Join our community of SUBSCRIBERS and be part of the conversation.
To subscribe, simply enter your email address on our website or click the subscribe button below. Don't worry, we respect your privacy and won't spam your inbox. Your information is safe with us.
Grad Novi Pazar svrstao se među četiri najuspješnije lokalne samouprave u zemlji, osvojivši prestižnu godišnju nagradu za dobre prakse u javnoj upravi za 2025. godinu. Priznanja dodjeljuje Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave Srbije, s ciljem unapređenja kvaliteta rada lokalnih vlasti širom države.
Prema zvaničnim informacijama, Novi Pazar je nagrađen u kategoriji „odgovornost i vladavina prava“, čime je potvrđen kontinuitet napora lokalne uprave da unaprijedi transparentnost, zakonitost i odgovornost u radu sa građanima.
Pored Novog Pazara, priznanja su dobili i Smederevo za efikasnost i djelotvornost, Vranje za transparentnost i uključivanje javnosti u proces donošenja odluka, te Blace u oblasti ravnopravnosti i borbe protiv diskriminacije.
Svakoj od nagrađenih lokalnih samouprava pripala su sredstva u iznosu od 2.362.000 dinara, dok ukupna vrijednost dodijeljenih sredstava iznosi 9.448.000 dinara. Ova finansijska podrška, kako ističu iz Ministarstva, namijenjena je daljem jačanju kapaciteta lokalnih institucija i unapređenju usluga koje pružaju građanima.
Iz resornog ministarstva poručuju da ovakve nagrade imaju za cilj da podstaknu konkurentnost među lokalnim samoupravama, ali i da afirmišu konkretne rezultate u oblasti upravljanja, razvoja i primjene dobrih praksi na terenu. Za Novi Pazar, ovo priznanje predstavlja dodatnu potvrdu da reformski procesi i ulaganja u institucionalnu odgovornost donose vidljive rezultate, ali i obavezu da se započeti standardi podignu na još viši nivo u korist svih građana.
Sandžak – Iako dijaspora iz godine u godinu ulaže stotine miliona eura u rodni kraj, struktura tih investicija sve češće otvara pitanje njihove dugoročne održivosti i stvarnog doprinosa razvoju regiona. Najnovije analize ukazuju na zabrinjavajući trend – dominantan dio kapitala usmjerava se u građevinski sektor, dok proizvodnja i nova radna mjesta ostaju u drugom planu.
Prema dostupnim podacima, više od 80 posto ulaganja dijaspore završava u izgradnji stanova, kuća i poslovnih objekata. Istovremeno, procjenjuje se da preko 60 posto tih stanova ostaje prazno, što jasno pokazuje nesrazmjer između investicija i stvarnih potreba stanovništva.
Za razliku od građevinskog buma, industrijski razvoj gotovo da stagnira. Sandžak se i dalje suočava s nedostatkom fabrika, a čak i materijali za izgradnju uglavnom se uvoze iz drugih dijelova zemlje ili inostranstva. U pojedinim gradovima, poput Novog Pazara, značajan dio radne snage na građevinama dolazi van regiona, što dodatno smanjuje lokalni ekonomski efekat ulaganja.
S druge strane, paradoksalno, upravo su ljudi iz Sandžaka izgradili snažnu poslovnu mrežu širom Evrope. Procjenjuje se da su od 2000. godine zaposlili desetine hiljada radnika u Njemačkoj i drugim državama Evropske unije. Mnogi od njih danas su uspješni privrednici – i potencijalni most za razvoj rodnog kraja.
Stručnjaci i lokalni akteri sve glasnije poručuju: Sandžaku su potrebne fabrike, a ne samo zgrade. Održiva radna mjesta, posebno za žene i mlade, ključ su za zaustavljanje iseljavanja i jačanje lokalne ekonomije. Upravo dijaspora može imati presudnu ulogu u tom procesu – kroz povezivanje sa evropskim kompanijama i podsticanje otvaranja proizvodnih pogona u regionu. Iako mnoge opštine nemaju razvijene industrijske zone, rješenja postoje. Lokacije za investicije mogu se obezbijediti i van urbanih centara, uz podršku lokalnih zajednica i odgovarajuću infrastrukturu. Poslodavci iz EU, posebno iz Njemačke, u velikom broju slučajeva pokazuju spremnost za zajednička ulaganja, transfer znanja i obuku radne snage.
Ekonomski analitičari naglašavaju da bi prioritet trebalo dati investicijama koje obezbjeđuju stabilna i dobro plaćena radna mjesta. Plate iznad 100.000 dinara za početne pozicije, uz mogućnost rasta za kvalifikovane radnike, mogle bi značajno uticati na povratak radno sposobnog stanovništva iz inostranstva.
