Nedjelja, 25 Januara, 2026

Novi Pazar: Slađana Čolović izabrana za predsjednicu Višeg suda

0

Poslanici Skupštine Srbije izabrali su danas dvadeset jednog sudiju koji se prvi put bira na sudijsku funkciju i trideset četvoro novih predsednika osnovnih, viših i privrednih sudova i to u Novom Sadu, Valjevu, Zaječaru, Zrenjaninu, Jagodini, Kragujevcu, Kraljevu, Kruševcu, Leskovcu, Negotinu, Nišu, Novom Pazaru, Požarevcu, Smederevu, Somboru, Subotici, Užicu, Čačku, Šapcu i Sremskoj Mitrovici.

Za predsjednic Višeg suda u Novom Pazaru izabrana je Slađanu Čolović i ona će na toj poziciji naslijediti Izeta Suljovića kojem je krajem maja istekao mandat.

Čolović je rođena u Sjenici 1975. godine, Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu završila je 1999. godine, a pravosudni ispit poližila je tri godine kasnije.

Pripravnički staž obavila je u Opštinskom tužilaštvu u Sjenici, gdje je i radila kao tužilački i viši tužilački pomoćnik do 2005. godine, kada je izabrana za sudiju Opštinskog suda u Novom Pazaru.

Na stalnu sudijsku funkciju u Višem sudu u Novom Pazaru izabrana je 2010. godine.

Sjednica svih sudija Višeg suda dala je pozitivno mišljenje za njen izbor za predsjednicu tog suda, a Komisija Apelacionog suda u Kragujevcu je njen rad ocijenila izuzetno uspješnim.

Za predsjednika Višeg suda u Novom Pazaru konkurisao je i sudija tog suda Elvir Dedeić, ali je Komisija Visokog savjeta sudstva (VSS) nakon ocjene dosadašnjeg rada i plana i programa budućeg rada tog pravosudnog organa odlučila da na tu funkciju predloži Slađanu Čolović.

Dedeić je vršio funkciju predsjednika Višeg suda od odlaska Suljovića u penziju.

Poslanici Skupštine Srbije na istoj sednici izabrali su i Fuada Zukorlića, Bojana Nikolića, Aladina Lekpeka i Zuhru Ramović za nove sudije Osnovnog suda u Novom Pazaru. Njihove biografije možete pronaći na ovom linku

Link za biografiju izabranih sudija

Izvor Sandžak Danas/Radio sto plus

Tutinac nestao u Beogradu! Bio je na odjeljenju Kliničkog centra 

0

Porodica Fazlić iz Tutina prijavila je policiji nestanak Fazlije Fazlića (1946), pacijenta Kliničkog centra u Beogradu.

Prema navodima članova porodice, Fazlić je primao hemoterapiju na onkološkom odjeljenju, a njegov nestanak je primećen u ponedjeljak večer oko ponoći.

“Na sebi je imao samo crni donji dio pidžame i sivu majicu, bijele vunene čarape i papuče”, pojašnjeno je Sto plus radiju.

Izvor Radio Sto Plus
    

Medresa raspisala konkurs za radna mjesta nastavnika

0

Na osnovu člana 42. i 49. Statuta Medrese „Gazi Isa-beg” u Novom Pazaru, a u cilju unapređenja vaspitno-obrazovnog procesa, Uprava Medrese „Gazi Isa-beg” raspisuje

KONKURS za radna mjesta nastavnika na predmetima:

kiraet, akaid, fikh, ahlak, tefsir, hadis, povijest islama, imamaet-vaz, bosanski jezik, arapski jezik, engleski jezik, turski jezik, konverzacija arapskog jezika, opšta historija, geografija, filozofija, psihologija, pedagogija, sociologija, matematika, fizika, hemija, biologija, osnovi informatike, fizičko vaspitanjekao i za odgajatelje u Medresi.

Uslovi konkursa:

da je kandidat pripadnik lslamske zajednice, da se kandidat i njegova porodica ponašaju po islamskim načelima, da je tjelesno i duševno sposoban za službu, da se protiv kandidata ne vodi krivični ili disciplinski postupak, da je završio medresu i islamski fakultet ili potrebnu stručnu spremu za mjesto na koje konkuriše, da ima iskustva u prosvjetno-pedagoškoj struci, da se odlikuje pedagoškim i organizacijskim sposobnostima, svaki kandidat uz potrebnu dokumentaciju prilaže esej o predmetu za koji aplicira, obrazlažući viziju unapređenja kvaliteta datog predmeta.

Nastavnici i odgajatelji podliježu reizboru svake četvrte godine i mogu biti ponovo imenovani na ove poslove neograničeno puta ukoliko zadovoljavaju uslove rada.

Konkurs je otvoren do 15. novembra 2019. godine i teče od dana objavljivanja na oglasnoj tabli ili jednom od glasila Islamske zajednice.

Prijave na konkurs sa potrebnom dokumentacijom dostaviti sekretaru Medrese. Adresa: Gradska 1/b, Novi Pazar.

Izvor Sana

Nikola Kojo: “Bijednici smo koji žive po pravilima političara, definitivno odlazim iz Srbije”

0

Nikolu Koju zatekli smo u Tuzli koja je ove godine po osmi put u mjesecu oktobru mjesto promocije jugoslavenske kinematografije kroz Tuzla Film Festival (TFF), koji se profilirao u izuzetno značajan filmski događaj u regionu. Kojo je proteklih godina pratio razvoj ovog umjetničkog projekta, a kako ističe, pokretanje TFF-a bilo je veoma hrabar i veoma važan potez, jer je ovo jedini festival koji se bavi filmovima iz cijele bivše Jugoslavije.

“On se bavi filmom ljudi koji razumiju zajednički jezik i koji su nekada živjeli zajedno, a trebali bi biti dobri susjedi. Osim umjetničke, mislim da je misija ovog festivala da spaja ljude koji se bave istim zanatom, odnosno istom umjetnošću. Kao glumac, reditelj i producent volim doći na ovaj festival, upoznati mlade ljude iz drugih geopolitičkih okruženja, jer ove državice su meni i dalje smiješne. Rođen sam u onoj velikoj Jugoslaviji i sebe smatram, ne Jugoslavenom, već kosmopolitom”, počinje Kojo razgovor za Klix.ba.

Drag je gost u svim gradovima u regionu, a sve dijelove bivše Jugoslavije doživljava kao svoje. Priča nam da je nostalgičan kada je riječ o vremenu koje je bilo puno optimizma, kultura, umjetnost i sport su bili važni, lijep život je bio na prvom mjestu, a političari nisu postojali.

“Neko će taj titoistički period nazvati diktaturom, naravno bilo je i tu opasnih stvari, ali ni blizu ovog ludila koje postoji sada i multiplicirano je u svakoj od ovih državica. Izuzetno je teško vratiti optimizam koji je postojao u ranijoj državi, a mi bijednici živimo po pravilima liberalnog kapitalizma. Moramo da poštujemo sve što poštuju visokorazvijene države Evrope i svijeta, a sami po sebi smo još uvijek, na svaki mogući način, osakaćeni i osiromašeni”, ističe Kojo.

“Realni pesimista”Kaže nam kako se trudi da ne plovi u sistemu poremećenih vrijednosti koji je prisutan na prostoru cijelog Balkana.

“Trudim se da ne plovim u govnima, nego da jurim bistre potoke kao što su festivali u Tuzli i na Bledu, važni su mi poslovi koje radim, moja porodica, najbliži prijatelji i moj mikrosvijet. Trudim se izbjegavati blato i fekalije koje su oko mene. Nažalost, to nije uvijek moguće. Ali, eto, živimo u poluzatvorenom odjeljenju popravnog doma. Znam da zvučim pesimistički, ali mislim da sam realni pesimista koji sagledava stvari, prema mom mišljenju, na pravi način”, nastavlja naš sagovornik.

Ovu godinu u Srbiji će, između ostalog, obilježiti protesti građana kojima su pokazivali svoje nezadovoljstvo zbog aktuelnog društveno-političkog stanja. U tim događajima veliku ulogu su imale i javne ličnosti, a na ulicu je izašao i Kojo kao jedan od učesnika.

“To su sve pokušaji da se ukaže na probleme ove, ne mogu reći politike, nego organizovane kriminalne družine koja sebi uzima koliko joj treba i pokušava kupiti besmrtnost tim svojim novcem. Protesti su nešto što može imati malo efekta, ali nisam siguran da je čovjek još uvijek dovoljno evoluirao da shvati šta nam ovi rade. I dalje neko vjeruje da je to obična politika, ne shvatajući da je to obična mafija koju treba skinuti s trona, kako bi nas pustila da normalno živimo. I dalje se dive tim nekim ljudima, a što reče neko na društvenim mrežama: ‘Aplaudirati političaru je kao da aplaudiraš bankomatu koji ti isplaćuje sopstveni novac koji si zaradio'”, dodaje Kojo.

Smatra da građani cjelokupnog regiona žive u izvrnutoj stvarnosti, gdje su političari zvijezde koje vedre i oblače, kreirajući živote svih nas. Nastavlja i da je to moguće promijeniti tako što će se svi okrenuti lijepim stvarima, a njih skloniti iz života u svakom smislu, uz shvatanje da su oni samo njihovi službenici koji su kod njih na plaći, toplom obroku i svemu ostalom.

“Tada ćemo mi postati zdravi ljudi na ovim prostorima, ali to ne možemo postići bez pojedinačne i kolektivne svijesti. Ljudi moraju shvatiti da nam je ovaj život dat da ga proživimo, a ne da se tamo nekoj budali divimo. Stalno nam pričaju o štednji, stezanju kaiša i mjerama, a kad se okrenemo, život prođe. I šta smo uradili? Ništa. Moramo da živimo život sadašnjeg trenutka”, stava je ovaj srbijanski glumac hercegovačkih korijena.

Religija, nacionalizam, navijači i novinari koji rade za političare, ističe Kojo, odlične su poluge koje koriste sve vladajuće garniture na prostoru Balkana.

“Novinari koji rade za političare, nažalost, nemaju dovoljno časti i morala da kažu ne, odnosno: ‘Neću da prenesem tvoj debilni stav ili mišljenje. Neću da budem dio tvoje mašinerije za ispiranje mozga’. Bez uvrede, novinari su glavna poluga, a kada bih morao biti spiker u dnevniku, praveći hvalospjeve za nekoga, čini mi se da ne bih imao snage”, nastavlja Kojo.

S druge strane, istinski glumci, odnosno umjetnici su jedni od rijetkih koji ne dozvoljavaju postavljanje bilo kakvih granica i barijera, što se može vidjeti i kroz koprodukcijske projekte koji se realiziraju na prostoru regije.

“Upravo to su ti mikrosvjetovi, bistri potoci, koji se negdje prepliću i ulijevaju u lijepo more u kojem bismo svi mi trebali živjeti. Nažalost, to se more smanjilo i od nas su napravili malo jezerce, ali srodne duše se pronalaze i nešto rade te pokušavaju, što je sasvim prirodno”, kaže Kojo.

Na ovim prostorima su ga dosad zadržavali korijeni, prijatelji, porodica i rodbina, ali u razgovoru za Klix.ba ekskluzivno otkriva da uskoro planira otići iz Srbije.

“Otkrit ću vam da se spremam seliti odavde, iako imam 52 godine, a o destinaciji još uvijek ne mogu govoriti. Ne mislim starost provesti ovdje, niti da moja djeca odrastaju u jednoj ovakvoj crnoj rupi koja guta svoje ljude. Okidač je svo ovo ludilo, odnosno bezakonje, anarhija, sve ovo što pričamo o političarima koji nam uzimaju iz tanjira, govoreći da su oni nama nešto stvorili”, kaže nam Kojo.

Četiri decenije uspješne karijereNjegov jedinstven glumački izričaj zaslužan je za uspjeh i gledanost brojnih domaćih filmova. Kroz svoju profesiju je dosad naučio da glumac mnogo toga prođe u životu, studirajući likove koje igra, odnose, karaktere i situacije. Ljepotu glumačkog poziva, uslovno rečeno, vidi u širokom obrazovanju, gdje se mora dotaknuti raznih stvari, a u neke mora ući izrazito duboko kako bi ih uspio istražiti i poistovjetiti se s onim što igra.

“S druge strane, ima i mnogo ružnih stvari koje podrazumijevaju život u poluizolaciji, nekom mikrokosmosu. Čovjek koji kroz ovu profesiju dobije popularnost ne može ući u gradski autobus, otići s djecom kod normalnog državnog ljekara i stajati u redu. To je drugačiji život, a za to se moraju osigurati posebni uslovi i novac, što nije lako. Konstantnim pokušajima unižavanja umjetnosti i kulture pokušavaju nas svesti na nivo običnih reproduktivaca koji trebaju nešto proizvesti u fabrici i otići kući. Živjeti život javne ličnosti, posebno glumca koji je u neizvjesnoj profesiji, jer će danas snimiti jedan film, a onda opet za tri ili deset godina, možda i nikada više, košta i to se mora naplatiti”, ističe Kojo koji mladim glumcima savjetuje da ništa ne rade besplatno, odnosno da ne poklanjaju za džaba svoje stresove na prijemnim ispitima, izlaženje pred javnost i slično.

Kao 11-godišnjak je debitovao ulogom dječaka Ivana u filmu “Rad na određeno vrijeme”, a danas ističe da ne zna da li bi ponovo bio glumac. Poziv glumca, film, pozorište i televiziju, kojima se bavi 40 godina, voli, ali ne više po svaku cijenu. Priznaje da je umoran, ali da u njemu i dalje postoji određena doza žara koja je znatno drugačija nego u mladalačkim danima.

S istaknutim bh. rediteljem Pjerom Žalicom trebao je raditi na filmu “Koncentriši se, baba”. Tome se iskreno radovao, međutim, kako nam je kazao, iz komercijalnih razloga izašao je iz podjele.

“S producentima se nisam uspio dogovoriti, jer su riješili da naprave previše nizak budžet za taj film. To je jedan dobar film, Pjer je divan reditelj, tako da mi je žao, ali ja zaista posao kojim se bavim tolike godine ne mogu raditi besplatno. Prijateljima mogu pomoći pri cijepanju drva i unošenju uglja, a ono za što sam se školovao ne mogu poklanjati”, iskren je Kojo.

Iza njega se nalazi angažman u seriji “Seal team” koja nastaje u američkoj CBS produkciji. Pred kraj našeg razgovora, govoreći o tom području, Kojo ističe da u Americi postoje divni reditelji i glumci, međutim komercijalni pristup u određenoj mjeri je uništio filmsku umjetnost u svijetu.

“To podilaženje niskim strastima i ukusima su preuzele i neke druge kinematografije. U tom smislu Hollywood nije baš neka bajka, ali je opet toliko dobra izašlo iz te kinematografije da čovjek ne može reći da nisu odradili svoju misiju”, kaže na kraju našeg razgovora Kojo koji je nedavno u Sloveniji završio i svoj dio glumačkog posla na filmu “Jahači” i trenutno u Hrvatskoj radi na ostvarenju “Po tamburi”, dok u Makedoniji igra u jednom sitcomu. (Klix)

Turska i Rusija postigle dogovor o povlačenju Kurda

0

Predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan je nakon sastanka s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Sočiju kazao da je s ruskim liderom potpisan historijski sporazum o borbi protiv terorizma, teritorijalnom integritetu i političkom jedinstvu Sirije, javlja Anadolu Agency (AA).

Na sastanku je postignut dogovor Turske i Rusije prema kojem se teroristi YPG-a povlače, a počinju i zajedničke patrole u Siriji.

“Turska i Rusija neće dopustiti bilo kakvu ‘separatističku agendu’ u Siriji”, kazao je Erdogan na konferenciji za medije.

“Teroristi YPG-a i njihovo oružje bit će premješteno izvan 30 kilometara u roku od 150 sati, počevši 23. oktobra od 12.00 sati”, dodao je, napominjući da su zvanična Ankara i Moskva napravili “ozbiljne korake” u vezi sa Sirijom na različitim platformama.

“Očekujemo da Ustavna komisija Sirije otvori vrata političkim promjenama u skladu s legitimnim očekivanjima Sirijaca. Turska očekuje da će sirijski Ustavni odbor dovesti do sveobuhvatne političke tranzicije u Siriji”, kazao je Erdogan.

Foto: Sputnik

Putin je istakao da Rusija razumije korake koje je Turska u Siriji poduzela u vezi sa zaštitom nacionalne sigurnosti.

“Odluka donesena nakon mnogo truda doprinijet će rješavanju problema Sirije na granici s Turskom”, kazao je ruski predsjednik, dodajući da je najvažnije osigurati mir i stabilnost.

“Turci i Sirijci će zajedno osigurati mir i stabilnost u regionu. To neće biti moguće ako ne bude međusobnog poštovanja”, rekao je Putin.

Naglasio je također da će sirijski Ustavni odbor imati prvi sastanak 29. i 30. oktobra u Ženevi.

Izvor: Anadolu Agency

DRAŠKOVIĆ: Rat na Balkanu nije završen!

0

“Snage koje su za mržnju, ruske agenture, žele od Balkana da naprave Siriju, a veliki udar će biti na Crnu Goru, koja je njihov najveći poraz”, ocijenio je Vuk Drašković u emisiji “Teleskopija” na RTCG

“Ali mi imamo vodeću silu u NATO-u, koja ima nepredvidljivog predsjednika. Mada, ja ne znam kakav će biti ishod predsjedničkih izbora u Americi”, kazao je Drašković.

Osnivač Srpskog pokreta obnove je kazao da je za Crnu Goru simptomatično, možda ne i slučajno, što je prije nekoliko sedmica održana “jedna simulacija početka rata na Balkanu”.

“Simulacija je počela time da su proruske snage u Crnoj Gori organizovale upad u skupštinu, zarobljavaju premijera, dolazi do nemira u toj maloj zemlji, misli se na Crnu Goru. Interveniše Srbija, haos izbija i u Bosni.

Trump je povukao SAD iz NATO-a, evropski NATO je obezglavljen, treba mu mjesec, dva da se snađe.

Dok su se snašli Francuzi i Englezi, ovdje već uveliko su se brojali mrtvi i na kraju moli Evropa SAD da interveniše, a Amerika postavlja uslove – da hoćemo, ali imate da plaćate finansiranje NATO-a i da se obavežete da ćete u svim situacijama biti pouzdan saveznik. Tako dolazi do prekida rata, tako što se SAD ponovo umiješaju”, objasnio je Drašković.

On smatra da je Sjeverna Makedonija u ogromnoj opasnosti, te da je premijer Zoran Zaev povukao veoma rizičan potez.

“Zato što će ljudi koji su sa entuzijazmom glasali za Evropu sada biti razočarani i što veliki broj njih neće ni izaći na izbore. Na drugoj strani svi ti VMRO-DPMNE, koji su za mržnju, ruske agenture, to će dobiti krila”, rekao je Drašković.

 

 

 

 

Drašković je istakao da rat u Jugoslaviji nije završen, te da se nastavo riječima…

“Prije svega u tabloidima, medijima, koji su pod kontrolom onih službi, bar mogu da tvrdim kada je Srbija u pitanju, koja je najveći krivac za zločine devedesetih i rat u Jugoslaviji.

I naravno, na to se sve sada nadovezala, kao vrhovna komanda, ruska služb”, naglasio je on.

Drašković je rekao da nije lako prognozirati šta će biti s Evropskom unijom.

“Mnoge stvari podsjećaju na ono što se događalo u svijetu uoči Drugog svjetskog rata, a ponešto i na ono što se događalo uoči Velikog rata”, poručio je Drašković.

