Polovina njemačkih građana, prema izvještaju eksperata, priznaje neprijateljstvo prema muslimanima, što se smatra plodnim tlom i prilikom za ulazak u antidemokratske grupe, čime se aludira na ekstremnu desnicu.
Nezavisni izvještaj otkriva da neprijateljstvo prema muslimanima nije marginalni problem, već raširena pojava u njemačkom društvu (Getty)
“Neprijateljstvo prema muslimanima je raširena pojava u Njemačkoj”.
“Mnogi muslimani u Njemačkoj izloženi su diskriminaciji, mržnji, pa čak i nasilju u svakodnevnom životu”.
“Muslimani se svakodnevno suočavaju s opasnošću od diskriminacije, kriminalizacije i rasizma”.
“Muslimani su najveća manjina u Njemačkoj koja je izložena pritiscima.”
Ovo su neke od izjava visokih njemačkih zvaničnika, između ostalog i ministrice unutrašnjih poslova Nancy Faeser, koji su komentirali rezultate izvještaja nezavisne grupe eksperata za problem neprijateljstva prema muslimanima, prvog takve vrste u Njemačkoj. Izvještaj se zasniva na nekoliko studija provedenih proteklih godina, a sačinjen je pod nadzorom tima istaknutih akademskih radnika na njemačkim univerzitetima i relevantnim institucijama.
Prema izvještaju, neprijateljstvo prema muslimanima nije marginalan problem, već rasprostranjena pojava u njemačkom društvu. Čak 50 posto njemačkih građana priznaje svoje neprijateljstvo prema muslimanima, što se smatra plodnim tlom i prilikom za ulazak u antidemokratske grupe, čime se u izvještaju aludira na ekstremnu desnicu.
Neprijateljstvo kao ‘svakodnevna praksa’
Karima Benbrahim, direktorica Centra za dokumentaciju informacija za borbu protiv rasizma (IDA-NRW), jedna je od profesorica koje su nadzirale izradu izvještaja. Naglasila je da je fenomen neprijateljstva i diskriminacije prema muslimanima u Njemačkoj “svakodnevna praksa” s kojom se suočavaju milioni muslimana.
Karima je izjavila za Al Jazeeru da je izvještaj predočio činjenice koje potvrđuju da su muslimani svakodnevno izloženi rasizmu i diskriminaciji na tržištu rada, u obrazovnom sektoru i na javnim mjestima. Sve navedeno upućuje na to da je neprijateljstvo prema muslimanima postalo normalna stvar. Takvo neprijateljstvo više ne dolazi samo od glasača populističke desničarske stranke, kao što su Alternativa za Njemačku (AfD) ili neonacisti, već je postalo rasprostranjena pojava u cijelom društvu.
Izvještaj ide dalje od toga, objašnjavajući da njemačko društvo gleda na gotovo 5,5 miliona muslimana u Njemačkoj kao na “čudne imigrante koji pripadaju zaostaloj vjeri”. “U svijesti njemačkih građana ta vjera se povezuje s nasiljem i ekstremizmom”, navodi se u izvještaju, što dovodi do toga da se muslimani suočavaju s diskriminacijom u svim aspektima svoga života.
Uloga medija
Izvještaj ne oslobađa njemačke medije odgovornosti te skreće pažnju na to da su muslimani i u medijima predstavljeni na negativan način.
Prema izvještaju, 90 posto analiziranih njemačkih filmova prikazuje muslimane u negativnom svjetlu te se bavi njihovim problemima u kontekstu terorističkih napada, ekstremizma, ratova i ugnjetavanja žena.
Prema riječima Karime Benbrahim, izvještaj je otkrio da su njemački mediji “taoci negativnog stava prema muslimanima, i to na način da se predstavljaju kroz slike koje se povezuju s terorizmom, promoviranjem nasilja i ekstremizma, pitanjem pokrivanja žena i sigurnosnih problema”.
