizvodile kilovatčasove u mreži, moraju se prethodno pravno regulisati, imati tehničko-tehnološko predznanje i ekonomsku konstrukciju,“ ističe Šmaković.
Obnovljivi izvori kao budućnost Balkana
Upotreba obnovljivih izvora energije u bivšim jugoslovenskim republikama dolazi sporo, ali sigurno. Uz pomoć evropskih sistema održivosti i slobodnog tržišta električne energije, Šmaković veruje da je region na pravom putu. Ministarstvo energetike Srbije ima ključnu ulogu u ovom procesu, određujući udeo obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji električne energije.
Pešterski vetar kao energetski pokretač
Dok energija iz hidrocentrala i termoelektrana i dalje dominira u Srbiji, vetrenjače na Pešterskoj visoravni imaju potencijal da postanu ključni izvor zelene energije. Iako su investicije u ovu oblast visoke, dugi vremenski horizont isplativosti omogućava da samo najefikasniji proizvođači opstanu na tržištu. Kako Šmaković zaključuje, „Vetrogeneratori su budućnost Peštera i Srbije, a njihova instalacija donosi energetsku stabilnost i ekološki prihvatljiviju proizvodnju električne energije.“
Pešterska visoravan, uz pomoć snažnih vetrova i savremenih tehnologija, spremna je da preuzme ključnu ulogu u energetskoj tranziciji regiona.
Mithat Aličković iz Bijelog Polja već dvije decenije uspješno se bavi poljoprivredom. Na njegovom gazdinstvu nalaze se dvije farme – njegova i bratova – koje zajedno broje više od 100 krava različitih genetskih porekla.
„Kroz ove godine, eksperimentisali smo sa različitim vrstama genetike. Uvezao sam stoku šest puta, a danas imamo američki i kanadski hoštajn, srbijanskog i austrijskog simentalca. Smatram da Srbija trenutno ima najbolju rasu u regionu, ali poslednji uvoz smo obavili iz Austrije zbog kvaliteta mesa i mlijeka“, kazao je Mithat.
Aličković ističe da su u prvih nekoliko mjeseci mužnje pojedina grla davala i do 46 litara mlijeka dnevno, što na godišnjem nivou iznosi oko 6-7 hiljada litara po kravi.
Proizvodnja sira kao porodični posao
Na farmi Aličkovića se ne proizvodi samo mlijeko, već i različiti mliječni proizvodi. Mithat objašnjava da poseduju registrovanu proizvodnju sira, te da se mlijeko pretežno prerađuje u sir i kajmak.
„Kompletna proizvodnja mlijeka ide u preradu. Sir proizvodimo na našem gazdinstvu, i plasiramo ga kompaniji Franca. Osim toga, imamo i svoje prodajno mjesto na gradskoj pijaci, a naš sir se prodaje širom Crne Gore“, dodaje Mithat.
Na farmi rade Mithat, njegova supruga i njihovo dvoje djece, čineći ovo porodičnim biznisom koji uspješno spaja tradicionalne vrijednosti i savremene metode proizvodnje. Pogledajte tv prilog ispod teksta,
Politička scena SPP-a u posljednjim godinama prolazi kroz dinamične promjene koje sve jasnije otkrivaju duboke podjele, ne samo među funkcionerima, već i među biračima SPP-a. Na jednoj strani stoji Usame Zukorlić, nasljednik političkog nasljeđa svog oca Muamera Zukorlića, dok na drugoj strani sve veću podršku stiče Edin Đerlek, lider čiji se autoritet temelji na konkretnim rezultatima i bliskom odnosu s građanima.
Zukorlić, unatoč političkom nasljeđu, nije uspio ispuniti očekivanja svojih birača. Njegovo prisustvo u političkom životu često se svodi na protokolarne obaveze i javne nastupe, dok su stvarni problemi građana ostali u drugom planu. U međuvremenu, Đerlek se profilirao kao simbol autentičnog liderstva u svojoj stranci, pokazujući koliko je stranančkim aktivistima potreban lider koji je zaista angažiran u rješavanju svakodnevnih izazova.