Izvor: Portal Analitika

Obilježena 27. godišnjica stradanja Bošnjaka u Sjeverinu

0

Skupom “Ne zaboravimo Sjeverin” danas (22.10.2019.) je u Sjeverinu, mjestu između Rudog i Priboja, obilježena 27. godišnjica od otmice i ubistva 17 Bošnjaka, državljana Republike Srbije iz tog mjesta.

Pripadnici oružane formacije “Osvetnici”, koja je djelovala u okviru Vojske Republike Srpske, na današnji dan, 22. oktobra 1992. godine je zaustavila autobus koji je saobraćao na liniji Rudo – Priboj, izvela 17 Bošnjaka, odvela ih u pravcu Višegrada i ubila ih na obali Drine.

Ni 27 godina poslije porodice žrtava nemaju duševnu satisfakciju, jer niko nikada nije procesuiran. Zna se sve, ističu članovi porodice, ali država ne želi procesuirati odgovorne.

Na spomen obilježju obilježavanju 27. godišnjice od stradanja žrtava prisustvovali su predstavnici Mešihata IZ-e u Srbije predvođeni glavnim imamima, državni sekretar Edin Zećirović, direktor Instituta za istraživanje genocida i zločina dr. Admir Muratović, delegacija opštine Priboj predvođena predsjednikom SO Priboj Borisom Mrdovićem, te brojni članovi porodica stradalih, predstavnici javnog, kulturnog i političkog života.

Suru Jasin su na samom početku proučili glavni imam medžlisa IZ-e Priboj Harun-ef. Eminagić, glavni imam medžlisa IZ-e Tutin Vahjudin-ef. Ćosović, te Jasmin-ef. Eminić.

Ispred porodica odvedenih obratio se Murat Softić istakavši da svaki 22. oktobar boli kao živa rana. Tako će biti, ističe, do Sudnjega dana.

“Evo i ove godine sastasmo se ovdje da obilježimo još jednu godišnjicu stradanja. Iako je tragedija neprebolna, niko nema pravo da se prepusti očaju. Svojom aktivnošću održavamo sjećanje na stradale. Potrebno je to najviše zbog generacija koje dolaze, jer zaborav vodi gubitku identiteta i šansu zlotvorima da isto ponove. Naivno se uvijek pitamo šta je to što pomrači ljudski um da ne pomisli tada na svog roditelja, svoje porodice, brata i sestre? Mi smo grupa ljudi koja već dugo očekuje moralnu i duševnu satisfakciju”, kazao je Softić.

Izvršna direktorka Fonda za humanitarno pravo Ivana Žanić poručila je da dok je života žrtava će se sjećati iskreni i pravedni.

“Patnju koju osjećate od tog dana kada su vaši članovi porodice oteti traje i danas i teško je što mi kao društvo i država nismo uradili ništa po tom pitanju. Evropski sud je kazao da porodice otetih nemaju pravo naknade štete od strane države Srbije. To u praktičnom smislu znači da smo mi pravnu bitku izgubili. Meni je zbog toga krivo, jer sam vjerovala u pravednost Evropskog suda. On to nije prepoznao. Podsjećam vas da vi kao članovi porodice nemate pravo da svoje najmilije proglasite civilnim žrtvama rata, jer država to ne dozvoljava, a oni su bili isključivo civili, pošteni i radni ljudi. Mi kao Fond smo učinili sve da izmijenimo taj nacrt zakona. Za sada, mi u svojoj borbi nismo uspjeli”, kazala je ona.

Predsjednik SO Priboj Boris Mrdović istakao je da svaki oktobar jako boli, te da se sjećanje na zločin mora čuvati zbog budućnosti.

“Svake godine dio smo jednog bola, dio smo jednog srca, dio smo jednog stradanja. Svakog 22. oktobra dio smo jednog nezaborava i svakog oktobra tražimo izlaz u bezizlazu, ali je pomen smžrtava snaga naše budućnosti i snaga našeg život. To nije bol samo porodica, to je bol svakog poštenog i dobrog čovjeka. Opština Priboj nije ostala zarobljena između sramne prošlosti i sjajne bidućnosti, mi smo pomazali da možemo biti snaga budućnosti i sjećanja i naša je obaveza tražiti istinu i pravdu, pa s’ toga trebamo biti prepoznati kao generacija izgradnje mostova pravde i pomirenja”, istakao je predsjednik SO Priboj Boris Mrdović.

Izaslanik predsjednika Mešihata muftije dr. Mevlud ef. Dudića, direktor Instituta za istraživanje genocida i zločina dr. Admir Muratović kazao je da se svi trebamo pogledati u oči i reći gdje se to i ko je to zakazao pa se od ovog stradanja sva lica nadležnih okreću na drugu stranu.

“Jučer je bio 21. oktobar, sjećanje na strašni događaj koji se desio u Kragujevcu 1941. godine. Na tom skupu bila je ministrica u Vladi Srbije, bivši predsjednik države, izaslanik predsjenika države. Jučer je u Kragujevcu bio historijski čas, a danas je u Priboju u Sjeverinu čas istine, pa mi dozvolite da u kontekstu istine koja je jedina ostala porodici kao satisfakcija podsjetim na nekoliko važnih činjenica. Prva se sama nameće. Punih 27 godina nakon strašnog zločina, kao jučer u Kragujevcu, danas u Sjeverinu nema prisutnih ispred države Srbije da kažu zašto i nakon 27 godina mi, bošnjački predstavnici ne možemo svom narodu da obećamo da će život u budućnosti biti život bez briga? Milan Lukić je rekao da ne stoji iza zločina u Štrpcima i Sjeverinu, mi pitamo da nam kažu ko stoji? Nije valjda da ti ljudi nisu postojali, nije valjda da su oni imaginarni? Mi znamo da je Milanu Lukiću bio nadređen jedan aktuelni političar, narodni poslanik i predsjednik jedne stranke koji i danas sjedi u poslaničkoj klupi. Pravdom se mora zatvoriti ova priča. Ja se slažem da moramo dalje, ali kako ako se ona ne zatvori? Ova godina je i prva nakon presude Evropskog suda u Strazburu. Danas se moramo pogledati u oči i kazati gdje je zakazala politika, gdje su zakazali oni koji su preuzeli da će voditi ovaj slučaj? Na kraju, mi želimo istinu. Ne postoji nikakva papirnata odluka iz Strazbura ili van njega koja će nas obeshrabriti da na ovom putu nastavimo. Mi želimo pravdu za ove žrtve, jer gorak je osjećaj obeshrabljenosti i građana drugog reda. Mi želimo pravdu, jer znamo da treba doći do pomirenja, ali nikada nećemo dozvoliti da se sa ovim vrijednostima trguje i prave kompromisi”, rekao je dr. Admir Muratović.

Nakon toga proučena je El-fatiha za duše odvedenih i svirepo ubijenih. Prisutni su otišli u Mioče i sa mosta položili cvijeće u rijeku Lim u znak sjećanja na žrtve Sjeverina.

SANA- Hamza Škrijelj
FOTO: SANA

BNV: Rasvijetliti zločine nad Bošnjacima

0

”Činjenica da državni organi Srbije do danas nisu ništa učinili na rasvjetljavanju ovog i drugih zločina počinjenih nad Bošnjacima Sandžaka i kažnjavanju zločinaca predstavlja opasnu poruku za Bošnjake u Srbiji” navodi se u saopštenju za javnost Bošnjačkog nacionalnog vijeća, a povodom obeležavanja godišnjice od otmice i ubistva 17 građana Srbije bošnjačke nacionalnosti iz mesta Sjeverin kod Priboja.

”Bošnjačko nacionalno vijeće izražava saosjećanje sa žrtvama zločina u Sjeverinu i drugih zločina počinjenih nad Bošnjacima u Sandžaku i njihovim porodicama i traži od nadležnih državnih organa hitno otkrivanje i identifikaciju posmrtnih ostataka žrtava. Osuđujemo saučesništvo tadašnjih struktura vlasti Srbije i Savezne Republike Jugoslavije u planiranju, organizovanju i činjenju zločina nad civilima bošnjačke, hrvatske i drugih nacionalnosti u Sjeverinu, Kukurovićima, Štrpcima  i drugim mjestima u Sandžaku” ističe se u saopštenju.