Propusti vlade
Izvještaj se, također, bavi ulogom političkih elita u ovom pitanju te analizira odnos svih političkih stranaka, a ne samo populističke desničarske stranke AfD. Ističe da stranka AfD ima očigledno antimuslimanske stavove u svom izbornom programu, dok druge stranke, bez obzira jesu li konzervativne ili ljevičarske, otvoreno kritiziraju ovaj fenomen neprijateljstva prema islamu i muslimanima.
Kada je riječ o ulozi političkih stranaka i vlade u borbi protiv ovog fenomena, Lamia Kaddour, zastupnica u Njemačkom parlamentu koja predstavlja Stranku zelenih, priznala je da njemačke vlasti nisu prepoznale ovaj problem i da su proteklih godina isključivo bile usmjerene na to da sagledaju drugu stranu medalje, posmatrajući muslimane isključivo kao sigurnosnu prijetnju i kroz ekstremizam, bez posvećivanja pažnje tome da su muslimani izloženi sistematskoj diskriminaciji.
U razgovoru za Al Jazeeru Kaddour, koja je zajedno s ekspertima učestvovala u predstavljanju izvještaja, dodala je da svaki strukturalni problem zahtijeva strukturalna rješenja, što znači da politika mora raditi na zaštiti muslimana u javnom životu.
Naglasila je da je jedan od najvažnijih temelja suživota jačanje uloge obrazovanja i potreba za pružanjem više obrazovnih mogućnosti za muslimane. Također, potrebno je isticati raznolikost života muslimana u Njemačkoj i osnovati relevantne vladine institucije koje će pružiti pomoći i zaštitu žrtvama neprijateljstva prema muslimanima.
Preporuke institucijama
U izvještaju je upućeno nekoliko preporuka svim institucijama nadležnim za suzbijanje opasnih pojava, kao što su: policija, državne institucije, pravosuđe, mediji, kao i sektor za kulturu.
Eksperti koji su sačinili izvještaj preporučili su Njemačkoj vladi da ne odugovlači s formiranjem savjeta stručnjaka te da imenuje povjerenika za borbu protiv neprijateljstva prema muslimanima i uspostavi tijelo koje će primati i dokumentirati žalbe. Savjetovali su da se organiziraju programi za obuku radnika u vrtićima, školama, policijskim stanicama, pravosuđu, administrativnim upravama, medijima i sektoru za kulturu.
O ovim preporukama Abdus-Samad al-Yazidi, generalni sekretar Vrhovnog vijeća muslimana Njemačke, kaže kako rezultati i činjenice koje je utvrdilo nezavisno tijelo koje je imenovala Njemačka vlada “ohrabruje institucije koje se bave pitanjem muslimana u Njemačkoj, jer veliki dio toga spada u zahtjeve koje je Vrhovno vijeće muslimana Njemačke ponavljalo već decenijama, posebno zahtjev da se imenuje povjerenik za pitanja muslimana”.
Preispitati nastavne planove i programe
Al-Yazidi je, također, skrenuo pažnju na potrebu da se preispitaju nastavni planovi i programi te udžbenici, kako bi se uklonile huškačke fraze i opisi protiv islama i muslimana. Naglasio je kako njemačke vlasti sada ne mogu izbjeći odgovornost, već moraju obavljati svoju dužnosti u cilju borbe protiv opasnog fenomena koji pogađa i nanosi štetu koheziji društva u Njemačkoj i to u vrijeme kada Evropa prolazi kroz turbulentan period zbog spaljivanja Kur'ana u Švedskoj.
O ulozi politike u rješavanju ovog problema Karima Benbrahim kaže da se od vlade traži da odmah i prije svega zaštiti manjine i demokratiju te provodi preporuke koje su predložene i istaknute u ovom izvještaju. “Mi sada nemamo problem s činjenicama koje su nam dostupne, već u implementaciji onoga što tražimo od vlasti”, dodala je.
Na pitanje smatra li da će njemačka ministrica unutrašnjih poslova ozbiljno shvatiti ove preporuke, Karima je izjavila kako se “nada tome”. Podsjetila je da je ministrica naglasila potrebu suzbijanja ovakve pojave, ali će komisija kojoj je povjerena priprema ovog izvještaja “pažljivo pratiti kako će ministrica dalje postupati”.
IZVOR: AL JAZEERA