Dok se Usame Zukorlić bavi ceremonijalnim dužnostima i čestim spozorstvom na društvenim mrežama svojih mini spotova, postaje sve jasnije ko zaista ima podršku naroda u Novom Pazaru. Kao nosilac liste na lokalnim izborima, Edin Đerlek je osvojio znatno veći broj mandata, čime je postao prepoznatljiv lider. Za razliku od Zukorlića, koji je bio gotovo nepoznat široj javnosti dok je njegov otac bio živ, Đerlek je brzo postao figura koju građani vide kao nosioca stvarnih promjena u SPP-u.
Ključna razlika između njih dvojice leži u kompetenciji i političkoj zrelosti. Đerlek, tokom svog kratkog mandata kao ministar za regionalni razvoj, uspio je realizirati značajne projekte u svakom dijelu Sandžaka, uključujući Novi Pazar. Njegov fokus na konkretne rezultate, bez potrebe za medijskom pažnjom, učinio ga je liderom kojem SPP birači vjeruju i kojeg poštuju.
Nasuprot tome, Usame Zukorlić sve se više udaljava od svakodnevnih problema svojih birača. Njegova politička strategija djeluje kao kombinacija internet aktivnosti i političkih manevara, često bez opipljivih rezultata. Sve više članova njegove stranke napušta njegove redove, što je jasan signal da ni unutar vlastitih političkih struktura ne uživa podršku koju bi Đerlek imao da je na čelu SPP-a.
Najveća slabost Usame Zukorlića leži u njegovom pristupu političkim koalicijama i strategijama. Između dva izborna ciklusa, izgubio je 2.500 glasova u Tutinu, a u Sjenici je prepustio preko 60% vlasti srpskim partijama, sklapajući neprincipijelne koalicije radi očuvanja svoje pozicije. Ovakvi potezi nisu prošli nezapaženo među biračima SPP-a, koji su od Zukorlića očekivali da će snažnije zastupati bošnjačke interese.
Dok Đerlek neumorno radi na razvoju Sandžaka, Usame Zukorlić ostaje zaglavljen u političkim igrama i simboličnim “državnim” prijemima. Ova razlika između njih dvojice nije samo politička, već je duboko ukorijenjena u njihovim karakterima i pristupima radu. Đerlekova sposobnost da ostane prizemljen i usmjeren na stvarne potrebe naroda čini ga liderom kojeg aktivisti i birači SPP-a priželjkuju.
Na kraju, upravo Đerlekova rastuća popularnost mogla bi predstavljati najveću prijetnju Zukorliću. Naslijeđeni politički kapital više nije dovoljan da bi se zadržala podrška naroda – ono što građani traže jesu lideri koji rade, ostvaruju rezultate i, prije svega, koji su uvijek prisutni za ljude.
Fudbaleri Novog Pazara do 19 godina ostvarili su važnu pobedu na domaćem terenu, savladavši gostujući TSC iz Bačke Topole sa 3:2 u dramatičnoj utakmici šestog kola Omladinske lige Srbije.
Ekipa trenera Elvira Muratovića otvorila je meč na terenu Šutenovac golom Samina Jusufovića već u desetom minutu. Iako su Pazarci rano stekli prednost, gosti su uspeli da preokrenu rezultat. Mateja Marković izjednačio je u 24. minutu, dok je Viktor Petrović doveo TSC u vođstvo pogotkom iz penala u 81. minutu.
Međutim, Novopazarci su pokazali borbenost i nisu se predali do samog kraja. U dramatičnom finišu, Jovan Popović je u 87. minutu doneo izjednačenje, a potpuni preokret i pobedu obezbedio je Skima Togbe golom u petom minutu sudijske nadoknade, za veliko slavlje domaćina.
Ovom pobedom, Novi Pazar zauzima peto mesto na tabeli sa 12 bodova, dok je TSC na 12. poziciji sa šest osvojenih bodova.
U narednom kolu, Pazarci gostuju ekipi Metalca iz Gornjeg Milanovca, dok će TSC na svom terenu ugostiti Voždovac iz Beograda.
U američkom gradu Utica, država New York, gdje živi između sedam i osam hiljada Bošnjaka porijeklom iz Bosne i Hercegovine, proteklog vikenda svečano je otvorena nova džamija džemata West Bosnian Islamic Center. Ovaj džemat, najmlađi u Islamskoj Zajednici Bošnjaka Sjeverne Amerike (IZBSA), u izuzetno kratkom roku uspio je izgraditi prelijepu bogomolju, koja svojim izgledom podsjeća na tradicionalne džamije bosanskih sela.
Džamija, sa skladnim proporcijama, četvorovodnim krovom i minaretom karakterističnim za Bosnu, unosi duh domovine među Bošnjake u Americi. Njena neobična arhitektura, koju je rijetkost vidjeti na ovim prostorima, privlači pažnju i simbolizira povezanost Bošnjaka sa njihovim kulturnim i vjerskim naslijeđem.
Posebna zanimljivost vezana za ovu džamiju je brzina njene gradnje. Vrijedni članovi džemata, porijeklom iz Krajine, uspjeli su završiti gradnju od temelja do krova u rekordnom roku – od početka ramazana do Kurban-bajrama iste godine. Lokaciju za džamiju donirao je hadžija Bajro Smajić, predsjednik Džematskog odbora i najveći donator. Smajić, poznat kao veliki vakif, u saradnji sa imamom džemata Sulejmanom Čauševićem i ostalim članovima odbora, uspješno je završio finalne radove i pripremio džamiju za svečano otvorenje.
Na ceremoniji otvorenja prisustvovali su brojni vjernici, izaslanik reisul-uleme, bihaćki muftija hafiz Mehmed-ef. Kudić, gradonačelnik Utice Mike Galime, senator Joe Griffo, kao i predstavnici lokalne policije i gradske uprave. Domaćini izaslaniku reisul-uleme bili su muftija IZBSA dr. Sabahudin-ef. Ćeman, glavni imam Medžlisa 3 Muris-ef. Neimarlija i imam Sulejman-ef. Čaušević. Prisutni su bili i imami iz drugih medžlisa.
Gradonačelnik Galime izrazio je zahvalnost Bošnjacima Utice, ne samo na izgradnji ove džamije, već i na njihovom doprinosu zajednici. Glavni imam Neimarlija upoznao je prisutne s historijom dolaska Bošnjaka u ovaj dio Amerike, ističući njihove uspjehe, od kojih je džamija samo jedan od simbola.
Ceremonija je kulminirala učenjem ezana i zvaničnim presijecanjem vrpce, čime je džamija svečano otvorena. Hadžija Bajro Smajić imao je čast da simbolično otvori vrata ove nove bogomolje, čime je priznat kao njen najveći donator. Džamija posjeduje i modernu kuhinju sa restoranom u podrumskom prostoru, izgrađena je uz poštivanje visokih energetskih standarda, čime predstavlja moderan i funkcionalan objekat, ali i čuvara tradicije Bošnjaka u Americi.
Elma Hajrović predstavila novu boksersku nadu: Supertalentovana djevojčica osvaja srca publike
Novi Pazar, poznat po svojim talentovanim sportistima, posebno u borilačkim sportovima, dobija novo ime koje obećava sjajnu budućnost – Elma Hajrović. Ova izuzetna sportistkinja već je ostvarila zapažene rezultate u karateu, osvojivši titulu svjetskog prvaka 2016. godine. Međutim, njen put se nije zaustavio tu. Elma je ove godine, 2024., osvojila titulu evropskog prvaka u boksu, čime je dodatno učvrstila svoj status vrhunskog sportiste iz Novog Pazara.
No, Elma ne staje samo na svojim ličnim uspjesima. Kao pravi uzor mladim generacijama, posvećena je promociji sporta i pružanju podrške mladim talentima. Na svom profilu na društvenim mrežama nedavno je predstavila jednu takvu izuzetnu djevojčicu koja obećava da će postati nova zvijezda boksa.
“Ova djevojčica je pravi mali uragan!”, napisala je Elma Hajrović ispod videa na kojem je prikazana mlada borkinja koja, iako u ranoj fazi karijere, pokazuje nevjerovatan potencijal i preciznost.
Elma je istakla da je svaki udarac ove djevojčice odmjeren i precizan, naglašavajući da je budućnost boksa sigurna u njenim rukama. Video koji je Elma podijelila izazvao je oduševljenje među njenim pratiocima, a mnogi su već proglasili djevojčicu pravom šampionkom u nastajanju.
Elma Hajrović nastavlja da inspiriše ne samo mlade sportiste, već i cijelu sportsku zajednicu, dok najavljuje svijetlu budućnost boksa u Novom Pazaru.
Pogledajte video ispod teksta i uvjerite se sami u ovaj izuzetan talenat koji će zasigurno dominirati ringom u godinama koje dolaze.