Bošnjačko nacionalno vijeće još napominje, kako se navodi, da su srpske oružane snage tokom devedesetih godina sprovodile organizovani državni teror nad bošnjačkim narodom u Sandžaku, te da su više od 17.000 Bošnjaka bili žrtve nelegalnih pretresa i policijskih zastrašivanja.

”Državni organi Republike Srbije od 1990. godine do danas imaju tolerantan odnos prema svim zločinima koje su počinile srpske oružane snage nad bošnjačkim narodom uključujući i zločin genocida. Sve dok se ne rasvijetle zločini nad Bošnjacima Sandžaka i dok se počinioci ne kazne i dok se ne provede proces lustracije Bošnjaci u njima vide objektivnu neprijateljsku oružanu silu.Bošnjačko nacionalno vijeće poziva Evropsku uniju da u najhitnijem roku stavi na dnevni red pitanje ugrožene bezbjednosti Bošnjaka u Sandžaku i da hitno razmotri pitanje slanja evropskih policijskih i pravosudnih organa u Sandžak jer Bošnjaci nemaju povjerenja u srpske državne organe” zaključuje se u saopštenju za javnost Bošnjačkog nacionalnog vijeća.

SDP: Nove generacije da nepravdu ne čine, ali i da je ne dozvole

0

”Na današnji dan Bošnjaci širom svijeta se sa tugom sjećaju Sjeverina. Dan kada je šesnaest bošnjaka – petnaest muškaraca i jedna žena, oteti, mučeni i ubijeni. Njih su na smrt osudili samo zbog imena i prezimena”, smatraju u Sandžačkoj demokratskoj partiji.

”Oni koji su sebe nazvali „Osvetnici“ su ovu zemlju natopili krvlju nedužnih ljudi, kako u Sjeverinu tako i u Štrpcima i Višegradu, a iza sebe su ostavili tugu i bol koja nikada neće proći. Emanet svakog bošnjaka je da se sjeća svoje nevino stradale braće i sestara, da im proučimo Fatihu, da sa njihovim porodicama podjelimo tugu” navodi se u saopštenju Sandžačke demokratske partije.

”Na ovim događajima trebamo vaspitati buduće generacije, da nikada nikome nepravdu ne učine ali i da nikada više ne dozvole da se nepravda čini nad nama. Prošlost je u nama, a budućnost pred nama” poručuju iz SDP-a.

IZuS traži od Sabora IZ u BiH i reisa Kavazovića da se distanciraju od Mustafe Spahića

0

U povodu dugogodišnjeg klevetanja brojnih autoriteta u Islamskoj zajednici od strane Mustafe Spahića zvanog Mujki, predsjednici Mešihata Islamske zajednice u Srbiji i Islamske zajednice u Hrvatskoj, kao i devet članova Sabora sa područja ova dva mešihata, uputili su zahtjev predsjedniku Sabora Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini da se na narednom zasjedanju u dnevni red uvrsti slučaj Mustafa Spahić.

U obrazloženju se ističe da je M. Spahić član grupe koja godinama klevetama nasrće na čast i dostojanstvo uglednika Islamske zajednice sa jasnom namjerom njihove diskreditacije, što je kulminiralo nedavnim bezočnim blaćenjem kandidata za izbor reisu-l-uleme dr. Muamera Zukorlića i predsjednika Mešihata IZ-e u Hrvatskoj muftije zagrebačkog dr. Aziza Hasanovića u sarajevskom dnevnom listu Oslobođenje.

U dopisu se, između ostalog, od Sabora traži da se ovoj osobi zabrane nastupi u džamijama i ostalim objektima Islamske zajednice, te de se njegovi, uglavnom plagirani, udžbenici izbace iz nastavnog programa svih medresa u Islamskoj zajednici.

Od reisu-l-uleme Kavazovića se traži jasno distanciranje od djelovanja i izjava M. Spahića.

Dopis je dostavljen i reisu-l-ulemi Kavazoviću, članovima Vijeća muftija, kao i svim članovima Sabora.