Poseban akcenat stavlja se na zapošljavanje žena, koje se sve češće prepoznaje kao ključni faktor stabilnosti porodice i zajednice. Otvaranje radnih mjesta za žene moglo bi pokrenuti lančanu reakciju – uključujući povratak dijela muške radne snage iz dijaspore. Ukoliko se postojeći trendovi ne promijene, Sandžak bi se u narednim godinama mogao suočiti s ozbiljnim nedostatkom radne snage i daljim demografskim padom. Zato se sve češće šalje jasna poruka dijaspori:
Sandžaku nije potreban beton – potreban mu je rad.
Iako su nedavni masovni vazdušni udari imali za cilj da ozbiljno oslabe vojnu moć Irana, najnovije analize pokazuju da stvarna slika na terenu izgleda znatno drugačije. Umjesto potpunog sloma, Teheran je, prema procjenama relevantnih izvora, uspio očuvati značajan dio svojih strateških kapaciteta.
Prema informacijama koje prenosi The New York Times, uprkos intenzivnim napadima, iranske oružane snage zadržale su oko 40 posto napadačkih dronova, približno 60 posto raketnih lansera, te čak do 70 posto zaliha balističkih i krstarećih projektila. Ovi podaci sugerišu da ključni elementi vojne infrastrukture nisu uništeni u mjeri u kojoj se prvobitno tvrdilo.
Vojni analitičari ističu da je Iran godinama razvijao kompleksnu mrežu podzemnih baza i skloništa, što se sada pokazalo kao presudan faktor u očuvanju borbene sposobnosti. Upravo zahvaljujući toj infrastrukturi, veliki dio arsenala ostao je netaknut, dok su preživjeli sistemi već u fazi ponovne aktivacije i operativne pripreme.
Zadržavanje većine raketnih kapaciteta znači da Iran i dalje raspolaže mogućnošću izvođenja koordinisanih udara širom regiona. Posebnu zabrinutost izaziva i činjenica da su obalni raketni sistemi ostali funkcionalni, čime Teheran zadržava potencijal da ugrozi strateški važan Hormuški moreuz – jednu od ključnih svjetskih energetskih ruta.
Ovakav razvoj situacije predstavlja ozbiljan izazov za Sjedinjene Američke Države i njihove saveznike. Iako je nakon udara dominirao narativ o “neutralisanju” iranskog vojnog sistema, očuvani kapaciteti ukazuju da opasnost nije eliminisana, već samo privremeno potisnuta.
Stručnjaci upozoravaju da bi preostali arsenal mogao omogućiti Iranu da dugotrajno vrši pritisak na protivničke sisteme protivzračne odbrane, koristeći strategiju iscrpljivanja. Time se međunarodna zajednica suočava s ozbiljnom dilemom – tražiti diplomatsko rješenje ili rizikovati novu eskalaciju sukoba koja bi mogla imati dalekosežne posljedice za cijeli Bliski istok.
U beogradskom naselju Savski venac dogodila se teška nesreća u kojoj je muškarac star 45 godina zadobio povrede opasne po život nakon pada s krova ljetnikovca.
Prema dostupnim informacijama, N. S. se popeo na krov objekta kako bi očistio crijep pomoću vode, ali je pod još uvijek nerazjašnjenim okolnostima izgubio ravnotežu i pao s visine od oko tri metra. Pad je bio silovit, a posljedice izuzetno ozbiljne.
Na lice mjesta ubrzo je stigla ekipa hitne pomoći, koja je povrijeđenog muškarca transportovala u Urgentni centar, gdje su mu ljekari konstatovali teške tjelesne povrede opasne po život.
Kako saznajemo, pacijent je zadržan na liječenju u jedinici intenzivne njege, gdje medicinski tim ulaže maksimalne napore da stabilizuje njegovo stanje. Njegovo zdravstveno stanje i dalje je kritično.
Okolnosti koje su dovele do ove nesreće biće predmet dalje istrage, a nadležni apeluju na građane da budu izuzetno oprezni prilikom obavljanja radova na visini, posebno bez adekvatne zaštitne opreme.
TRAGEDIJA U Berlin: Djevojčica (14) izgubila život nakon sudara na romobilu, druga teško povrijeđena
Berlin je potresla teška saobraćajna nesreća u kojoj je život izgubila četrnaestogodišnja djevojčica, dok se njena vršnjakinja bori s teškim povredama. Tragedija se dogodila u gradskoj četvrti Neukölln, kada je automobil udario dvije maloljetnice koje su se zajedno vozile na električnom romobilu.
Prema informacijama njemačke policije, nesreća se dogodila u petak oko 20:45 sati na ulici Buckower Damm. Djevojčice su, kako se navodi, prošle kroz crveno svjetlo i ušle na kolovoz, nakon čega je došlo do direktnog sudara s vozilom kojim je upravljao 42-godišnji muškarac.
Vozač nije uspio na vrijeme reagovati i zakočiti, a od siline udara djevojčice su odbačene nekoliko metara. Jedna od njih preminula je tokom transporta u bolnicu, dok je druga zadobila teške povrede glave i zadržana je na intenzivnoj njezi. Prema posljednjim informacijama, njeno stanje je stabilizirano i više nije životno ugrožena.
Policija je odmah pokrenula istragu, a dodatnu sumnju izazvalo je stanje vozača. Naime, službenici su posumnjali da je bio pod utjecajem alkohola, zbog čega mu je uzet uzorak krvi radi daljnje analize.
Ova tragedija ponovo je otvorila ozbiljna pitanja o sigurnosti u saobraćaju, posebno kada je riječ o električnim romobilima koje sve češće koriste maloljetnici. Stručnjaci upozoravaju da nepoštivanje osnovnih saobraćajnih pravila, poput prolaska kroz crveno svjetlo, može imati kobne posljedice.
Građani Berlina, ali i šire javnosti, potreseni su ovim događajem koji još jednom podsjeća koliko su sekunde nepažnje dovoljne da promijene živote zauvijek. Iskrena sućut porodici nastradale djevojčice.
U sarajevskom naselju Širokača sinoć je spriječen pokušaj krađe u džamiji Terzibašina, zahvaljujući brzoj reakciji mještana i džematlija koji su zatekli muškarca u trenutku obijanja objekta. Prema informacijama s terena, riječ je o osobi koja je i ranije dovođena u vezu s obijanjem vjerskih objekata na ovom području, što je dodatno uznemirilo lokalnu zajednicu. Građani navode da su ga prepoznali, a pojedini tvrde da se radi o višestrukom počiniocu sličnih djela.
Nakon što je uhvaćen, muškarac je snimljen kako se obraća prisutnima, vidno uznemiren i kroz suze priznaje da je u više navrata obijao džamije, čak i tokom vjerskih praznika. Snimak koji se pojavio na društvenim mrežama izazvao je brojne reakcije javnosti.
„Večeras u džamiji Terzibašina je uhvaćen lopov koji je više puta obijao džamiju i priznao da je i druge džamije po Širokači obijao“, izjavio je jedan od očevidaca.
Slučaj je odmah prijavljen nadležnoj policijskoj stanici MUP Kantona Sarajevo – PS Stari Grad, koja će provesti daljnju istragu i utvrditi sve okolnosti ovog incidenta. Pogledajte video ispod teksta.
Novi Pazar je na startu plej-ofa Superliga Srbije doživio jedan od najtežih poraza ove sezone, izgubivši na domaćem terenu od OFK Beograd rezultatom 5:1, čime je dodatno produbljena rezultatska kriza ekipe koju predvodi Nenad Lalatović. Iako su domaći fudbaleri u meč ušli s ambicijama da pred svojim navijačima naprave iskorak u plej-ofu, tok utakmice pokazao je potpuno drugačiju sliku na terenu.
Gosti su poveli u 23. minuti preko Despotovskog, iskoristivši propuste u odbrani domaćina. Ipak, nadu navijačima FK Novi Pazar vratio je Omoregbe, koji je u 38. minuti preciznim udarcem poravnao rezultat na 1:1. Drugo poluvrijeme donijelo je potpuni pad igre domaćih. Silue je u 51. minuti pogodio za novo vodstvo gostiju, da bi Cvetković u 68. minuti povećao prednost na 3:1. U tim trenucima postalo je jasno da će domaćin teško izbjeći poraz.
Završnica susreta pretvorila se u pravi debakl. Nakon ulaska u igru, Marko Gobeljić je najprije asistirao Prucevu za četvrti pogodak, a zatim se i sam upisao u strijelce, postavivši konačnih 5:1 i zapečativši težak poraz Novog Pazara. Ovaj rezultat dodatno komplikuje situaciju za ekipu iz Sandžaka, koja je nakon obećavajućeg početka sada u seriji loših rezultata. Pred stručnim štabom i igračima stoji ozbiljan zadatak da stabilizuju formu i vrate povjerenje navijača u nastavku plej-ofa.
Na prostoru Pešterske visoravni, gdje su generacije Bošnjaka ostavljale tragove života, danas se sve češće susreću slike koje izazivaju tugu i zabrinutost. U svom drugom video zapisu o zaboravljenim bošnjačkim grobljima, humanitarac Hido Muratović ponovo je skrenuo pažnju javnosti na zapuštena mezarja, pozivajući na buđenje savjesti i odgovornosti prema prošlosti.
„Groblja su mjesta tišine, ali i svjedoci života“, poručuje Muratović u svom obraćanju. Na primjeru sela Melaje, na putu ka Ramoševu, zabilježio je prizore koji govore više od riječi – stare nišane prekrivene korovom, nestale staze i mezarja koja su, kako kaže, godinama bez ikakve brige.
Ovaj humanitarac navodi da već više od četiri decenije prolazi pored istog groblja, ali da se stanje nije promijenilo – naprotiv, dodatno je pogoršano. Posebno ističe da je riječ o groblju koje pripada opštini Tutin, što dodatno otvara pitanje institucionalne odgovornosti. U emotivnoj poruci, Muratović apeluje na građane da ne zaborave svoje pretke:
„Svaki nišan nosi svoju priču. Ovo nije samo groblje – ovo je historija jednog naroda“, naglašava on.
Njegova inicijativa ima za cilj da probudi svijest kod ljudi, ali i da motiviše konkretne akcije – čišćenje, uređenje i ograđivanje mezarja. Kako kaže, to nije samo čin brige, već i čin poštovanja prema onima koji su gradili zajednice u kojima danas živimo. Muratović u svom videu ukazuje i na stanje gradskog groblja u Novom Pazaru, koje bi, prema njegovim riječima, trebalo biti primjer uređenosti i brige. Međutim, zabilježeni su prizori porušenih ograda i zapuštenih parcela, što ostavlja snažan utisak nebrige.
Posebno je naglašeno da su oštećenja vidljiva još od prethodnih vjerskih praznika, poput Ramazanskog i Kurban-bajrama, kada bi briga o mezarjima trebala biti na najvišem nivou. Poruka ovog humanitarca je jasna – vrijeme je da se reaguje. On poziva sve, od pojedinaca do nadležnih institucija, da pokažu odgovornost i vrate dostojanstvo mjestima koja čuvaju sjećanje na prethodne generacije.
„Ovo radim dobronamjerno – za duše zaboravljenih, ali i za nas žive“, poručuje Muratović.
U vremenu kada se često govori o identitetu i tradiciji, upravo odnos prema prošlosti i precima postaje jedno od ključnih mjerila društvene svijesti. Zaboravljena groblja, kako upozorava ovaj apel, ne smiju ostati nijemi svjedoci zaborava. Pogledajte video ispod teksta.
Između tradicije i savremene medicine – priča o drevnim tehnikama liječenja koje i danas izazivaju podijeljena mišljenja
U vremenu kada su ambulante bile daleko, a ljekari rijetkost, narod Sandžaka oslanjao se na ono što je imao – iskustvo, intuiciju i znanje prenošeno s koljena na koljeno. Među najpoznatijim metodama koje su preživjele do danas izdvajaju se takozvano „podizanje vrata“ i „namještanje pupka“, tehnike koje su mnogi pamtili iz djetinjstva, ali ih rijetko ko danas otvoreno praktikuje.
Ove metode, duboko ukorijenjene u narodu, bile su odgovor na svakodnevne tegobe – od bolova u grlu kod djece do neobjašnjivih bolova u stomaku koje su naši stari nazivali „struna“
„Osjećaj je bio kao da vas dvije igle bodu u grlo. Svaki gutljaj je bio bolan, djeca nisu mogla ni jesti“, prisjeća se jedna sagovornica, opisujući simptome zbog kojih su majke pribjegavale podizanju vrata.
Ova metoda, kako se vjerovalo, primjenjivala se kada dođe do problema sa krajnicima ili upalom grla. Proces je bio jednostavan, ali zahtijevao iskustvo: nakon pranja ruku, koristio se nišador – vrsta kamene soli, koja se smatrala prirodnim dezinfekcionim sredstvom.
Osoba koja izvodi tretman lagano bi opipala područje iza zuba, tražeći „iglicu“, kako su je nazivali. Ukoliko bi se ona osjetila, pristupalo se blagom pritisku i „podizanju“. Djeca bi, prema riječima svjedoka, često bila kratko podignuta za glavu, a tretman se ponavljao najviše tri dana. Za mnoge, to nije bio samo medicinski čin – već spoj brige, vjere i tradicije, često započet riječima „Bismillahirrahmanirrahim“. Druga metoda, poznata kao „namještanje pupka“ ili liječenje strune, bila je odgovor na iznenadne i jake bolove u stomaku.
„Bol je bio oštar, kao žica kroz stomak. Moraš da se saviješ, ne možeš da stojiš uspravno“, opisuju oni koji su to doživjeli.
Dijagnoza se postavljala jednostavnim testom: osoba bi legla na ravnu površinu, a iskusna žena bi prstom provjeravala pupak. Ako bi osjetila pulsiranje van centra, smatralo se da je pupak „pomjeren“. Terapija je uključivala masažu stomaka, ruku, pa čak i pritisak na određene tačke na šaci – što danas podsjeća na principe akupresure. Nakon tretmana, stomak bi se povezivao maramom kako bi se „stanje stabilizovalo“.
Iako savremena medicina danas nudi precizne dijagnoze i efikasne terapije, ove metode nisu nestale. One i dalje žive u pričama, sjećanjima i, povremeno, u praksi – naročito u ruralnim sredinama. Stručnjaci upozoravaju da se ovakve tehnike ne mogu smatrati zamjenom za medicinsku pomoć, ali mnogi ističu da one imaju kulturnu i psihološku vrijednost.
Jer, kako kažu sagovornici, „nije sve bilo u lijeku – nešto je bilo i u ruci koja te liječi“. Na kraju, iza svake od ovih metoda stoji ista priča – majka koja traži način da pomogne svom djetetu.
„Majka će pokušati sve. I kad nema izbora, naći će ga“, poručuje jedna od žena koja je ove tehnike naučila još kao djevojčica.
Možda upravo tu leži odgovor na pitanje zašto ove metode i dalje traju – ne kao zamjena za medicinu, već kao dio identiteta, tradicije i nepokolebljive roditeljske brige. Pogledajte tv prilog ispod teksta.
Nakon zabrinjavajućih navoda koji su izneseni na protestu u Novom Pazaru o mogućoj neispravnosti vode i zdravstvenim problemima stanovništva na području Rogozne, ministar turizma i omladine Husein Memić oglasio se putem društvenih mreža, pozivajući na hitno i transparentno utvrđivanje svih činjenica.
U svojoj Facebook objavi, Memić je naglasio da su građani i aktivisti iznijeli ozbiljne tvrdnje – da voda nije za piće, kao i da se kod pojedinih mještana pojavljuju kožna oboljenja, uključujući lišajeve. Kako je naveo, na samom protestu predstavljeni su i uzorci vode, što dodatno povećava potrebu za hitnom reakcijom nadležnih institucija.
“Javno pozivam Zavod za javno zdravlje, kao i sve nadležne institucije, da najhitnije ispitaju sve navode, da se jasno utvrdi kvalitet uzoraka vode i da se činjenično, na osnovu stručnih i mjerljivih podataka, utvrdi stanje na terenu”, poručio je Memić.
On je posebno insistirao na tome da svi nalazi moraju biti stručno obrađeni, dokumentovani i dostupni javnosti, bez prostora za proizvoljna tumačenja. Prema njegovim riječima, javnost ima pravo da zna istinu, ali isključivo na osnovu zvaničnih i pouzdanih analiza. Ministar je također pozvao na detaljnu provjeru aktivnosti kompanije “Zlatna reka”, s obzirom na sumnje koje su se pojavile u javnosti da bi određene radnje mogle imati negativan uticaj na zdravlje ljudi.
“Pozivam da se ispitaju sve aktivnosti ‘Zlatne reke’, posebno imajući u vidu navode koji mogu ukazivati na moguće ugrožavanje zdravlja ljudi, što predstavlja ozbiljno krivično djelo”, naveo je Memić.
U nastavku obraćanja, ministar je istakao da očekuje uključivanje nadležnog tužilaštva, ali i aktivnu ulogu lokalne samouprave u Novom Pazaru, kako bi se sve okolnosti temeljno ispitale.
“Ukoliko se navodi potvrde, riječ je o teškom krivičnom djelu ugrožavanja zdravlja ljudi koje zahtijeva hitnu reakciju. U suprotnom, mora se utvrditi odgovornost za širenje neprovjerenih informacija koje uznemiravaju javnost”, upozorio je.
Na kraju, Memić je naglasio da je odgovornost prema građanima ključna i da se sve informacije moraju plasirati pažljivo i isključivo na osnovu zvaničnih nalaza. Ova izjava dolazi u trenutku pojačanih tenzija u javnosti, dok građani Rogozne i šireg područja očekuju konkretne odgovore i jasne rezultate analiza koji će potvrditi ili demantovati zabrinjavajuće tvrdnje iznesene na protestu.
