ŠTA RADI MINISTAR EDIN ĐERLEK U ERITREJI?

610

Po pisanju portala sandzakpress.net ministar ravnomernog regionalnog razvoja bio je u zvaničnoj posjeti Eritreji, državi u istočnom delu Afrike.

Ministar za ravnomerni regionalni razvoj Edin Đerlek je razgovarao sa ministrom spoljnih poslova Eritreje, Osmanom Saleh Mohamedom o bilateralnim odnosima i unaprijeđenju sveobuhvatne saradnje.

Iako je ministar Đerlek zadužen za ravnomerni regionalni razvoj, ovde on očigledno obavlja funkciju ministra spoljnih poslova. Do sada nije zabeležen nijedan slučaj da je ministar koji je prevashodno zadužen za regionalni razvoj obavljao poslove ministra spoljnih poslova. Upitno je kako jedan diplomatski susret, i to sa ministrom spoljnih poslova jedne države u razvoju, kakva je Eritreja, može pomoći regionalnom razvoju Srbije.

U tekstu dalje stoji da je „ministar Đerlek ocijenio da je Srbija opredeljena da sa ovom tradicionalno prijateljskom zemljom, neguje i unapređuje odnose, utemeljene na zajedničkim vrijednostima koje su zastupale članice Pokreta nesvrstanih zemalja“. Ovde se javlja par problema. Kako je Eritreja tradicionalno prijateljska zemlja sa Srbijom ukoliko su diplomatski odnosi uspostavljeni 2012. godine? Kakve su to tradicije duge 11 godina?

Dalje, suštinski ne postoje zajedničke vrijednosti koje su zastupale članice Pokreta nesvrstanih zemalja. Srbija jeste jedan od pravnih naslednika SFRJ (osnivača Pokreta nesvrstanih), ali SFRJ se raspala 1992. godine i napustila Pokret nesvrstanih, a Eritreja je postala član Pokreta tek 1995. godine. Iako je Eritreja danas punopravni član Pokreta nesvrstanih, Srbija je posmatrač u ovoj međunarodnoj organizaciji. Republika Srbija je vojno neutralna zemlja, a u političkom smislu se nalazi u procesu pristupanja Evropskoj uniji. Dakle, Srbija i Eritreja ne mogu imati odnose utemeljene na zajedničkim vrijednostima Pokreta nesvrstanih zemalja. Srbija i Eritreja se u političkom, vojnom i bezbjednosnom smislu nalaze na različitim pozicijama. Naravno da mogu i trebaju uspostavljati što bolje diplomatske odnose, ali nikako ne mogu imati odnose utemeljene na zajedničkim vrijednostima Pokreta nesvrstanih zemalja.

U nastavku teksta stoji da je Đerlek ocijenio da postoji potencijal za daljim jačanjem svih vidova bilateralne saradnje, posebno u oblasti trgovine, poljoprivrede i rudarstva i da je iznio uvjerenje da trgovinska razmjena može dostići zadovoljavajući nivo, s obzirom na privredne mogućnosti dvije zemlje. Opet se postavlja pitanje zašto se Đerlek bavi trgovinom, poljoprivredom i rudarstvom kad je očigledno da to nikakve veze nema sa njegovim navodnim resorom. Ravnomjerni regionalni razvoj nikakve suštinske veze nema sa međunarodnim odnosima, a naročito sa jednom afričkom zemljom u razvoju. Ukoliko Srbija planira da iskopira model Eritreje u smislu ravnomernog regionalnog razvoja onda se nalazimo u jednom velikom problemu.

U tekstu stoji i da je šef diplomatije Eritreje naveo da „naše dvije države i naroda imaju historijske veze i dijele slične vrijednosti“. Opet je isti problem kao i sa Đerlekovim izjavama na početku. Srbija i Eritreja nemaju historijske veze niti mogu dijeliti slične vrijednosti. Eritreja je bila sastavni dio Etiopije, od koje se odvojila početkom 90ih, a pristupila Pokretu nesvrstanih 1995. godine, dok je Srbija (kao deo Jugoslavije) bila u Pokretu nesvrstanih do 1992. godine, a od skoro ima status posmatrača u ovoj organizaciji. Opet napominjemo da su Srbija i Eritreja uspostavile diplomatske odnose 2012. godine i tu nema nikakve „tradicije“ niti „historijskih veza“.

Na samom kraju postavlja se i pitanje finansiranja ove posjete. Jednostavnom internet pretragom možemo ustanoviti da Beograd i Asmara, glavni gradovi Srbije i Eritreje nisu povezani direktnim letom već se mora presjedati na nekim drugim aerodromima. Povratne karte na relaciji Beograd-Asmara koštaju najmanje od 1500 do 2000 evra, a po slikama se može utvrditi da je ministar Đerlek imao pratnju od dva saradnika. Dalje, internet pretragom se može utvrditi i da je delegacija Srbije na čelu sa Đerlekom morala ostati u Asmari makar par dana, kako bi sačekali svoj prvi sledeći let do Beograda, odnosno kako bi njihove karte bile najpristupačnije. Dakle, delegacija je sebi morala platiti i višednevni smještaj u Asmari. Dakle, ovaj „izlet“ ministra Đerlek je koštao najmanje 7 do 10 hiljada evra.

Velika su to sredstva za ovoliko grešaka u tekstu o sastanku sa ministrom spoljnih poslova Eritreje. Velika su to sredstva za praktično izigravanje ministra spoljnih poslova Srbije. Ukoliko nije izigravao ministra spoljnih poslova, šta je zapravo Đerlek radio u Eritreji? Kako je ova posjeta uticala na njegov resor? Kakve veze ima Eritreja sa ravnomjernim regionalnim razvojem Srbije?




Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *