Join our community of SUBSCRIBERS and be part of the conversation.
To subscribe, simply enter your email address on our website or click the subscribe button below. Don't worry, we respect your privacy and won't spam your inbox. Your information is safe with us.
Pripadnici Ministarstva unutršnjih poslova Policijske uprave Novi Pazar, odseka za borbu protiv droga, lišili su slobode lice D.J. (28), kako saznaje indeksonline, zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio krivično djelo nedozvoljena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.
Kako saznajemo, D.J. je uhapšen sinoć u kasnim večernjim satima u Mitrovačkoj ulici u Novom Pazaru.
Po nalogu držurnog tužioca licu D.J. je određena mjera policijskog zadržavanja do 48 sati, javlja indeksonline, gdje će uz krivičnu prijavu biti priveden naležnom tužilaštvu u Novom Pazaru.
“Bijelo dugme” 20. aprila na Trgu za godišnjicu grada.
POVODOM 558. godišnjice Novog Pazara, gradska uprava organizovaće 20. aprila na glavnom trgu koncert Gorana Bregovića i “Bijelog dugmeta”. Vijerovali ili ne, slavni Brega će prvi put, u gotovo pola veka dugoj i uspešnoj karijeri, nastupiti u Novom Pazaru,-prenose novosti. Posle koncerta, nastaviće turneju “Tri pisma iz Sarajeva” nastupima u Americi, Španiji, Rusiji i Australiji.
– Uvijek je lijepo kad negde sviramo i gostujemo prvi put – izjavio je Bregović. – Novi Pazar je posebno drag grad i radujem se što ćemo ga uskoro i posijetiti.- kako pišu novosti, “Bijelo dugme” će svirati prvi put, biće veliki koncert, pjevaće i Alen i Tifa. Tog dana je praznik u Novom Pazaru i sigurno će biti ludo i veselo 20. aprila na trgu.
Inače, Brega će 25. maja u Mariboru sa filharmonijom uživo predstaviti album “Tri pisma iz Sarajeva”, prenose novosti, dok je koncert sa istim programom u njegovom rodnom Šeher Sarajevu zakazan za 24. avgust.
Kao što hercegovački Hrvati slove za najprodornije i najzadrtije Hrvate, i sandžački Bošnjaci su najtvrdokorniji, najgorljiviji i najdomoljubiviji Bošnjaci. Ideja bošnjaštva i zaštita nacionalnog identiteta i digniteta jesu zvijezde vodilje sandžačkih Bošnjaka na trnovitom i mukotrpnom putu borbe za opstanak na sandžačkoj vjetrometini.
Sandžaklije gledaju sa čežnjom i s neizmjernom ljubavlju preko Drine prema svojoj voljenoj Bosni, brinu o njenoj neizvjesnoj budućnosti jer znaju da je Bosna majka svih Bošnjaka, naš Pijemont i zajedničko kućno ognjište. Pitanje opstanka Bosne identično je pitanju opstanka čitavog bošnjačkog nacionalnog korpusa, što je jezgrovito i precizno saopćeno u krilatici “ne bude li Bosne, neće biti ni nas”.
Sandžački Bošnjaci znaju da su stoljećima bili dio Bosne. Od 1373. godine pribojski, prijepoljski, pljevaljski, kolašinski i nikšićki kraj postali su dio srednjovjekovne bosanske države. A u periodu od 1463. do 2. februara 1877. godine, dakle 414 godina, teritorija Sandžaka bila je dio Bosanskog beglerbegluka (ejaleta, vilajeta), dok je samo oko osam decenija dio Srbije i Crne Gore. Novopazarski Sandžak bio je sedmi i najistočniji dio Bosanskog ejaleta (vilajeta) sve do nesretnog odvajanja od Bosne i dobijanja specijalnog statusa u okviru Osmanske imperije i novoformiranog Kosovskog vilajeta krajem osme decenije 19. stoljeća.
Ali srca Sandžaklija nikada nisu prestajala kucati ritmom Bosne i bošnjaštva. I kada su vojne snage Austro-Ugarske 1878. godine otpočele poduhvat okupacije Bosne, na čelu novoizabrane bosanske vlade i vrhovni komandant vojnih snaga bio je Sandžaklija – Pljevljak Ismail Haki Selmanović, a kao najbriljantniji vojni strateg pokazao se pljevaljski muftija Mehmed Šemsikadić, koji je s nekoliko hiljada Sandžaklija došao da brani Bosnu.
I u zadnjem i najstravičnijem pohodu na Bosnu i Bošnjake (1992–1995) hiljade Sandžaklija branile su svoju majčicu Bosnu, dokazujući još jednom da im je Bosna preča i značajnija i od vlastitog života. Sandžački Bošnjaci, dakle, uvijek su kontinuirano davali od sebe sve za Bosnu i Bosni, ne tražeći za sebe nikakve privilegije i zahvalnost. Oni su sve učinjeno doživljavali i tretirali kao svoju prirodnu i podrazumijevanu dužnost i patriotsku obavezu prema “obećanoj” i za njih svetoj zemlji Bosni.
Jedino što su očekivali zauzvrat bilo je da ih Bosna voli bar približno kao oni nju i da ih bosanskohercegovački Bošnjaci tretiraju kao ravnopravni i kompaktni dio bošnjačkog nacionalnog korpusa. Sandžački Bošnjaci koji žive u BiH historijski, etnički, jezički i duhovno oduvijek su pripadali ovom prostoru, samo su svojim doseljavanjem učvrstili i ovjerili tu činjenicu.
Sandžački Bošnjaci shvataju da Bošnjacima u BiH nije lahko i da dejtonska državno-pravna konstrukcija guši i paralizira normalno funkcioniranje i države i Bošnjaka, ali to ipak u potpunosti ne opravdava indiferentan, nehajan i letargičan odnos prema Sandžaku i najbrojnijem dijelu svog naroda van granica BiH.
Ovo se kosi sa svakom logikom i sa svakim oblikom razumnog, korektnog i prihvatljivog odnosa i ponašanja. To itekako primjećuju i vodeći funkcioneri u Republici Srbiji. Nameće se logična opaska s njihove strane u obliku primjedbe: Zašto se ljutite na naš ravnodušan odnos prema vama kada se rukovodeća oligarhija vaših sunarodnjaka iz BiH ponaša prema vama nezainteresirano i nemarno? Osim političke, od životnog je značaja i razvoj privredne i kulturne saradnje između Bošnjaka iz BiH i Bošnjaka iz Sandžaka. Naročito je značajna i dragocjena pomoć i podrška u oblasti implementacije cjelokupne nastave na bosanskom jeziku.
Osovina Sarajevo – Novi Pazar mora se strateški povezati s ogromnom bošnjačkom dijasporom u Republici Turskoj, kao i s dijasporom u susjednim državama i na Zapadu i razviti maksimalno sve oblike saradnje putem kojih će se osigurati razvoj svih komponenti koje osiguravaju budućnost bošnjačkom etnosu.
Sandžaklije su najljući, najprkosniji i najodvažniji Bošnjaci. Sandžak je bošnjačka Sparta. Niko ne voli slobodu, svoju naciju, jezik i vjeru kao oni. Veze između Bošnjaka ne može dokinuti niko osim samih Bošnjaka i zato moramo biti jedinstveni više nego ikada u historiji jer je u pitanju neprocjenjiv ulog: opstanak bošnjačkog naroda i njegovo pravo na budućnost.
Odavanjem počasti i polaganjem cvijeća ispred Vječne vatre, spomenika žrtvama Drugog svjetskog rata, jutros je u Sarajevu počelo obilježavanje 6. aprila, Dana grada Sarajeva.
Među brojnim delegacijama koje danas borave u Sarajevu tim povodom je i delegacija Novog Pazara, koju je predvodi pomoćnik gradonačelnika Nihat Hasanović.
Na šehidskom Mezarju Kovači, članovi delegacije Novog Pazara položili su vijenac i proučili dovu na mezaru rahmetli Alije Izetbegovića.
U izjavi za RTV Novi Pazar, direktor novopazarskog Kulturnog centra Husein Memić, koji se nalazi u sastavu delegacije, ocijenio je da su veze dva bratska grada sve čvršće.
“Krenulo se od kulture. Saradnja na tom polju je sada odlična. Vjerujem da će tako biti i na drugim poljima”, kazao je Memić za RTV Novi Pazar.
U večernjim satima, u Vijećnici će biti održana Svečana sjednica Gradskog vijeća povodom 6. aprila.
Crveni krst u Tutinu u saradnji sa Institutom za transfuziju krvi iz Beograda u ponedjeljak 8. Aprila organizuje drugu ovogodišnju akciju dobrovoljnog davanja krvi. Akcija ce se sprovesti od 9 do 14 sati u skupštinskoj Sali Doma Kulture.
U okviru manifestacije “Dani vakufa 2019.” Vakufska direkcija BiH, Muftijstvo goraždansko i Medžlis Islamske zajednice Goražde organizovali su svečano otvaranje džamije u naselju Obarak i radno otvaranje džamije u naselju Baćci.
Uz domaćine, predvođene goraždanskim muftijom Remzijom ef. Pitićem, svečanosti je prisustvovao reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović, direktor Vakufske direkcije BiH Senajid Zaimović, ambasador Kuvajta u BiH Abdulaziz Ahmad Hasan Al Sharrah, generalni sekretar Generalnog sekretarijata za vakufe Kuvajta i izaslanik ministra vakufa Muhamed Eldželahime,javlja Anadolu Agencija, kao i predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Srbiji muftija Mevlud ef. Dudić, predstavnici Svjetske islamske organizacije, Udruženja za blagostanje za BiH i drugi gosti.
Inicijalna sredstva za izgradnju džamije El-Dželahima u naselju Obarak, koje se tokom rata nalazilo na prvoj liniji odbrane grada, donirala je porodica vakifa iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, dok je početna sredstva za džamiju u Baćcima izdvojila porodica Sokolović koja danas živi u Sarajevu, a porijeklom je iz Rudog.
foto klix ba
Foto: klix.ba
Završetak radova na oba objekta, vrijedna više od milion i po maraka, finansirao je Generalni sekretarijat za vakufe Kuvajta.
“Došli smo iz Kuvajta kako bismo posvjedočili i naglasili bitnost vakufa. Više od 300 godina, zahvaljujući vakufima, imamo priliku da finansiramo projekte i gradimo džamije širom svijeta”, rekao je u obraćanju generalni sekretar Generalnog sekretarijata za vakufe Kuvajta Muhamed Eldželahime.
Ovo je najljepši proljetni poklon muslimanima ovog kraja, naglasio je reis Kavazović. On je podsjetio na kur'anski ajet da su svi muslimani svijeta jedan ummet, te iskazao ponos zbog podrške muslimana svijeta koje je vjera inspirisala da pomažu i muslimanima u BiH.
“Na stotine je projekata koje su naša braća pomogla ovdje u BiH. Ne znamo im broj. Teško se možemo sjetiti svih imena, svih džamija, bolnica, puteva, mostova, škola i mekteba koje su naša braća izgradila. Ne vjerujem da ih je na to ponukalo išta drugo do ono što je zapisano u onoj Knjizi koja je sama istina, koju je dragi Bog, preko meleka Džibrila, poslao poslaniku Muhammedu s. a. v. s.”, poručio je Kavazović.
U obraćanju stotinama vjernika, on je pozvao na suzdržanost u odgovoru na probleme koji se nameću ovih dana.
“Muslimani su uvijek čuvali porodicu, porodica nam je uvijek bila sveta, uvijek smo odgajali našu djecu. Ne smijemo nasjesti na ono što dušmani hoće. Mi trebamo pokazati našu suzdržanost. Što bi kazali naši stari, i to će jednog dana biti jučer. Valja nam se dozvati pameti i u svemu mudro postupiti. Apeliram na sve ljude, na vas muslimane posebno. Nemojte nikada dozvoliti da vi budete prvi koji će drugima nasilje činiti”, istakao je Kavazović.
Foto: klix.ba
Vakifima su uručene vakufname, a u džamiji u Obarku klanjan je prvi namaz. Na džamiji u Baćcima do ramazana bi trebali biti završeni svi radovi, a u kompleksu džamije će, pored ostalog, biti izgrađena i igraonica za djecu.
Džemati Baćci i Obarak su dva gradska džemata u Goraždu od kojih je prvi osnovan nakon agresije na Bosnu i Hercegovinu, a drugi 1979. godine. Oba su osnovana na inicijativu mještana, koji su za izgradnju svojih džamija izdvojili oko pola miliona maraka. Džamije u Baćcima i Obarku izgrađene su na ulazima u grad Goražde iz pravca Foče, odnosno Višegrada.
Imami i službenici Islamske zajednice, kao i drugih verskih zajednica i crkava, imaju dug niz godina besplatno osiguranje. Ali će ostati bez uplate doprinosa nakon što napune g5. godine života koje su uslov za odlazak u starosnu penziju. Ukoliko vjerske zajednice i crkve procjene da je djelatnost ovog kruga klirika, starijih od 65 godina, neophodna, doprinose će uplaćivati isključivo iz sopstvenih prihoda.
Ovaj prijedlog potekao je iz Uprave za saradnju sa crkvama i verskim zajednicama Ministarstva pravde i deo je šire inicijative za promjenu propisa koji regulišu delatnost verskih zajednica. Formiranje radne grupe koja će predložiti nova rešenja već je u toku, a u sljedećih nekoliko mjeseci zvanični nacrt stići će i u Vladu. Konačna riječ narodnih poslanika očekuje se do kraja ove godine.
– Vjerski službenici koji su ispunili uslov za starosnu penziju trebalo bi obustaviti uplatu doprinosa iz budžeta – objašnjava direktor Uprave Mileta Radojević. – Time se ne dira u njihovo pravo da i dalje rade, niti se dovodi u pitanje autonomija crkava i verskih zajednica. Ovim potezom hoćemo samo da usaglasimo plaćanje doprinosa sa propisima koji se odnose na sve ostale građane.
Zeleno svjetlo za ovu inicijativu dalo je i Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja:
– Nema osnova da uplata doprinosa i nakon ispunjenja uslova za starosnu penziju pada na teret države – poručuju u ovom ministarstvu.
Po osnovu Uredbe Vlade o regulisanju penzijskog i zdravstvenog osiguranja sveštenicima iz 2012. godine, koja je prvi put uvela uplatu iz budžeta do visine najniže mjesečne osnovice doprinosa koju predviđa zakon za klirike, kako prenose novosti, država uplaćuje troškove osiguranja za 2.259 verskih službenika.
Po ovom osnovu država je samo prošle godine uplatila 222 miliona dinara, od čega se u Fond PIO slilo 159 miliona. Najviše osiguranika ima SPC, kojoj država plaća doprinose za 1.746 osoba. Na istom spisku je i 65 sveštenika Rimokatoličke crkve i 275 hodža i imama. Iz državnog budžeta uplaćen je minimum doprinosa i za oko 80 pripadnika tzv. malih vjerskih zajednica, prenijele su novosti.
Promjene propisa koji regulišu vjerske zajednice u Srbiji, kako se najavljuje, podrazumjevaće i oštrije uslove za upis u zvanični registar vjerskih zajednica. Za upis i “legalizaciju” novih crkava ubuduće će se zahtijevati 1.000 potpisa, umjesto svega stotinu, koliko je trenutno potrebno.
Najavljenom promenom zakona biće preciziran status vjerskih službenika, bogoslužbenog prostora (koji ne podleže porezu), načina sahranjivanja na crkvenim grobljima, kao i ostvarivanje prava na dečji dodatak roditelja učenika i studenata verifikovanih verskih škola.
POMOĆ SIROMAŠNIMA
Kako država za doprinose svještenika izdvaja minimum sredstava, dovoljnih samo za najniže penzije, ostavljena je mogućnost da visokoobrazovani klirici, uz odluku crkvenih organa, dodatno sebi podižu prosjek za mirnu starost. Svještenici SPC u dijaspori osigurani su prema lokalnim zakonima, po potrebi u pomoć priskače i Srbija- kako prenose Novosti. U Hrvatskoj, tako, regulisano je da država plaća svještenicima doprinose za zdravstveno i PIO, a dobijaju čak i mjesečne apanaže. To, međutim, negde nije dovoljno, pa sviještenstvo u siromašnim slavonskim selima dobija i 200 evra pomoći mjesečno od Srbije.
Mještani Sjenice uživali su uz akustik bend, jer je kod Sebilja svirao zbog obilježavanja Internacionalnog univerziteta sa studentima.
Cilj je bio ukazati mladima da izaberu svoj put nakon srednje škole.
“Kao Univerzitet smo obavezni da njima pomognemo da izaberu svoj pravi put nakon srednjoškolskog obrazovanja, da odluče šta će da studiraju a mi im savjetujemo da to bude Internacionalni Univerzitet u Novom Pazaru” kako prenosi ana Press “Upravo zbog uslova i kapaciteta, zbog toga sto je Univerzitet najstarija visoko-obrazovna institucija u ovom dijelu zemlje i mnoštvo drugih razloga zašto bi trebali da izaberu ovaj univerzitet.” Izjavio prof. Sead Trtovac
Dan studenata organiziran je u okviru manifestacije “Univerzitetsko proljece”, slijede Dani sporta i kulture koji će početi 8. Aprila i trajat će pet dana.
Obilježen Dan studenata u Tutinu
Dan studenata obilježen i u Tutinu obilježen u izvjedbi Ene Čavić uz pratnju Sulejmana Zatrića.
Predstavnici Internacionalnog univerziteta u Novom Pazaru istakli da je ovakav vid obilježavanja već postao tradicija, po čemu se još jednom pokazala svestranost djelovanja i u vannastavnim aktivnostima.
“Ono što smo priredili danas jeste podjela flajera i balona, obzirom da je Tutin uz Novi Pazar jedan od najmlađih gradova u evropa, onda je, eto, zaslužio kao grad da i njih posjetimo i organiziramo određenu zabavu na njihovom gradskom trgu”, ističe doc. dr. Enver Međedović.
“Internacionalni univerzitet obilježava Dan studenata i ovdje u Tutinu. Družili smo se sa najmlađima, dijelili smo flajere i balone. Time Internacionalni univerzitet još jednom pokazuje kako je otvoren za sve”, ističe Almira Zejnelović.
Dan studenata, 4. april, obilježava se u znak sjećanja na demonstracije zbog jačanja fašizma koje su studenti u Beogradu organizirali na ovaj dan 1936. godine.
Košarkaši Crvene zvezde i Partizana sastali su se u odlučujućem meču plej-ofa ABA lige, kome je prethodila tuča pored terena.
U čitavom haosu učestvovao je Milan Kalinić, a između ostalih koji su sprečavali sukob bio je i bivši ministar odbrane Dragan Šutanovac.
Informacije iz hale tvrde da je došlo do sukoba navijača iz VIP lože, a jedan od njih je bio Milan Kalinić. Posle svega navijač je završio sa krvavom glavom.
